STROJNI DIJELOVI LEMLJENI SPOJEVI

3. LEMLJENI SPOJEVI
LTVERBINDUNGEN
SOLDERING AND BRAZING

Lemljenje je postupak spajanja preteno metalnih dijelova sa dodatkom rastaljene slitine
kao veziva. Za razliku od zavarivanja koje je isto tako termiki postupak, ovdje se radi o
temeperaturama koje su znatno nie od talita materijala koji se spajaju. U odnosu na
zavarivanje prednost postupka lemljenja je u tome da se mogu spajati i metali razliite vrste, a
nakon spajanja nema zaostalih naprezanja kao kod zavarivanja, ili ne u tolikoj mjeri. Izuzetak
su lemljeni spojevi dva materijala s velikom razlikom koeficijenta toplinskog rastezanja. U
mane postupka ubrajamo relativno nisku nosivost koja se kod veine lemova i vremenski
smanjuje, zatim niske doputene pogonske temperature (kod mekih lemova), te skuplju
tehnologiju (priprema dijelova prije lemljenja, relativno skupi materijal lema). Iako su u
principu svi metalni pa i neki nemetalni materijali zalemljivi kod nekih metalnih materijala
postoje tekoe u lemljenju (aluminij, visokolegirani elici). Lemljenje je kao postupak
spajanja dijelova zastupljeno u obrtu, automobilskoj , elektronskoj industriji te opem
strojarstvu.


3.1. Vrste i postupci lemljenja

Prema talitu lema (materijala koji se dodaje kao vezivo) lemljenje dijelimo na tri velike
skupine :

-meko lemljenje koje se odvija na temperaturama do oko 450C
-tvrdo lemljenje koje se provodi na temperaturama priblino od 450 do 900C.
-visokotemperaturno lemljenje, na temperaturama od preko 900C

Meko lemljenje je postupak spajanja metala pri relativno niskom talitu lema. Slui najee
za spajanje elika, bakra i bakrenih slitina. Kao materijali lema koriste se slitine olova,
kositra, antimona, cinka i kadmija. Za aluminijske matarijale upotrebljava se lem od slitina
cinka, kositra i kadmija.

Tvrdo lemljenje se upotrbljava za odgovornije spojeve od mekog jer je nosivist spoja puno
vea. Metale koji se leme treba prethodno zagrijati, plamenom ili elektrinom strujom
(veinom elektrootporno). Radi eliminacije metalnih oksida potrebno je povrine koje e se
lemiti prethodno tretirati sredstvima za dezoksidaciju. Najee se korista sredstva na bazi
bora (boraks-Na
2
B
4
O
7
10H
2
O) sa dodatkom florida, fosfata i silikata (DIN 8511).Ova vrsta
lemljenja se provodi i u zatienoj atmosferi.


Visokotemperaturno se lemljenje obavlja u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi, a slui za
lemljenje obino skupljih ili plemenitijih materijala ili kombinacija materijala koji su
nezavarivi ili bi se zavarivanjem bitno promjenila neka njihova svojstva. Kao lemovi se
koriste legure na bazi nikla, kobalta, zlata ili drugih plemenitih metala kao i posebnih legura
ije su osnove berilij, cirkonij, titan, vanadij, niobij, tantal itd.
LEMLJENI SPOJEVI STROJNI DIJELOVI
Na ovaj je nain mogue spajati i keramike materijale na tvrde metale te opet njih na obine
elike kao to su naprimjer nosai reznih otrica alata za skidanje strugotine. Ova je
tehnologija vrlo osjetljiva na greke u provedbi postupka.

Po obliku spoja dijelimo lemljenje na avno, kapilarno i polemljivanje povrina.

avno lemljenje se po obliku ne razlikuje od zavarivanja taljenjem. Redovito se izvodi kao
tvrdo lemljenje, a oblik ava je takozvani V-oblik, koji se popunjava rastopljenim lemom.Ova
se vrsta lemljenja primjenjuje relativno rijetko. Mogue su i druge podjele (naprimjer prema
izvoru topline-plameno, elektrootporno, potapanjem i sl.)

Kapilarno lemljenje se provodi tako da se koristi kapilarni efekt taline lema. U tom su
sluaju adhezione sile izmeu lema i osnovnog materijala vee nego kohezione sile u samom
rastaljenom lemu pa lem biva kapilarno uvuen u uske raspore izmeu dijelova koji se leme
(vidi slike 3.1 i 3.2).

Polemljivanje je postupak presvlaenja preteno metalnih povrina materijalom lema u svrhu
poboljavanja svojstava povrine openito, pa ne predstavlja postupak spajanja.

Obzirom na nain dovoenja topline prema DIN 8505 razlikujemo:

-plameno lemljenje, gdje se toplina dovodi na mjesto lemljenja sagorjevanjem nekog plina,
-lemljenje potapanjem, koje se vri tako da se dijelovi koji se spajaju urone u rastaljeni
materijal lema koji onda popunjava spojna mjesta. Obino se prethodno raznim premezima
zatite mjesta koja se ne leme,
-lemljenje sa lemilicama se primjenjuje samo za meko lemljenje. Zagrijavanje lemilice moe
biti elektrinom strujom kao i sa plinom,
-lemljenje u peima se vri tako da se u pripremljena spojna mjesta stavlja materijal lema a
onda se spoj zagrijava na temperaturu taljenja lema u nekoj pei. Sve ovo se moe odvijati u
kontroliranoj atmosferi, to se redovito provodi kod visokotemperaturnog lemljenja.
-elektrootporno lemljenje se provodi tako da se izmeu dijelova koji se leme stavi materijal
lema i otapalo. Zatim se dijelovi meusobno pritisnu nekom silom vanjskim elektrodama uz
istovremeno dovoenje elektrine struje. Zbog Jouleove topline dolazi do taljenja materijala
lema. Naravno obadva dijela koji se leme moraju biti elektriki vodljiva.
-induktivno lemljenje se vri obino u zatienoj atmosferi, za sve vrste lemljenja.
Zagrijavanja se vri u indukcionim peima pomou ega se inducira struja u materijalu lema a
time i toplina taljenja lema.
-lemljenje svjetlosnim snopom se provodi tako da se svjetlosni snop fokusira a absorpcijom
energije se tali materijal lema. Spada u specijalne postupke lemljenja a vri se u vakuumu ili u
zatienoj atmosferi i to za tvrdo lemljenje.
-lasersko lemljenje se provodi laserskim snopom a slui za tvrdo lemljenje ili za
visokotemperaturno lemljenje. Provodi se u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi.


3.2. Princip lemljenja

Spajanje lemljenjem se temelji na adhezionim vezama lema i osnovnog materijala.
Adhezione sile nastaju na nivou atoma. Pritom rastaljeni lem i osnovni materijal izmjenjuju
meusobno atome ime dolazi do difuzije odnosno do legiranja (vidi slike 3.1. i 3.2.).
STROJNI DIJELOVI LEMLJENI SPOJEVI
Veliina difuzijskog sloja je od nekoliko mikrometara do oko jednog milimetra pa je zato
vano da povrina osnovnog materijala bude to glatkija (ne previe, vidi poslije) i to ia
pogotovu od oksida. Mehaniko ienje povrina je nedostatno jer se prilikom zagrijavanja
tako oiene povrine odmah stvaraju nove oksidne prevlake koje spreavaju teenje i
difuziju lema u osnovni materijal. Zbog toga se u tehnologiji lemljenja redovito koriste
sredstva za pripremu povrina prije lemljenja koja iste i dezoksidiraju povrine, a zovu se jo
i otapala. Osnovni je zahtjev na ova sredstva da djeluju za vrijeme cijelog postupka lemljenja.
Ta su sredstva preteno na bazi klora , bora i flora, a kod jaih oneienja prethodno se
povrine ipak moraju mehaniki oistiti. Difuzijski sloj direktno utjee na nosivost lemljenog
spoja.



isti lem
Difuzioni i
legirani sloj
Osnovni materijal

Slika3.1. Tvorba difuzijskog sloja (shema) Slika 3.2 Metalografski prikaz zalemljenog spoja

a) b)
s
l
s

Slika 3.3 avno (a) i kapilarno lemljenje (b)

3.3. Proraun nosivosti lemljenih spojeva

Lemljenjem se ostvaruju nosivi spojevi ili se radi samo o postupku spajanja (privrenja)
materijala.
Kada se radi o nosivim spojevima, vrstoa lemljenog spoja ovisna je o vie faktora. Prije
svega to je pravilan izbor materijala lema u odnosu na materijale koji se spajaju odnosno
ostvarivanje dobre difuzije lema sa osnovnim materijalom. Pogonska temperatura kao i nain
optereenja su od velikog utjecaja. Isto tako su bitni i debljina lema nakon spajanja ( ne bi
trebala biti vea od 0,02 mm, izuzetno do 0,5mm), kao i hrapavost povrina te smjer
rasprostiranja tragova povrinske obrade. Nosivost lemljenih spojeva je ovisna i vremenski.
Na slici 3.5. su dati ovi utjecaji za jednu vrstu lema, a u tablici 3.1. neke mehanike osobine
vanijih materijala lemova.

Proraun se temelji na povrini spajanja A
L
(povrini lemljenog spoja) i optereenju
F. Za sueone lemljene spojeve i debljine limova vee od 2 mm rauna se:


LEMLJENI SPOJEVI STROJNI DIJELOVI
- normalno naprezanje
dop
L
A
L
A
F K
= , N/mm
2
;
S
LB
dop

= (3.1)

Kod veine lemljenih spojeva se radi o preklopnim spojevima. U tom sluaju
raunamo sa srednjim tangencijalnim naprezanjima:

-srednje tangencijalno naprezanje je
dop
L
A
L
A
F K
= , N/mm
2
;
S
LB
dop

= , (3.2)

U tablici 3.1 su date vrijednosti mehanikih znaajki materijala lema i osnovnog materijala
(materijala koji se spaja) za kapilarno lemljenje.
Faktor sigurnosti S se zbog velikih rasipanja vrijednosti mehanikih svojstava materijala
odabire dosta visok i kree se u granicama od S = 2 do 4 (S
min
=2). U tablici su sadrane i
vrijednosti dinamikih izdrljivosti materijala nekih tipinih lemova.

U gornjim su jednadbama:

L
normalno naprezanje u materijalu lema, N/mm
2

K
A
faktor primjene (udara)
A
L
povrina zalemljenog spoja, mm
2


LB
vlana vrstoa materijala lema, N/mm
2
(tab.3.1)

L
srednje tangencijalno naprezanje u spoju, N/mm
2


LB
odrezna vrstoa lema, N/mm
2

S faktor sigurnosti


F
F
s
b
l


Slika 3.4. Parametri za proraun lemljenog spoja

Kod preklopnih spojeva limova, jednakih debljina materijala koji se spajaju (s), i koji
se kako je reeno esto koriste, duina preklopa (l) se odreuje na temelju jednadbe
3.3.:

dopL
dopM A
LB
m A
K
s
R K
s l

= = (3.3)

STROJNI DIJELOVI LEMLJENI SPOJEVI
Ovdje je:

l (l
p
) potrebna duina preklopa, mm
s debljina osnovnog materijala, mm
R
m
vlana vrstoa osnovnog materijala, N/mm
2


dopM
doputeno naprezanje osnovnog materijala, N/mm
2


dopL
doputeno naprezanje materijala lema, N/mm
2



Pretpostavka je da se zadrava nosivost osnovnog materijala (lb
LB
=sbR
m
). Obino se izvodi
duina preklopa sa l/s = 4 do 6. Kod veih preklopa je teko postii jednolik raspored lema po
cijeloj povrini spoja.
U sluaju veih debljina limova koji se spajaju dolazi do izraaja i optereenje lema na
savijanje pa bi trebalo raunati sa kombiniranim optereenjem (savijanje i smik).

U sluaju kad je spoj optereen torzionim momentom raunamo sa naprezanjem( slika 3.5a):
b d
T
b d
d T
L

2
2 / 2
= = , N/mm
2
; (3.4)

L<

Ldop=

LB
/S

Ovdje su:

L
smino naprezanje u spoju, N/mm
2

T okretni moment koji treba prenijeti lemljeni spoj, Nmm
b, d irina odnosno promjer spoja, mm
R
m
Vlana vrstoa osnovnog materijala

Za sluaj epa u provrtu, optereenog aksijalnom silom (slika3.5.b) vrijedi:
dl
p

LB
=d
2
R
m
/4 (3.5)

Iz gornje jednadbe slijedi potrebna duina preklopa l
P
:
4
d R K
l
LB
m A
P

= (3.6)

Ako se u prethodnom sluaju upotrijebi umjesto punog materijala epa cijev
na osnovu istih postavki bit e potrebni preklop:


d
d D R K
l
LB
m A
P
4
2 2

(3.7)

Slika 3.5. Sluajevi optereenja lemljenih spojeva
b
T
d

a)
l
F
d
p

b)

F
l
dD
p

c)
LEMLJENI SPOJEVI STROJNI DIJELOVI

U gornjim su jednadbama sve duinske mjere u mm.


0
0 10
30C
60C
90C
120C
150C
10
2
10
3
10
4
2
v
r
e
m
e
n
s
k
a

v
r
s
t
o
a

N
/
m
m

2
optereenje minuta
4
6
8
10
12


Slika 3.6. Pad vremenske vrstoe lemljenog spoja sa temperaturom i trajanjem optereenja
za meko lemljeni elik za materijalom lema Pb50Sn50


Tablica 3.1 : vrstoe nekih materijala za tvrde lemove prema DIN 8525
Radna
temperatura
Vlana vrstoa lema za spajanje osnovnog materijala
LB
vrstoa na odrez
LB

Vrsta lema
(DIN8525)
C S235 E295 E335 X10CrNi18 CuZn37 S235 E335
L-Ag40Cd 610 410 540 640 520 230 170 250
L-Ag30Cd 680 380 470 480 510 250 200 240
L-Ag44 730 390 480 520 530 280 205 280
L-Ag20Cd 750 370 420 440 500 260 170 260
L-Ag12 830 370 460 460 440 210 170 200
Vrijednosti su za srednju veliinu raspora h=0,1 mm
Za odnos vlane vrstoe i vrstoe na odrez moe se uzeti grubi odnos:
L
=(1.5...2,5)
L

3.4. Osnove oblikovanja lemljenih spojeva

Prije svega treba nastojati da zalemljena mjesta budu optereena na smik, a ne na vlak ili
savijanje. Takoer treba paziti na diskontinuitete presjeka, tako da je bolje kad je to mogue,
rubove u spoju skositi kao to prikazuje slika 3.7.
Treba nastojati da prilikom procesa lemljenja dijelovi koji se leme zadre isti poloaj do
skruivanja lema. Ako postoji mogunost otkazivanja lemljenog spoja prije svega zbog
dinamikog optereenja, treba zalemljena mjesta osigurati razliitim naslonima, zaticima i
slino.
Radi lake tvorbe difuzionog spoja povrine je dobro lagano nahrapaviti (R
a
= 1,63,2 m),
odnosno izbjegavati jako uglaane ili polirane povrine.
STROJNI DIJELOVI LEMLJENI SPOJEVI

Tablica3.2.Podaci o lemovima i lemljenju
T
o
p
l
i
n
s
k
i

i
z
v
o
r
,

p
l
i
n
s
k
i

p
l
a
m
e
n
i
k
,


p
e

s
a

z
a

t
i
t
n
o
m

a
t
m
o
s
f
e
r
o
m
,

e
l
e
k
t
r
o
o
t
p
o
r
n
o
,

i
n
d
u
k
c
i
o
n
o
,


u

k
u
p
c
i

L
e
m
i
l
o
,

k
o
v
a

k
a

v
a
t
r
a
,

l
e
m
i
l
o

p
l
i
n
s
k
o
,

s
o
l
n
a

k
u
p
k
a
,

e
l
e
k
t
r
o
o
t
p
o
r
n
o

P
r
i
m
j
e
r

u
p
o
t
r
e
b
e

A
p
a
r
a
t
i
,

u
r
e

a
j
i

C
i
j
e
v
n
i

v
o
d
o
v
i
,

v
o
z
i
l
a

H
v
a
t
a
l
j
k
e
,

n
o
s
a

i

A
p
a
r
a
t
i

e
l
i

n
i

d
i
j
e
l
o
v
i

d
o

1
m
m

d
e
b
l
j
i
n
e

K
o
r
o
z
i
o
n
o

p
o
s
t
o
j
a
n
i

d
i
j
e
l
o
v
i

K
o
n
t
a
k
t
i

n
e
h
r

a
j
u

i

G


A
l


S
i


1
2

A
l

o
d
l
j
e
v
c
i

H
l
a
d
n
j
a
c
i

o
p

e
n
i
t
o
,

p
o
c
i
n

a
n
i

i

c
i
n
k
o
v
i

l
i
m
o
v
i

K
o
s
i
t
r
e
n
j
e
,

f
i
n
o

l
e
m
l
j
e
n
j
e
,

e
l
e
k
t
r
o
i
n
d
u
s
t
r
i
j
a

M
a
t
e
r
i
j
a
l

k
o
j
i

s
e

l
e
m
i

(
o
s
n
o
v
n
i

m
a
t
.
)

e
l
i
k
,

n
e
l
e
g
i
r
a
n

e
l
i
k
,


C
u

n
o
v
o

s
r
e
b
r
o

e
l
i
k
,

N
i
,

N
i

-

l
e
g
u
r
e

e
l
i
k

F
e

,

e
l
i
k

,

C
u

,

C
u
-
l
e
g
u
r
e


s

n
a
j
m
a
n
j
e

5
6
%


C
u

P
l
e
m
e
n
i
t
i

m
e
t
a
l
i

A
l

,

A
l

-

L
e
g
.

e
l
i
k

,

C
u

C
u

-

l
e
g
u
r
e

R
a
d
n
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

C

1
1
0
0

9
0
0

8
4
5

8
9
0

8
1
0

8
6
0
.
.
6
2
0

6
2
0
.
.
.
8
3
0

5
9
0

5
6
0

3
0
5

2
7
0

2
3
5

2
1
5

1
9
0

D
I
N
-
s
t
a
n
d
a
r
d

8
5
1
3

1
7
3
3

1
7
3
4

1
7
3
5

8
5
1
2

1
7
0
7

D
I
N

o
z
n
a
k
a

L


C
u

L


S
c
u

L


M
s
6
0

L


M
s
4
2

L


M
s
5
4

L


M
s


A
g

L


A
g


8
.
.
.
4
5

L


A
g


4
5
.
.
.
8
3

L


A
l


S
i


1
2

L


A
l


S
i


S
n

L

P
b
S
n


8


S
b

L

P
b
S
n
2
0


S
b

L

P
b
S
n
4
0

(
S
b
)

L

S
n
5
0
P
b

(
S
b
)

L

S
n
6
0
P
b

(
S
b
)

-

b
a
k
r
e
n
i

-

m
j
e
d
e
n
i

-

s
r
e
b
r
e
n
i

-

o
d

l
a
k
o
g

m
e
t
a
l
a

-

o
l
o
v
n
o
k
o
s
i
t
r
e
n
i

-

k
o
s
i
t
r
e
n
o
o
l
o
v
n
i

L
e
m

N
a
z
i
v

T
v
r
d
i

M
e
k
i



nepovoljno
F
F
povoljno


Slika 3.7 Oblik prijelaza spoja i nain djelovanja optereenja.
LEMLJENI SPOJEVI STROJNI DIJELOVI
Radi kapilarnog djelovanja rastaljenog materijala lema treba u zavisnosti od osnovnog
materijala te vrste lema pravilno odabrati veliinu raspora odnosno zranosti lemljenog spoja.
U tabeli 3.3 su date preporuljive vrijednosti veliine raspora u funkciji lema i materijala koji
se lemi.
a b
h
h


Slika 3.8. Raspor kod lemljenja (h). Sa a je oznaen prsten od legure lema prije zagrijavanja spojnog
mjesta a sa b nakon taljenja i kapilarnog djelovanja

Tablica 3.3: Smjernice za izbor veliine raspora (zranosti) lemljenih spojeva
Vrsta lema
Veliina raspora
h [mm]
Osnovni materijal
Meki lemovi
0,20
0,10
0,10...0,20
lake kovine
elik
teke kovine
Bakreni lemovi L-Cu
0,05...0,10
0,25...0,40
elik/elik
elik/teke kovine
Mjedeni lemovi L-CuZn
0,10...0,25
0,10...0,40
elik
teke kovine
Lemovi lakih kovina L-Al 0,10...0,15 lake kovine
Srebreni lemovi L-Ag
0,15...0,65
0,05...0,20
0,05...0,25
lake kovine
elik
teke kovine

Osim to pravilan izbor zranosti utjee na nosivost spoja treba napomenuti da su zranosti
kao i povrina tehnoloki bitni. Pritom u nekim sluajevima treba voditi rauna i o razliitom
koeficijentu rastezanja metala. Zranost mora u cijelom spoju biti jednaka jer e se samo tako
ostvariti ispravno kapilarno djelovanje. Brazde od strojne obrade koje su okomite na kapilarni
tok rastaljenog materijala lema oteavaju njegov protok. Obrnuto, ako su u smjeru teenja
materijala lema, oni ga pospjeuju. Ponekad se namjerno usmjeravaju tragovi obrade da bi se
postupak lemljenja poboljao (slika 3.10). U tom sluaju neke vrste bakrenih lemova mogu
kapilarno ui i u stezne spojeve (spojeve sa preklopom!).
Na slici 3.9. prikazane su razliite vrste i oblici lemljenih spojeva. Ravni eoni spojevi (slika
3.9. a, 3.9c nisu u naelu pogodni za kapilarno lemljenje, ve vie za avno. Kosi spojevi
(slika 3.9.b) poboljavaju uvjete lemljenja ali ne bitno, a nekakvog uinka ima samo za
limove debljine vee od 2 mm. Obzirom da redovito osnovni materijal i lem imaju razliite
module elastinosti eoni su spojevi veoma osjetljivi na savijanje, zato jer na uskom spoju
dolazi do nagle promjene krutosti to izaziva veliku koncentraciju naprezanja. Izuzetak su
spojevi gdje osnovni materijal i lem imaju sline karakteristike kao na primjer lemljenje bakra
sa mjedenim lemom ili aluminijskih legura sa aluminijskim lemom. Prednost uvijek treba
STROJNI DIJELOVI LEMLJENI SPOJEVI
davati preklopnim spojevima (slika 3.9.d) pogotovu sa stinicama (slika3.9e i 3.9.f), koji su
optereeni smino.
Oblik zavretka spoja je takoer bitan. Na krajevima spoja dolazi uslijed poveanja krutosti i
zareznog djelovanja (nagli skok presjeka) do koncentracije naprezanja to moe dovesti do
inicijalne pukotine.



a)

d)

b)

e)

c) f)


Slika 3.9. Prikaz oblika lemljenog spoja: a) i c) isto stini, nepovoljan, treba ga izbjegavati; b) kosi
stini (vea povrina) bolji ali ga isto treba izbjegavati; d) preklopni, povoljan; e) i f) stini sa
stinicom, povoljan.


prsten lema
oduak
h

oduak
lem
h
prsten lema
narovaeno
h
Slika 3.10. Tvorba kapilarnih raspora kod lemljenih spojeva

Kada se radi o slijepim rupama kao mjestima lemljenja potrebno je osigurati istek zraka iz
raspora (oduak) radi nesmetanog kapilarnog djelovanja.


LEMLJENI SPOJEVI STROJNI DIJELOVI

Proraunski primjer:

Zatik prikazan na slici tvrdo je zalemljen za postolje i optereen je aksijalnom silom F. Zatik i
postolje su izraeni od elika S235JR (EN). Potrebno je izraunati:

a) duinu lemljenog spoja l
p
pod uvjetom da se zadri nosivost zatika, odnosno da
zalemljeni spoj i zatik imaju jednaku vrstou,
b) maksimalnu silu F koju moe prenijeti spoj uz faktor sigurnosti S=3, za sluaj mirnog
optereenja (K
A
=1)


Rjeenje:

a) prema jednadbi (3.6) duina preklopa je:

4
d R K
l
LB
m A
P

= = 5
4
12
205
340 1
=
x
mm

(za elik S235JR je minimalna vrstoa R
m
=340 N/mm
2
(tab. ..); vrstoa na odrez
materijala lema (L-Ag44)
LB
=205 N/mm
2
(tab. 3.1). Ostalo sa crtea.


b) Maksimalna sila kojom moemo opteretiti spoj dobije se na temelju jednadbe:

87 , 12
3 1
5 12 205
max
= = = =
x
x x x
S K
l d
S K
A
F
A
p LB
A
L LB

kN

Isti rezultat bi dobili i preko maksimalne nosivosti zatika, obzirom da je duina preklopa
dobivena preko te vrijednosti.




Literatura:

Niemann
12
91/DIN8513-L-Ag44
=
l
0