Professional Documents
Culture Documents
Css Vezbe
Css Vezbe
Programiranje internet aplikacija dr Nenad Jovanovid Dragan Stankovid FTN K.Mitrovica, 2012.
Sintaksa
CSS sintaksa se sastoji od tri dela:
Selektora; to je HTML elemenat koga elimo da definiemo Svojstava; to je atribut koji elimo da promenimo Vrednosti; vrednost atributa
selector {property:value}
Npr.
h1 {color:blue} p {color:red;text-align:center} p { color:red; text-align:center }
N.Jovanovid, 2010 3
N.Jovanovid, 2010
Interni CSS
Da bi se definisali u okviru stranice koristi se tag <style>, u head sekciji HTML stranice, i njegov atribut type sa vrednodu "text/css" U okviru ovog taga se definiu pojedinani CSS elementi.
N.Jovanovid, 2010
Primer1
<html> <head> <style type="text/css"> h1 {background-color: blue} p {color:red;text-align:center} body {color:white;background-image:url(sl1.gif")} </style> </head> <body> <h1>Prvi naslov</h1> <h1>Drugi naslov</h1> <p>Tekst paragrafa</p> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; }
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 7
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 8
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 9
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 10
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 11
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 12
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 13
(kako sad???)
Klase i identifikatori
Atributi tagova: class, id
ta su atributi tagova i kakav oblik imaju?
Pomau u dodeljivanju stilova pojedinim elementima Slobodni smo da sami dodamo te atribute u zavisnosti od nae potrebe da samo odreenim elementima promenimo prikaz Potrebno je da vrednost id atributa bude jedinstvena na nivou stranice
14
Primer
<p class=ime> </p> <div id=ime> </div> <div id=imeId class=imeKlase> </div> p.ime { } div#ime { } div#imeId {} ili div.imeKlase {}
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 15
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 16
(sad vi...)
Selektori
selector { property:value; property:value; property:value; } elimo da im postavimo:
background-color:red;
<html><body> <h1>Prvi naslov</h1><h2>Drugi naslov</h2> <p>Tekst paragrafa</p> <p>Tekst paragrafa 2</p> <div> <div> <ul> <li> Gornja 1 </li> <li> Gornja 2 </li> </ul> </div> </div> <div> <ul> <li> Donja 1 </li> <li> Donja 2 </li> </ul> </div> </body></html>
N. Jovanovid, D.Stankovid, 2012 17
Eksterni CSS
Eksterni CSS se koristi kada se eli primeniti jedan stil na vie stranica Pomodu eksternog CSS-a mogude je promeniti izgled celog web sajta promenom samo jednog fajla, koji definie stil U okviru svake stranice, umesto dosadanjih CSS elemenata, treba definisati referencu na novi dokument.
N.Jovanovid, 2010 18
Eksterni CSS
Referenca na CSS fajl se postie pomodu taga <link>, u okviru taga <head> , sa definisanom putanjom i imenom CSS dokumenta
<head> <link rel="stylesheet" type="text/css" href=mojstil.css" /> </head>
N.Jovanovid, 2010
19
Eksterni CSS
Fajl sa definisanim SCC stilom moe se definisati u bilo kom tekst editoru Fajl ne treba da sadri nijedan html tag Treba ga snimiti sa ekstenzijom .css
N.Jovanovid, 2010
20
Primer 2
<html> <head> <link rel="stylesheet" type="text/css" href="mojstil.css" /> <title>Moja strana sa stilom</title> </head> <body> <h1>Moja prva strana sa EKSTERNIM CSS-om</h1> <Dobro dosli! <p>I nije neki sadrzaj, ali bar ima stil. <p>Ovde traba da bude jos toga... </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
21
mojstil.css
h1 {background-color: #00ff00} p {color:red;text-align:center}
N.Jovanovid, 2010
22
In line CSS
In line CSS gubi mnoge prednosti zato to kombinuje sadraj sa prezentacijom U ovom sluaju atributi stila se koriste u relavantnom tagu
<p style="color:sienna;margin-left:20px">Ovo je paragraf.</p
N.Jovanovid, 2010
23
Primer 3
<html> <body style =background-image:url(sl1a.gif)> <h1 style =background-color: #00ff00>Prvi naslov</h1> <h2 style =background-color: red>Drugi naslov</h2> <p style =color:red;text-align:center >Tekst paragrafa</p> </body > </html>
N.Jovanovid, 2010
24
U sluaju da se definiu razliiti stilovi, interni i eksterni, vrednost de biti nasleena od specifinijeg stila
N.Jovanovid, 2010
25
Primer
Eksterni h3 { color:red; text-align:left; font-size:8pt } Interni Osobine h3 de biti h3 { color:red; text-align:right; text-align:right; font-size:20pt font-size:20pt }
N.Jovanovid, 2010
26
Profesor...
27
U okviru jednog objekta moe da se navede vie parova atribut-vrednost. U tom sluaju parovi se odvajaju pomodu znaka ;
p {font-size:8pt;color:red}
ili
p { font-size:8pt; color: red; }
N.Jovanovid, 2010
28
N.Jovanovid, 2010
29
CSS klase
Nekada je potrebno da odreeni CSS objekat moe da ima vie vrednosti za isti atribut i da su te razliite vrednosti potrebne na razliitim mestima u html stranici. Na primer, stranica se sastoji od dvadeset paragrafa, i potrebno je da kod osamnaest paragrafa tekst bude poravnat uz desnu marginu, a kod dva da bude centriran U okviru CSS objekta, klasa se definie navoenjem simbola . i imena klase. p.desno {text-align: right} p.centrirano {text-align: center}
N.Jovanovid, 2010
30
CSS klase
Klasu odreenog objekta pozivamo tako to u eljenom tagu navodimo kod class=imeKlase. Tako de na naoj primer stranici paragrafi koje elimo da poravnamo uz desnu marginu imati strukturu:
<p class="desno"> Tekst koji treba da bude uz desnu marginu </p>
N.Jovanovid, 2010
31
Primer4
<html> <head> <link rel="stylesheet" type="text/css" href="mojstil.css" /> <title>Primer 4</title> </head> <body> <h1>Naslov stranice</h1> <p class="desno"> Tekst koji treba da bude uz desnu marginu </p> <p class="centrirano"> Tekst koji treba da bude centriran </p> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
32
mojstil.css
h1 {background-color: ##00ff00} p.desno {text-align: right} p.centrirano {text-align: center}
N.Jovanovid, 2010
33
Pozadina
Boja pozadine body {background-color:#b0c4de} Boja se moe specificirati
Imenom (red) RGB ("rgb(255,0,0)") Heksadecimalnom vrednodu ("#ff0000")
N.Jovanovid, 2010
34
Pozadina
Slika u pozadini body {background-image:url(slika.gif')} background-repeat koristi se ako elimo da se slika ponavlja:
body { background-image:url(sl.gif'); background-repeat:repeat-x; }
N.Jovanovid, 2010
35
Slika u pozadini
Ako ne elimo da se slika ponavlja
body { background-image:url(sl.gif); background-repeat:no-repeat; background-position:top right; }
N.Jovanovid, 2010
36
N.Jovanovid, 2010
37
CSS Tekst
Boja teksta
body {color:blue} h1 {color:#00ff00} h2 {color:rgb(255,0,0)}
N.Jovanovid, 2010
38
CSS Tekst
Poravnanje h1 {text-align:center} p.date {text-align:right} p.main {text-align:justify}
N.Jovanovid, 2010
39
CSS Tekst
text-decoration - Koristi se da bi se definisali dodatni efekti teksta u izabranom elementu. h1 {text-decoration:overline} h2 {text-decoration:line-through} h3 {text-decoration:underline} h4 {text-decoration:blink}
N.Jovanovid, 2010
40
CSS Tekst
Nain prikaza teksta p.uppercase {text-transform:uppercase} p.lowercase {text-transform:lowercase} p.capitalize {text-transform:capitalize}
N.Jovanovid, 2010
41
CSS Tekst
Koristi se da bi se definisala razlika izmeu prvog reda i ostatka teksta u izabranom elementu. p {text-indent:50px}
N.Jovanovid, 2010
42
Meuredni razmak
Razmak izmeu redova je podrazumevano oko 120% veliine fonta. Dodavanje malo vedeg razmaka poboljava itkost, posebno ako su redovi dugi. Da bi promenili razmak izmeu redova, moemo koristiti relativnu (% ili ems) ili apsolutnu (px) opciju. U slededem primeru, postavljena je visina reda (line height), tj. visinu slova plus dodatni prostor iznad na 180% od veliine fonta (small) za celu stranicu.
Visina reda
43
Primer
<STYLE title=mystyles type=text/css media=all> BODY { FONT-SIZE: small; MARGIN: 50px; COLOR: #5d665b; LINE-HEIGHT: 180%; FONT-FAMILY: Verdana, Geneva, Arial, sans-serif; BACKGROUND-COLOR: #e8eae8 } </STYLE>
N.Jovanovid, 2010
44
primer5
<HTML><HEAD><TITLE>My page</TITLE> <STYLE type=text/css media=all> BODY { FONT-SIZE: small; MARGIN: 50px; COLOR:red; LINE-HEIGHT: 190%; FONT-FAMILY: Verdana, Geneva, Arial, sans-serif; BACKGROUND-COLOR: #e8eae8 } </STYLE> </HEAD> <BODY> Kada je kapetan podigao pogled, zakrivljena stona svetiljka ocrtala je njegovo lice po brezuljkastim lancima tame i goletnim vrhovima. Vrata na brodu bila su otvorena prema tudinskoj letnjoj noci. "Pa?" upita on. "Imam prevod, gospodine", odgovori sociotehnicar. "Dugo je potrajalo, jer sam morao sam da ekstrapolujem unazad iz savremenih jezika. Tokom rada, medutim, dovoljno sam naucio da mogu da razgovaram s ovim... stvorenjima." "Dobro", progunda kapetan. "Sada cemo mocda moci da otkrijemo o cemu je ovde uopcte rec. Trista mu gromova! Bio sam spreman na sve, ali ovo...!" "Znam kako vam je, gospodine. Cak i uz sve fizicke dokaze pred ocima, tesko mi je da poverujem u prvobitno objasnjenje." </BODY> </HTML>
N.Jovanovid, 2010
45
Fontovi
CSS razlikuje dva tipa familija fontova
Generika familija Familija fontova
Sans-serif
Monospace
N.Jovanovid, 2010
46
N.Jovanovid, 2010
47
Fontovi
Veliina fonta h1 {font-size:40px} h2 {font-size:30px} p {font-size:14px}
Em jedinica za veliinu je preporuka W3C (1 em = 16px)
h1 {font-size:2.5em} /* 40px/16=2.5em */ h2 {font-size:1.875em} /* 30px/16=1.875em */ p {font-size:0.875em} /* 14px/16=0.875em */
N.Jovanovid, 2010
48
Primer 6
<html> <head> <title> Svojstva fonta i pasusa </title> <style type="text/css"> h1{color:gray; font-family:Arial Black; letter-spacing:10px} p {margin-bottom:2em; font-family:Courier New; color:red; font-size:12pt;text-indent:1cm} b {font-size:1.5em; color:blue; word-spacing:5px} i {font-size:20px; color:black} </style> </head> <body> <h1> Naslov </h1> <p>Prvi pasus. Prva linija prvog pasusa <br> Prvi pasus. Druga linija prvog pasusa. </p <p><b>Drugi pasus. Prva linija drugog pasusa.</b><br> Drugi pasus. Druga linija drugog <i>pasusa.</i> </p> </body></html>
N.Jovanovid, 2010
49
Primer 8
<HTML><HEAD><TITLE>My page</TITLE> <META http-equiv=Content-Type content="text/html; charset=utf-8"> <STYLE title=mystyles type=text/css media=all> BODY { FONT-SIZE: small; MARGIN: 50px; COLOR: #5d665b; LINE-HEIGHT: 180%; FONT-FAMILY: Verdana, Geneva, Arial, sans-serif; BACKGROUND-COLOR: #e8eae8; margin-top: 70px;margin-left: 120px;margin-right: 50px;margin-bottom: 70px; } P { COLOR: red; TEXT-INDENT: 3em} H3 { COLOR: #966b72; FONT-FAMILY: Georgia, "Time New Roman", Times, serif} </STYLE> </HEAD> <BODY> <H3>Kada je kapetan podigao pogled,</H3> zakrivljena stona svetiljka ocrtala je njegovo lice po brezuljkastim lancima tame i goletnim vrhovima. Vrata na brodu bila su otvorena prema tudinskoj letnjoj noci. "Pa?" upita on. <STRONG>"Imam prevod, gospodine"</STRONG>, odgovori sociotehnicar. <p>"Dugo je potrajalo, jer sam morao sam da ekstrapolujem unazad iz savremenih jezika. Tokom rada, medutim, dovoljno sam naucio da mogu da razgovaram s ovim... stvorenjima."</p> <H3>"Dobro", progunda kapetan. </H3>"Sada cemo mocda moci da otkrijemo o cemu je ovde uopcte rec. Trista mu gromova! Bio sam spreman na sve, ali ovo...! "Znam kako vam je, <em> gospodine</em> . Cak i uz sve fizicke dokaze pred ocima, <STRONG>tesko mi je</STRONG> da poverujem u prvobitno objasnjenje. </BODY> </HTML> N.Jovanovid, 2010 52
CSS boks
CSS boks se sastoji od:
Margina transparentna je i nema boju pozadine Okvira ima pozadinsku boju dopune sadraja sadraj boksa, slika ili tekst...
N.Jovanovid, 2010
53
Zamislite svaki element ili objekat unutar veb stranice kao nevidljivu kutiju sa nevidljivom bordurom. Oblast neposredno izvan nevidljive kutije je margina elementa (objekta). Margina odvaja element od drugih elemenata. Oblast neposredno unutar nevidljive kutije ali pre sadraja elementa je padding elementa. Padding odvaja element od njegove bordure i margine. Bordura je izmeu paddinga i margine. Sam objekat je okruen sa padding, border i margin i to u tom redosledu.
N.Jovanovid, 2010
54
CSS boks
width:250px; padding:10px; border:5px solid gray; margin:10px;
N.Jovanovid, 2010
55
Morate biti paljivi kod koridenja paddinga zato to on funkcionie potpuno drugaije u Microsoft Internet Exploreru nego kod drugih itaa. Za razliku od prikazane slike, IE stavlja padding unutar okvira, tako da njena visina i irina ostaju iste. Svi drugi itai stavljaju paddding izvan okvira, dodajudi ga na visinu i irinu. Prema tome, veliina kutije de se menjati u zavisnosti od toga koji se ita koristi za pregledanje stranice i to moe stvoriti potpuno nepredviene rezultate ako va layout zavisi od preciznih pikselskih mera.
N.Jovanovid, 2010
56
Apsolutno pozicioniranje
Pored visine i irine, CSS okviri se mogu postaviti na bilo koje mesto na stranici specificiranjem parametra position: absolute; Apsolutno pozicioniranje je lako razumeti, jer po tom principu funkcioniu i stvari u realnom ivotu. Vaa kuda moe biti na 50 m od centra grada a kilometar od eleznike stanice, na primer. edi je sluaj da se poloaj kutije definie slededim tipom specifikacije top:50px; left:100px to ne znai da mora da budu parametri top i left, to mogu biti i top i right, bottom i left ili bottom i right.
N.Jovanovid, 2010
57
Primer 9
<html> <head><title> Apsolutno pozicioniranje</title></head> <body> <img style="position:absolute; top:100px; left:100px" width="164" height="110" src="sl1.gif"> <img style="position:absolute; top:300px; left:200px" width="164" height="110" src="sl2.jpg"> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
58
Relativno pozicioniranje
Relativno pozicioniranje podrazumeva da su CSS okviri jedan do drugog. Prvi okvir je na vrhu, slededi je ispod i tako redom.
N.Jovanovid, 2010
59
Primer 10
<html> <head><title> Relativno pozicioniranje </title></head> <body> <img width="164" height="110" src="sl1.gif"> <img style="position:relative; left:200px" width="164" height="110" src="sl2.jpg"> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010 60
Stil okvira
N.Jovanovid, 2010
61
irina okvira
p.one { border-style:solid; border-width:5px; } p.two { border-style:solid; border-width:medium; }
N.Jovanovid, 2010
62
Boja okvira
p.one { border-style:solid; border-color:red; } p.two { border-style:solid; border-color:#98bf21; }
N.Jovanovid, 2010
63
Stil okvira
p { border-top-style:dotted; border-right-style:solid; border-bottom-style:dotted; border-left-style:solid; }
N.Jovanovid, 2010
64
Stil okvira
border-style:dotted solid double dashed; top border is dotted right border is solid bottom border is double left border is dashed border-style:dotted solid double; top border is dotted right and left borders are solid bottom border is double border-style:dotted solid; top and bottom borders are dotted right and left borders are solid border-style:dotted; N.Jovanovid, 2010 all four borders are dotted
65
Margine
margin-top:100px; margin-bottom:100px; margin-right:50px; margin-left:50px;
N.Jovanovid, 2010
66
Padding
padding-top:25px; padding-bottom:25px; padding-right:50px; padding-left:50px;
N.Jovanovid, 2010
67
N.Jovanovid, 2010
68
Primer 12
<html> <head> <style type="text/css"> p {border: red solid thin; outline: blue} p.dotted {outline-style:dotted} p.dashed {outline-style:dashed} p.solid {outline-style:solid} p.double {outline-style:double} p.groove {outline-style:groove} p.ridge {outline-style:ridge} p.inset {outline-style:inset} p.outset {outline-style:outset} </style> </head> <body> <p class="dotted">A dotted outline</p> <p class="dashed">A dashed outline</p> <p class="solid">A solid outline</p> <p class="double">A double outline</p> <p class="groove">A groove outline</p> <p class="ridge">A ridge outline</p> <p class="inset">An inset outline</p> <p class="outset">An outset outline</p> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
69
CSS liste
Vrlo korisna tehnika formatiranja koja se esto koristi u dokumentima je lista. One su sline pasusima, ali zahtevaju jo malo doterivanja. HTML obezbeuje osnovne liste koje ili imaju predznake (bullets; nenumerisane liste) <ul>...</ul> ili numerisane (ordered lists) <ol>...</ol> a svaka stavka liste je obuhvadena tagovima <li>...</li>. Svaki tip ima par opcija koje mogu biti specificirane iz HTML-a <li type="square">...</li> daje kvadratne predznake, <li type="i">...</li> daje kurentne rimske brojeve.
N.Jovanovid, 2010
70
CSS liste
CSS svojstvo list-style-type koristi se za zadavanje izgleda oznaka elemenata liste CSS svojstvo list-style-position koristi se za odreivanje mesta oznake elementa liste u odnosu na tekst elementa liste. Ovo svojstvo moe imati jednu od dve vrednosti: Outside ita postavlja oznaku liste izvan teksta elementa liste
Inside ita prikazuje oznaku elementa liste kao deo teksta elementa
N.Jovanovid, 2010 71
CSS liste
CSS daje dodatne opcije i kontrolu dodajmo definicije za ol ili ul u stilove. ol {list-style-type: lower-roman; margin: 1em 0 1em 40px } Ovo radi isti posao kao da ste to dodali svakoj stavci liste u HTML-u i daje vam kontrolu nad marginama oko kompletne liste. etiri vrednosti 1em 0 1em 40px odnose se na top, right, bottom, left i mogu se izraziti u ems, procentima ili pikselima. Ako elite dodatnu kontrolu nad pojedinim stavkama liste, moete i za njih specificirati margine, na primer ... ol li { margin: .5em 0 .5em 0 } dodaje meuredni razmak od pola em iznad i ispod svake stavke liste u numerisanoj listi. Kod nenumerisane liste treba stavitI druge tagove, tj. ul li.
N.Jovanovid, 2010
72
CSS Liste
Pored toga, moemo koristiti svoju grafiku za predznake (bullets). ul { list-style-image: url sl1.gif) } ul li { margin: 1em 0 1em 0}
N.Jovanovid, 2010
73
Primer 13
<html> <head> <title> Primer ureene liste </title> </head> <body> <h2> Program Load </h2> <ol style="list-style-type:lower-roman; list-style-position:outside"> <li> Insert CD into Computer </li> <li> Click the Start Icon </li> <li> Load the Program </li> <li> Play the Game </li> </ol> </body> </html>
N.Jovanovid, 2010
74
Opis
Pun crn krug Nepopunjen crn krug Pun crn kvadrat 1, 2, 3, 4, 5, itd. 01, 02, ...98, 99 ili 001, 002, .., 099, 100, itd. i, ii, iii, iv, v, itd. I, II, III, IV, V, itd. Tradicionalno grko numerisanje (alfa, beta, itd.) a, b, c, d, itd. a, b, c, d, itd. A, B, C, D, itd.
Vrednost
upper-latin hebrew armenian georgian cjkideographic hirgana katana hiraganairoha katakanairoha none inherit
Opis
A, B, C, D, itd. Tradicionalno hebrejsko numerisanje Tradicionalno jermensko numerisanje Gruzijsko numerisanje Obini ideografski brojevi a, i, u, e, o, ka, ki, itd. A, I, U, E, O, KA, KI, itd. i, ro, ha, ni, ho, he, to, itd I, RO, HA, NI, HO, HE, TO, itd Bez oznake, samo razmak Koristi stil liste roditeljskog elementa
N.Jovanovid, 2010
75
76
Linkovi
Sutina HTML-a je to to je hipertekstualan dokument. Linkovi (veze) dodati na rei, fraze ili slike mogu se klikom mia aktivirati i prebaciti nas na neko drugo mesto. Ta druga mesta se nazivaju ankeri (kotve, sidra; engl. anchors). Svaka stranica ima bar jedan anker. Podrazumevani anker je upravo vrh stranice ali moete dodati jo ankera na bilo koji deo stranice na koji elite da omogudite skok. <a href="http://www.moj_domen.com/index.htm">Ovo je link na home page</a>
N.Jovanovid, 2010
77
Dakle, imamo par tagova <a>...</a> plus dodatni href="..." deo ukljuen unutar prvog taga. To je hypertekstualna referentna adresa na koju elimo da skoimo. Ako postavljamo anker na specifino mesto na stranici to bi trebalo da bude neposredno iznad mesta gde elimo da ateriramo <a name="mojanker" title="mojanker"></a>
N.Jovanovid, 2010
78
Prezentacija linkova
Linkovi na stranici se vizuelno prikazuju drugaije od okolnog teksta. Podrazumevana prezentacija hipertekst linkova u HTML-u ima tri razliita stanja.
Neposeen (unvisited) link
N.Jovanovid, 2010
79
CSS linkovi
CSS omogudava promenu izgleda linkova. Linkovi ne moraju biti podvueni, ne moraju biti plavi. Sve to treba da uradimo je da postavimo definiciju za 'a' anker. a:link {color: #696; text-decoration: none } Boje linkova se mogu promeniti u neke druge koje nisu podrazumevane blue/purple. text-decoration:none Ovime se oslobaamo podvlaenja.
N.Jovanovid, 2010
80
CSS linkovi
Ako elite da posedeni (visited) link bude druge boje, to radite sa kodom ... a:visited { color: #699; text-decoration: none } CSS omogudava i dodatno stanje koje se naziva hover. To stanje nastaje kada se pokazivaem mia prelazi preko teksta i tekst menja boju ime daje jasan signal da se radi o hipertekstualnom linku. a:hover { color: #c93; text-decoration: underline } Tradicionalno podvlaenje je ponovo prisutno, ali samo dok je pokaziva iznad teksta.
N.Jovanovid, 2010
81
CSS linkovi
Aktivno (active) stanje linka je ono to vidite kada kliknete miem na link. Obino se tada menja boja, a neki itai jo stavljaju okvir oko teksta linka.
N.Jovanovid, 2010
82
CSS linkovi
Da bi postavili stilove za linkove koji se primenjuju na celu stranicu, treba unutar definicija stilova u zaglavlju stranice staviti neto slino nie navedenom kodu. a:link { color: #696; text-decoration: none; background-color: transparent } a:visited { color: #699; text-decoration: none; backgroundcolor: transparent } a:hover { color: #c93; text-decoration: underline; backgroundcolor: transparent } a:active { color: #900; text-decoration: underline; backgroundcolor: transparent } Ovde je vaan redosled definicija stilova. Obino, redosled nema uticaj u CSS definicijama ali ovde je vano da a:hover i a:active definicije budu poslednje ili nede raditi.
N.Jovanovid, 2010
83
CSS linkovi
Pomenudemo ovde jo jedan element, a to je boja pozadine iza (ispod) teksta. Ponekad dizajneri menjaju boju pozadine da bi ostvarili efekat isticanja (highlight) za stanja hover i/ili active.
N.Jovanovid, 2010
84
Primer 15
<HTML><HEAD><TITLE>Naslov Stranice</TITLE> <STYLE title=mystyles type=text/css media=all>BODY { FONT-SIZE: small; MARGIN: 70px 100px 70px 250px; COLOR: #5d665b; LINE-HEIGHT: 180%; FONT-FAMILY: Verdana, Geneva, Arial, sans-serif; BACKGROUND-COLOR: #e8eae8} H4 { COLOR: #966b72} H5 {FONT-WEIGHT: normal; COLOR: #66cccc} A:link {COLOR: #00c; BACKGROUND-COLOR: transparent; TEXT-DECORATION: none} A:visited {COLOR: #90c; BACKGROUND-COLOR: transparent; TEXT-DECORATION: none} A:hover {COLOR: #0c0; BACKGROUND-COLOR: #ff0; TEXT-DECORATION: none} A:active {COLOR: #c00; BACKGROUND-COLOR: red; TEXT-DECORATION: none} </STYLE> </HEAD> <BODY><STRONG>home page</STRONG> | <A href="http://www.xxxxx.com/basics/mypage8a.html">amsterdam</A> | <A href="http://www.xxxxx.com/basics/mypage8b.html">tunis</A> | <A href="#moja_oznaka">new york</A> <P> </P>
N.Jovanovid, 2010
85
<H4>Kada je kapetan podigao pogled,</H4> <p>zakrivljena stona svetiljka ocrtala je njegovo lice po brezuljkastim lancima tame i goletnim vrhovima. Vrata na brodu bila su otvorena prema tudinskoj letnjoj noci. "Pa?" upita on. "Imam prevod, gospodine", odgovori sociotehnicar.</p> <p>"Dugo je potrajalo, jer sam morao sam da ekstrapolujem unazad iz savremenih jezika. Tokom rada, medutim, dovoljno sam naucio da mogu da razgovaram s ovim... stvorenjima."</p> <H5>"Dobro", progunda kapetan. </H5>"Sada cemo mozda moci da otkrijemo o cemu je ovde uopcte rec. Trista mu gromova! Bio sam spreman na sve, ali ovo...!" "Znam kako vam je, gospodine. Cak i uz sve fizicke dokaze pred ocima, tesko mi je da poverujem u prvobitno objasnjenje." <A name=moja_oznaka></A></P> <P> </P> <H5><IMG height=188 alt=NewYork src="new-york.jpg" width=281 align=middle border=0> </br> <FONT color=#999999>This images is anchored at the bottom of the home page </FONT> </H5> </BODY> </HTML>
N.Jovanovid, 2010
86