( Linearna funkcija )

Funkcije Domena ili podruje definicije D(f), argument ili nezavisna varijabla x Kodomena ili podruje vrijednosti funkcije K(f) , vrijednost funkcije ili zavisna varijabla f(x) Graf funkcije je skup ureenih parova ( x , f(x)) Linearna funkcija je svaka funkcija koja se moe zapisati formulom f ( x ) = a x + b , gdje su a 0 i b realni brojevi Graf linearne funkcije je pravac. Jednaina pravca je y = a x + b Realni broj a 0 je nagib ili koeficijent smjera pravca . za a > 0 funkcija pada. za a < 0 funkcija raste, za a = 0 funkcija je konstanta ( pravac je paralelan s x osi) Realan broj b je odsjeak pravca na osi y . ( taka ( 0,b ) na y osi ) za b=0 graf funkcije je f(x)= a x , to je pravac koji prolazi ishoditem koordinatnog sustava
Nultaka

je presjek pravca i x osi ( tj. taka ( x0, 0 ) na x osi za koju je f(x) = 0 ).

Oblici jednaine pravca su :

eksplicitni ..................................y implicitni ( ili opi ) segmentni

=ax+b

...................A x + B y + C = 0

.................................

Jednaina pravca zadana - dvijema takama A(x1,y1) i B(x2,y2) je

. - takom A(x1,y1) i koeficijentom smjera a je y - y 1 = a ( x - x 1). koeficijent smjera je .............. Graf funkcije f ( x ) = | x | je

Funkcija f(x) = | x - x0| nastaje translacijom du osi x funkcije f(x) = |x| Funkcija f(x) = | x | + b nastaje translacijom du osi y funkcije f(x) = |x| Funkcija f(x) = | x - x0| + b nastaje translacijom du osi x i osi y funkcije f(x) = |x| Funkcija f(x) = - | x| osno simetrina je funkciji f(x) = |x| u odnosu na os x.

Graf funkcije f ( x ) = a | x | je

Dva pravca u istoj ravnini mogu biti 1. pravci se sijeku, imaju jednu taku zajedniku
- Koordinate presjene take pravaca dobijemo kao rjeenje sustava dvije jednaine s dvije nepoznanice. - Ako su pravci okomiti tada za njihove koeficijente smjerova vrijedi a1 a2 = -1

2. pravci se ne sijeku (paralelni ili usporedni ) , nemaju ni jednu taku zajedniku. ( Svi paralelni pravci imaju jednake koeficijente smjera a1 = a2 ) 3. pravci se podudaraju, imaju sve take zajednike Sustav linearnih jednaini rjeava se 1. 2. 3. 4. 5. metodom metodom zamjene (supstitucije) metodom usporeivanja (komparacije) metodom suprotnih koeeficijenata metodom determinanti
grafikom

Polinom n-tog stupnja jedne varijable x je f ( x ) = a n x n + a n-1 x n-1 + . . . + a 1 x + a 0

a n , a n-1 , . . . + a 1 , a 0 su koeficijenti polinoma Najvei eksponent nezavisne varijable je stupanj polinoma Konstanta je polinom nultog stupnja. Vrijednost polinoma f(x0) ovisi o izboru varijable x = x0 Polinomi su jednaki ako su istog stupnja i ako su im koeficijenti uz iste potencije jednaki. Raunske operacije s polinomima su zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje

Kvadratna funkcija

U matematici, 'kvadratna funkcija je polinomalna funkcija oblika je Izraz . Grafik kvadratne funkcije je parabola ija je glavna osa paralelna sa y-osom.

, gdje

u definiciji kvadratne funkcije je polinom stepena 2 ili polinom drugog stepena, broj 2.

zato to je najvei stepen od

Ako se za kvadratnu funkciju kae da je jednaka nuli, tada je rezultat kvadratna jednaina. Rjeenja ove jednaine nazivaju se korijenijednaine ili nule funkcije.

Sadraj

 o o

1 Korijeni 2 Grafik 2.1 Presjek sa xosom 2.2 Tjeme

Korijeni [ ]
Dva korijena kvadratne jednaine , gdje je , su:

Ova formula naziva se kvadratna formula.

Neka je Ako je Ako je Ako je , tada postoje dva razliita korijena, poto je , tada su dva korijena jednaka, poto je pozitivan realna broj. nula.

, tada su dva korijena konjugovano kompleksni brojevi, poto je

imaginarno.

Ako imamo da je obrnuto),

i se moe napisati kao .

(ili

Grafik [ ]

Bez obzira na oblik, grafik kvadratne funkcije je parabola (kao to je prethodno pokazano).

Ako je Ako je

, parabola je otvorena prema gore. , parabola je otvorena prema dole.

Koeficijent a kontrolie brzinu rasta (ili opadanja) kvadratne funkcije iz tjemena, vei pozitivan broj a ini da funkcija raste bre, te se grafik ini vie zatzvorenim. Koeficijenti b i a zajedno kontroliu osu simetrije parabole (takoer i x-koordinatu tjemena parabole). Koeficijent b je smrmost parabole kada ona presjeca y-osu. Koeficijent c kontrolie visinu parabole, specifinije, to je taka gdje parabola presjeca y-osu.

Presjek sa xosom [ ]
Presjeci grafika sa x-osom su isti kao i korijeni kvadratne funkcije (pogledajte iznad).

Tjeme [ ]
Tjeme (ili vrh) parabole je mjesto gdje se ona previja, pa se zbog toga naziva i taka prevoja. Ako je kvadratna funkcija u svom standardnom obliku, tjeme je se opi oblik: pretvoirti u . Metodom potpunog kvadrata, moe

tako da e tjeme parabole u opem obliku biti

Ako je kvadratna funkcija u faktorskom obliku srednja vrijednost dva korijena

je x-koordinata tjemena, te je tjeme

Tjeme je, takoer, taka kasimuma, ako je je .

ili taka minumuma, ako

Vertikalna linija

koja prolazi kroz tjeme se naziva osa simetrije parabole.

Take maksimuma i minimuma

Maksimu ili minimum funkcije se uvijek dobijaju u tjemenu. Izjednaavanjem prve derivacije funkcije sa nulom, dobit emo koordinate tjemena. Prednost ovog metoda je ta da se moe koristiti i za ostale funkcije. Ako imamo funkciju koja je jednostavna kvadratna jednaina. Da bi , ako je , onda ima take

nali njene take maksimuma ili minimuma (koje zavise od

minimuma, a ako je < 0\,\!</math>, ima take maksimuma) moramo prvo nai njenu derivaciju:

Tada, traimo korijene od

Dakle, u :

je

vrijednost od

. Sada, da bi nali

vrijednost, zamijenimo

Odavde, take maksimuma ili minimuma su:

Trigonometrijske funkcije
Trigonometrija je dobila ime po grkim rijeima (trigonon = trougao i metron = mjera) je dio matematike koji prouava odnose meu segmentima pravi (duinama) i uglovima trouglau ravni ili na povrini sfere. Pomou trigonometrijskih funklcija mogue je odrediti nepoznatu dimenziju, ugao nagiba u matematikim i tehnikim proraunima. Trigonometrijske funkcije su: sinus (sin), kosinus (cos), tangens (tg), kotangens (ctg), sekans (sec) i kosekans (csc). Odnosno:

Sinus ugla uz vrh A jednak je odnosu suprotne katete i hipotenuze pravouglog trougla.

Kosekans ugla je reciprona vrijednost od sinus ugla.

Kosinus ugla uz vrh A jednak je odnosu blie katete i hipotenuze pravouglog trougla.

Sekans ugla je reciprona vrijednost od kosinus ugla.

Tangens ugla uz vrh A jednak je odnosu suprotne i blie katete pravouglog trougla.

Kotangens ugla uz vrh A jednak je odnosu blie i suprotne katete pravouglog trougla. Kotangens ugla je reciprona vrijednost od tangens ugla.

Inverzne trigonometrijske funkcije su: arkussinus (arcsin), arkuskosinus (arccos), arkustangens (arctg), arcuskotangens (arcctg), arcussekans (arcsec) i arkuskosekans (arccsc).

Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalna funkcija je funkcija u matematici. Primjena ove funkcije na vrijednost x se zapisuje kao ex, gdje je e matematika konstanta, baza prirodnog logaritma, koja priblino iznosi 2,718281828,te je poznata pod nazivom Eulerov broj. esto, ovo se moe napisati u obliku exp(x).

The exponential function is nearly flat (climbing slowly) for negative values ofx, climbs quickly for positive values of x, and equals 1 when x is equal to 0. Its yvalue always equals the slope at that point.
Ako funkcija od realne varijable x, grafik od y = ex je uvijek pozitivan (iznad x ose) i rastui (gledato s lijeva na desno). Funkcija nikada ne dodiruje x osu, iako se proizvoljno blizu priblii istoj (tako da je x osa horizontalna asimptota grafika). Njena inverzna funkcija, prirodni logaritam, ln(x), je definisan za sve pozitivne x. Za eksponencijalnu funkciju se nekad kae da je antilogaritam. Meutim, ova terminologija se, u zadnje vrijeme, manje koristi. Ponekad, posebno u naukama, termin eksponencijalna funkcija se openito koristi za funkcije oblika cbx, gdje je b, predstavljajui bazu, bilo koji pozitivan realan broj, a ne mora nuno biti e. Pogledajte lanak eksponencijalni rast za vie informacija o ovoj upotrebi. Openito, varijabla x moe biti bilo koji realan ili kompleksan broj, ili ak potpuno druga vrsta matematikog objekta; pogledajte formalnu

Logaritam
U matematici, logaritam datog broja za datu bazu je stepen na koji treba podii bazu da bi dobili dati broj. Na primjer, logaritam od 1000 za bazu 10 je 3, jer je 10 na 3 (deset na treu) 1000. Generalno, za broj x, bazu b i stepen n se rauna:

Eksponencijalna funkcija (plavo), i suma prvihh n+1 lanova potencijalnog reda lijevo (crveno).

Eksponencijalna funkcija ex moe se definisati, na razne ekvivalnetne naine, kao beskonaan red. Tanije, moe se definisati pomoupotencijalnog reda:

. Uoite da ova definicija ima oblik Taylorovog reda. Koristei druge definicije za eksponencijalnu funkciju trebale bi dovesti do istog rezultata kada se proiri u Taylorov red. Rjee, ex je definisano kao rjeenje y jednaine

Takoer, to je slijedea granina vrijednost:

Osnovne osobine logaritma

Za a > 0

je:

Za sve

vrijedi:

Za sve

je:

Za sve x>0 je:

Logaritamska funkcija je neprekidna za sve x > 0, i pri tom je na tom skupu rastua za a > 1 i opadajua za 0 < a < 1.