Professional Documents
Culture Documents
Proračun Linka
Proračun Linka
Najei nain uspostavljanja beinih veza se izvodi odokativnom metodom po principu, sigurno e da radi. Jedni ovako rade jer ne znaju za bolje, a drugi zato to imaju dovoljno iskustva tako da mogu da daju manje ili vie tanu procenu. Ipak, najbolje je izvriti merenja signala i na osnovu toga izraunati kakva je oprema dovoljna za pouzdanu vezu. Svaka beina veza se sastoji od veceg broja pomenljivih faktora koje emo klasifikovati kao: izvor radio energije, prijemnik radio energije, gubitke u kablovima, na konektorima i drugim elementima neophodnim da se radio energija sprovede, pojaanje antene i gubitke u slobodnom prostoru. Svi ovi fakori na svoj nain utiu na kvalitet veze a ti uticaji se prosto svode na to da li doprinose jaini signala ili ga oslabljuju. Radi lakeg rauna usvojena je jedinica decibel, koja je zajednika svim faktorima koji utiu na radio vezu, s tim da se doprinos jaini signala (signal gain) izraava pozitivnim iznosima decibela, a slabljenje signala (signal loss) se izraava negativnim vrednostima. Vie o ovoj jedinici nai ete u posebnom uputstvu ta je decibel. Ukratko emo objasniti kakvi su uticaji ovih faktora.
Uporedna tabela snaga izraenih u milivatima idecibelima: 200 mW 23 dBm 100 mW 20 dBm 79.4 mW 19 dBm 63.1 mW 18 dBm 50.1 mW 17 dBm 39.8 mW 16 dBm 31.6 mW 15 dBm 25.1 mW 14 dBm 20 mW 13 dBm 15.8 mW 12 dBm 10 mW 10 dBm
signal razlikovati od uma. U praksi se uzima da koristan signal treba da bude 20 dB jai od nivoa uma. Ako je nivo uma nepoznat (nije izmeren), uzima se da je isti kao i osetljivost prijemnika. To znai da ako prijemnik ima osetljvost prijemnika -89 dBm, onda koristan signal koji ulazi u prijemnik mora biti najmanje -69 dBm.
Antena
Iako na prvi pogled izgleda da je sam wireless ureaj najvaniji za dobru vezu to nije tano. Najvanija je antena. Antena ima najvei uticaj na kvalitet veze i njenim poboljanjem se dobija najvie. Najbitnija karakteristika antene je njena dobit, odnosno, pojaanje (gain). Ova karakteristika doprinosi jaini signala te se oznaava pozitivnim vrednostima decibela. Vano je napomenuti da antena ima funkciju i kod emitovanja i kod prijema signala tako da ona doprinosi u oba smera.
Dobit 7 - 10 dB 12 dB 8 - 17 dB 17.5 dB 12 - 27 dB
Omni 2 - 18 dB Ipak treba da razjasnimo jednu dilemu: iako govorimo o pojaanju antene, ona je u stvari pasivan element koji ne Ofset + BiQuad 22 - 32 dB vri nikakvo pojaanje signala. Antena u stvari Parabolic 27 - 37 dB koncentrie elektromagnetnu energiju jer je usmerava u uzak prostor. Tako se efektivno postie jai signal u zoni usmeravanja, ali je zato signal oslabljen van te zone. Kada govorimo o pojaanju antene mi u stvari mislimo na efekat dobijen fokusiranjem signala, a ne da antena stvarno vri pojaanje. Upravo zbog ovakvog ponaanja antena ima najznaajniju ulogu - ne samo to pojaava signal u prijemu i predaji u zoni usmerenja, nego istvoremeno oslabljuje signal van ove zone, tako da u stvari smanjuje smetnje koje dolaze sa strane.
Prostor
Gubici u vazduhu na karakteristinim rastojanjima na frekvenciji 2.440 GHz*: Rastojanje 100 m 300 m 500 m 1000 m 1200 m 1500 m Slabljenje 80.17 dB 89.71 dB 94.15 dB 100.17 dB 101.75 dB Drveni zid 103.69 dB 10 dB Prozorsko staklo (metalizirano) 58 dB Prozorsko staklo 3 dB (nemetalizirano) Gubici prilikom prolaska radio-talasa (2.4 GHz) kroz razne prepreke Prepreka Slabljenje
Najvie signala se izgubi na putu kroz slobodan prostor - vazduh. Karakteristika slabljenja signala u vazduhu je promenljiva i zavisi od doba dana, vlanosti, atmosferskih prilika, zagaenosti i slino. Radi prorauna uzima se neka standardna karakteristika vazduha. Ipak, u proraun uvek treba uvrstiti i rezervu zbog navedene promenljivosti karakteristika vazduha. Za proraun gubitaka u vazduhu (Gv) koristi se sledea formula: Gv= 36.56 + 20Log 10 (f) + 20Log 10 (l * 0.621)
Rastojanje
1
Slabljenje dB
gde je f frekvencija signala u megahercima a l rastojanje koje signal treba da pree u kilometrima.
MHz
Km
Na ovaj nain se moe izraunati koliki se gubici mogu oekivati u vazduhu na zadatom rastojanju. Podrazumeva se optika vidljivost bez ikakvih prepreka i sm etnji. S obzirom da je uticaj vazduha na signal slabljenje, on je uvek izraen negativnom vrednou u decibelima.
Imamo ureaj snage 50 mW (17dBm) na koji je povezana antena kablom koji pravi slabljenje od 3 dB i konektorima od kojih svaki pravi 0.5 dB gubitka. Antena ima 18 dBi, rastojanje do drugog ureaja je 1000 m (to predstavlja slabljenje od 100 dB), na prijemnoj strani je antena od 24 dBi, dva konektora koji unose slabljenje 0.5 dB svaki, kabal ije je slabljenje 1 dB i prijemni ureaj osetljivosti -89 dBm. Signal koji se emituje je: 17dBm - 3 dB - (0.5dB * 2) + 18dBi = 30 dBm Ukupno pojaanje na prijemnoj strani je: 24 dBi - (0.5dB * 2) - 1 dB = 22 dB Kada saberemo jacinu emitovanog signala, gubitak u vazduhu i pojaanje koje ima prijemna strana: 30 dBm - 100 dB + 22 dB = - 48 dBm Dobijamo da se u prijemnik ulazi signal od -48 dBm. Poto je prijemnik osetljivosti -89 dBm to znai da minimalan koristan signal mora biti -69 dBm a izraunati prijemni signal je za 21 dB jai od toga, to je vie nego dovoljno da link radi korektno. Prilikom prorauna treba predvideti i mogue promene karakteristike linka uslovljene vremenskim prilikama i godinjim dobom. Naime, najvei uticaj na link ima vazduh (u naem primeru, vazduh slabi signal za 100 dB) a njegove karakteristi ke se menjaju kao mu se menja temperatura i vlanost to direktno zavisi od vremenskih prilika i godinjih doba. Treba uzeti da je ovaj proraun predvideo pogodne uslove, a da oni mogu da se pogoraju, recimo kada pada kua, sneg ili se pojavi magla. Zbog toga je potrebno obratiti panju na "rezervu" koja se oitava u razlici izmeu prijemnog signala i minimalnog korisnog signala. U naem primeru ta razlika je 21 dB to znai da se uslovi mogu pogoravati ali sve dok signal nije za 21 dB manji od izraunato g, link e raditi korektno. U uobiajenim uslovima primene beinih veza rauna se da je rezerva do 10 dB dovoljna, tako da na proraun pokazuje da na ovom zamiljenom linku ne bi trebalo oekivati probleme uslovljenje atmosferskim prilikama. Prilikom prorauna treba obratiti panju na to da je link dvosmeran i ako se na krajevima link koristi razliita oprema treba uraditi proraun za oba smera. Onaj smer koji ima loije karakteristike treba uzeti u obzir. I na kraju, ne zaboravite da je ovo samo teorijski proraun, zasnovan na pretpostavkama. On slui da stvorimo sliku ta moemo oekivati u stvarnosti, radi donoenja procene da li je link mogu, odnosno, ako je mogu koja je oprema potrebna, ali tek kada izvrimo
merenja i postavimo opremu, moi emo da utvrdimo koliko se proraun slae sa realnom situacijom na terenu. Ako vas tema vie interesuje potraite na netu detaljnja uputstva. Za poetak, pogledajte ova dva kalkulatora: pojednostavljeni kalkulator http://www.zytrax.com/tech/wireless/calc.htm detaljan proraun - http://my.athenet.net/~multiplx/cgi-bin/wireless.main.cgi