ENE U HRVATSKOJ POLITICI Saetak rezultata istraivanja

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Saetak rezultata istraivanja

Centar za enske studije Zagreb, 2008.

Izdava: Centar za enske studije Berislavieva 12, Zagreb

Sva prava pridrana.

Za izdavaa: Sandra Prlenda Urednica: Marjeta inko Lektura i korektura: Patricia Lucija Tomasovi Grako oblikovanje: Susan Jakopec Prijevod saetka: Susan Jakopec Naklada: 200 Tisak: GIPA d.o.o., Magazinska 11, Zagreb Veljaa, 2008.

ISBN: 978-953-6955-16-9

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem XXXX

Istraivanje je nancirao Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske kao mjeru Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. Dio istraivanja i tiskanje ove publikacije omoguila je potpora zaklade Kvinna till Kvinna. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva (institucionalna potpora)
Tiskanje ove publikacije omogueno je na temelju nancijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva u skladu s Ugovorom broj 421-02/06-PP-6/13. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva, Zagreb, Kulanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr

ISBN: 978-953-6955-16-9

Sadraj
Uvod Metodologija Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007. 7 11 13

Usporedba rezultata s istraivanjem ene ene u politici 2003. 27 Zakljuna razmatranja Prilog Summary 35 37 48

Uvod

Anketno istraivanje ene ene u hrvatskoj politici druga je faza planiranoga longitudinalnog empirijskog istraivanja kojim se propituju percepcije i stavovi hrvatskih graana/ki vezani uz politiku participaciju ena, a koje Centar za enske studije provodi uoi parlamentarnih izbora. Prvo anketno istraivanje, pod nazivom ene u politici, provedeno je na zagrebakom podruju ju od 20. listopada do 21. studenoga 2003. godine na uzorku od 808 punoljetnih ena i mukaraca. Rezultati toga istraivanja objavljeni su u knjizi Gyn politik politik ili o politikoj graanki anki (Kai, Biljana/inko, Marjeta (ur.) Zagreb: Centar za anki enske studije, 2004.). Inicijalno je istraivanje potaknula spoznaja kako do tada u Republici Hrvatskoj nisu sustavno provoena anketna istraivanja o stavovima graana/ki prema jednom od najtvrdokornijih oblika rodne/spolne diskriminacije: politike potpredstavljenosti ena.1 Takav je spoznajno-istraivaki kontekst potaknuo na znanstveni interes, a rezultati istraivanja iz 2003. godine, kao i injenica da se u ove etiri godine nisu pojavila nova znanstvena istraivanja te pojave, potvrdili su potrebu daljnjeg ispitivanja
Vidi Uvodne napomene u: Kai, Biljana/inko, Marjeta (ur.) (2004.) Gyn politik politik ili o politikoj graanki anki . Zagreb: Centar za enske studije, str. 1517.
1

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

percepcija i stavova hrvatskih graana/ki o enskoj politikoj participaciji kako bi se, meu ostalim, pridonijelo i kvalitetnoj politikoj raspravi o potpredstavljenosti ena i mogunostima promjene takvog stanja. Tema ovog istraivanja, dakle, bila je znanstvena analiza vrijednosti, percepcija i znanja hrvatskih graana/ki o politiarkama, politikoj participaciji ena te drutvenom statusu ena openito. Dodatno, metodologijski postupci i izbor uzorka trebali su osigurati mogunost usporedne analize s prije provedenim istraivanjem ene u politici. S obzirom na navedeno, postavljeno je nekoliko opih ciljeva istraivanja: 1. ustanoviti, opisati i analizirati socijalna obiljeja ja i vrijednosti hrvatskih graana/ki; 2. ustanoviti, opisati i analizirati odnos hrvatskih graana/ki prema vrijednosti rodne/spolne jednakosti, mehanizmima za promicanje rodne/spolne ravnopravnosti te procesima njihova postizanja; 3. ustanoviti, opisati i analizirati odnos hrvatskih graana/ki prema politiarkama i politikoj participaciji ena; 4. ustanoviti, opisati i interpretirati promjene koje su nastale u stavovima i percepcijama ispitane populacije od 2003. do 2007. godine. Glavnina terenskog dijela istraivanja ene u hrvatskoj politici provedena je na zagrebakom podruju ju od 22. listopada do 23. studenoga 2007. godine,2 a anketiranjem je prikupljen 571 upitnik. Voditeljica projekta bila je Marjeta inko, a ostatak projektnog tima inile su Ana Pavli, Sandra Prlenda, Martina Petrinjak i Maja Makar.
2 Na odreenim se podrujima terensko istraivanje moralo produljiti do 4. prosinca 2007. godine.

Uvod

U ovoj publikaciji donosimo rezultate istraivanja s osvrtom na neke od najzanimljivijih, kao i usporedbu s odabranim rezultatima inicijalnog istraivanja provedenog 2003. godine. elja nam je, nakon tree faze istraivanja, koje e se provesti pred parlamentarne izbore 2011. godine, provesti cjelovitu analizu istraivanja te izdati studiju u kojoj bismo sjedinile i interpretirale sve dobivene nalaze. Na kraju elimo zahvaliti savjetnici na projektu Vlasti Iliin, neiscrpnom izvoru strunih informacija i optimizma; Biljani Kai, Mici Mladineo, Valeriji Baradi, Heleni Popovi, Dunji Potonik i Ivanu Rimcu na potpori i pomoi u osmiljavanju istraivanja; anketarima/kama ijim je savjesnim radom realiziran terenski dio istraivanja, posebno Vesni Barilar, Sunani Bartakovi, Ivi Buli, Milki Ergarac, Sinii Harasimu, Sari Libernjak, Sanji Matotan i Sandri Mirkovi; svim ispitanicima/cama na njihovoj spremnosti na suradnju te Radi Bori i Jasminki Peut na enskoj podrci i hrabrenju. Posebno zahvaljujemo Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH i zakladi Kvinna till Kvinna na nanciranju ovog projekta. Urednica Marjeta inko

Metodologija

Instrument upotrijebljen za prikupljanje empirijskih podataka bio je upitnik sa 73 pitanja zatvorenog tipa u obliku nominalnih i intervalnih ljestvica te pet pitanja otvorenog tipa. Upitnik je bio prilagoen kriterijima komparativne analize, tj. zadrala se formalna i sadrajna identinost velikog broja varijabli primijenjenih u ispitivanju 2003. godine. Ukupno 131 varijabla operacionalizirana je u sljedee setove: sociodemografska, sociostrukturna i sociokulturna obiljeja ispitanika/ca (spol, dob, socijalno podrijetlo, religijska samoidentikacija, stupanj obrazovanja ispitanika/ce i njegovih/njezinih roditelja, socioprofesionalni status, brani status, stranaka samoidentikacija) percepcije drutvenih pojava (diskriminacija ena, patrijarhalnost hrvatskog drutva, drutveni poloaj ena) percepcije problema enske politike participacije te enskoga politikog potencijala (prepreke politikoj participaciji ena, interes i motivacija ena za politiku, aktivnosti ena u politici, enska pitanja) vrijednosne orijentacije hrvatskih graana/ki percepcije i stavovi o homoseksualnim politiarima/kama

11

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

zadovoljstvo radom i povjerenje u politiare/ke znanje i informiranost o pitanju ravnopravnosti spolova/ rodova, institucijama i instrumentima za njihovo promicanje te enskim nevladinim udrugama percepcije medijskog prikazivanja politiarki percepcija vanosti pitanja spolne/rodne ravnopravnosti te percepcija feminizma. Koriten je sistemski sluajni uzorak, a planirano je da ga ini 600 punoljetnih mukaraca i ena na podruju Zagreba. Uzorak ispitanika/ca na zagrebakom podruju podijeljen je na 17 gradskih etvrti (Brezovica, rnomerec, Donja Dubrava, Donji grad, Gornja Dubrava, Gornji grad Medveak, Maksimir, Novi Zagreb istok, Novi Zagreb zapad, Peenica itnjak, Podsljeme, Podsused Vrape, Sesvete, Stenjevec, Trenjevka jug, Trenjevka sjever, Trnje). Broj ispitanika/ca po etvrti odreen je razmjernim udjelom stanovnitva etvrti u ukupnom stanovnitvu Zagreba, ime se postigla maksimalna disperzija na podruju anketiranja. Kuanstva u kojima se obavljalo anketiranje izabrana su s popisa telefonskih pretplatnika/ca, a pojedinani ispitanici/ce u kuanstvu birani su metodom posljednjeg roendana.

12

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

Veina ispitanika/ca (52%) smatra kako su ene u Republici Hrvatskoj diskriminirane. Ipak, zamjetno je da postoji statistiki znaajna razlika (2=36,636) u stavovima mukaraca i ena: najvei broj ispitanika (41,3%) ne uoava rodnu/spolnu diskriminaciju, za razliku od veine ispitanica (62,8%) koje to ine.
Grakon 1. Smatrate li da su ene u Republici Hrvatskoj diskriminirane? (prema spolu)
mukarci ene

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

13

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Kao situaciju s najveim diskriminatornim potencijalom i ispitanici (80,5%) i ispitanice (91,4%) prepoznaju dvostruko optereenje. Osim toga mukarci kao znaajne diskriminatorne prakse prepoznaju zlostavljanje (69,0%) i loije mogunosti zapoljavanja ena (68,4%), dok je enama vanija diskriminacija na tritu rada: loije mogunosti zapoljavanja (85,8%) i napredovanja na poslu (83,9%). Podatak da i mukarci i ene smatraju kako dvostruko optereenje najvie pridonosi rodnoj/spolnoj diskriminaciji osobito je zanimljiv kad ga stavimo u kontekst ivotnih okolnosti samih ispitanika/ca. Naime, od ispitanika/ca smo traili samoprocjenu vlastitog doprinosa kuanskim i obiteljskim obvezama. Razlike izmeu odgovora mukaraca i ena statistiki su znaajne (2=85,504) i oekivane. Tako 70,3% ispitanika navodi da se uope ne bavi kuanskim i obiteljskim poslovima ili se pak njima bavi malo. Gotovo dvostruko manje ispitanica (36,7%) svrstalo je sebe u te dvije kategorije. Najvei broj ispitanika/ca (44,0%) smatra kako se drutveni poloaj ena u Republici Hrvatskoj poboljao u odnosu na preddemokratsko razdoblje. Neto manji broj (34,1%) ispitanika/ca ne vidi promjene u enskom statusu, dok najmanji broj ispitanika/ca (21,9%) smatra kako se poloaj ena u Hrvatskoj u odnosu na razdoblje do 1990. zapravo pogorao. Analizom podataka vezanih uz sociodemografske karakteristike ispitanika/ca uoavaju se statistiki znaajne razlike s obzirom na spol (2=20,963) i dob (2=46,376) ispitanika/ca. Gotovo oekivano, veina mukaraca (54,4%) smatra kako je enama bolje, a najvei broj ena (39,0%) ne vidi promjene u svom poloaju ni nabolje ni nagore.

14

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

Grakon 2. Je li status ena bolji ili loiji u odnosu na razdoblje do 1990. godine? (prema spolu)
mukarci puno loiji ene

puno bolji 0%

bolji

ni bolji ni loiji

loiji

10%

20%

30%

40%

50%

Jo je, meutim, vea razlika izmeu stavova razliitih dobnih kohorti. Veina ispitanika/ca mlaih od 40 godina smatra kako se drutveni poloaj ena u demokratskom razdoblju poboljao. Istovremeno, to su ispitanici/e stariji/e, a iako su neodluniji/e je li enama bolje, loije ili isto, to vie smatraju kako se poloaj ena od 1990. godine naovamo pogorao. Moemo tako zamijetiti gotovo dijametralno suprotne stavove najmlaih i najstarijih ispitanika/ca: veina ispitanika/ca (61,3%) iz najmlae dobne skupine smatra kako je enama bolje, 30,4% kako je njihov poloaj isti, a 8,1% da je loiji. S druge su strane ispitanici/e tree ivotne dobi kao najkritinija skupina u kojoj najvei broj ispitanika/ca ne uoava nikakve promjene u statusu ena, dok 32,9% zamjeuje propadanje, a 32,2% poboljanje.

15

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Grakon 3. Je li status ena bolji ili loiji u odnosu na razdoblje do 1990. godine? (prema dobi)
18-29 30-39 40-49 50-59 60 i vie

bolji 0%

ni bolji ni loiji

loiji

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Zanimljivo je ovdje takoer napomenuti u kojim to podrujima ispitanici/e vide pogoranje, tj. poboljanje statusa ena. Ispitanici/e koji smatraju da se poloaj ena pogorao to pogoranje prije svega vide u podruju zaposlenosti (68,5%), materijalnog statusa (35,2%) te zdravstvene i socijalne sigurnosti (30,6%). Ispitanici/e koji su stava kako se poloaj ena poboljao takoer ga primjeuju u podruju materijalnog statusa (34,1%), a zatim u obrazovanju (33,6%) i podjeli poslova u obitelji (31,8%). Upitani je li se status ena promijenio u posljednje etiri godine, veina ispitanika/ca (68,6%) odgovara kako je on ostao isti. No ovdje se ponovno javlja statistiki znaajna razlika (2=15,158) u odgovaranju mukaraca i ena. Iako i veina mukaraca (59,9%) i veina ena (74,8%) smatra da od posljednjih parlamentarnih izbora nije bilo nikakve promjene u statusu ena, gotovo dvostruko vie ispitanika (27,5%) nego ispitanica (14,1%) smatra kako je enama bolje.
16

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

Osvrnimo se ovdje na jo jedan podatak. Najvei broj ispitanika/ca (bez postojanja statistiki znaajnih razlika s obzirom na razliite sociodemografske karakteristike) prepoznaje medije (60,2%), vjerske institucije (32,9%) i obrazovne institucije (25,5%) kao one koje najvie utjeu na ulogu ena u drutvu. Zanimljivo je da sudbene institucije uope nisu prepoznate kao vane (3,1%), a ni politike stranke (15,8%) ni dravne institucije (15,0%) ne zaokupljaju previe pozornost naih ispitanika/ca. Najvei broj (41,0%) ispitanika/ca smatra kako ne postoje drutvene prepreke aktivnijem bavljenju ena politikom, dok je 32,9% suprotnog stava. Stav o postojanju drutvenih prepreka za aktivniju ensku politiku participaciju uvjetovan je i stavom o postojanju rodne/spolne diskriminacije (2=89,399). Kao to se i moe predvidjeti, veina ispitanika/ca (62,1%) koji ne percipiraju diskriminaciju, ne percipira ni drutvene prepreke, a najvei broj (48,4%) onih koji smatraju kako diskriminacija ena u Hrvatskoj postoji, smatra da postoje i prepreke za potencijalne politiarke. Promatrajui odgovore prema sociodemografskim karakteristikama ispitanika/ca, ponovno se javlja statistiki znaajna razlika izmeu stavova mukaraca i ena (2=14,322).

17

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Grakon 4. Postoje li neke drutvene prepreke aktivnijem bavljenju ena politikom? (prema spolu)
mukarci ene

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

Ispitanici i ispitanice suprotstavljeni su u svojim stavovima: najvei broj ispitanika (48,3%) ne vidi prepreke, dok ih najvei broj (39,5%) ispitanica vidi. Takoer, moemo zamijetiti kako su ene neodlunije, razlike su u postotcima pozitivnih i negativnih odgovora male (osobito kad ih usporedimo s odgovorima mukaraca). Oni ispitanici/ce koji smatraju da takve drutvene prepreke postoje, ponajprije ih percipiraju u patrijarhalnim svjetonazorima u drutvu (49,4%), dvostrukom optereenju (42,6%) i predrasudama prema enama (32,1%). Dodajmo jo kako obrazovaniji ispitanici/e ee smatraju da su patrijarhalni svjetonazori drutvene prepreke (2=23,107), dok mlai ispitanici/e ee navoditi predrasude (2=28,763). Nedovoljan interes politikih stranaka za promicanje ena u politici nije prepoznat kao najvea prepreka za aktivniju politiku participaciju ena samo 10,8% ispitanika/ca odabralo je tu opciju. Ipak, najvei broj (45,0%) ispitanika/ca smatra
18

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

kako ene nisu potaknute na napredovanje ni u jednoj stranci, a veina (52,6%) da se nijedna stranka ne bavi rjeavanjem pitanja (ne)ravnopravnosti spolova. Istovremeno, samo 7,7% ispitanika/ca smatra kako zastupanje spolne ravnopravnosti politikim strankama odmae u borbi za vlast. Veina ispitanika/ca (72,5%) nije zadovoljna brojem ena koje participiraju u hrvatskom politikom ivotu. Mukarci su, dodue, manje nezadovoljni od ena (2=31,502), no unato tome veina mukaraca (60,4%), kao i veina ena (81,1%) smatra da u hrvatskoj politici ne sudjeluje dovoljno ena. Jo vei broj ispitanika/ca (74,0%) nije zadovoljan predstavljenou ena u Saboru RH. Mukarci su, ponovno, manje nezadovoljni te vie zadovoljni i vie neodluni (2=28,253) od ena. Ipak, veina ispitanika (62,6%) i veina ispitanica (82,1%) smatra kako 22% saborskih zastupnica nije dovoljno. Veina bi se ispitanika/ca (63%) ak sloila sa 50-postotnom zastupljenou ena u Saboru. Naravno, ispitanici manje od ispitanica (2=21,156), ali ponovno veina (51,9%). Zanimljivo je u ovome trenutku napomenuti i kako bi se veina ispitanika/ca (59,3%) sloila s primjenom enskih kvota u svrhu poveanja zastupljenosti ena u Saboru. Najvei broj ispitanika (45,4%) i veina ispitanica (69,2%) tog su stava (2=29,386). No upitani o uinkovitosti razliitih posebnih mjera, ispitanici/e enske kvote u politici odabiru u malom broju (12,9%), ime one dolaze na nisko esto mjesto u hijerarhiji najuinkovitijih mjera. Dapae, samo 17,7% ispitanika/ca koji/e bi se sloili/e s upotrebom kvota u svrhu poveanja broja ena u politici, smatra kako su one meu najuinkovitijima.

19

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Grakon 5. Hoe li vea zastupljenost ena promijeniti kvalitetu politike? (prema spolu)
mukarci ene

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Na upit hoe li poveanje broja ena u politici promijeniti i njenu kvalitetu, veina ispitanika/ca (56,8%) odgovara da hoe. Analiza sociodemografskih karakteristika ispitanika/ca pokazuje statistiki znaajne razlike s obzirom na spol (2=16,678) i dob (2=31,608) ispitanika/ca. Tako najvei broj (49,8%) mukaraca i veina (61,9%) ena smatra da poveana participacija ena znai i promjenu u kvaliteti politike, dok se vie od dvostruko (26,1%) ispitanika nego ispitanica (12,0%) ne slae s time. Takoer, moemo vidjeti da to su ispitanici/e stariji/e, to su skloniji/e vjerovati kako s veim brojem ena u politici dolazi do kvalitativne promjene politike, a najmlai se ispitanici/e istiu svojom neodlunou kad je rije o tom pitanju (najvei broj ispitanika/ca 40,9% odgovara ne znam).

20

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

Grakon 6. Hoe li vea zastupljenost ena promijeniti kvalitetu politike? (prema dobi)
18-29 30-39 40-49 50-59 60 i vie

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Navedimo ovdje jo nekoliko podataka. Veina ispitanika/ca smatra kako su politiarke slobodoumnije (60,0%), dosljednije (65,2%), imaju drukiji politiki diskurs (70%) te drukiju listu politikih prioriteta (69,4%). ene su sklonije ustvrditi da su ene slobodoumnije (2=35,638) te dosljednije u provedbi politikih ciljeva (2=46,228). I stariji ispitanici/e ee ustvruju da su ene slobodoumnije (2=35,248) te dosljednije u provedbi politikih ciljeva (2=48,819). Veina ispitanika/ca koji politiarkama pripisuju veu dosljednost (69,9%) i slobodoumnost (67,9%) smatra kako e poveanje broja politiarki donijeti promjenu kvalitete politikog ivota. Veina ispitanika/ca (52,9%) smatra da postoje enska pitanja koja se moraju rijeiti politikim putem, njih 29,3% nije sigurno, dok 17,8% ispitanika/ca smatra da takvih pitanja nema. S obzirom na spol ispitanika/ca ponovno se javljaju i statistiki znaajne razlike u odgovaranju (2=15,564).
21

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Grakon 7. Postoje li enska pitanja koja se moraju rijeiti politikim putem? (prema spolu)
mukarci ene

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Tako veina (60,4%) ena smatra da postoje enska pitanja koja se moraju rijeiti politikim djelovanjem, dok su mukarci manje uvjereni u to i po postotku onih koji se s time slau (42,5%), i po postotku onih koji se ne slau (21,3%) ili onih koji jednostavno nisu sigurni (36,2%). Oni ispitanici/e koji/e smatraju da se enska pitanja moraju rijeiti politikim kanalima, najee spominju jednaku plau za jednak rad (57,3%), nasilje protiv ena (39,7%), neplaen rad ena u kui (23,7%) te reproduktivna prava ena (19,1%). Ispitanice su sklonije navoditi neplaen rad ena u kui (2=25,534) te reproduktivna prava ena (2=11,308) kao enska pitanja. Veina ispitanika/ca (45,5%) izjavljuje kako je upoznata s radom politiarki. Iako ne postoje statistiki znaajne razlike s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika/ca, moemo zamijetiti kako neto vie mukaraca nego ena prati rad politiarki. Ispitanici/e upoznati s radom politiarki
22

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

statistiki su znaajno nezadovoljniji brojem ena na odgovornim, visokim mjestima u dravnoj slubi (2=22,555), no vea se razlika pojavljuje s obzirom na spol ispitanika/ca (2=32,325).
Grakon 8. Imenuje li se dovoljno ena na visoka mjesta u dravnim slubama? (prema spolu)
mukarci ene

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Velika je veina ispitanica (77,2%) ustvrdila kako je ena na visokim poloajima nedovoljno, ispitanici su to uinili u manjem broju (53,9%), a ee su od ispitanica bili zadovoljni brojem ena na odgovornim poloajima u dravnoj upravi. Veina (71,6%) ispitanika i veina (67,9%) ispitanica, bez statistiki znaajne razlike u stavovima, smatra kako su ene na tim mjestima jednako uinkovite kao i mukarci, pri emu ispitanice malo vie naginju veoj uinkovitosti ena u odnosu na mukarce. Veina ispitanika/ca (53,8%) takoer smatra kako su ene u politici jednako aktivne kao i mukarci. No odgovori su ovdje mnogo raspreniji: 30,6% ispitanika/ca smatra kako su ene aktivnije, a 15,5% da su manje aktivne.
23

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Ispitanici/e procjenjuju kako su politiarke najaktivnije u socijalnoj politici (63,8%), zdravstvenoj politici (34,6%) te pravosudnoj politici (30,3%). Na kraju, osvrnimo se i na stavove ispitanika/ca o feminizmu. Najvei broj (46,6%) ispitanika/ca smatra kako hrvatska javnost nema ni pozitivan ni negativan stav prema feminizmu, dok 34,5% ispitanika/ca smatra da je taj stav negativan. Osoban stav ispitanika/ca prema feminizmu u najveem je broju sluajeva pozitivan (46,7%), a neto manje ispitanika/ca procjenjuje kako njihov stav nije ni pozitivan ni negativan. Spol ispitanika/ca statistiki znaajno utjee na stav o feminizmu (2=18,174).
Grakon 9. Kakav je Va stav prema feminizmu? (prema spolu)
mukarci ene

negativan 0%

ni pozitivan ni negativan

pozitivan

10%

20%

30%

40%

50%

60%

24

Osvrt na odabrane rezultate istraivanja ene u hrvatskoj politici 2007.

Veina ispitanica (53,1%) zakljuuje kako je njihov stav prema feminizmu pozitivan, za razliku od najveeg broja (44,6%) ispitanika koji smatraju da on nije ni pozitivan ni negativan. Takoer, mukarci su ee negativnog stava prema feminizmu nego ene. Osoban stav ispitanika/ca o feminizmu utjee i na percepciju o tome zastupaju li politiarke feministike stavove (2=26,924). Ispitanici/e s izgraenim stavovima o feminizmu skloniji su misliti kako politiarke i zastupaju feministike stavove. Analizom sociodemografskih karakteristika ispitanika/ca utvrene su statistiki znaajne razlike s obzirom na dob (2=26,585) i obrazovanje ispitanika/ca (2=45,861).
Grakon 10. Zastupaju li politiarke feministike stavove? (prema obrazovanju)
bez kvalifikacija trogodinja srednja gimnazija SSS VS VSS, mr., dr.

ne znam 0%

ne

da

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

25

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Uz iznimku najmlae dobne skupine, to su ispitanici/e stariji/e, to su skloniji misliti kako su politiarke zastupnice feministikih ideja. Stav kako one to nisu dostie vrhunac u dobnoj skupini etrdesetogodinjaka te opada putem do ispitanika/ca tree ivotne dobi. Ipak, s obzirom na obrazovanje ispitanika/ca pojavljuje se i najvea razlika u odgovorima. Dakle, to su ispitanici/e obrazovaniji/e, to su manje uvjereni/e kako politiarke zastupaju feministike stavove i obrnuto, to su neobrazovaniji/e, to su vie uvjereni/e u to.

26

Usporedba rezultata s istraivanjem ene u politici 2003.

Tablica 1. Smatrate li da su ene u Republici Hrvatskoj diskriminirane? 2003. M da ne ne znam 31,2 51,3 17,5 52,0 30,0 18,0 M 36,9 41,3 21,8 2007. 62,8 19,4 17,7

U kojoj mjeri svaka od navedenih situacija pridonosi diskriminaciji ena? 2003. ne pridonosi loije mogunosti zapoljavanja loije mogunosti napredovanja na poslu odsutnost ena u ekonomski prestinim zanimanjima dvostruko optereenje (obitelj i posao) stereotipna slika ena u medijima podzastupljenost ena u politici nejednak pristup obrazovanju i sadraj obrazovanja (npr. tradicionalna slika ena u udbenicima)2 zlostavljanje (npr. seksualno, obiteljsko, seksualno uznemiravanje na poslu)
1

2007. ne pridonosi 21,3 22,7 35,0 13,0 38,3 36,2 56,3 23,1 pridonosi 78,7 77,3 65,0 87,0 61,7 63,8 43,7 76,9

pridonosi 67,1 67,0 61,2 79,1 48,8 54,3 30,4 79,4

32,9 33,0 38,8 20,9 51,2 45,7 69,6 20,6

1 2

U upitniku iz 2003. godine: druk druk ija slika ena u medijima. U upitniku iz 2003. godine: nejednaki uvjeti i pristup obrazovanju.

27

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Kao to je ve spomenuto u tekstu, veina ispitanika/ca (52,0%) smatra da u Hrvatskoj postoji rodna/spolna diskriminacija. Usporedimo li te podatke s podacima dobivenim prije etiri godine, kad je 43,2% ispitanika/ca smatralo da su ene diskriminirane, postaje vidljiv porast prihvaenosti takvog stava. Takva je promjena vidljiva kod obje spolne skupine: i kod ispitanika i kod ispitanica porasla je percepcija o postojanju diskriminacije, a opala percepcija o njenu nepostojanju. Iako su ispitanice i dalje te koje najvie (62,8%) percipiraju diskriminaciju (nesumnjivo zato to je i osjeaju), a najvei je broj ispitanika (41,3%) ne percipira, ipak su mukarci manje rezolutni u odbijanju postojanja rodne/spolne diskriminacije kao hrvatskoga drutvenog fenomena nego to su to bili 2003. godine. Pozitivna je promjena vidljiva i u percepciji sadraja rodne/ spolne diskriminacije. Kod ispitanika/ca istodobno raste prihvaanje i opada neprihvaanje navedenih situacija kao diskriminatornih. Takoer moemo zamijetiti i mali pomak u percipiranoj hijerarhiji najznaajnijih diskriminatornih praksi: 2003. godine ispitanici/e su smatrali/e kako diskriminaciji ena najvie pridonose zlostavljanje, dvostruko optereenje i loije mogunosti zapoljavanje, dok su 2007. godine naveli dvostruko optereenje, loije mogunosti zapoljavanja i napredovanja na poslu.

28

Tablica 2. Prema Vaoj procjeni, je li status ena bolji ili loiji u odnosu na razdoblje do 1990. godine? 2003. 2007 M M loiji 13,0 21,4 18,4 24,4 ni loiji ni bolji 43,6 53,1 27,2 39,0 bolji 43,3 25,5 54,4 36,6 U kojim se podrujima jima promijenio status ena u odnosu na razdoblje do 1990. godine? 2003. 2007 loiji bolji loiji bolji materijalni status 41,8 23,1 35,2 34,1 (ne)zaposlenost 67,4 19,2 68,5 25,3 zdravstvena i socijalna sigurnost 31,9 18,8 30,6 18,0 obrazovanje 4,3 24,2 3,7 33,6 podjela poslova u obitelji 2,8 21,5 9,3 31,8 participacija u politikom ivotu 5,7 42,7 11,1 28,6

Iz tablice 2. moemo zamijetiti promjenu u stavu ispitanika/ca o statusu ena u demokratskom nasuprot preddemokratskom razdoblju. Dok je 2003. godine najvei broj (49,1%) ispitanika/ca smatrao kako je poloaj ena u naelu ostao isti, etiri godine poslije najvei broj (44,0%) ispitanika/ca smatra da je taj poloaj bolji. Iako neto vie ispitanika i ispitanica vidi pogoranja u statusu ena, istodobno su i mukarci i ene skloniji ustvrditi kako je enama bolje. Dapae, razlika izmeu ena koje ne percipiraju promjene i koje percipiraju promjene nabolje smanjila se drastino (u korist promjena nabolje), a izmeu mukaraca u istim kategorijama poveala (takoer u korist promjena nabolje). Dalje, percipirana podruja ja pogoranja statusa ena ostaju ista: (ne)zaposlenost, materijalni status te zdravstvena i socijalna sigurnost navode se i 2003. i 2007. godine. Promjene nastaju u percepciji podruja ja u kojima je status ena bolji: dok su 2003. godine ponajprije navedene participacija u politikom ivotu, obrazovanje i materijalni status, 2007. godine ispitanici/e naglasak stavljaju na materijalni status, obrazovanje i podjelu poslova u obitelji. Ovdje je zanimljivo
29

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

primijetiti i kako je u posljednje etiri godine izrazito smanjena razlika izmeu ispitanika/ca koji/e smatraju da je materijalni status ena loiji, tj. bolji u demokratskom razdoblju.
Tablica 3. Postoje li, po Vama, neke drutvene prepreke aktivnijem bavljenju ena politikom? 2003. 2007. M M da 23,6 30,4 23,7 39,5 ne 54,3 42,2 48,3 35,7 ne znam 22,1 27,4 28,0 24,8 to su, po Vama, najvee prepreke koje enama onemoguavaju aktivnije bavljenje politikom? 2003. 2007. zakonska neravnopravnost 8,2 8,6 patrijarhalni svjetonazori u drutvu 44,1 49,4 openito obrazovanje koje promie spolne stereotipe 9,5 7,4 i ne armira ene3 predrasude (npr. ene su njeni i slabiji 35,5 32,1 spol, mukarci jaki i racionalni) dvostruka optereenost (na poslu i u domu) 42,7 42,6 nedostatak podrke obitelji i/ili ue okoline4 10,0 8,6 nedovoljan interes politikih stranaka za 20,5 14,8 promicanje ena u politici slika politike kao apstraktne, neuinkovite i 17,3 1,9 bez utjecaja na svakodnevni ivot muka pravila igre u politici5 13,6

Vidljivo je kako se u posljednje etiri godine i kod ispitanika i kod ispitanica dogodio pomak u prihvaanju stava o postojanju drutvenih prepreka koje ene onemoguavaju u aktivnijem bavljenju politikom. Najvei broj ispitanika/ca 2007. godine, kao i 2003., smatra kako takve prepreke ne postoje. No osim to se taj postotak smanjio (s 47,3% na 41,0%), poveao se i postotak onih koji primjeuju te drutvene prepreke. Istodobno
3 U upitniku iz 2003. godine: obrazovanje koje promie spolne stereotipe i diskriminaciju po spolu. 4 U upitniku iz 2003. godine: nedostatak podr podrke obitelji i/ili okoline. 5 U upitniku iz 2003. godine ova opcija nije bio ponuena.

30

su percepcije najznaajnijih drutvenih prepreka ispitanika/ca koji/e drutvene prepreke uoavaju ostale stabilne. Oni/e i dalje prije svega navode patrijarhalne svjetonazore, dvostruku optereenost te predrasude, pri emu se samo neto vie ispitanika/ca odluuje za patrijarhalne svjetonazore, a neto manje za predrasude.
Tablica 4. Sudjeluje li u politikom ivotu Republike Hrvatske dovoljno ena? 2003. 2007. M M 19,0 8,8 20,3 49,3 69,0 60,4 31,8 22,2 19,3 Je li sadanji udio zastupnica u Saboru (22%) dovoljan? 2003. 2007. M M 19,5 7,9 18,4 49,4 70,4 62,6 31,1 21,6 18,9 Smatrate li da bi zastupljenost ena u Saboru trebala biti proporcionalna njihovoj zastupljenosti u stanovnitvu? 2003. 2007. M M 32,0 56,1 51,9 40,4 22,5 26,2 27,5 21,4 21,8 Smatrate li da e vea zastupljenost ena promijeniti kvalitetu politike? 2003. 2007. M M 38,1 57,0 49,8 31,8 16,9 26,1 30,1 26,1 24,2

da ne ne znam

5,8 81,1 13,1

da ne ne znam

5,5 82,1 12,4

da ne ne znam

70,9 12,5 16,6

da ne ne znam

61,9 12,0 26,1

Tablica 4. zorno prikazuje kako je u posljednje etiri godine poraslo nezadovoljstvo ispitanika/ca zastupljenou ena u hrvatskoj politici. Takoer, porast nezadovoljstva vidljiv je i kod mukaraca i ena. Tako 2007. godine veina ispitanika i ispitanica smatra da u hrvatskoj politici sudjeluje nedovoljno ena, da predstavljenost ena u Saboru od 22% nije dovoljna
31

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

te da bi ta predstavljenost trebala biti proporcionalna zastupljenosti ena u populaciji. Upravo je ovaj posljednji podatak vrlo zanimljiv jer se 2003. godine najvei broj (40,4%) mukaraca nije slagao s takvom razinom zastupljenosti ena u parlamentu. Osim toga, moemo primijetiti kako su ispitanici/ce skloniji/e misliti da e vea zastupljenost ena utjecati na kvalitetu politike nego to su to inili prije etiri godine.
Tablica 5. Postoje li, po Vama, enska pitanja koja se moraju rijeiti politikim putem? 2003. 2007. M M da 33,6 57,0 42,5 ne 33,6 18,3 21,3 ne znam 32,7 24,7 36,2 Za koje teme smatrate da spadaju u enska pitanja?6 2003. 2007. nasilje protiv ena 60,4 39,7 neplaen rad ena u kui7 11,5 23,7 reproduktivna prava ena/pravo na izbor 19,0 19,1 odgovorno partnerstvo ena i mukaraca 15,8 17,6 jednaka plaa za jednak rad 39,8 57,3 ravnopravna zastupljenost ena u politikom ivotu 15,0 12,2 sadraji koji promiu kulturu nenasilja8 15,8 8,0

60,4 15,3 24,3

U posljednje se etiri godine takoer dogodio pomak u stavovima o postojanju enskih pitanja koja se moraju rijeiti politikim putem. Naime, veina (52,9%) je ispitanika/ca 2007. godine potvrdila kako takva pitanja postoje, za razliku od najveeg broja (47,1%) ispitanika/ca 2003. godine. I kod mukaraca i kod ena vidimo porast u prihvaanju i opadanje
6 Iz tablice su iskljueni odgovori enska perspektiva u obrazovanju te raspodjela proraunskih unskih sredstava s obzirom na spol budui da ih ispitanici/ e nisu prepoznali kao bitna enska pitanja (ukupno je manje od 5% ispitanika/ca odabralo te opcije). 7 U upitniku iz 2003. godine: besplatan rad ena u kui. 8 U upitniku iz 2003. godine: sadr sadr aji koji promiu kulturu nenasilja i spolne/rodne odgovornosti.

32

u neprihvaanju postojanja takvih enskih pitanja, jedino to su mukarci 2007. godine neto malo vie odabirali odgovor ne znam. Kada dalje pogledamo odgovore ispitanika/ca koji/e smatraju kako se enska pitanja moraju rijeiti politikim putem, vidimo da 2007. godine najvie navode gotovo identine teme kao i 2003. godine,9 uz iznimku to su nasilje protiv ena i jednaka plaa za jednak rad zamijenili mjesta u hijerarhiji vanosti.

Godine 2007. ti/te ispitanici/e navode neplaen rad ena u kui kao drugo po vanosti ensko pitanje, no kako je u upitniku iz 2003. godine ta opcija bila imenovana kao besplatan rad ena u kui, usporedba je manjkava.
9

33

Zakljuna razmatranja

Rezultati istraivanja upuuju na razliku izmeu stavova i percepcija mukaraca i ena. Iako ispitanici/e u veini odgovora pokazuju osvijetenost o razliitim aspektima rodne/spolne jednakosti, spol ispitanika/ca najee ini znaajnu razliku. Takvi nas rezultati, naravno, ne trebaju ostaviti zateene ispitanice progovaraju iz osobnog iskustva i interesa. U usporedbi s podacima iz 2003. godine openito uoavamo pozitivne pomake i veu osvijetenost ispitanika/ca. Na primjer, oni/e su osvjeteniji/e kad je rije o rodnoj/spolnoj diskriminaciji: vie je primjeuju i bolje shvaaju njen sadraj nego prije etiri godine. Ipak, odreeni rezultati nalau oprez. Prema istraivanju, ispitanice navode loije mogunosti zapoljavanja i napredovanja na poslu kao najznaajnije aspekte rodne/spolne diskriminacije, i dalje percipiraju glavna pogoranja statusa ena na podruju ju zaposlenosti i materijalnog statusa, a jednaku plau za jednak rad navode kao najvanije ensko pitanje, to sve upuuje na rodnu/ spolnu diskriminaciju u ekonomskoj sferi kao mjesto sve vee zabrinutosti ispitanica. Podatak da ispitanici/e ne prepoznaju sudbene institucije kao one koje bitno utjeu na ulogu ena u drutvu zabrinjavajui je. Bez obzira na to pripisuju li im manjak moi i/ili interesa ili
35

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

pak u odgovorima ispitanika/ca moemo prepoznati kritiku pravosua kao takvog (neuinkovitoga, korumpiranog), pomalo je paradoksalno da legitimne institucije drave s golemim resursima stoje na dnu ljestvice zajedno s nevladinim organizacijama. To vie to je odgovornost za promicanje jednakosti mukaraca i ena te zatitu enskih ljudskih prava mnogobrojnim meunarodnim ugovorima i sporazumima stavljena u nadlenost dravnih institucija. Ispitanici/ce su nezadovoljni brojem ena u politici, njihovom zastupljenou u parlamentu i poloajima u dravnim slubama. No i dalje postoji konfuzija oko toga zato je tako ili kako bi se to moglo promijeniti. Tako podzastupljenost ena u politici nije visoko prepoznata diskriminatorna praksa, ispitanici/e i dalje smatraju da ne postoje drutvene prepreke koje onemoguavaju aktivnu politiku participaciju ena, ali ene se istodobno percipiraju kao zainteresirane za politiku. Takoer, ispitanici/e izraenu aktivnost politiarki prepoznaju prije svega u tzv. mekim resorima. Ako se zapitamo koliko je takva percepcija stvar realnog stanja, a koliko stereotipiziranja politiarki od ispitanika/ca, moramo se zapitati i to taj nalaz znai za ene u politici. Jesu li socijalna, mirovinska, zdravstvena i obrazovna politika i sl. mjesta daljnje armacije? Nadalje, a na razini gotovo politike korektnosti, ispitanici/ce slau se kako bi zastupljenost ena u Saboru trebala biti 50% i ak su u tu svrhu spremni podrati primjenu enskih kvota, no kvote ne smatraju pretjerano uinkovitima, kao ni odgovarajuu pravnu regulativu. Iako bismo mogle sa zadovoljstvom promatrati podatak kako ispitanici/e najvie vrednuju obrazovanje koje promie ravnopravnost spolova kao najuinkovitiju posebnu mjeru, hvalei njihovu usmjerenost na dugorona, korjenita poboljanja, injenica je da taj nalaz ne ostavlja dovoljno prostora za bre promjene u ostvarivanju rodne/spolne jednakosti.

36

Prilog

CENTAR ZA ENSKE STUDIJE Zagreb, Berislavieva 12 tel. 48 72 406

ANKETA ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Istraivanje ene ene u hrvatskoj politici provodi Centar za enske studije u Zagrebu. Ispitivanjem se nastoje prikupiti podaci o stavovima hrvatskih graana/ki o drutvenom, a posebice politikom statusu ena u Republici Hrvatskoj. Anketiranje se obavlja na uzorku od 600 ispitanika/ca na zagrebakom podruju. ju. U anketi je nekoliko tipova pitanja. Kod nekih pitanja ponueno je vie odgovora, a odgovara se tako da se zaokrui broj ispred onog odgovora koji je najblii Vaemu miljenju. U nekim pitanjima ponuena Vam je mogunost da zaokruite vie odgovora koji najvie odgovaraju Vaemu miljenju. Na neka pitanja odgovara se opisnim odgovorima i u njima moete svojim rijeima potpuno slobodno izrei vlastito miljenje. Ako Vam neto nije jasno, pitajte anketara/ku. Rezultati ove anonimne ankete koristit e se iskljuivo u znanstvene svrhe. Molimo Vas da na sva postavljena pitanja odgovarate iskreno i slobodno jer se samo tako moe osigurati uspjenost istraivanja. Unaprijed Vam zahvaljujemo na suradnji!

NAPOMENA UREDNICE: Distribucija odgovora prikazana je postotcima ukupno danih odgovora, zatim postotcima odgovora mukaraca i na kraju postotcima odgovora ena. Za pitanja koja su dobila manje od 5% odgovora nije navedena spolna struktura. Pitanja 49., 52., 61., 75. i 78. otvorenog su tipa.

37

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

1)

Koji je Va spol? 1. muki 2. enski Koja je Vaa dob? 1. 18 29 godina 2. 30 39 godina 3. 40 49 godina 4. 50 59 godina 5. 60 i vie godina Gdje ste Vi i Vai roditelji najveim dijelom proveli djetinjstvo do 15. godine? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku osobu) A Vi 26,0 17,8 10,6 45,7 B Otac 41,4 18,7 12,3 27,6 C Majka 42,6 23,0 8,3 26,0

41,6 58,4

2)

23,0 16,2 13,4 18,6 28,8

30,8 16,8 13,0 16,3 23,1

17,5 15,8 13,7 20,2 32,9

3)

1. 2. 3. 4. 4)

na selu u manjem gradu u velikom gradu (Split, Osijek, Rijeka) u Zagrebu

28,1 19,8 8,4 43,7

29,6 21,3 6,9 42,3

43,5 23,2 9,2 24,0

45,1 26,4 7,0 21,5

45,4 24,9 7,2 22,5

47,4 26,3 6,3 20,0

Kakav je Va odnos prema religiji? 1. uvjereni/a sam vjernik/ca i prihvaam sve to moja vjera ui 2. vjernik/ca sam iako ne prihvaam sve to moja vjera ui 3. nisam siguran/a vjerujem li ili ne vjerujem 4. prema religiji sam ravnoduan/a 5. nisam religiozan/a i nemam nita protiv religije 6. nisam religiozan/a i protivnik/ca sam religije Koje ste obrazovanje stekli Vi i Vai roditelji? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku osobu) A Vi 3,4 13,1 15,0 26,7 14,6 24,3 12,7 13,4 16,8 27,1 9,6 17,8 B Otac 23,7 16,2 15,7 14,1 14,6 24,9 28,4 16,5 11,6 11,6

34,0 38,0 4,8 4,6 17,3 1,2

31,6 35,9

35,7 39,5

18,9

16,2

5)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 6)

bez kolske spreme osnovna kola industrijska i/ili zanatska srednja kola (trogodinja) gimnazija ostale srednje kole (etverogodinje) via kola fakultet magisterij, doktorat

0,8 8,8 13,3 16,1 26,9 11,6 20,5 2,0

4,3 24,4 23,4 4,6 16,1 12,6 12,8 1,7

8,4 35,6 10,9 8,0 20,6 6,0 9,3 1,2

C Majka 10,1 27,6 7,5 9,5 22,1 8,5 13,1

7,3 41,1 13,2 7,0 19,5 4,2 6,6

Koji je Va radni status? 1. zaposlen/a 2. samozaposlen/a 3. umirovljenik/ca 4. nezaposlen/a 5. domain/ca 6. uenik/ca, student/ica 7. ostalo, to U koju se od navedenih skupina moete svrstati s obzirom na posao koji obavljate? (Ako ste umirovljenik/ca, navedite posljednji posao koji ste obavljali) 1. nezaposlen/a 2. individualni poljoprivrednik/ca 3. radnik/ca 4. slubenik/ca 5. strunjak/inja s VS ili VSS, ali niste rukovoditelj/ica 6. rukovoditelj/ica odjela, pogona i sl. 7. direktor/ica, pomonik/ica direktora/ice i sl. 8. samostalno obavljate djelatnost 9. vlasnik/ica ili suvlasnik/ica radnje sa zaposlenicima 10. poslodavac/teljica, vlasnik/ica ili suvlasnik/ica poduzea 11. ostalo, to

34,1 4,8 33,9 7,6 3,2 14,4 2,0

32,4 29,0 7,2 21,3

35,3 37,3 7,9 9,6

7)

17,7 0,4 22,8 13,8 12,1 8,0 3,5 7,6 1,4 0,4 12,3

20,0 18,5 8,5 10,0 9,0 10,5

16,0 25,8 17,4 13,6 7,3 5,6

14,0

11,1

38

Prilog

8)

Koje je Vae brano stanje? 1. neoenjen/neudana 2. oenjen/udana 3. rastavljen/a 4. ivimo zajedno, ali nismo vjenani 5. udovac/ica Imate li djece? 1. da 2. ne

27,8 50,2 5,4 5,0 11,6

43,3 44,7 3,8 2,9 5,3

16,8 54,1 6,5 6,5 16,1

9)

63,5 36,5

50,5 49,5

72,5 27,5

10) Da se sada odravaju izbori, za koju biste parlamentarnu stranku glasovali? (Navedite ifre parlamentarnih stranaka) 1. DC 2. HDZ 3. HNS 4. HSS 5. HSLS 6. HSP 7. HSU 8. HDSSB 9. MDS 10. PGS 11. SDP 12. za neku drugu stranku, koju 13. ne znam 14. ne bih glasovao/la 11) Jeste li lan/ica neke od navedenih skupina i organizacija? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. politika stranka 2. organizacija za zatitu ljudskih prava 3. organizacija za zatitu enskih prava 4. mirotvorna organizacija 5. organizacija za zatitu okolia 6. sindikat 7. sportska udruga ili skupina 8. kulturna ili umjetnika skupina 9. udruga mladei 10. neka druga, koja 11. nisam lan/ica nijedne skupine ni organizacije
12) Koliko vremena prosjeno provodite u obavljanju kuanskih i obiteljskih poslova? 1. do 15 sati tjedno 2. od 15 sati do 30 sati tjedno 3. od 30 sati do 60 sati tjedno 4. vie od 60 sati tjedno 5. ne bavim se kuanskim i obiteljskim poslovima 13) Smatrate li da su ene u Republici Hrvatskoj diskriminirane? 1. da 2. ne 3. ne znam 14) U kojoj mjeri svaka od navedenih situacija pridonosi diskriminaciji ena? (Zaokruite odgovarajui broj za sve navedeno) 4 3 izrazito uglavnom pridonosi pridonosi 1. 2. loije mogunosti zapoljavanja loije mogunosti napredovanja na poslu 34,9 31,3 27,4 25,3 40,1 35,5 43,8 46,0 41,1 42,6 45,6 48,4

0,8 16,2 4,4 2,5 0,8 2,3 4,6 0,2 0,2 0,2 33,2 1,7 23,7 9,3

17,1

15,5

31,7 21,6 10,6

34,3 25,1 8,5

5,5 0,6 0,4 0,2 1,0 6,1 5,1 3,0 1,8 5,1 76,2

6,7

4,5

3,8 9,5

7,5 1,7

5,3 69,7

4,8 78,8

40,2 26,7 15,4 6,9 10,9

49,0 20,4 6,3 1,9 22,3

33,9 31,1 21,8 10,4 2,8

52,0 28,5 19,4

36,9 41,3 21,8

62,8 19,4 17,7

2 uglavnom ne pridonosi 14,4 15,8 20,5 21,1 10,2 12,1 6,9 6,9

1 uope ne pridonosi 11,1 11,1 4,0 4,0

39

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

3. 4. 5. 6. 7.

odsutnost ena u ekonomski prestinim zanimanjima dvostruko optereenje (obitelj i posao) stereotipna slika ena u medijima podzastupljenost ena u politici nejednak pristup obrazovanju i sadraj obrazovanja (npr. tradicionalna slika ena u udbenicima) benicima) zlostavljanje (npr. seksualno, obiteljsko, seksualno uznemiravanje na poslu)

25,2 59,6 24,8 25,1 15,1

17,1 47,9 15,6 16,9 13,0

30,9 67,6 31,2 30,9 16,5

39,8 27,4 36,9 38,6 28,6

32,6 32,6 32,8 34,9 18,9

44,9 23,7 39,8 41,3 35,3

25,9 9,2 28,8 27,5 32,4

36,9 13,7 38,7 32,8 32,4

18,1 6,1 21,8 23,8 32,2

9,1 3,8 9,5 8,7 23,9

13,4 5,8 12,9 15,3 35,7

6,0 2,5 7,1 4,1 15,8

8.

43,4

36,9

47,8

33,6

32,1

34,6

17,0

19,8

15,1

6,1

11,2

2,6

15) Smatrate li da je hrvatsko drutvo patrijarhalno? 1. da 2. ne 3. ne znam 16) U kojim situacijama Vi osobno najvie primjeujete patrijarhalnost hrvatskog drutva? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. odravanje stereotipnih uloga mukaraca i ena 2. razlika u odgoju djevojica i djeaka 3. podravanje tradicionalnog obrazovanja 4. isticanje gure oca (obitelj, politika, mediji) 5. odravanje pozicije muke moi u drutvu 6. podjela kuanskih poslova na tetu ene 7. nasilje nad enama 8. nevidljivost enskog doprinosa u povijesti, znanosti, kulturi 9. neto drugo, to 10. ne primjeujem patrijarhalnost u hrvatskom drutvu
17) Koliko se slaete s tvrdnjama o enama koje se ovdje navode? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku tvrdnju) TVRDNJE 1. 2. 3. 4. ene se moraju vie rtvovati od mukaraca kako bi uspjele. ene su nedovoljno agresivne da bi se mogle baviti politikom. ene ne mogu imati i obitelj i politiku karijeru. enama je mjesto u kui, a politiku bi trebale prepustiti mukarcima. 46,7 11,6 13,3 5,3 4 potpuno se slaem 28,7 11,1 13,5 6,0 59,4 12,0 13,1 4,7 3 uglavnom se slaem 34,0 26,6 20,0 7,8 36,1 23,2 19,5 6,0 32,5 29,1 20,4 9,1 11,9 35,5 31,4 16,4 2 uglavnom se ne slaem 20,3 37,4 30,0 20,1 5,9 34,2 32,5 13,8

60,9 20,5 18,6

55,3 24,4 20,3

64,9 17,8 17,4

30,0 17,8 5,5 13,8 23,3 25,6 21,1 8,3 1,4 15,4

28,8 14,4 6,7 11,5 17,8 24,0 18,8 7,7 18,8

30,1 19,9 4,5 15,1 26,7 26,0 22,3 8,6 12,7

1 uope se ne slaem 7,4 26,2 35,2 70,5 14,9 28,3 37,0 67,8 2,1 24,7 33,9 72,5

18) Koje drutvene i politike institucije ili skupine najvie utjeu na ulogu ena u drutvu? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. mediji 2. vjerske institucije 3. politike stranke 4. obrazovne institucije 5. dravne institucije (Vlada, Sabor, Predsjednik) 6. sudbene institucije 7. nevladine organizacije 8. neke druge, koje 19) Po Vaoj procjeni, je li status ena bolji ili loiji u odnosu na razdoblje do 1990. godine? 1. puno loiji 2. loiji 3. ni loiji ni bolji 4. bolji 5. puno bolji

60,2 32,9 15,8 25,5 15,0 3,1 10,1 1,4

62,0 33,7 15,4 18,8 10,1 11,1

55,8 30,8 15,4 29,1 17,8 8,9

5,7 16,2 34,1 37,7 6,3

3,4 15,0 27,2 44,2 10,2

7,3 17,1 39,0 33,1 3,5

40

Prilog

20) U kojim se podrujima jima promijenio status ena u odnosu na razdoblje do 1990. godine? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. materijalni status 2. (ne)zaposlenost 3. zdravstvena i socijalna sigurnost 4. obrazovanje 5. podjela poslova u obitelji 6. participacija u politikom ivotu 7. neto drugo, to 8. status ena se nije promijenio 21) Po Vaoj procjeni, je li status ena bolji ili loiji od proteklih parlamentarnih izbora 2003. godine? 1. puno loiji 2. loiji 3. ni loiji ni bolji 4. bolji 5. puno bolji 22) U kojim se podrujima jima promijenio status ena od proteklih parlamentarnih izbora 2003. godine? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. materijalni status 2. (ne)zaposlenost 3. zdravstvena i socijalna sigurnost 4. obrazovanje 5. podjela poslova u obitelji 6. participacija u politikom ivotu 7. neto drugo, to 8. status ena se nije promijenio
23) Postoje li, po Vama, neke drutvene prepreke aktivnijem bavljenju ena politikom? 1. da 2. ne 3. ne znam 24) to su, po Vama, najvee prepreke koje enama onemoguavaju aktivnije bavljenje politikom? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. zakonska neravnopravnost 2. patrijarhalni svjetonazori u drutvu openito 3. obrazovanje koje promie spolne stereotipe i ne armira ene 4. predrasude (npr. ene su njeni i slabiji spol, mukarci jaki i racionalni) 5. dvostruka optereenost ena (na poslu i u domu) 6. nedostatak podrke obitelji i/ili ue okoline 7. nedovoljan interes politikih stranaka za promicanje ena u politici 8. slika politike kao apstraktne, neuinkovite i bez utjecaja na svakodnevni ivot 9. muka pravila igre u politici 10. neto drugo, to 11. ne postoje prepreke koje enama onemoguavaju aktivnije bavljenje politikom

28,0 35,4 18,2 21,1 19,8 18,8 3,1 18,4

28,4 32,7 16,8 19,7 19,2 21,2 13,9

26,7 36,0 18,5 21,2 19,5 16,4 20,9

2,8 8,9 68,6 18,1 1,6

9,2 59,9 25,6

8,6 74,8 12,8

22,1 20,2 14,5 9,8 9,4 10,2 2,2 47,4

24,0 20,2 12,5 9,1 11,5 12,5 40,9

19,9 19,5 15,4 9,8 7,5 8,2 50,3

32,9 41,0 26,2

23,7 48,3 28,0

39,5 35,7 24,8

6,5 30,8 4,3 26,9 39,8 10,2 10,8 3,7 11,4 0,6 18,2

4,8 28,4 26,9 31,7 8,7 6,3 9,6 26,0

7,5 31,5 26,0 44,2 11,0 13,7 12,3 12,0

25) Po Vaem miljenju, bi li se ene trebale baviti politikom? 1. da 2. ne 3. ne znam 26) Koji su najznaajniji razlozi zbog kojih bi se, po Vama, ene trebale baviti politikom? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. jer su temeljem opeg prava glasa ene formalno ravnopravne u politici 2. jer je politika javna djelatnost od dobrobiti za oba spola 3. jer e sudjelovanjem ena politika biti kvalitetnija i pravednija 4. jer su ene jednako politiki osvijetene kao i mukarci 5. jer ene unose promjene, drukiji stil u voenju politike 6. jer se sudjelovanjem ena poveava povjerenje u politike institucije i demokraciju 7. neto drugo, to 8. ene se ne bi trebale baviti politikom

90,0 5,2 4,8

87,5 5,3

91,8 5,2

32,3 39,1 25,8 30,4 25,6 9,3 1,8 4,0

38,0 41,3 16,8 28,8 19,7 9,6

27,7 37,0 31,8 31,2 29,5 8,9

41

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

27) ine li Vam se ene openito zainteresirane za politiku? 1. vrlo zainteresirane 2. zainteresirane 3. ni zainteresirane ni nezainteresirane 4. nezainteresirane 5. veoma nezainteresirane 28) Jeste li upoznati s radom politiarki? 1. da 2. ne 3. ne znam 29) Sudjeluje li u politikom ivotu Republike Hrvatske dovoljno ena? 1. da 2. ne 3. ne znam 30) Je li sadanji udio zastupnica u Saboru (22%) dovoljan? 1. da 2. ne 3. ne znam

8,0 50,5 28,4 12,7 0,4

5,3 48,8 32,9 12,6

10,0 51,7 25,2 12,8

45,5 39,9 14,6

49,3 41,0 9,8

42,9 39,1 18,0

11,8 72,5 15,7

20,3 60,4 19,3

5,8 81,1 13,1

10,9 74,0 15,1

18,4 62,6 18,9

5,5 82,1 12,4

31) Smatrate li da bi zastupljenost ena u Saboru trebala biti proporcionalna njihovoj zastupljenosti u stanovnitvu? 1. da 63,0 2. ne 18,2 3. ne znam 18,8 32) Biste li se sloili s primjenom enskih kvota u svrhu poveanja broja zastupnica u Saboru? 1. da 2. ne 3. ne znam 33) Podravate li pozitivne, odnosno posebne mjere namijenjene postizanju ravnopravnosti spolova? 1. da 2. ne 3. ne znam

51,9 26,2 21,8

70,9 12,5 16,6

59,3 18,1 22,6

45,4 26,1 28,5

69,2 12,5 18,3

79,6 5,7 14,8

72,3 7,8 19,9

84,7 4,2 11,1

34) Koje su, po Vama, pozitivne, odnosno posebne mjere namijenjene postizanju ravnopravnosti spolova najvie uinkovite? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. davanje prednosti enama pri zapoljavanju 2. enske kvote u politici 3. obrazovanje koje promie ravnopravnost spolova 4. posebne institucije (npr. ministarstvo za ene, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sudovi) 5. specina zdravstvena zatita ena (npr. savjetovalita, obavezne mamograje) 6. adekvatan drutveni tretman nasilja nad enama 7. odgovarajua pravna regulativa (npr. rodnoosvijeteni kazneni zakoni, izborni zakoni) 8. obavezni rodiljski dopust za oeve 9. neto drugo, to 10. nijedna pozitivna, odnosno posebna mjera nije uinkovita 21,5 12,9 48,2 16,5 18,6 21,9 11,3 10,2 2,1 5,8 13,0 10,1 47,6 12,0 15,9 23,1 8,2 8,7 9,1 25,7 14,0 45,2 18,5 19,2 19,5 12,7 10,6 3,1

35) Smatrate li da e vea zastupljenost ena promijeniti kvalitetu politike? 1. da 2. ne 3. ne znam 36) Imenuje li se dovoljno ena na odgovorna, visoka mjesta u dravnim slubama? 1. da 2. ne 3. ne znam 37) Smatrate li da su ene na tim mjestima jednako uinkovite kao i mukarci? 1. vie uinkovite od mukaraca 2. jednako uinkovite kao i mukarci

56,8 17,9 25,3

49,8 26,1 24,2

61,9 12,0 26,1

11,1 67,5 21,4

18,0 53,9 28,2

6,2 77,2 16,6

22,9 71,6

16,5 76,7

27,5 67,9

42

Prilog

3.

manje uinkovite od mukaraca

5,5

6,8

4,5

38) Postoje li, po Vama, enska pitanja koja se moraju rijeiti politikim putem? 1. da 2. ne 3. ne znam 39) Za koje teme smatrate da spadaju u enska pitanja? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. nasilje protiv ena 2. neplaen rad ena u kui 3. reproduktivna prava ena/pravo na izbor 4. odgovorno partnerstvo ena i mukaraca 5. enska perspektiva u obrazovanju (npr. enski/rodni studiji) 6. jednaka plaa za jednak rad 7. ravnopravna zastupljenost ena u politikom ivotu 8. sadraji koji promiu kulturu nenasilja 9. raspodjela proraunskih sredstava s obzirom na spol 10. neto drugo, to 11. ne postoje enska pitanja
40) Imaju li ene razliite politike interese od mukaraca? 1. da 2. ne 3. ne znam 41) Mogu li, po Vama, mukarci pravedno zastupati i enske i muke interese? 1. da 2. ne 3. ne znam
42) Primjeujete li Vi osobno da se politiarke u nastupu pozivaju ili referiraju na svoj spol? 1. da 2. ne 3. ne znam 43) Koliko se slaete s tvrdnjama o politiarkama koje se ovdje navode? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku tvrdnju) TVRDNJE 1. 2. 3. 4. ene su slobodoumnije od mukaraca. ene imaju drukiju listu politikih prioriteta od mukaraca. ene u politici/o politici govore na drukiji nain od mukaraca. ene su dosljednije u provedbi politikih ciljeva od mukaraca. 21,8 18,8 17,7 29,2 4 potpuno se slaem 13,4 14,8 14,9 17,2 27,8 21,8 19,6 37,5 3 uglavnom se slaem 38,1 50,5 52,3 36,0 32,0 46,9 48,7 34,9 42,5 53,1 54,9 36,8 2 uglavnom se ne slaem 27,6 24,0 23,0 27,1 34,5 29,6 26,7 32,3 22,7 19,9 20,4 23,5

52,9 17,8 29,3

42,5 21,3 36,2

60,4 15,3 24,3

36,5 19,7 16,0 18,4 2,9 49,8 11,5 8,2 1,8 1,6 8,4

38,0 8,7 9,1 18,3 46,6 13,0 12,0

33,9 26,7 20,2 17,8 50,0 9,9 5,1

12,0

5,5

33,9 35,7 30,3

29,0 34,3 36,7

37,5 36,8 25,8

35,1 47,4 17,5

41,1 38,6 20,3

30,9 53,6 15,5

20,7 56,0 23,3

26,4 50,0 23,6

16,6 60,3 23,1

1 uope se ne slaem 12,4 6,6 7,0 7,7 20,1 8,7 9,7 15,6 7,0 5,2 5,1 2,2

44) Mislite li da ene imaju drukiju motivaciju za bavljenje politikom od mukaraca? 1. da 2. ne 3. ne znam 45) Koji su, po Vama, najznaajniji motivi ena za bavljenje politikom? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. svijest o podinjenosti ena 2. ravnomjernija distribucija moi u drutvu 3. promjena sadraja i prioriteta politike 4. izraenije vrijednosti pravednosti i dobrobiti za drutvo 5. rjeavanje konkretnih problema u zajednici 6. zastupanje interesa drugih manjinskih grupa 7. neto drugo, to 8. ene nemaju drukiju motivaciju za bavljenje politikom od mukaraca

38,7 35,9 25,4

35,6 38,9 25,5

41,0 33,7 25,3

25,4 28,3 15,0 26,8 31,8 5,1 2,3 21,1

24,0 27,9 13,5 21,6 24,0 5,8 22,6

25,3 27,4 15,4 29,5 36,0 4,5 19,2

43

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

46) Kako biste ocijenili aktivnost ena u politici u odnosu na mukarce? 1. vie su aktivne od mukaraca 2. jednako su aktivne kao mukarci 3. manje su aktivne od mukaraca 47) Na kojim su podrujima, jima, po Vaem miljenju, politiarke najaktivnije? (Zaokruite ite najvi najvie 2 odgovora) 1. pravosudna politika 2. zdravstvena politika 3. obrazovna politika 4. obrambena i sigurnosna politika 5. nancijska politika 6. socijalna politika 7. neto drugo, to 48) Moe li se, po Vama, govoriti o enskoj politici? 1. da 2. ne 3. ne znam

30,6 53,8 15,5

26,2 54,4 19,4

33,8 53,4 12,8

30,3 34,6 25,4 2,9 5,3 63,8 2,9

30,8 36,1 23,6 5,8 60,1

28,8 32,2 25,7 4,8 64,0

21,5 50,1 28,4

18,4 50,5 31,1

23,7 49,8 26,5

49) Kako denirate ensku politiku? 50) Kome, po Vama, hrvatska javnost vie vjeruje, politiarkama ili politiarima? 1. vie vjeruje politiarkama 2. podjednako vjeruje politiarkama i politiarima 3. vie vjeruje politiarima 4. ne vjeruje ni politiarkama ni politiarima 51) Kome Vi osobno vie vjerujete, politiarkama ili politiarima? 1. vie vjerujem politiarkama 2. podjednako vjerujem politiarkama i politiarima 3. vie vjerujem politiarima 4. ne vjerujem ni politiarkama ni politiarima 52) Zato vjerujete ili ne vjerujete politiarkama? 53) Koga, po Vama, hrvatska javnost vie cijeni, politiarke ili politiare? 1. vie cijeni politiarke 2. podjednako cijeni politiarke i politiare 3. vie cijeni politiare 4. ne cijeni ni politiarke ni politiare 54) Koga Vi osobno vie cijenite, politiarke ili politiare? 1. vie cijenim politiarke 2. podjednako cijenim politiarke i politiare 3. vie cijenim politiare 4. ne cijenim ni politiarke ni politiare 55) Promatrajui javne istupe politiara, biste li rekli da oni tretiraju politiarke kao ravnopravne? 1. da 2. ne 3. ne znam

54,6

55,3

54,1

10,1 31,2 27,9 30,8

14,6 32,2 24,4 28,8

6,9 30,4 30,4 32,2

18,0 40,2 4,8 37,0 61,6

11,7 43,9 36,6 62,0

22,4 37,6 37,2 61,3

5,9 31,1 44,7 18,3

7,3 32,2 41,5 19,0

4,9 30,3 47,0 17,8

22,3 50,5 5,5 21,7

15,6 51,7 7,3 25,4

27,1 49,7 4,2 19,1

21,1 60,8 18,1

27,5 52,7 19,8

16,6 66,6 16,9

56) Po Vaem miljenju, bi li hrvatska javnost prihvatila enu za premijerku ili glasala za enu predsjednicu Republike Hrvatske? 1. da 44,2 45,2 43,4 2. ne 32,1 31,7 32,4 3. ne znam 23,7 23,1 24,1 57) Biste li Vi osobno prihvatili enu za premijerku ili glasali za enu predsjednicu Republike Hrvatske? 1. da 2. ne 3. ne znam

87,6 6,0 6,4

81,3 9,6 9,1

92,1 3,4 4,5

44

Prilog

58) Po Vaem miljenju, bi li hrvatska javnost prihvatila politiara ili politiarku drukije spolne orijentacije? 1. da 2. ne 3. ne znam 59) Biste li Vi osobno prihvatili politiara ili politiarku drukije spolne orijentacije? 1. da 2. ne 3. ne znam
60) Je li Vam pri izboru politikih kandidata/tkinja vaan spol? 1. da 2. ne 3. ne znam 61) Zato Vam je pri izboru politikih kandidata/tkinja nevaan ili vaan spol? 62) Jeste li uli za sljedee? (Zaokruite odgovarajui broj za sve navedeno)

8,2 74,3 17,4

11,1 70,7 18,3

6,2 77,0 16,8

39,2 41,8 19,1

6,2 87,8 6,0 68,8

33,2 46,2 20,7

7,2 83,2 9,6 65,9

43,4 38,6 17,9

5,5 91,0 3,4 70,9

1. 2. 3. 4. 5.

Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH Saborski odbor za ravnopravnost spolova Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Zakon o ravnopravnosti spolova Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova

53,5 39,4 56,6 62,9 37,3

1 da 54,4 44,3 59,9 65,9 37,7

52,8 35,9 54,2 60,8 36,9

46,5 60,6 43,4 37,1 62,7

2 ne 45,6 55,7 40,1 34,1 62,3

47,2 64,1 45,8 39,2 63,1

63) Jeste li uli za sljedee enske nevladine organizacije? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku organizaciju) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Autonomna enska kua Zagreb B.a.B.e. Budi aktivna, budi emancipirana Centar za ene rtve rata Centar za enske studije Kontra enska infoteka enska mrea Hrvatske 77,6 86,6 44,0 41,8 36,0 6,8 28,4

1 da 68,3 83,8 38,8 40,5 39,3 8,5 28,5

84,1 88,5 47,6 42,7 33,6 5,7 28,3

22,4 13,4 56,0 58,2 64,0 93,2 71,6

2 ne 31,7 16,2 61,2 59,5 60,7 91,5 71,5

15,9 11,5 52,4 57,3 66,4 94,3 71,7

64) Na koji se nain informirate o politici, politiarima/kama i politikim dogaajima? (Zaokruite odgovarajui broj za sve navedeno) 4 esto 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. dnevni tisak tjednici i asopisi televizija radio Internet stranake aktivnosti (sastanci, publikacije, skupovi) razgovor s lanovima obitelji razgovor s prijateljima, susjedima i kolegama na poslu 48,7 15,6 71,7 39,4 25,2 1,9 21,8 22,0 16,3 19,7 25,8 23,7 53,7 13,4 68,3 35,8 30,7 45,0 17,2 74,1 42,0 21,0 3 povremeno 30,3 29,7 20,2 30,1 18,5 5,3 33,0 38,4 29,1 33,8 23,9 30,8 18,5 6,0 32,0 40,4 31,2 26,6 17,5 29,5 18,5 4,8 33,7 36,9 14,4 32,7 6,1 18,9 12,5 14,7 31,3 28,8 2 rijetko 10,8 32,3 5,9 21,4 13,2 17,1 34,0 30,5 17,0 33,0 6,3 17,1 12,0 13,0 29,4 27,6 6,6 22,0 2,0 11,6 43,9 78,0 13,9 10,8 11,9 37,6 75,4 17,7 9,4 11,4 48,6 80,0 11,1 11,8 1 nikad 6,4 20,4 6,7 23,2

65) Jesu li politiarke dovoljno prisutne u medijima? 1. da 2. ne 3. ne znam

39,0 38,2 22,7

43,0 30,4 26,6

36,2 43,8 20,0

45

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

66) Primjeujete li da se u medijima drukije prikazuju politiarke od politiara? 1. da 2. ne 3. ne znam 67) Koliko se slaete s tvrdnjama koje se ovdje navode? (Zaokruite odgovarajui broj za svaku tvrdnju) TVRDNJE 1. 2. 3. 4. U medijima se manje prati rad politiarki nego politiara. Mediji se vie bave osobnim izgledom politiarki nego politiara. politi U medijima se politiarke ee od politiara prikazuju kao dobrotvorke. Mediji se ee osvru na obiteljski ivot politiarki nego politiara. 18,6 29,9 18,5 18,2 4 potpuno se slaem 15,6 24,1 16,7 14,1 20,8 34,0 19,9 21,1 3 uglavnom se slaem 36,4 37,6 41,5 34,6 27,6 40,7 44,9 31,3 42,7 35,5 39,0 36,9 2 uglavnom se ne slaem 31,8 23,7 29,2 34,2 36,7 23,1 26,8 34,3 28,3 24,1 30,9 34,1

31,8 46,5 21,7

27,1 52,2 20,8

35,2 42,4 22,4

1 uope se ne slaem 13,2 8,7 10,8 13,0 20,1 12,1 11,6 20,2 8,2 6,4 10,3 7,9

68) Smatrate li da politike stranke posveuju dovoljno pozornosti pitanju (ne)ravnopravnosti spolova? 1. da 2. ne 3. ne znam 69) Znate li za razlike u djelovanju stranaka s obzirom na pitanje (ne)ravnopravnosti spolova? 1. da 2. ne 70) Koje se parlamentarne stranke najvie bave rjeavanjem pitanja (ne)ravnopravnosti spolova? (Navedite najvi najvie 3 ifre parlamentarnih stranaka) 1. DC 2. HDZ 3. HNS 4. HSS 5. HSLS 6. HSP 7. IDS 8. MDS 9. SDP 10. SDA HR 11. neke druge stranke, koje 12. nijedna stranka 71) U kojim su parlamentarnim strankama ene najvie potaknute na napredovanje? (Navedite najvi najvie 3 ifre parlamentarnih stranaka) 1. DC 2. HDZ 3. HNS 4. HSS 5. HSLS 6. HSP 7. HDSSB 8. IDS 9. PGS 10. SDP 11. SDA HR 12. u nekim drugim strankama, kojim 13. ni u jednoj stranci

11,3 59,7 29,0

16,4 50,7 32,9

7,6 66,1 26,3

12,7 87,3

13,1 86,9

12,5 87,5

8,8 11,0 15,0 1,0 9,8 3,0 1,5 0,3 29,8 0,3 2,0 52,6

8,2 11,1 15,4 8,7

6,2 7,2 9,6 7,2

25,0

22,9

38,9

44,2

9,8 13,3 16,0 1,5 11,3 2,0 0,2 1,2 0,2 31,0 0,5 2,7 45,0

10,6 13,5 16,8 9,1

6,2 8,9 10,3 9,2

25,5

25,0

31,3

40,4

46

Prilog

72) Mislite li da zastupanje spolne ravnopravnosti politikim strankama pomae ili odmae u borbi za vlast? 1. pomae u borbi za vlast 2. ne utjee na borbu za vlast 3. odmae u borbi za vlast 73) Kakav je, po Vama, stav hrvatske javnosti prema feminizmu? 1. izrazito pozitivan 2. uglavnom pozitivan 3. ni pozitivan ni negativan 4. uglavnom negativan 5. izrazito negativan 74) Kakav je Va osoban stav prema feminizmu? 1. izrazito pozitivan 2. uglavnom pozitivan 3. ni pozitivan ni negativan 4. uglavnom negativan 5. izrazito negativan 75) Koji su stavovi, po Vama, feministiki? 76) Zastupaju li politiarke, po Vaem miljenju, feministike stavove? 1. da 2. ne 3. ne znam 77) Jeste li primijetili da se neke politiarke deklariraju kao feministkinje? 1. da, koje 2. ne 3. ne znam 78) VA KOMENTAR OVOG ISTRAIVANJA Smatrate li da je ovo istraivanje ene ene u hrvatskoj politici potrebno? Je li Vas potaknulo na razmiljanje o novim temama ili problemima?

44,5 47,8 7,7

44,2 47,6 8,3

44,8 47,9 7,3

2,3 16,6 46,6 31,2 3,3

17,8 43,6 34,7

15,8 48,8 28,8

12,2 34,5 41,4 10,6 1,2 44,0

10,3 27,5 44,6 15,2

13,6 39,5 39,2 7,3

43,7

44,2

15,7 47,7 36,7

19,0 45,9 35,1

13,3 49,0 37,8

7,9 53,5 38,6 79,2

7,5 54,3 38,2 75,9

8,1 53,0 38,9 81,5

47

ENE U HRVATSKOJ POLITICI

Summary
The survey research Women in Croatian Politics is the second successive research carried out by the Centre for Womens Studies that explores the perceptions and attitudes of Croatian citizens towards the political participation of women and which takes place prior to parliamentary elections. The theme of this research was the scientic analysis of the values, perceptions and knowledge of Croatian citizens (males/females) about female politicians, the political participation of women and the social status of women in general. Also, the methodological methods and sample used were to secure a comparative analysis with the earlier research Women in Politics which was carried out in 2003. The instrument used for gathering empirical data was a questionnaire with 73 closed-type questions and 5 open-type questions. The questionnaire was adapted to the criteria necessary for a comparative analysis in that it retained a similar format and content of a greater number of variables applied in the survey from 2003. A systematic random sample was used which comprised of 600 adult males and females in the area of the City of Zagreb. The results of the research point to the dierences between the attitudes and perceptions of men and women. Even though the respondents generally show an awareness about the various aspects of gender/sex equality, the sex of the respondents themselves often constitute a signicant dierence. In comparison with the data obtained in 2003, positive advances and a greater awareness on the part of the respondents is noticeable in general. An example of this is that they show greater awareness in terms of sex/gender discrimination: they notice it more and understand its content better than four years ago. Nevertheless, certain results call for caution. According to the research results, sex/gender discrimination in the economic sphere appears as a place of greater concern for female respondents, respondents in general do not recognize judicial institutions as having a signicant inuence on the role of women in society, respondents are dissatised with the number of women in politics, their representation in Parliament and their positions in state administration bodies, but there continues to be confusion about why this is so or how this can be changed. Also, respondents exceedingly valuate education which promotes gender equality as the most eective special measure which can be regarded as their directivity towards long-term, thorough improvements but the fact is that this nding does not leave enough room for more rapid changes in the realization of gender/sex equality.

48