Sedam osnovnih SI jedinica Veli~ina

Osnovna jedinica (znak): definicija jedinice

Me|utim pri izra`avnju vrijednosti nedimenzijskih veli~ina jedinica jedan (1) se ne pi{e. Odre|enim izvedenim jedinicama dani su posebni nazivi koji omogu}uju da se u sa`etu obliku izraze kombinacije osnovnih jedinica koje se ~esto upotrebljavaju. Postoje 22 posebna naziva za jedinice odobrene za uporabu u SI-u.

duljina
metar (m): Metar je duljina puta koji u vakuumu prije|e svjetlost u vremenskome odsje~ku od 1/299 792 458 sekunde.

Izvedene jedinice s posebnim nazivima u SI-u

Izra`ena Naziv Znak s pomo}u izvedene izvedene drugih jedinice jedinice jednica

Me|unarodni sustav jedinica (SI) me|unarodno je dogovoren temelj za izra`avanje mjerenja na svim razinama to~nosti i u svim podru~jima znanosti, tehnike i ljudskog djelovanja.
Me|unarodna pramjera kilograma (K) jedini je preostali artefakt koji se upotrebljava za definiranje neke osnovne jedinice SI-a.

masa
kilogram (kg): Kilogram je jedinica mase: ona je jednaka masi me|unarodne pramjere kilograma

Izvedena veli~ina

ravninski kut

radijan

rad

m / m1 = 1 m2 / m2 = 1 s1 m kg s2 N / m2 = m1 kg s2 N m = m2 kg s2 J / s = m2 kg s3 sA W /A = m2 kg s3 A1 C/V = m2 kg1 s4 A2 V / A = m2 kg s3 A2 A/ V = m2 kg1 s3 A2 V s = m2 kg s2 A1 Wb / m2 = kg s2 A1

vrijeme, trajanje
sekunda (s): Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zra~enja koje odgovara prijelazu izme|u dviju hiperfinih razina osnovnog stanja cezijeva atoma 133.

prostorni kut frekvencija sila

steradijan sr herc njutn Hz N Pa J W C V

tlak, naprezanje paskal

elektri~na struja
amper (A): Amper je ona stalna struja koja bi kad bi se odr`avala u dva ravna usporedna vodi~a neizmjerne duljine i zanemariva kru`noga popre~nog presjeka postavljena u vakuumu na me|usobnoj udaljenosti od 1 m proizvodila izme|u tih vodi~a silu jednaku 2 107 njutna po metru duljine.

energija, rad, koli~ina topline snaga, izra~eni tijek elektri~ni naboj razlika elektri~nih potencijala kapacitet elektri~ni otpor elektri~na vodljivost magnetski tijek gusto}a magnetskoga tijeka induktivnost Celzijeva temperatura svjetlosni tijek osvjetljenje aktivnost radionuklida

d`ul vat kulon volt

Osnovne SI jedinice
U SI-u postoje dva razreda jedinica, osnovne jedinice i izvedene jedinice. Sedam osnovnih jedinica SI-a navedenih u tablici zajedno s njihovim odgovaraju}im osnovnim veli~inama osiguravaju referenciju koja se upotrebljava za definiranje svih mjernih jedinica Me|unarodnog sustava jedinica.

termodinami~ka temperatura
kelvin (K): Kelvin (jedinica termodinami~ke temperature) dio je 1/273,16 termodinami~ke temperature trojne to~ke vode.

farad om simens veber tesla

F S Wb T

Izvedene jedinice
Izvedene jedinice definiraju se kao umno{ci potencija osnovnih jedinica i upotrebljavaju se za mjerenje izvedenih veli~ina. Neki primjeri izvedenih veli~ina i jedinica
Izvedena veli~ina, znak Izvedena jedinica, znak

koli~ina tvari
mol (mol): Mol je koli~ina tvari u sustavu koji sadr`ava onoliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. Kad se upotrebljava mol, moraju se navesti elementarne jedinke, a to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge ~estice ili pojedina~no navedene skupine takvih ~estica.

henri

Wb /A = m2 kg s2 A2 K cd sr = cd lm / m2 = m2 cd s1 J / kg = m2 s2 J / kg = m2 s2 s1 mol

plo{tina, A obujam, V brzina, v ubrzanje, a gusto}a mase, r gusto}a struje, j jakost magnetskoga polja, H koncentracija, c svjetljivost, Lv indeks loma, n

~etvorni metar, m2 kubi~ni metar, m3

svjetlosna jakost
candela (cd): Kandela je svjetlosna jakost izvora koji u danom smjeru zra~i jednobojno zra~enje frekvencije 540 1012 herca i koji ima jakost zra~enja u tome smjeru od 1/683 vata po steradijanu.

Celzijev C stupanj lumen luks bekerel lm lx Bq Gy Sv kat

metar u sekundi, m/s metar u sekundi na kvadrat, m/s2 kilogram po kubi~nome metru, kg/m3 amper po ~etvornome amper po metru, A/m mol po kubi~nome metru, mol/m3 kandela po ~etvornome metru, cd/m2 (broj) jedan metru, A/m2

Nedimenzijske veli~ine koje se tako|er nazivlju veli~inama dimenzije jedan obi~no se definiraju kao omjeri dviju veli~ina iste vrste (npr. indeks loma u tablici lijevo omjer je dviju brzina). Prema tomu jedinica nedimenzijske veli~ine omjer je dviju istovjetnih SI jedinica, te je prema tomu uvijek jednaka jedan.

apsorbirana doza grej dozni ekvivalent sivert kataliti~ka aktivnost katal

Premda su herc i bekerel jednaki recipro~noj sekundi, herc se upotrebljava samo za periodi~ne pojave, a bekerel samo za stohasti~ke procese u radioaktivnome raspadu. Jedinica je Celzijeve temperature Celzijev stupanj (C) koji je po veli~ini jednak kelvinu (K). Celzijeva temperatura t povezana je s termodinami~kom temperaturom T jednad`bom: t / C = T / K 273,15.

Naprimjer, mo`emo pisati: kilometer (km); mikrovolt (V); 50 V/cm = 50 V (102 m)1 = 5000 V/m. Kilogram (kg) je iznimka jer premda je on osnovna jedinica, njegov naziv iz povijesnih razloga sadr`i predmetak kilo. Vi{ekratnici i ni`ekratnici kilograma pi{u se dodavanjem predmetka gramu: tako pi{emo miligram (mg), ali ne mikrokilogram (kg).

re~enice) niti se sklanjaju (kao kratice). Oni se pi{u malim slovima osim {to je prvo slovo veliko kad je jedinica nazvana po osobi (npr. amper (A), kelvin (K), herc (Hz), kulon (C), ali metar (m), sekunda (s)). Obezatna je uporaba ispravnog oblika za znakove jedinica. Za svaku veli~inu postoji samo jedna SI jedinica. Me|utim ista se SI jedinica mo`e upotrebljavati za izra`avanje vrijednosti nekoliko razli~itih veli~ina. Npr. SI jedinica J/K mo`e se upotrebljavati i za izra`avanje toplinskoga kapaciteta i za entropiju. Va`no je prema tomu da se za odre|ivanje veli~ine ne upotrebljava samo jedinica. Pri pisanju brojeva deseti~ni znak mo`e biti to~ka ili zarez, kako je uobi~ajeno u jeziku ostaloga teksta. Kad broj ima vi{e znamenaka, obi~no se radi lak{eg ~itanja znamenke razvrstavaju oko deseti~nog zareza u skupine po tri samo (malim) razmakom; nije potrebno upotrebljavati ni to~ku ni zarez. Budu}i da su znakovi jedinica matemati~ki entiteti, s njima se mo`e postupati prema uobi~ajenim algebarskim pravilima. Naprimjer, jednad`ba T = 293 K mo`e se jednako napisati kao T / K = 293. Taj se postupak opisuje kao uporaba ra~una s veli~inama ili kao algebra veli~ina. Za uporabu ~esto je koristan omjer veli~ine s njezinom jedinicom u naslovima stupaca u tablicama ili pri ozna~ivanju osi na grafikonima tako da vrijednosti koje se upisuju u tablice ili oznake na osima budu jednostavno brojevi.

Jedinice izvan SI-a Deseti~ni vi{ekratnici i ni`ekratnici SI jedinica

Za uporabu sa SI jedinicama prihva}en je skup predmetaka vi{ekratnika i ni`ekratnika. Oni se mogu upotrebljavati sa svim osnovnim jedinicama i sa svim izvedenim jedinicama koje imaju posebne nazive. SI predmetci
Faktor Naziv Znak Faktor Naziv Znak

SI je jedini sustav jedinica koji je univerzalno prihva}en tako da on ima posebnu prednost u uspostavljanju me|unarodnoga dijaloga. Ipak iz povijesnih razloga jo{ se {iroko upotrebljavaju neke jedinice izvan SI-a kako bi se zadovoljile potrebe interesnih skupina ili jer ne postoji prikladna SI zamjena. Znanstvenicima uvijek treba ostaviti pravo da upotrebljavaju jedinice koje su najprikladnije svrsi. Me|utim kad se upotrebljavaju SI jedinice izvan sustava uvijek treba navesti njihove faktore pretvorbe prema SI jedinicama (s nekoliko iznimaka veoma poznatih jedinica izvan SI-a). Neke od najva`nijih i najpoznatijih jedinica izvan SI-a koje su odobrene za uporabu sa SI-em jesu minuta (znak min), sat (znak h) i dan (znak d) kao jedinice vremena.

101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024

deka hekto kilo mega giga tera peta eksa zeta jota

da h k M G T P E Z Y

101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024

deci centi mili mikro nano piko femto ato zepto jokto

d c m n p f a z y

Uporaba SI-a za iskazivanje vrijednosti veli~ina

Vrijednost veli~ine pi{e se kao umno`ak broja i jedinice. Izme|u broja i jedinice uvijek se ostavlja jedan prostorni razmak. Broj~ana vrijednost ovisi o odabiru jedinice, tako da ista vrijednost veli~ine mo`e imati razli~ite broj~ane vrijednosti kad se iskazuje u razli~itim jedinicama. Npr. brzina bicikla mo`e biti v = 5,0 m / s = 18 km / h. Znakovi veli~ina tiskaju se kurzivom. Mogu se upotrebljavati velika ili mala slova.

Za dodatne informacije vidi mre`nu stranicu Me|unarodnog ureda za utege i mjere (BIPM-a) http://www.bipm.org Ovaj je sa`etak 8. izdanja SI bro{ure priredio Savjetodavni odbor za jedinice (CCU) Me|unarodnog odbora za utege i mjere (CIPM-a), a objavio ga je BIPM. Ernst Gobel, predsjednik CIPM-a Ian Mills, predsjednik CCU-a Andrew Wallard, direktor BIPM-a O`ujak 2006

Kad se upotrebljavaju predmetci, naziv predmetka i naziv jedinice sastavljaju se kako bi ~inili jednu rije~ te se sli~no znak predmetka i znak jedinice pi{u bez razmaka kako bi ~inili jedan znak koji se mo`e potencirati.

Znakovi jedinica tiskaju se uspravnim slovima bez obzira na vrstu slova koja se upotrebljava u preostalome tekstu. To su matemati~ki entiteti, a ne kratice; iza njih se nikad ne stavlja to~ka (osim na kraju