Magistarski Rad Ispitivanje Motora

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
Tomislav orak
SUSTAV AUTOMATIZIRANOG ISPITIVANJA ASINKRONOG STROJA U TVORNICI
Magistarski rad
Zagreb 2001.
Magistarski je rad izraen u Funkciji kvalitete drutva KONAR - Generatori i motori d.d. u Zagrebu
Mentor: Prof. dr. sc. Drago Ban
Radnja ima 195 listova
Povjerenstvo za ocjenu u sastavu: 1. Doc. dr. sc. Ivan Gaparac - predsjednik 2. Prof. dr. sc. Drago Ban - mentor 3. Prof. dr. sc. Mateo Milkovi
Povjerenstvo za obranu u sastavu: 1. Doc. dr. sc. Ivan Gaparac - predsjednik 2. Prof. dr. sc. Drago Ban - mentor 3. Prof. dr. sc. Zvonimir Siroti
Datum obrane: 24. svibnja 2001.
Sada, kad je ova radnja zvanino ugledala svjetlo dana elim se zahvaliti svojoj obitelji na pruenoj podrci i razumijevanju tijekom proteklih godina, a posebno roditeljima bez kojih sve ovo ne bi bilo mogue. Veliko hvala Damiru Grubiu i kolegama iz ispitne stanice KONAR Generatori i motori d.d, a posebno se elim zahvaliti svom mentoru, prof.dr.sc. Dragi Banu, na svim korisnim savjetima koje sam dobio.
Tomislav orak: Magistarski rad
SADRAJ
SADRAJ
1 2 UVOD ................................................................................................................................................. 1 SUSTAV KVALITETE PREMA ISO9000 ..................................................................................... 3 2.1 STANDARD ISO 9001 ........................................................................................................................ 4 2.2 KONTROLA I ISPITIVANJE PROIZVODA...................................................................................... 7 2.2.1 ULAZNA KONTROLA KVALITETE................................................................................................. 7 2.2.2 MEUFAZNA KONTROLA KVALITETE ........................................................................................ 7 2.2.3 ZAVRNA KONTROLA KVALITETE ............................................................................................... 8 3 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 3.9 3.10 3.11 3.12 3.13 3.14 3.15 3.16 3.17 3.18 3.19 3.20 3.21 3.22 3.23 4 PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA ............................................................. 9 MJERENJE OMSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA ............................................ 10 MJERENJE IZOLACIJSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA ................................. 12 PROVJERA NAZIVNE TOKE PRAZNOG HODA ....................................................................... 13 PROVJERA KRATKOG SPOJA ....................................................................................................... 13 MJERENJE VIBRACIJA ................................................................................................................... 14 MJERENJE TEMPERATURA LEAJA ........................................................................................... 15 NAPON TRANSFORMACIJE .......................................................................................................... 16 POKUS MEU ZAVOJIMA ............................................................................................................. 16 POKUS VISOKIM NAPONOM ........................................................................................................ 17 POKUS VITLANJA ........................................................................................................................... 18 PROVJERA POMONE OPREME................................................................................................... 18 SNIMANJE KARAKTERISTIKA PRAZNOG HODA..................................................................... 19 SNIMANJE KARAKTERISTIKA KRATKOG SPOJA.................................................................... 24 SNIMANJE KARAKTERISTIKA OPTEREENJA I ODREIVANJE STUPNJA KORISNOSTI 26 ODREIVANJE KORISNOSTI MOTORA...................................................................................... 27 ISPITIVANJE MOTORA S FREKVENCIJSKIM PRETVARAEM .............................................. 31 POKUS ZAGRIJAVANJA................................................................................................................. 31 MJERENJE MOMENTA TROMOSTI ROTORA............................................................................. 34 SNIMANJE MOMENTNE KARAKTERISTIKE ............................................................................. 35 MJERENJE BUKE ............................................................................................................................. 39 MJERENJE OSOVINSKOG NAPONA............................................................................................. 41 MJERENJE DIELEKTRINIH GUBITAKA.................................................................................... 42 PROVJERA MEUZAVOJNE IZOLACIJE NAMOTA UDARNIM NAPONOM ......................... 44 AUTOMATIZIRANI SUSTAVI ZA PROVJERU KVALITETE ASINKRONIH MOTORA 46 4.1 AUTOMATIZACIJA UPRAVLJANJA ELEKTRINIM STROJEVIMA ....................................... 47 4.1.1 NAPAJANJE ISPITIVANOG MOTORA ......................................................................................... 47 4.1.2 TEREENJE ISPITIVANOG MOTORA......................................................................................... 52 4.2 OPREMA ZA AUTOMATIZACIJU MJERNOG PROCESA ........................................................... 55 4.2.1 ELEKTRONIKO RAUNALO S UREAJIMA ZA ZAPIS........................................................... 56 4.2.2 OPREMA ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROMJENU PARAMETARA PROMATRANOG SUSTAVA .......................................................................................................... 57 4.2.3 PROGRAMSKA PODRKA ZA OBRADU PODATAKA ................................................................ 66 5 PRIMJER AUTOMATIZIRANOG ISPITIVANJA ASINKRONOG MOTORA U TVORNICI................................................................................................................................... 68 5.1 DIJELOVI SUSTAVA AUTOMATIZIRANOG PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA........ 69 5.1.1 NAPONSKI I STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI................................................................. 70 5.1.2 ANALIZATOR SNAGE.................................................................................................................... 72 5.1.3 KONTROLER S IEEE488 SUELJEM .......................................................................................... 79 5.1.4 RAUNALO.................................................................................................................................... 79 5.1.5 PROGRAMSKA PODRKA - TESTPOINT .................................................................................... 80 5.2 AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA IZ POKUSA PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA ASINKRONOG MOTORA............................................................................... 87 5.2.1 MJERNA OPREMA ........................................................................................................................ 88 5.2.2 PROGRAM ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA............................................ 88
SADRAJ
5.3 AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA IZ POKUSA OPTEREENJA................... 94 5.3.1 MJERNA OPREMA ........................................................................................................................ 95 5.3.2 PROGRAM ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA............................................ 95 5.4 AUTOMATIZIRANA OBRADA PODATAKA I IZRADA ISPITNOG PROTOKOLA ............... 104 5.4.1 OBRADA PODATAKA IZ POKUSA PRAZNOG HODA.............................................................. 106 5.4.2 OBRADA PODATAKA IZ POKUSA KRATKOG SPOJA ............................................................. 115 5.4.3 OBRADA PODATAKA IZ POKUSA OPTEREENJA ................................................................. 122 5.5 PRIMJER ISPITIVANJA ................................................................................................................. 132 6 6.1 6.2 7 DALJNJI RAZVOJ AUTOMATIZIRANOG MJERNOG SUSTAVA.................................... 139 AUTOMATIZIRANO MJERENJE MOMENTA MOTORA .......................................................... 139 AUTOMATIZIRANO MJERENJE TEMPERATURA MOTORA ................................................. 140 ZAKLJUAK................................................................................................................................ 142
LITERATURA .................................................................................................................................................. 144 POPIS OZNAKA .............................................................................................................................................. 146 SAETAK 148 ABSTRACT....................................................................................................................................................... 148 IVOTOPIS ...................................................................................................................................................... 149 PRILOG A: IZGLED POHRANJENIH DATOTEKA NAKON PRIKUPLJANJA PODATAKA .......... 150 PRILOG B: IZGLED POHRANJENIH DATOTEKA NAKON OBRADE PODATAKA........................ 153 PRILOG C: PROTOKOLI O PROVEDENIM ISPITIVANJIMA.............................................................. 157 PRILOG D: DOKUMENTACIJA PROGRAMA U TESTPOINT-U ........................................................ 163
II
UVOD
1 UVOD
U okviru diplomskog rada sa slinom temom [12], definirano je to bi to trebao sadravati jedan automatizirani sustav za ispitivanje asinkronih motora. Sama praktina izvedba sustava bila je dosta ograniena i vrlo pojednostavljena. Valni oblici napona i struje asinkronog motora prikupljali su se pomou A/D pretvaraa u osobno raunalo, nakon ega je izvrena obrada podataka. Potrebno je bilo izvriti prilagodbu snimanih veliina za A/D pretvorbu, to obuhvaa galvansko odvajanje snimane veliine od A/D pretvaraa i njenu pretvorbu u naponski signal dozvoljenog iznosa za ulazni krug A/D pretvaraa. Nakon to su podaci pristigli u raunalo vrila se njihova obrada. Ona se sastojala iz raunanja efektivnih vrijednosti napona i struje, odreivanja snage koju motor uzima iz mree te faktora snage (cos ). Sustav koji radi na takav nain vrlo je ogranien za praktinu primjenu. Logino je bilo nastaviti s usavravanjem mjernog sustava. U drutvu KONAR - Generatori i motori d.d. razvijen je suvremeniji sustav za automatizirano prikupljanje podataka, koji se moe praktino primjenjivati u svakodnevnom radu ispitne stanice tog drutva. Ovaj sustav, u kojem je automatizirano prikupljanje, obrada i prikaz podataka, ini samo jedan mali dio potpuno automatiziranog sustava za ispitivanje asinkronih motora. Primjer potpuno automatiziranog sustava za ispitivanje motora malih snaga, koji je primjenjiv u laboratorijskim uvjetima opisan je u [14]. Drutvo KONAR Generatori i motori d.d. ima u svojoj ponudi projektiranje, proizvodnju, odravanje i revitalizaciju hidrogeneratora, turbogeneratora te srednjih i velikih sinkronih, asinkronih i istosmjernih strojeva. Pod pojmom srednji i veliki, podrazumijevaju se elektrini strojevi visokog i niskog napona napajanja, ija je visina osovine vea od 355 mm. Da bi se za asinkrone motore iz proizvodnog programa ove tvornice napravila potpuno automatizirana ispitna stanica treba bi izvriti kapitalna ulaganja koja bi se dugorono isplatila kroz poveanje pouzdanosti i kvalitete proizvoda. Prema iskustvima iz prakse, postrojenje ispitne stanice mora imati instaliranu snagu, barem duplo veu od strojeva koji se u njoj ispituju. Obzirom da se u ovom sluaju radi o tvornici koje proizvodi strojeve ije snage nerijetko prelaze 1 MW, znai da bi novi automatizirani pogon ispitne stanice trebao imati instaliranu snagu od najmanje dva megavata! Mjerni sustav koji je razvijen i isproban u okviru ovog magistarskog rada imao je za cilj pokazati neke prednosti koje suvremeni sustav za prikupljanje i obradu podataka prua u svakodnevnom radu ispitne stanice. Ovaj se mjerni sustav zasniva se na raunalu upravljanom procesu prikupljanja podataka, nakon ega se vri njihova obrada i prikaz rezultata. Razraeni
UVOD
su programi za upravljanje procesom prikupljanja, obrade i prikaza podataka u pokusu praznog hoda, kratkog spoja i pokusa optereenja. Podaci se prikupljaju uz pomo trofaznog analizatora snage, kojemu se na ulaz dovode prilagoeni signali napona i struje motora. Nakon prikupljanja mjernih veliina i njihovog spremanja u datoteku na raunalu, vri se obrada podataka. Ovisno o vrsti ispitivanja izraunavaju se parametri vani za utvrivanje ispravnosti stroja. Primjerice, iz podataka prikupljenih u pokusu praznog hoda razdvajaju se gubici praznog hoda. Iz kratkog spoja se proraunava vrijednost struje kratkog spoja pri nazivnom naponu, dok se iz pokusa optereenja odreuju gubici asinkronog motora iz kojih se, pak, raunski odreuje korisnost motora. Program koji upravlja mjernim sustavom napisan je pomou programskog paketa TESTPOINT. To je specijalizirani softverski paket koji se koristi za prikupljanje podataka, njihovu analizu i prezentaciju te za izradu ispitnih protokola. Treba naglasiti da se sve veliine raunaju prema IEC standardima [24], [25], [26] i [27]. Ovo je vano napomenuti, zato to se podaci izraunati na taj nain mogu koristiti za izradu certifikata, odnosno, izvjea o ispitivanju kojim se potvruje ispravnost stroja. Ova tvrdnja vrijedi tim vie to su sva potrebna mjerenja i ispitivanja provedena u skladu s internim tvornikim procedurama i kontrolno ispitnim propisima, to je pak u skladu s odrednicama sustava kvalitete drutva certificiranog prema normi ISO 9000. Dijelovi procedura koji se odnose na nain ispitivanja bit e navedeni u kasnijim poglavljima. Drugim rijeima, pomou ovakvog mjernog sustava se mogu provjeravati raunski podaci stroja, tj. mogu se odreivati njegovi nazivni podaci s visokom pouzdanou samog mjernog procesa.
SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000
2 SUSTAV KVALITETE PREMA ISO9000

Meunarodna organizacija za standardizaciju ISO, osnovana je u Kanadi 1980. godine. Sredinom osamdesetih objavljeni su prijedlozi serije standarda ISO 9000 iz sustava kvalitete, koje su prihvatile uglavnom razvijene zemlje zapada. Oni su time postali osnova za izgradnju povjerenja izmeu kupca i proizvoaa (dobavljaa). Da bi se ispunili utvreni zahtjevi iz ugovora te zadovoljile elje i oekivanja kupca, tvornica treba osigurati visoku razinu kvalitete svojih proizvoda i usluga. Ta se razina mora odravati neprestanim usavravanjem i unaprjeivanjem steenog znanja. Novi industrijski proizvodi sve su sloeniji i moraju zadovoljavati visoke kriterije glede kvalitete. Da bi se oni zadovoljili potrebno je imati izgraen sustav kvalitete po uzoru na seriju standarda ISO 9000, ali i prema seriji ISO 14000. Pravila koja postavljaju ovi standardi esto se krivo shvaaju kao optereenje poslovanju. Naime, pojam kvalitete postoji od pamtivijeka. Jo je Aristotel prije nove ere definirao kvalitetu kao ... ono na osnovi ega se kae da je neto stvarno onakvim kakvo jest. Literatura 0, daje mnoge definicije o kvaliteti, a jedna od opih definicija govori da je kvaliteta stupanj zadovoljenja potreba odreenog kruga korisnika u danom vremenu i prostoru. Pojednostavljeno govorei, kvalitetu bi se moglo izjednaiti sa svojevrsnim potenjem prema kupcu, i to tako da mu se isporui proizvod, ba onakav kakvog je naruio. U procesu dokazivanja usklaenosti proizvoda s ugovorenim svojstvima uveliko pomau smjernice iz serije standarda ISO 9000. Treba istaknuti da se serijom standarda ISO 9000 ne definira kako proizvesti kvalitetan proizvod. Isto tako, njima se ne garantira profitabilnost organizacije koja ima na ovaj nain ustrojen sustav kvalitete. Oni ovdje slue samo kao pomo kupcu i kao garancija da e svi proizvodi biti proizvedeni upravo onako kako je ugovoreno. Nadalje treba istaknuti da je tijekom 2000. godine napravljena revizija serije standarda ISO 9000 iz 1994. godine [22]. Za sam se poetak moe uoiti promjena u samom nazivu standarda. Dok standard ISO 9001:1994 u nazivu ima osiguravanje kvalitete, u novoj reviziji standarda ISO 9001:2000 se naglaava da su zahtjevi usmjereni primarno na postizanje zadovoljstva kupaca kroz primjenu sustava, stalno unapreivanje sustava i prevenciju neusklaenosti. U osnovi revizija standarda iz 2000. godine se vie usmjerava na procesno ureenje tvornice ili organizacije, dok je stari pristup bio usmjeren na funkcionalno ureenje. U okviru ovog magistarskog rada bit e govora iskljuivo o standardu ISO 9001:1994, obzirom da novosti iz revidiranog standarde ne utjeu na potrebe uspostavljanja uinkovitog naina praenja kvalitete proizvoda.
2.1
STANDARD ISO 9001 Jedan, i za proizvodno poduzee najinteresantniji standard, iz gore navedene serije
standarda je ISO 9001. On daje model kojim se osigurava kvaliteta u projektiranju, razvoju, proizvodnji, ugradnji i servisiranju proizvoda. Ovdje treba jo razluiti razliku izmeu kontrole kvalitete i osiguranja kvalitete. Kod nas se dosta esto pojam kontrole kvalitete krivo interpretira kao niz postupaka kojim se ocjenjuje ispravnost proizvoda. To je krivo, jer ocjenjivanje kvalitete proizvoda, samo je jedan dio pojma kontrole kvalitete. Naime, kontrola kvalitete se sastoji od kontrole konstrukcije, kontrole proizvodnog procesa, provjeravanja i ispitivanja, kontrole neusklaenih proizvoda, izobrazbe i statistikih metoda. Engleska rije control doslovno prevedena na hrvatski jezik, znai upravljanje. Dakle, pojam kontrola kvalitete bi na hrvatskom bolje glasio kao upravljanje kvalitetom, to bi i tonije opisivalo sve sastavne elemente ugraene u taj pojam. Prema tome treba poznavati jasnu razliku izmeu kontrole kvalitete i provjeravanja kvalitete. Standard ISO 9001 postavlja dvadeset zahtjeva na sustav kvalitete, koji su ukratko objanjeni u nastavku teksta: (1) ODGOVORNOST RUKOVODITELJA - prema standardu ISO9001, smatra se da je poslovodstvo odgovorno za planiranje, dobro razumijevanje i dosljedno provoenje politike osiguranja kvalitete. (2) SUSTAV KVALITETE - poduzee treba imati dokumentiran sustav kvalitete. To znai da svi postupci u projektiranju, proizvodnji, ugradnji, servisu i osiguranju kvalitete trebaju biti pohranjeni u pisanom obliku i, kao takvi trebaju se djelotvorno primjenjivati. (3) ISPITIVANJE I PROVJERAVANJE UGOVORA - ova je toka potrebna da bi se utvrdilo da li su svi zahtjevi za proizvod ili uslugu utvreni i dokumentirani u tehnikoj dokumentaciji ili ugovoru, da li postoje neke razlike izmeu tehnike dokumentacije ili ugovora te da li je proizvoa sposoban ispuniti sve ugovorene zahtjeve. (4) KONTROLA U FAZI PROJEKTA I KONSTRUKCIJE - da bi se osigurali i postigli zahtjevi iz ugovora, potrebno je provesti postupak provjeravanja i verifikacije projekta i konstrukcije proizvoda. Ovo je vano ne samo da bi se razjasnili nekompletni, sporni ili dvosmisleni zahtjevi kupca, nego i da bi se izbjegli gubici u proizvodnji zbog loe napravljenog projekta ili konstrukcije.
(5)
KONTROLA DOKUMENATA - zbog mogunosti da se u proizvodnom ciklusu pojave nevaei dokumenti potrebno je provesti provjeru dokumenata. Prije izdavanja treba pregledati dokumentaciju, treba napraviti popis vaee dokumentacije, a nevaeu treba brzo povlaiti sa svih mjesta izdavanja i uporabe.
(6)
KONTROLA NABAVLJANJA - kako bi proizvoa bio siguran da su materijali, poluproizvodi ili proizvodi nabavljeni od podizvoaa u skladu s utvrenim zahtjevima provodi se provjera nabave. Tu je nuno definirati na koji se nain vri ta provjera.
(7)
PROIZVODI NABAVLJENI OD KORISNIKA (KUPCA) - slino kao kod kontrole nabavljanja, proizvoa mora uvesti i provesti postupke utvrivanja kvalitete materijala, poluproizvoda i proizvoda nabavljenih od kupca da bi se izbjegli eventualni nesporazumi oko kvalitete istih.
(8)
IDENTIFIKACIJA I MOGUNOST ULAENJA U TRAG PROIZVODU - obzirom da se u fazi proizvodnje moe nai vie razliitih proizvoda, potrebno je provesti identifikaciju proizvoda tijekom svih faza proizvodnje, isporuke i montae. Ovo je posebno vano prilikom isporuka dijelova proizvoda koji se sastavljaju i montiraju na odreditu kod kupca.
(9)
UPRAVLJANJE PROIZVODNIM PROCESOM I MONTAOM - da bi se proizvodni proces i montaa odvijali pod kontroliranim uvjetima, potrebno je utvrditi i planirati postupke proizvodnje i montae koji neposredno utjeu na kvalitetu. Kontrolirani uvjeti obuhvaaju: pisane upute za rad u kojima je tono definiran nain proizvodnje i montae, uporabu odgovarajue opreme, odgovarajue radne uvjete, kriterije za obavljene poslove i sl.
(10)
KONTROLA I ISPITIVANJE PROIZVODA - za ispravno i temeljito provjeravanje kvalitete proizvoda u proizvodnom je procesu potrebno imati tri funkcije provjeravanja kvalitete: ulaznu, meufaznu i zavrnu kontrolu kvalitete. Detaljnije e o ovoj toki biti govora u nastavku teksta.
(11)
OPREMA ZA KONTROLU, MJERENJE I ISPITIVANJE - radi traene tonosti pri mjerenju, mjernu i ispitnu opremu treba periodiki pregledavati, odravati i umjeravati. Ovi e postupci osigurati da se mjerna oprema koristi u ispravnom stanju ime se postie traena tonost instrumenata.
(12)
STANJE KONTROLIRANJA I ISPITIVANJA - da bi se znalo koji je proizvod ili dio proizvoda ispitan i da li je ispravan ili neispravan, potrebno je utvrditi i provesti prikladno oznaivanje nakon izvrene kontrole i ispitivanja.
(13)
KONTROLA PRIZVODA KOJI NE ZADOVOLJAVAJU ZAHTJEVE - za ove je proizvode potrebno provesti ocjenjivanje stupnja njihove neispravnosti, kako bi ih se eventualno moglo doraditi ili u najgorem sluaju kartirati
(14)
KOREKTIVNE MJERE - ako je dolo do uoavanja neusklaenosti tj. prijave odstupanja, treba provesti korektivne mjere za sprjeavanje ponovne pojave neusklaenosti. Te se korektivne mjere trebaju unijeti u postupke i provjeriti da li su uinkovite.
(15)
RUKOVANJE, USKLADITENJE, PAKIRANJE I ISPORUKA - kako bi se sprijeilo nastajanje oteenja ili pogoranja kvalitete potrebno je definirati i provoditi ispravne postupke. Kod skladitenja treba obratiti panju da se osigura kvalitetan skladini prostor koji nee umanjiti kvalitetu proizvoda, nakon zavrne provjere i ispitivanja.
(16)
DOKUMENTACIJA O KVALITETI - u svom sustavu kvalitete proizvoa mora predvidjeti prikupljanje dovoljnog broja podataka za prikaz postizanja traene kvalitete proizvoda. Dokumentacija o kvaliteti mora biti pregledna i mora omoguiti identifikaciju proizvoda na koji se odnosi.
(17)
INTERNO PROVJERAVANJE KVALITETE - radi utvrivanja uinkovitosti sustava kvalitete i radi provjere da li se sve organizacijske jedinice dre propisanih postupaka i aktivnosti potrebno je provesti interno provjeravanje kvalitete.
(18)
STRUNO OSPOSOBLJAVANJE - za osiguranje stalnog unaprjeivanja sustava kvalitete potrebno je provesti struno osposobljavanje svih djelatnika koji svojim radom utjeu na kvalitetu proizvoda.
(19) (20)
ODRAVANJE - ako je ugovorom predvieno odravanje isporuenog proizvoda treba uvesti i provoditi postupke za odravanje proizvoda. STATISTIKE METODE - ako se u kontroli kvalitete proizvoda primjenjuju statistike metode, iste je potrebno propisati i dosljedno provoditi. Ovih dvadeset zahtjeva na sustav kvalitete koje propisuje standard ISO9001, gradi
kostur dokumenta koji se zove Poslovnik kvalitete za bilo koje poduzee ili organizaciju. Poslovnik kvalitete razrauju najvii rukovoditelji u poduzeu. On sadri globalne smjernice kako se koja organizacijska jedinica treba ponaati u sustavu kvalitete. U skladu s Poslovnikom svaka organizacijska jedinica razrauje svoje dokumente koji propisuju njihovo ponaanje. Ti se dokumenti nazivaju jo i specifini poslovnici kvalitete. Oni se oblikuju tako da se opiu postupci za svaku odreenu aktivnost koju provodi dotina organizacijska jedinica. Specifini poslovnici kvalitete predstavljaju, zapravo, skup procedura za aktivnosti koje provodi dotina organizacijska jedinica.
2.2
KONTROLA I ISPITIVANJE PROIZVODA U prethodnom je poglavlju navedeno kako je kontrola i ispitivanje proizvoda jedan od
dvadeset osnovnih zahtjeva na sustav kvalitete. Kontrola proizvoda je utvrivanje stanja kvalitete proizvoda, dok se ispitivanjem utvruje usklaenost proizvoda sa zahtjevima iz ugovora. Da bi se kontrola proizvoda uinkovito provodila tijekom cijelog proizvodnog procesa, sluba kontrole kvalitete mora sadravati sljedee tri funkcije: ULAZNU KONTROLU KVALITETE MEUFAZNU KONTROLU KVALITETE ZAVRNU KONTROLU KVALITETE
2.2.1
ULAZNA KONTROLA KVALITETE Ulazna kontrola kvalitete djeluje u uskoj suradnji s nabavom poduzea. Ona pri
preuzimanju materijala, poluproizvoda i proizvoda od dobavljaa i podizvoaa vri provjeru kvalitete istih. Provjera kvalitete se vri uz koritenje tehnike dokumentacije, koja ini sastavni dio ugovora. To se radi zato da bi se osigurala ugradnja i koritenje samo kvalitetnih materijala, poluproizvoda i proizvoda koji nee ruiti kvalitetu gotovog proizvoda.
2.2.2
MEUFAZNA KONTROLA KVALITETE Meufazna kontrola kvalitete djeluje unutar tehnolokog procesa proizvodnje, s
osnovnim ciljem osiguranja planirane kvalitete proizvoda u odreenim fazama proizvodnje. Meufazna kontrola mora djelovati brzo i preventivno. Ona zapravo pomae proizvodnji jer omoguuje rano otkrivanje i odstranjivanje izvora i uzroka slabije kvalitete. Na taj se nain omoguuje poduzimanje korektivnih mjera za izbjegavanja istih greaka u buduim procesima. Uinkovitom se meufaznom kontrolom znatno smanjuju trokovi proizvodnje, a sam nain rada u velikoj mjeri ovisi o vrsti proizvodnje.
2.2.3
ZAVRNA KONTROLA KVALITETE Zavrna je kontrola kvalitete posljednja u lancu kontrola koje proizvod mora proi na
putu do kupca. To je zadnje mjesto gdje se mogu otkriti sve eventualne pogreke i neispravnosti na, sada, gotovom proizvodu. Treba naglasiti, da za razliku od ulazne ili meufazne kontrole, zavrna nije u stanju poboljati kvalitetu proizvoda, osim ako se ne radi o manjim neispravnostima koje se lako otklanjaju (krivi spoj pomone opreme i sl.). Drugim rijeima, ona samo moe utvrditi da li je proizvod ispravan ili ne. Kontrolori zavrne kontrole kvalitete, nakon ispitivanja ureaja moraju provjeriti sve relevantne tehnike karakteristike, koje se upisuju u protokol o provedenim zavrnim ispitivanjima i mjerenjima. Taj se protokol prilae kupcu kao certifikat o kvaliteti proizvoda. Treba istaknuti, da je odgovornost kontrolora zavrne kontrole velika, jer o njihovom savjesnom radu ovisi ugled proizvoaa.
PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA
3 PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Asinkroni strojevi predstavljaju proizvod koji je ovisno o svoj veliini vie ili manje sloen. Predmet ispitivanja u ovom magistarskom radu, bili su srednji i veliki asinkroni motori, pa e se u nastavku teksta objasniti postupak kontrole kvalitete tih sloenijih elektrinih strojeva. Njihov je statorski namot uvijek izveden kao trofazni bilo da su mu faze spojene u trokut, bilo u zvijezdu. Izvedba rotorskog namota ovisi o veliini stroja i nainu pokretanja. Prije su se veliki asinkroni strojevi radili s kliznim kolutima. Kod ovih je strojeva rotorski namot trofazni, kao i u statoru, namot je izoliran prema masi, a izvodi su mu spojeni na klizne kolute. Ova se izvedba rotora koristila kod motora koji se pokretali pomou otpornikih pokretaa (uputaa, uputnika) [7]. Suvremeni elektromotorni pogoni, za regulaciju brzine vrtnje koriste pretvarae frekvencija. Naime brzina vrtnje asinkronih motora vrsto je vezana za frekvenciju napajanja, tako da se mijenjanjem te frekvencije mijenja i brzina vrtnje motora. Za izvedbu motora to znai da ne mora imati rotorski namot izveden preko kliznih koluta, ve se moe upotrijebiti puno jeftinija izvedba rotora s kaveznim namotom. Kod ovih je rotora namot izraen od tapova iz bakra koji su sa svake strane spojeni kratkospojnim bakrenim prstenom. Sam je namot viefazan tj. ima onoliko faza koliko ima utora na rotoru i, to je najvanije, nema izolaciju namota prema masi. Osim kaveznog namota iz bakrenih tapova, postoje jo jeftinija izvedba s kavezom od aluminija. Ovdje se kavez dobiva tlanim lijevom tj. izlijevanjem vrueg aluminija pod visokim tlakom u utore rotorskog paketa. Ograniavajui faktor za primjenu pretvaraa frekvencije je instalirana snaga, odnosno struja i napon, koju sklopovi energetske elektronike mogu dati na izlazu. No, razvojem novih elemenata energetske elektronike, granica snage se podie prema gore, tako da je u ukupnoj proizvodnji motora, sve vei udio asinkronih motora s kaveznim rotorom. Ispitivanje elektrinih strojeva, pa tako i asinkronih, provodi se prvenstveno radi odreivanja njegovih mehanikih i elektrikih karakteristika, ali i da bi se provjerila usklaenost proizvedenog asinkronog motora s projektno-konstrukcijskim podacima. Ispitivanja je mogue podijeliti u tri kategorije: serijska, tipska i posebna ispitivanja. Serijska ispitivanja predstavljaju skup ispitivanja koja imaju za cilj potvrditi kljune znaajke na stroju i otkriti eventualne grube pogreke u proizvodnji. Ona se provode na svakom stroju proizvedenom u odreenoj seriji. Opseg serijskog ispitivanja odreuje proizvoa, ovisno o iskustvu u proizvodnji i prema oekivanjima trita. Tipska ispitivanjima se provode samo na jednom stroju odreene serije. Njima se odreuju sve znaajke asinkronog stroja koje su odreene projektno-konstrukcijskom dokumentacijom. 9
Posljednju grupu ispitivanja ine posebna ispitivanja, koja se neovisno o serijskim i tipskim ispitivanjima, provode na zahtjev kupca. Njihov se sadraj i kriteriji prihvatljivosti definiraju ugovorom ili posebnim pravilima (npr. za brodarstvo, transport, protueksplozijska postrojenja i sl.). Ovdje kupac definira i norme prema kojima dotino ispitivanje treba provesti. Najei sluaj gdje se primjenjuju ovakva ispitivanja su izolacijski sustavi visokonaponskih strojeva, posebni zahtjevi pri mjerenju buke stroja, protueksplozijska ispitivanja i sl. Za sva je ispitivanja potrebno imati unaprijed definirane kriterije prihvatljivosti, kako bi bilo jasno da li je rezultat ispitivanja prihvatljiv ili ne. Kriteriji prihvatljivosti se odreuju projektnokonstrukcijskom dokumentacijom ili odgovarajuim meunarodnim ili priznatim nacionalnim standardima (IEC, ISO, VDE, DIN, i sl.). Tablica 3.1 sadri manje vie sva serijska i tipska ispitivanja prikupljena prema iskustvu svjetskih proizvoaa asinkronih strojeva (SIEMENS, ABB, KONAR). Ova je tablica zapravo, program ispitivanja asinkronih motora, i ona predstavlja podlogu za kreiranje plana ispitivanja tj. plana osiguranja kvalitete. Plan osiguranja kvalitete je dokument koji sadri popis svih djelatnosti koje e proizvoa poduzeti na stroju da bi provjerio njegovu kvalitetu. VRSTA ISPITIVANJA
MJERENJE OMSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA MJERENJE IZOLACIJSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA PROVJERA NAZIVNE TOKE PRAZNOG HODA PROVJERA NAZIVNE TOKE KRATKOG SPOJA MJERENJE VIBRACIJA MJERENJE TEMPERATURA LEAJA NAPON TRANSFORMACIJE POKUS MEU ZAVOJIMA POKUS VISOKIM NAPONOM POKUS VITLANJA PROVJERA POMONE OPREME SNIMANJE KARAKTERISTIKA PRAZNOG HODA SNIMANJE KARAKTERISTIKA KRATKOG SPOJA SNIMANJE KARAKTERISTIKA OPTEREENJA I ODREIVANJE STUPNJA KORISNOSTI POKUS ZAGRIJAVANJA MJERENJE MOMENTA INERCIJE ROTORA SNIMANJE KARAKTERISTIKE MOMENTA MJERENJE BUKE MJERENJE NAPONA OSOVINE MJERENJE TANGENSA KUTA DIELEKTRINIH GUBITAKA
SERIJSKO TIPSKO
X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X
Tablica 3.1: Serijska i tipska ispitivanja asinkronog motora 3.1 MJERENJE OMSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA U literaturi postoji vie naina mjerenja omskog otpora namota. Osnovne metode, vie prilagoene laboratorijskim ispitivanja, podrobno su opisane u [5], dok su praksi blii postupci opisani u [1], [8], [12], [13] i [14]. 10
Namoti statora, a kod kolutnih motora i rotora, su prema izvedbi trofazni izmjenini namoti. U veini se poduzea kao kriterij prihvatljivosti za izmjerene omske otpore koriste raunske vrijednosti, u kojima se definira dozvoljena donja i gornja granica odstupanja izmjerenog otpora u postotcima omskog otpora iz raunskih podataka. U raunskim podacima, projektant stroja daje omske otpore po fazi, preraunate na 20C, bez obzira da li je namot spojen u trokut ili zvijezdu. Obzirom na izvedbu motora, a i specifinost uvjeta i potrebnu brzinu rada u ispitnoj stanici ponekad nije mogue izmjeriti omski otpor po fazi. To se uglavnom odnosi na motore iji je statorski (ili rotorski) namot spojen u trokut, a motor je primjerice napravljen u zatvorenoj izvedbi. Ispitiva ima dostupne samo izvode namota i u mogunosti je mjeriti samo omski otpor izmeu stezaljki namota - Slika 3.1, izraz (3.1). Takav pristup mjerenju omskog otpora, olakava i izraunavanje gubitaka u namotu motora jer se za sve izvedbe namota koristi jedinstvena formula: PCu = 1,5 I 2 R gdje su PCu gubici u namotu, I je struja koja tee namotom, a R je omski otpor namota izmjeren izmeu stezaljki. Ovaj se otpor mjeri na sva tri para stezaljki U1-V1, U1-W1 i V1W1. Ako bi dolo do grube pogreke u spajanju namota, ovim bi se jednostavnim mjerenjem to otkrilo, jer bi dolo do odstupanja u izmjerenim vrijednostima ta tri otpora. Naravno da mala odstupanja uvijek postoje, ali ako su ona unutar granica 5% oko srednje vrijednosti (prema iskustvu drutva KONAR Generatori i motori d.d.), mjereni se namot moe proglasiti simetrinim. Sada jo treba izmjerenu vrijednost otpora usporediti s raunskim podacima. Kako se oni uvijek daju za otpor faze, potrebno je izmjereni otpor izmeu stezaljki preraunati na fazni otpor, to se za namot spojen u trokut vri prema izrazu: Rf = a za namot spojen u zvijezdu prema izrazu: Rf = 1 R 2 (3.3) 3 R 2 (3.2) (3.1)
gdje je Rf srednja vrijednost faznog, a R srednja vrijednost otpora izmjerenog izmeu stezaljki. Sada se moe preraunati srednja vrijednost faznog otpora na temperaturu 20C. Tako izraunata vrijednost se usporeuje s raunskim podacima. Vrlo je vano to tonije izmjeriti temperaturu namota za vrijeme mjerenja. Najtoniju vrijednost daju ugraeni termometri, ako ih motor ima. Ako, pak motor nema ugraene termosonde, izmjeri se temperatura kuita ili izvoda. Da bi tako izmjerena temperatura bila relevantna motor mora biti van pogona najmanje 24 sata.
11
a) namot spojen u trokut
b) namot spojen u zvijezdu
Slika 3.1 Otpori izmeu stezaljki namota
3.2
MJERENJE IZOLACIJSKOG OTPORA NAMOTA STATORA I ROTORA Ovdje se pojam mjerenje izolacijskog otpora odnosi na utvrivanje kvalitete izolacije
namota asinkronog motora prema masi. Principi mjerenja izolacijskog otpora detaljno su opisani u [1]. Mjerenje izolacijskog otpora je na neki nain slino mjerenju omskog otpora, samo to se u ovom sluaju mjeri otpor izolacije, a ne vodia. Na izvod faze kojoj se mjeri izolacijski otpor prikljuuje se jedan kraj izvora istosmjernog napona, dok se drugi kraj prikljuuje na masu. U praksi istosmjerni napon koji se prikljuuje na visokonaponske motore iznosi 1000 V. Dok je napon prikljuen mjeri se struja koja tee kroz izolaciju. Izolacija se sastoji uglavnom od izolatora kojima je specifina vodljivost manja od 10-6 S/m [14]. Dakle, uz narinuti napon kroz izolaciju tee struja reda veliine mikroampera i ine ju tri komponente [14]: apsorpcijska (pomana) struja koja se javlja zbog gubitaka pri pojavi polarizacije u izolacijskom materijalu, provodna (poprena) struja koja postoji zbog slobodnih nositelja naboja te struja koja se naziva struja punjenja, a javlja se zbog kapacitivnog svojstva izolatora. Pomana struja i struja punjenja s vremenom opadaju tako da se vrijednost struje kroz izolator asimptotski pribliava iznosu provodne struje. Ureaj, kojim se mjeri otpor izolacije zove se megaommetar ili induktor. On ima prilagoenu skalu za oitavanje otpora izolacije koji se, zbog visine narinutog napona i vrlo male struje, mjeri u megaomima. Kako da struja kroz izolator mijenja svoj karakter ovisno od poetka mjerenja, otpor izolacije se oitava u tono definiranim trenucima. Ameriki IEEE propisi [23] definiraju oitavanje otpora izolacije nakon prve i desete minute od poetka mjerenja. Evropski propisi, koji se zasnivaju na [24] definiraju da se otpor izolacije oitava nakon 15 i nakon 60 sekundi od poetka mjerenja.
12
Omjer te dvije vrijednosti daje indeks polarizacije: ip = R60 s R15 s (3.4)
Oznaka ip oznaava indeks polarizacije, R15s je otpor izolacije oitan nakon 15 sekundi, a R60s otpor izolacije oitan nakon 60 sekundi od poetka mjerenja. Indeksom polarizacije se moe procijeniti stanje izolacije, da li je ona vlana, da li je masna, itd. To se uglavnom odnosi na starije strojeve u koje su se ugraivale izolacije klase B, koje su bile porozne i dosta higroskopne. Danas, se u stroj ugrauju izolacije u klasi F koje se jo vakuumski impregniraju tako da nema vie opasnosti od upijanja vlage. Zbog toga znaenje indeksa polarizacije vie nema tako vanu ulogu kao nekada. Treba jo dodati da strojevi s vakuum impregniranim izolacijskim sustavom imaju ve nakon 15 sekundi otpor izolacije vei od 1000 M, tako da oitavanje nakon 60 sekundi nije potrebno, a kod veine megaommetara niti mogue. U praksi ispitne stanice drutva KONAR Generatori i motori d.d. uzima se da otpor izolacije novih strojeva ne smije biti manji od 100 M na temperaturi 40C, dok za stare strojeve vrijedi pravilo da otpor izolacije mora iznositi najmanje onoliko megaoma, koliko iznosi napon napajanja u kilovoltima.
3.3
PROVJERA NAZIVNE TOKE PRAZNOG HODA Pod ovim se pojmom podrazumijeva oitavanje struje i snage koju motor uzima iz
mree pri nazivnom naponu u reimu praznog hoda. Ovo se serijsko ispitivanje koristi za kvalitativnu ocjenu magnetskih prilika u stroju. Preveliko odstupanje od struje praznog hoda predviene projektom, znailo bi da je tijekom proizvodnje dolo do pogreke, najee u veliini zranog raspora stroja. Treba naglasiti da se ovdje ne vri rastavljanje gubitaka praznog hoda na gubitke u namotu, gubitke u eljezu i mehanike gubitke. Sukladno praksi ispitne stanice drutva KONAR Generatori i motori d.d, odstupanje izmjerene vrijednosti struje praznog hoda ne smije prelaziti 15% od raunske vrijednosti. 3.4 PROVJERA KRATKOG SPOJA Ovo je ispitivanje lako provedivo kod strojeva manjih snaga. Ispitivanje je zamiljeno tako da se osovina motora zakoi, a nakon toga se motor prikljui na trofaznu mreu nazivnog napona i frekvencije. Pri takvim uvjetima kroz motor tee struja kratkog spoja koja u sluaju motora s kaveznim rotorom ne smije prelaziti 120% raunske vrijednosti ove struje [24]. U praksi se esto zbog veliine strojeva ovo ispitivanje ne provodi zbog visokog iznosa struje 13
kratkog spoja motora veih snaga. Zbog toga se struja kratkog spoja oitava na snienom naponu, te se onda preraunava na nazivnu vrijednost to je detaljnije objanjeno kod snimanja karakteristika kratkog spoja. Prikljuivanje motora na nazivni napon u kratkom spoju problematino je i za sam motor, jer je zagrijavanje motora vrlo veliko. Ovim se ispitivanjem predvia i snimanje napona kratkog spoja Uk, to je zapravo napon pri kojem kroz motor u kratkom spoju tee nazivna struja.
3.5
MJERENJE VIBRACIJA Osnovni elementi rotora asinkronog stroja su osovina, rotorski paket, rotorski namot i
leaji. Kao takav predstavlja vrlo sloen mehaniki sustav i za oekivati je da e u njemu postojati odreeni debalans. Mjerenjem mehanikih vibracija leaja mogue je ustvrditi koliki je taj debalans, odnosna, ustvrditi da li je rotor dovoljno dobro uravnoteen. Kod asinkronih motora su vibracije periodike vremenske funkcije, to znai da se mogu rastaviti na harmonike (sinusne) funkcije. Za svaki je harmonik mogue odrediti amplitudu pomaka (izraenu u m) i fazni pomak (izraen u stupnjevima ) u odnosu na referentnu toku. Na tritu postoji veliki izbor opreme za mjerenje vibracija (SCHENCK, BREL&KJAER, itd.), s kojom je mogue provesti frekvencijsku analizu vibracija. U praksi se kao mjera vibracija ne koristi amplituda pomaka, ve efektivna vrijednost brzine titranja (izraena u mm/s). Vremenski dijagram brzine titranja predstavlja prvu derivaciju vremenskog dijagrama pomaka pri titranja. Iz ovog proizlazi da e u valnom obliku brzine titranja biti naglaeni brzi titraji, a kada se izrauna efektivna vrijednost dobije se veliina u kojoj je sumiran utjecaj svih harmonikih lanova. Iznos vibracija jako ovisi o utemeljenju stroja. Da bi se izbjegao utjecaj utemeljenja u ispitnoj se stanici strojevi montiraju na vrstu podlogu. Prema VDI2056 [32], definirano je nekoliko grupa strojeva ovisno o veliini i utemeljenju: grupa K: mali strojevi do 15 kW grupa M: srednji strojevi 15 do 300 kW grupa G: veliki strojevi s visokofrekventnim utemeljenjem grupa T: veliki strojevi s niskofrekventnim utemeljenjem
14
Slika 3.2 Dozvoljene veliine vibracija za grupu strojeva G prema VDI2056 Veliki asinkroni motori spadaju u grupu G, jer su montirani na vrstu podlogu. Slika 3.2 prikazuje dijagram dozvoljenih veliina vibracija za grupu strojeva G prema VDI2056 [32]. Vibracije asinkronih motora, kao i svih rotacijskih strojeva mjere se u tri smjera, tj. u tri meusobno okomite ravnine - Slika 3.3. Neovisno o tome da li je stroj horizontalne ili vertikalne izvedbe, dva su smjera radijalno usmjerena prema osovini, dok je trei smjer usmjeren aksijalno. Radijalni se smjerovi smjetaju u x i y ravninu, a aksijalni smjer u z ravninu.
Slika 3.3 Smjerovi za mjerenje vibracija
3.6
MJERENJE TEMPERATURA LEAJA Mjerenje temperature leajeva provodi se u praznom hodu motora. Ovim se
ispitivanjem utvruje pravilnost ugradnje leaja i njegova podmazanost. Ispitivanje traje sve dok temperatura leaja ne stagnira. Kod veih motora to moe trajati i do tri sata, dok je kod 15
srednjih ispitivanje gotovo ve nakon sat i pol vremena. U praksi se pojavljuju sluajevi i da temperatura leaja nee stagnirati. To se deava kod neispravne montae leaja, kada dolazi do njegovog ukljetenja. Temperatura leaja se mjeri pomou ugraenih otpornikih termometara. Ako ih nema, postave se termoelementi (npr. termopar bakar-konstantan) u cjevice koje slue za dovod masti za podmazivanje leaja. Na taj se nain mjeri temperatura vanjskog prstena leaja.
3.7
NAPON TRANSFORMACIJE Kod asinkronih je strojeva, isto kao i kod ostalih izmjeninih rotacijskih strojeva,
primarni namot na statoru, a sekundarni na rotoru. Kolutni asinkroni motori imaju na rotoru izmjenini trofazni namot, spojen u trokut ili zvijezdu, s istim brojem polova kao i statorski namot. On je izoliran prema masi, a svaka mu je faza izvedena preko svog kliznog koluta, i dalje preko etkica na izvode rotorskog namota. Ako se izostavi kratko spajanje rotorskog namota, a na stator se prikljui trofazno napajanje, bez obzira na postojanje okretnog polja, rotor se nee zavrtjeti. Sada je mogue na rotorskim izvodima izmjeriti inducirani namot i na taj nain provjeriti omjer transformacije, zadan proraunom. Sukladno iskustvima u praksi iz drutva KONAR - Generatori i motori d.d, prihvatljiva se vrijednost induciranog napona na rotorskom namotu nalazi se unutar granica 5% od projektne vrijednosti.
3.8
POKUS MEU ZAVOJIMA Pokus meu zavojima ili pokus povienim induciranim naponom ima za cilj provjeriti
meuzavojnu izolaciju namota. Na statorski se namot prikljui napon napajanja u iznosu 130% nazivne vrijednosti tijekom 180 sekundi koliko pokus traje. Za vrijeme trajanja pokusa prate se iznosi struja kroz namot. Ako nema meuzavojnih kratkih spojeva, struje e biti simetrine tj. sukladno iskustvima drutva KONAR Genaratori i motori d.d, njihove se efektivne vrijednosti nee razlikovati za vie od 10%. Ovisno o izvedbi asinkronog motora pokus se provodi u vrtnji ili mirovanju. Kolutnim se motorima izvodi rotorskog namota ostave otvoreni, kao kod mjerenja napona transformacije, pa se pokus meu zavojima provodi u mirovanju. Kod kaveznih se motora ovaj pokus provodi u vrtnji i to u reimu praznog hoda, gdje se ova radna toka moe iskoristiti kao prva toka karakteristike praznog hoda.
16
3.9
POKUS VISOKIM NAPONOM Dielektrina vrstoa izolacijskog sustava ispituje se visokonaponskim pokusom
opisanim u [24]. Visoki izmjenini napon sinusnog oblika industrijske frekvencije (50 ili 60 Hz) prikljuuje se izmeu stezaljki namota koji se ispituje i uzemljenog kuita stroja. Na to je kuite izravno spojen i paket u kojeg je ispitivani namot uloen. Visoki napon ostaje tako prikljuen 60 sekundi koliko i sam pokus traje. Osim kuita i paketa moraju biti uzemljeni svi dijelovi stroja i namoti koji se ne prikljuuju na visoki napon. Iznos ispitnog napona za nove strojeve odreen je izrazom: U isp = 2 U n + 1 [kV] (3.5)
gdje je Uisp ispitni napon [kV], a Un nazivni napon namota koji se ispituje, takoer u [kV]. Ovo je ispitivanje jako vano za statorske namote visokonaponskih strojeva, gdje ispitni naponi nerijetko prelaze 10 kV. Osim statorskog namota, ovim su ispitivanjem obuhvaeni i rotorski namoti kolutnih strojeva. Ako se radi o zavrnom ispitivanju, potrebno ga je provesti nakon pokusa zagrijavanja, to predstavlja najgori mogui sluaj za izolacijski sustav motora. Ukoliko namot izdri ispitni napon svih 60 sekundi bez proboja na masu, ocjenjuje se ispravnim. Zavrni visokonaponski pokus je zadnje ispitivanje koje se provodi na stroju. Nakon to se snime sve karakteristike, i izmjere sve veliine, ostaje jo samo 60 sekundi, koje motor dijeli od isporuke ili ponovnog rastava i preizoliranja namota. Da bi se izbjegla neugodna iznenaenja, potrebno je provjeravati ispravnost namota u svim fazama proizvodnje. Prvo se ispituju neuloeni svici statorskog namota. Kada ih se uloi u statorski paket namot se ispita visokim naponom prije spajanja. Nakon toga svici se spoje u faze koje se ispita prije impregnacije te nakon impregnacije. Isto vrijedi i za rotorski namot kolutnih motora. Visokim se naponom rotorski namot ispituje nakon ulaganja u rotorski paket, a prije spajanja tapova. Nakon toga se rotorski namot spoji u faze i ispita prije i poslije impregnacije. Tijekom proizvodnog procesa izrade statorskog namota, u praksi drutva KONAR Generatori i motori d.d. koriste se sljedei iznosi ispitnih napona:
FAZA PROIZVODNJE IZNOS ISPITNOG NAPONA svici neuloeni 1.5Un namot uloen nespojen 1.3Un namot spojen prije impregnacije 1.2Un namot poslije impregnacije 1.1(2Un+1)[kV] paket s namotom ugraen u kuite 1.05(2Un+1) [kV] zavrno ispitivanje 2Un+1 [kV] Un - nazivni napon namota koji se ispituje
Tablica 3.2 Iznosi ispitnih napona po fazama proizvodnje
17
Prije i poslije pokusa visokim naponom potrebno je izmjeriti otpor izolacije ispitivanog namota sukladno poglavlju 3.2. Slika 3.4 prikazuje opu shemu prema kojoj se provodi ispitivanje dielektrike vrstoe visokim naponom.
Slika 3.4 Pokus visokim naponom trofaznih namota
3.10 POKUS VITLANJA Kao to je ve prije navedeno, rotor asinkronog motora bilo da je kolutne ili kavezne izvedbe, predstavlja vrlo sloen mehaniki sustav. Tijekom rada motora moe doi do rada na poveanom broju okretaja primjerice kod naglog rastereenja radnog mehanizma. U takvim se sluajevima u rotoru, pod djelovanjem centrifugalne sile, javljaju vea mehanika naprezanja od nazivnih i postoji mogunost unitavanja rotora, ali i cijelog asinkronog motora. Da bi se provjerila mehanika vrstoa rotirajuih dijelova motora provodi se pokus s povienom brzinom vrtnje, tj. pokus vitlanja. Pokus se provodi u reimu praznog hoda motora. Brzina vrtnje asinkronog motora vrsto je vezana uz iznos frekvencije napona napajanja, pa se promjena brzine vrtnje prati preko promjene te frekvencije. Dakle, frekvencija napona napajanja se postepeno podie do 120% nazivne vrijednosti i ostavi tako 120 sekundi, nakon ega se vraa na nazivnu vrijednost. Poslije pokusa vitlanja preporuljivo je izmjeriti vibracije leaja motora i usporediti ih s vibracijama izmjerenim prije. Ako su vibracije znaajnije porasle, znai da je dolo do pomicanja dijelova rotora ili do trajnih mehanikih deformacija.
3.11 PROVJERA POMONE OPREME U asinkronih se motora pojam pomona oprema najee svodi na ugraene davae za mjerenje temperature i grijae. Ponekad se u vrlo velike motore ugrauju i davai za mjerenje vibracija, no njihovo provjeravanje ovdje nee biti opisano. to se tie davaa za mjerenje 18
temperature najee se ugrauju otporniki termometri. Kod njih mjerena temperatura izaziva promjenu omskog otpora ianog ili poluvodikog otpornika. Otpornici se najee izrauju od nikalne ili platinske ice pri emu platinska ica ima puno iri raspon temperatura koje moe mjeriti. Platinska se ica upotrebljava u podruju od -220C do +750C, a nikalna od -60C do +150C [5]. Zbog toga to radna temperatura statorskog namota asinkronog motora moe prijei 150C, ugrauju se otporniki termometri od platinske ice. Njihova je popularna oznaka Pt 100, a to znai da im na temperaturi od 0C omski otpor iznosi 100 . Prema njemakom standardu DIN43760, otpor Pt100 termosonde mijenja se kako je prikazano u tablici:
T(C) RPt100() 0 100.00 20 107.80 40 115.54 60 123.24
Tablica 3.3 Temperaturna karakteristika termosonde Pt100 (DIN43760) Provjera ugraenih termosondi sastoji se od mjerenja omskog otpora i izolacijskog otpora. Omski se otpor mjeri s ommetrom pazei pri tom da struja kroz Pt100 sondu ne prijee 5 mA. Temperatura okoline se mjeri pomou alkoholnog termometra. Otpor izolacije mjeri se pomou induktora s ispitnim naponom 250 V. Prema praksi drutva KONAR Generatori i motori d.d, zadovoljavajua vrijednost otpora izolacije termosonde je vie od 100 M na temperaturi do 40C. Grijai, koji se ugrauju unutar kuita asinkronog motora, odravaju namot toplim, i time ga tite od vlage. Provjera ispravnosti grijaa sastoji se od mjerenja omskog otpora i otpora izolacije. Omski se otpor mjeri ommetrom na sobnoj temperaturi, a iznos mu mora biti u skladu s izrazom: R= U2 P (3.6)
gdje je U nazivni napon grijaa, a P njegova nazivna snaga. Mjerenje otpora izolacije se provodi pomou induktora s ispitnim naponom 500 V, na sobnoj temperaturi. Sukladno praksi drutva KONAR Generatori i motori d.d, zadovoljavajua vrijednost otpora izolacije je vie od 4M na temperaturi do 40C.
3.12 SNIMANJE KARAKTERISTIKA PRAZNOG HODA Snimanje karakteristika praznog hoda spada u grupu tipskih ispitivanja. Svrha ovog ispitivanja je odrediti gubitke praznog hoda i to je jo vanije rastaviti ih na gubitke u eljezu
19
i mehanike gubitke. Ispitivani se motor montira u radni poloaj, bilo da je on horizontalan, vertikalan ili pod nekim kutem. U praznom je hodu osovina motora mehaniki neoptereena. Motor se prikljui na trofaznu mreu nazivne frekvencije i promjenjivog napona. Snimanje karakteristika zapoinje postepenim podizanjem napona do vrijednosti 30% vee od nazivnog. Postepenim se sniavanjem napona za svaku radnu toku oitaju vrijednosti struje i snage koju motor uzima iz mree - Slika 3.5.
Slika 3.5 Karakteristike praznog hoda P0,I0,cos0 = f(U) Karakteristike se snimaju silazno do 25% nazivnog napona ili do onog trenutka kad struja praznog hoda motora poinje rasti. Nakon snimanja karakteristika praznog hoda pristupa se odreivanju gubitaka. Gubici praznog hoda asinkronog motora sastoje se od gubitaka u eljezu, gubitaka u namotu i mehanikih gubitaka: P0 = PFe + PCu 0 + Ptr ,v (3.7)
Gubici u eljezu (PFe) uzrokovani su histerezom i vrtlonim strujama. Gubici u namotu (PCu0) postoje zbog struje praznog hoda koja tee statorskim namotom, a mehaniki gubici (Ptr,v) nastaju zbog trenja u leajima motora te zbog strujanja ventilacijskog zraka. Gubici u eljezu, a i mehaniki gubici stalni su za stalan napon i frekvenciju napajanja. Zbog toga ih je potrebno to tonije odrediti jer se oni ne mijenjaju ovisno o optereenju. To je naroito vano pri odreivanja faktora korisnosti za razna optereenja. Da bi se tono odredili gubici u eljezu asinkronog motora pri odreenom naponu, potrebno je tono poznavati snagu koju motor uzima iz mree (P0), struju praznog hoda (I0) i gubitke zbog trenja i ventilacije (Ptr,v). Snaga P0 i struja I0 su izmjerene veliine, dok se gubici trenja i ventilacije odreuju iz karakteristika praznog hoda.
20
Slika 3.6 Gubici praznog hoda P0, ui gubici praznog hoda P0 i gubici trenja i ventilacije Ptr,v Slika 3.6 prikazuje da, gubici trenja i ventilacije predstavljaju snagu koju bi stroj uzimao iz mree pri naponu nula. U praznom hodu asinkronog motora to je nemogue stvarno izmjeriti jer za niske napone snaga koju motor uzima iz mree poinje rasti, umjesto da pada. Naime, struja koju motor uzima iz mree u praznom hodu ima induktivnu i radnu komponentu. Induktivna komponenta slui za magnetiziranje eljeza, a radna za razvijanje momenta na osovini motora. Jedini moment koji je prisutan na osovini u praznom hodu je moment trenja i ventilacije. Taj je moment prema nazivnom momentu malen, i motor ga u praznom hodu bez problema pokriva, to se odraava vrlo malim, gotovo neznatnim klizanjem. Iz [6] je poznato da moment na osovini asinkronog motora pada s kvadratom napona mree. To znai da e kod dovoljno snienog napona, moment koji razvija asinkroni motor postati nii od momenta trenja i ventilacije. Tada motor pone izlaziti iz stanja praznog hoda jer mu klizanje vie nije neznatno. Sada struja u rotorskom namotu pone rasti struja, a zbog nje i struja u statorskom namotu. Zbog svega toga raste i snaga koju motor uzima iz mree rastu, iako napon napajanja pada, i motor se nalazi u nestabilnom radnom podruju. Da bi se odredilo gubitke trenja i ventilacije potrebno je najprije odvojiti strujne gubici u praznom hodu (PCu0). To je mogue, ako se poznaje otpor statorskog namota motora. Uz podatak o otporu treba znati i temperaturu pri kojoj je otpor izmjeren kako bi se mogla izvriti njegova korekcija. PCu 0 = 1,5 I 02 R (3.8)
Ovdje je I0 struja praznog hoda, a R otpor statorskog namota izmjeren izmeu dviju stezaljki. Nakon odvajanja strujnih gubitaka dobiju se ui gubici praznog hoda (P0'). Oni se sastoje od gubitaka trenja i ventilacije (Ptr,v) i gubitaka u eljezu (PFe).
21
P0' = P0 PCu 0 = PFe + Ptr ,v
(3.9)
Obzirom da se tijekom pokusa praznog hoda motor vrti stalnom brzinom vrtnje gubici trenja i ventilacije su takoer stalni - Slika 3.6. Gubici u eljezu su priblino proporcionalni kvadratu napona na stezaljkama motora, sve dok magnetski krug motora ne ue u zasienje. To znai da je krivulju uih gubitaka praznog hoda u funkciji kvadrata napona mogue aproksimirati pravcem sve dok motor nije u zasienju - Slika 3.7.
Slika 3.7 Grafiko odreivanje gubitaka trenja i ventilacije Pravac kojim se aproksimira krivulja P0'=f(U2) ima openiti oblik: y = ax+b Nakon uvrtavanja oznaka za snagu i kvadrat napona dobije se izraz: P0' = k U 2 + Ptr ,v (3.11) (3.10)
Iz ovoga slijedi da odsjeak pravca na osi ordinate predstavlja gubitke trenja i ventilacije asinkronog motora. Bitan korak ove aproksimacije jest odreivanje gornje toke, odnosno najvieg napona kod kojeg magnetski krug motora jo nije u zasienju. Ovisno kako je motor projektiran, varira i toka ulaska magnetskog kruga u zasienje. Logino bi bilo uzeti par toaka pri najniem naponu i provui kroz njih pravac. No, ovaj nain razmiljanja ne vrijedi, ako svaka toka praznog hoda nije snimljena pri tono istoj frekvenciji, to je est sluaj u praksi. Naime, u ispitnoj stanici tvornice KONAR - Generatori i motori napon napajanja ispitivanog motora dolazi sa sinkronog generatora kojeg pokree istosmjerni motor. Regulacija napona napajanja motora se vri preko uzbude sinkronog generatora. im se promjeni napon napajanja motora, radna toka sinkronog generatora se mijenja pa se sukladno s time mijenja i njegova brzina vrtnje, odnosno frekvencija napona, koja se pak podeava preko napona armature istosmjernog pogonskog motora.
22
Bez regulatora frekvencije, teko je dobiti tono istu frekvenciju za razliite mjerne toke. Zbog toga se deava da u prikazu P0'=f(U2) mjerne toke pri niim naponima ne lee idealno na pravcu, ve postoji odreeno rasipanje. Drugi razlog zbog kojeg dolazi do rasipanja mjernih toaka je i promjena mjernog podruja analognih instrumenata (ukoliko se koriste) te pogreke strujnih i naponskih mjernih transformatora. Slika 3.8 prikazuje tipino rasipanje mjernih toaka.
Slika 3.8 Pogreke u odreivanju gubitaka trenja i ventilacije Ako bi se, sada, interpolacijski pravac provukao kroz prve etiri toke (Slika 3.8), pravac 1, dobili bi se bitno manji gubici trenja i ventilacije nego da se pravac provue kroz prvih sedam toaka - pravac 2. Kao to se na slici vidi, niti jedan od pravaca ne odreuje stvarnu vrijednost gubitaka trenja i ventilacije. No, pravac 2 bitno manje odstupa od tone vrijednosti, nego pravac 1. Dakle, treba biti oprezan kod odreivanja najvie mjerne toke koja e ui u proraun gubitaka trenja i ventilacije. Iskustveno se moe zakljuiti da nee biti znatne pogreke u odreivanju gubitaka trenja i ventilacije, ako se za najviu mjernu toku koja ulazi u proraun, odabere ona, kod koje struja praznog hoda iznosi 60 do 70% nazivne struje praznog hoda motora. Kako su gubici trenja i ventilacije stalni, neovisno o prikljuenom naponu, sada je mogue odrediti gubitke u eljezu: PFe = P0' Ptr ,v (3.12)
Treba zakljuiti da tonost odreivanja gubitaka trenja i ventilacije utjee na tonost odreivanja gubitaka u eljezu. Prema tome, pri snimanju karakteristika praznog hoda treba snimiti to vie mjernih toaka, da bi se to tonije odredili gubici trenja i ventilacije. No, treba imati na umu, da snimanje karakteristika praznog hoda treba prekinuti pone li motor odlaziti u nestabilnost tj. ako mu struja pone rasti. Desi li se to, mjerne toke kod kojih je struja poela rasti, treba zanemariti pri odreivanju gubitaka trenja i ventilacije, ba kao i one kod kojih je magnetski krug motora u zasienju. 23
3.13 SNIMANJE KARAKTERISTIKA KRATKOG SPOJA Da bi se asinkroni motor ispitao u kratkom spoju potrebno mu je mehaniki zakoiti rotor. Slika 3.9 prikazuje karakteristike kratkog spoja koje predstavljaju krivulje struje, snage i faktora snage u ovisnosti o naponu kratkog spoja.
Slika 3.9 Karakteristike kratkog spoja - Pk,Ik,cos k = f(U) Od njih je najvanija karakteristika struje kratkog spoja koja predstavlja struju pokretanja pri odreenom naponu. Stacionarna vrijednost struje kratkog spoja asinkronog motora pri nazivnom naponu (potezna struja) iznosi od 4 do 7 puta nazivna struja [4]. Tako velike struje izazivaju prekomjerno zagrijavanje statorskog i rotorskog namota motora, zbog ega se, pogotovo kod velikih motora, izbjegava ispitivanje na punom naponu. Osim toga, zbog ogranienja u instaliranoj snazi pogona ispitne stanice izravno snimanje struje kratkog spoja pri nazivnom naponu esto je nemogue provesti. Zbog toga se ispitivanje provodi sa snienim naponom, a zatim se preraunava na nazivni. No, pri preraunavanju moe doi do netonih rezultata. Slika 3.9 prikazuje krivulju struje kratkog spoja i vidi se da ona ima priblino linearni karakter na niim i viim naponima, ali uz razliiti koeficijent smjera aproksimacijskog pravca. Razlog tome je utjecaj zasienja dijelova magnetskog kruga motora poglavito zubi statora i rotora. Kod nekih motora, uglavnom onih s kaveznim rotorom, zasienje u zubima statora i rotora ne nastupa istovremeno pa krivulja struje kratkog spoja ima dvije toke loma. Ako se karakteristike kratkog spoja snimi samo pri niim naponima pa se onda provede ekstrapolacija struje po pravcu do nazivnog napona, tako dobivene vrijednosti potezne struje mogu biti nie od stvarne za 20 do 50% [14]. U [17] je primijenjen drukiji pristup aproksimiranja karakteristike struje kratkog spoja. Krivulja se aproksimira polinomom drugog stupnja sve dok magnetski krug motora ne ue u zasienje. Nakon toga se karakteristika struje kratkog spoja aproksimira pravcem. I ovdje se do iznosa struje kratkog 24
spoja pri nazivnom naponu dolazi linearnom aproksimacijom, ali tek od toke u kojoj je magnetski krug stroja u zasienju. Ova toka ne vrijedi za sve strojeve jednako i problem ju je analitiki odrediti. Zbog svega toga, u praksi je potrebno mjerenje struje kratkog spoja provesti na to je mogue viem naponu i onda ju ekstrapolirati do nazivnog napona koristei izraz. I kn = I kmj Un U mj (3.13)
Poznavajui snagu i struju kratkog spoja te linijske otpore statorskog namota teoretski je mogue izraunati moment kratkog spoja prema relaciji: Mk = Pk 1,5 R I k2 s (3.14)
U izrazu 3.14 Pk je snaga, a Ik struja kratkog spoja. R je otpor izmeu stezaljki statorskog namota, a i s je sinkrona kutna brzina motora. No, ovakvo raunanje momenta kratkog spoja zbog praktinih razloga ne dovodi do tonih vrijednosti. Iznos otpora statorskog namota ovisi o temperaturi, a kako tee velika struja temperatura se brzo mijenja i nju bi trebalo oitavati za svaki iznos oitane struje. Razlika u temperaturi izmeu pojedinih mjernih toaka smanjuje se time to snimanje karakteristika zapoinje s najviom vrijednou struje. Tako se namot u poetku ispitivanja najvie zagrije, dok kasnije temperatura stagnira. Izgled krivulje faktora snage kratkog spoja daje informaciju koliko je stalna temperatura namota tijekom ispitivanja bila. Naime, da su iznosi omskih otpora namota u motoru konstantni bio bi i faktor snage kratkog spoja bio konstantan. Druga prepreka za izraunavanje momenta iz (3.14) je snaga kratkog spoja, koja osim gubitaka u namotu statora i snage u zranom rasporu pokriva i tzv. dodatne gubitke kratkog spoja. Dodatni gubici nastaju zbog gubitaka vrtlonih struja iji je uzrok potiskivanje struje u bakru te gubitaka u aktivnom eljezu i susjednim metalnim konstrukcijskim dijelovima motora. Dakle da bi se dobila tona vrijednost momenta kratkog spoja najbolje bi bilo izravno mjeriti moment na osovini motora pomou dinamo-vage ili tenzometarskih davaa za mjerenje momenta. Izmjereni ili izraunati moment pri snienom naponu preraunavaju se na nazivni koritenjem izraza: M kn U = M kmj n U mj
2
(3.15)
25
3.14 SNIMANJE KARAKTERISTIKA OPTEREENJA I ODREIVANJE STUPNJA KORISNOSTI Karakteristike optereenja ili radne karakteristike asinkronog motora daju informaciju o ponaanju asinkronog motora ovisno o njegovom optereenju. Kod motora se optereenje predstavlja mehanikom snagom na osovini, koju je motor razvija ne bi li savladao moment tereta koji ga pokuava zaustaviti. Karakteristike optereenja slue i za odreivanje nazivnih podataka koji e se upisati na natpisnu ploicu. Time se ujedno i provjeravaju projektirane vrijednosti motora, ako se radi o novom motoru. Karakteristike optereenja se snimaju uglavnom samo jedanput u radnom vijeku motora i to samo onda kad je nov. Na servisiranim se motorima rijetko kada provodi ovo ispitivanje, osim u sluaju da je dolo do zamjene namota, kada se motor moe smatrati novim. Karakteristike optereenja su ovisnosti sljedeih parametara o razvijenoj snazi na osovini motora: snaga koju motor uzima iz mree ukupni gubici motora korisnost motora faktor snage motora struja koju motor uzima iz mree brzina motora klizanje motora P1 = f(P) Pg = f(P) = f(P) cos = f(P) I1 = f(P) n = f(P) s = f(P)
Slika 3.10 prikazuje tipine karakteristike optereenja. One su razdvojene na dva grafa kako bi se dobilo na njihovoj preglednosti.
Slika 3.10 Karakteristike optereenja - , cos , P1, Pg, I1, n, s = f(P) U praksi se moe naii na dva razliita prikaza karakteristika optereenja. Jedan je opisan u [1], gdje se karakteristike optereenja prikazuju u ovisnosti o ulaznoj snazi iz mree (P1), jer se ona izravno mjeri vatmetrima za vrijeme pokusa optereenja. Drugi je nain prikazati karakteristike optereenja u ovisnosti o razvijenoj snazi motora (P). To je puno praktinije jer 26
je razvijena snaga motora jedan od njegovih nazivnih parametara u ovisnosti o kojem se raunaju vrijednosti karakteristika optereenja. Snimanje karakteristika optereenja provodi se pokusom optereenja. Tijekom pokusa napon i frekvencija napajanja motora moraju biti stalnog iznosa, a mjerene veliine predstavljaju: ulazna snaga iz mree (P1), struja motora (I1), faktor snage (cos) i brzina vrtnje motora (n). Ako se motor tereti preko dinamo-vage, ili je izmeu spojki ispitivanog i teretnog motora ugraen dava za mjerenje momenta, mogue je tijekom pokusa optereenja izravno mjeriti razvijenu snagu na osovini motora. Ovdje treba biti oprezan pri odreivanju korisnosti jer vrlo male greke u mjerenju razvijene snage uzrokuju velike pogreke u izraunavanju korisnosti. Koristei dinamo-vagu, prema [1] zbog pogreaka u mjerenju momenta i brzine vrtnje moe se oekivati mjerenje razvijene snage s tonou 1%. Ovo znai da se i korisnost motora preko izravnog mjerenja razvijene snage motora odreuje s pogrekom od 1%. To za velike asinkrone motore, koji imaju vrlo visoki stupanj korisnosti, predstavlja grubu greku, budui da IEC propisi [24] za motore iznad 50 kW toleriraju odstupanje korisnosti u iznosu -15% od vrijednosti izraza 1. Radi ovih je problema propisana metoda odreivanja korisnosti, a preko nje i razvijene snage, pomou sumacije parcijalnih gubitaka u asinkronom motoru. No, i ovdje se javljaju problemi tonog izraunavanja korisnosti vezani za postojanje dodatnih gubitaka koji se ne mogu tono izraunati ve se njihov iznos aproksimira. Podrobnije e ovaj problem biti objanjen u nastavku teksta. Razvojem suvremene mjerne tehnike uvedeni su u primjenu davai za mjerenje razvijenog momenta na osovini motora preko torzijskih naprezanja, koja se mjere pomou ugraenih tenzometara [35]. Unutar istog je ureaja ugraen i precizan dava za mjerenje brzine vrtnje pa se razvijena snaga moe istovremeno izraunati. Sam tijek snimanja karakteristika optereenja slian je snimanju karakteristika praznog hoda i kratkog spoja. Karakteristike se snimaju silazno, to znai da je prva oitana mjerna toka na najviem optereenju (oko 20% vie od nazivnog). Kao i kod kratkog spoja, ovime se izbjegava utjecaj zagrijavanja namota na mjerenje veliina. Treba napomenuti da se snimanje karakteristika optereenja provodi nakon zagrijavanja motora provedenog pod punim teretom to dodatno smanjuje utjecaj zagrijavanja namota.
3.15 ODREIVANJE KORISNOSTI MOTORA Ako su prethodno poznati rezultati gubitaka praznog hoda te temperature namota moe se nakon snimanja jedne ili vie mjernih toaka pristupiti odreivanju korisnosti. ve je prije spomenuto da se korisnost moe izraunati na dva naina. Jedan je preko izravnog 27
mjerenja razvijene snage motora, a drugi preko zbrajanja pojedinanih gubitaka u motoru. Ovaj se drugi nain vrlo esto koristi u praksi pogotovo pri snimanju karakteristika optereenja velikih asinkronih motora. U IEC standardima [23] i [25] opisane su metode kako se odreuju pojedinani gubici. Gubici u asinkronom motoru dijele se u tri skupine: gubici u aktivnim dijelovima motora (magnetska jezgra i namoti) gubici trenja i ventilacije dodatni gubici
a) Gubici u aktivnim dijelovima motora Aktivnim dijelovima motora smatraju se statorski paket, rotorski paket, te namot statora i rotora. Gubici u statorskom paketu (PFe) odreuju se iz karakteristike praznog hoda P0=f(U). U rotorskom paketu se zbog niske frekvencije induciranog napona mogu zanemariti gubici u eljezu. Gubici u statorskom namotu (PCu1) se odreuju prema relaciji: PCu1 = 1,5 I 12 R (3.16)
gdje I1 predstavlja izmjerenu struju statorskog namota, a R otpor statorskog namota izmjeren izmeu stezaljki i preraunat na referentnu temperaturu klase izolacije namota. Vrijednosti referentnih temperatura za pojedine klase izolacije prema [27] nalaze se u tablici 3.4:
KLASA IZOLACIJE NAMOTA REFERENTNA TEMPERATURA (C)
A, E B F H
75 95 115 130
Tablica 3.4 Referentne temperature za preraunavanje otpora Preraunavanje otpora bakrenog namota na drugu temperaturu vri se prema poznatom izrazu: Rt 235 + Tt = Rhl 235 + Thl kojima je mjeren topli, odnosno hladni otpor. Gubici u rotorskom namotu (P2el) ne mogu se izravno izmjeriti. Iz nadomjesne sheme asinkronog motora [6] poznato je da se razvijena mehanika snaga prikazuje promjenjivim otpornikom ija vrijednost ovisi o reduciranoj vrijednosti omskog otpora rotorskog namota (R2') i klizanju motora (s) prema relaciji: (3.17)
Rt i Rhl predstavljaju toplu i hladnu vrijednost otpora namota, a Tt i Thl temperature pri
28
Pmeh
1 s ' R2 s
(3.18)
Dakle, snaga okretnog polja P12, raspodjeljuje se na razvijenu mehaniku snagu i snagu koja se troi na gubitke u rotorskom namotu, u omjeru (1-s) : s. Iz ovog proizlazi, da se gubici u rotorskom namotu motora mogu odrediti prema izrazu: P2 el = s P12 Kako se klizanje, ba kao i omski otpori, mijenja ovisno o temperaturi potrebno ga je preraunati na referentnu temperaturu. Vrijednost ove temperature, kao i kod gubitaka u statorskom namotu, ovise o upotrijebljenoj izolaciji. Kako u rotorskom namotu nema ugraenih termosondi, kao u statorskom namotu, potrebno mu je procijeniti temperaturu. Kod kolutnih se motora nakon pokusa zagrijavanja, a prije snimanja karakteristika optereenja, provodi mjerenje otpora rotorskog namota. Mjerenje se provodi U-I metodom, ime se moe priblino odrediti temperatura namota za vrijeme ispitivanja. Kod kaveznih je motora situacija jo vie zamrena, jer se temperatura rotorskog namota ne moe niti direktno mjeriti niti odreivati U-I metodom. Zato se kod kaveznih motora za temperaturu rotorskog namota uzima temperatura statorskog namota u toku ispitivanja. Korekcija klizanja se vri prema izrazu u kojem se vrijednost Rt i Rhl zamjenjuju s vrijednostima st i shl za toplo i hladno klizanje. Broj 235, koji se javlja u spomenutom izrazu, koristi se kad je rotorski namot izraen od bakra, ako je pak rotorski namot izraen od aluminija to je danas sve ei sluaj tada je umjesto broja 235 potrebno u izraz (3.17) uvrstiti broj 225. b) Gubici trenja i ventilacije Gubici trenja i ventilacije (Ptr,v) odreuju se iz karakteristike praznog hoda P0=f(U). Postupak njihovog odreivanja detaljno je objanjen u poglavlju 3.13. Gubici trenja nastaju u leajima motora, a u kolutnih motora i u prislonjenim etkicama. Gubici ventilacije, kao to im samo ime kae, nastaju zbog trenja ventilacijskog zraka na svim dijelovima motora. c) Dodatni gubici Dodatni gubici (Pdod) prema [1] i [2] kod optereenog asinkronog motora predstavljaju sve one gubitke koji nisu obuhvaeni gore navedenim tj. gubicima u statorskom paketu (PFe), gubicima u statorskom namotu (PCu1), gubicima u rotorskom namotu (P2el) te gubicima trenja i ventilacije (Ptr,v). Po definiciji, dodatni gubici u ovom smislu ne obuhvaaju sve tzv. proraunske dodatne gubitke, a to su oni koji se raunaju pri elektromagnetskom proraunu stroja. Ovdje se dodatnim gubicima smatraju samo kao oni gubici koje nije mogue izmjeriti standardnim ispitnim metodama i oni prema [8] obuhvaaju sljedee: 29 (3.19)
PCu1 dod - dodatne gubitke u namotu statora nastale zbog potiskivanja statorske struje; PFe dod - dodatne gubitke u eljezu statora nastale zbog deformacije krivulje glavnog polja uslijed ega se mijenjaju gubici histereze i vrtlonih struja izmjerenih u praznom hodu;
Pm dod - ostale dodatne gubitke nastale uslijed viih harmonikih lanova polja pri optereenju, koji se pokrivaju iz mehanike snage.
Iznos dodatnih gubitaka vrlo je teko odrediti. Prema [2] i [27] dodatni se gubici mjerenjem odreuju se iz razlike stvarnih gubitaka i osnovnih gubitaka prema izrazu: Pdod = Pg ( PCu1 + PFe + P2 el + Pmeh ) (3.20)
gdje se stvarni gubici raunaju iz razlike ulazne snage (P1) i snage predane na osovini motora (P): Pg = P1 P (3.21)
Izrazi (3.20) i (3.21) upuuju, da je kod pokusa optereenja potrebno, uz standardne mjerne veliine, mjeriti i predanu snaga na osovini motora (P). Obzirom da je esto snagu na osovini sloeno za izmjeriti, a i pogreka moe biti gruba kako je ve prije objanjeno to se u praksi koristi aproksimativni izraz: Pdod I1 = 0,005 P1n I n
2
(3.22)
gdje je P1n snaga koju motor uzima iz mree pri nazivnom optereenju, I1 je izmjerena struja, I1n nazivna struja statorskog namota. Kako se dodatni gubici stvaraju dijelom u statorskom, a dijelom u rotorskom namotu postavlja se pitanje da li ih smjestiti u grupu statorskih ili rotorskih gubitaka. Prema [1] i [8] dodatni se gubici smjetaju u statorsku grupu gubitaka. To se objanjava injenicom da je veina dodatnih gubitaka nastala u statoru pa ih tamo treba i svrstati. Ovo razmatranje vrijedi za isto sinusna napone napajanja. U IEC [25] i amerikim IEEE [23] standardima dodatni se gubici oduzimaju na kraju od mehanike snage motora. Time ih se svrstava u rotorsku grupu gubitaka to predstavlja suvremeniji pristup problemu. Danas se sve vie za regulaciju pogona s asinkronim motorom koriste frekvencijski pretvarai. Oni stvaraju napon napajanja s velikim brojem viih harmonike. Slika 3.11 Raspodjela pojedinanih gubitaka u asinkronom motoru 30
Sada, dodatni gubici koji se pojavljuju zbog viih harmonika nisu vie tako mali kao kod sinusoidalnog napona napajanja. Kako se ovi gubici pokrivaju iz mehanike snage, opravdano je svrstati ukupne dodatne gubitke u rotorsku grupu gubitaka. Slika 3.11 grafiki prikazuje raspodjelu pojedinanih gubitaka u asinkronom motoru.
3.16 ISPITIVANJE MOTORA S FREKVENCIJSKIM PRETVARAEM U prethodnom je spomenut problem pri odreivanju gubitaka motora koji se napajaju iz pretvaraa frekvencije. Najei pogoni s frekvencijskim pretvaraima su oni koji koriste pretvarae s istosmjernim meukrugom i to s utisnutim naponom i utisnutom strujom. Kad se motor napaja iz pretvaraa frekvencije gubici su mu vei nego u sluaju napajanja iz izvora sinusoidalnog napona. Ovi dodatni gubici ovise o frekvencijskom spektru harmonika napona napajanja motora i sastoje se od sljedeih komponenti: dodatni I2R gubici u statorskom namotu dodatni I2R gubici u rotorskom namotu dodatni gubici u aktivnom eljezu
Zbog svega toga je potrebno izvriti korekciju izraza (3.22). Tako se za kavezne motore snage iznad 30 kW na frekvencijama 50 ili 60 Hz, napajane iz pretvaraa s utisnutom strujom, na dodatne gubitke (3.22) dodaju jo gubici u iznosu od 1% ulazne snage motora (P1). Za kavezne motore napajane iz pretvaraa s utisnutim naponom dodatni se gubici u motoru (3.22) poveavaju za 1.5% ulazne snage (P1) pri nazivnom optereenju [27]. Kod primjene pretvarae sa irinsko impulsnom modulacijom, nema egzaktnog izraza jer dodatni gubici ovise o modulacijskoj metodi pretvaraa. Ovi su iznosi dobiveni eksperimentalnim putem usporeujui gubitke istog motora, jednom napajanog iz pretvaraa, a drugi put iz sinusoidalnog izvora napajanja. Treba zakljuiti da se za odreivanje gubitaka u motoru preferira ispitivanje motora s istim tipom izvora napajanja kakav e biti i u stvarnom pogonu [27], ukoliko to omoguava postrojenje ispitne stanice proizvoaa. Ova se ispitivanja posebno dogovaraju s kupcem, jer procedure ispitivanja ovise o vrsti pretvaraa frekvencije koji e se koristiti za ispitivanje.
3.17 POKUS ZAGRIJAVANJA Pokus zagrijavanja ili pokus trajnog rada, kako ga se naziva u [1], koristi se za kvalitativnu ocjenu toplinskog prorauna stroja. Izolacijski materijali koji se upotrebljavaju u
31
strojogradnji osjetljivi su na visoke temperature. Na nedozvoljeno visokim temperaturama izolacijski materijali gube izolacijska svojstva pri emu im se ivotna dob smanjuje. Dozvoljena zagrijavanja strojeva ovise o koritenim izolacijskim materijalima, koji su podijeljeni u klase oznaene slovima: A, E, B, F i H. Pod pojmom zagrijavanje, podrazumijeva se pojam nadtemperatura namota, koja se dobije oduzimanjem temperature rashladnog medija od izmjerene temperature namota. Ponekad se moe desiti da se za motor ugovori dozvoljeno zagrijavanje jedne klase, dok se u izgradnji stroja koristi izolacijski materijal vie klase. Dozvoljena nadtemperatura definirana je standardom [24]za pojedinu klasu izolacije i ono se odreuje za najtoplije mjesto u stroju.
KLASA IZOLACIJE DOZVOLJENO ZAGRIJAVANJE
A E B F H
65 K 80 K 90 K 115 K 140 K
Tablica 3.5 Dozvoljena nadtemperatura namota to se tie metoda za mjerenje zagrijavanja stroja IEC standard [24] navode etiri: mjerenjem omskog otpora namota U-I metodom mjerenjem temperature pomou ugraenih termosondi mjerenjem temperature pomou naknadno postavljenih termometara mjerenjem omskog otpora namota metodom superpozicije.
Svaka je od ovih metoda primjenjiva u praksi, ali moe dati razliite rezultate pri mjerenju temperature. Naime, poznato je da se dijelovi namota razliito zagrijavaju. Utorski su dijelovi namota slabo su dostupni ventilacijskom zraku pa se redovito vie zagrijavaju glava namota. Tako se mjerenjem omskog otpora U-I metodom, ne odreuje stvarna temperatura najtoplijeg mjesta u namotu, ve srednja temperatura cijelog namota. Ugraenim se termosondama dolazi do stvarnijeg rezultata. Treba naglasiti da se termosonde ne ugrauju samo zbog ispitivanja u tvornici. One su dio ugovorene pomone opreme za dotian motor i koriste se u sustavu za nadzor rada motora u stvarnom pogonu za koji je motor i projektiran. Ako motor ima ugraene termosonde ipak je za potrebe ispitivanja potrebno ugraditi dodatne termometre koji e mjeriti temperature rashladnog medija. Ako pak motor nema ugraenih tremosondi zagrijavanje se u tvornici mjeri naknadno postavljenim termometrima. To su kao i u prethodnom sluaju, najee termoparovi bakar-konstantan ili alkoholni termometri. Oni se 32
ugrauju na razliita mjesta na motoru, primjerice, na izlazu i ulazu rashladnog zraka, kuitu motora, statorskom paketu itd. Posljednja metoda koju za mjerenje zagrijavanja propisuje IEC [24] je metoda superpozicije. Njome se mjeri omski otpor namota koji se zagrijava bez zaustavljanja stroja. Naime za vrijeme trajanja pokusa optereenja na izmjeninu se struju superponira mali iznos istosmjerne struje. Voltmetrom se tada mjeri istosmjerni pad napona ime je mogue izraunati omski otpor stroja. Treba naglasiti da je ova metoda primjenjiva samo za niskonaponske motore, ali se ak i tom sluaju rijetko primjenjuje u praksi. Pokus zagrijavanja se u praksi provodi prije pokusa optereenja, za vrijeme kojeg se snimaju karakteristike optereenja. Optereenje motora tijekom pokusa zagrijavanja mora biti nazivno kako bi mu se odredilo i nazivno zagrijavanje. Trajanje pokusa zagrijavanja ovisi o vrsti pogona za koji je ispitivani motor projektiran. Ako je to trajni pogon, pokus traje do stagniranja svih mjerenih temperatura, to moe biti i 3 do etiri sata. Stagnacija temperatura je postignuta, ako je njen porast unutar jednog sata manji od 1C. Za motore koji e raditi u kratkotrajnom pogonu trajanje pokusa je odreeno predvienim trajanjem optereenja. Ako pak motor namijenjen za rad u intermitiranom pogonu, potrebno mu je ponavljati ciklus rada sve do stagnacije mjerenih temperatura unutar pojedinih dijelova ciklusa. Mjera za stagnaciju je kad porast temperature u istim dijelovima susjednih ciklusa bude manji od 2C. Nakon stagnacija temperatura potrebno je provjeriti rezultate pokusa zagrijavanja mjerenjem omskog otpora toplog namota. Kod kaveznih se motora mjeri topli otpor statorskog namota, a kod kolutnih rotorskog. Mjerenje toplog omskog otpora se moe provesti metodom superpozicije istosmjerne struje na izmjeninu struju bez da se motor zaustavlja. Kako je ranije spomenuto, ovo ispitivanje nije primjenjivo za visokonaponske motore, tako da se u praksi uvijek koristi metoda mjerenja toplog otpora namota dok motor miruje. Za ovo je mjerenje jako vaan podatak o vremenu koje je proteklo od rastereenja do poetka mjerenja, koje za velike motore mora biti manje od dvije minute. Dakle, nakon zaustavljanja mjeri se omski otpor toplog namota U-I metodom u pravilnim vremenskim razmacima od 30 sekundi. Izmjereni je omski otpor mjera za temperaturu u trenutku njegovog mjerenja, to se izraunava koritenjem izraza (3.17). Oduzimanjem izmjerene vrijednosti temperature rashladnog zraka dobiva se nadtemperatura namota u tom trenutku. Ako se sada nacrta vremenska ovisnost nadtemperature namota i vremena proteklog od rastereenja kad je otpor izmjeren, dobit e se eksponencijalno padajua krivulja. Stvarna vrijednost zagrijavanja, odnosno, nadtemperature namota pod optereenjem dobije se ekstrapolacijom omskog otpora po eksponencijalnoj krivulji do t=0 - Slika 3.12.
33
Slika 3.12 Grafiko odreivanje nadtemperature namota pod optereenjem
3.18 MJERENJE MOMENTA TROMOSTI ROTORA Svaki je asinkroni motor sloeni sustav, ija se stanja opisuju itavim nizom mehanikih, elektrinih, magnetskih i toplinskih veliina. Ako se te veliine ne mijenjaju asinkroni se motor nalazi u stacionarnom, odnosno kvazistacionarnom1 pogonskom stanju. Ako se pak sve, ili neke od tih veliina mijenjaju, asinkroni se motor nalazi u dinamikom pogonskom stanju. Drugim rijeima, dinamiko je pogonsko stanje prijelaz izmeu dva stacionarna. Taj prijelaz nikada nije skokovit. On traje odreeno vrijeme, kada se odvijaju prijelazne pojave u mehanikih, elektrinih, magnetskih i toplinskih veliina. Prijelazne se pojave ovih veliina odvijaju razliitom brzinom, tako da ih se moe odvojeno promatrati. Ako se promjeni moment tereta motora, motor e ga pokuati savladati i promijenit e mu se radna toka, to znai da e mu se promijeniti brzina vrtnje. Promjeni brzine vrtnje u dinamikim se stanjima opire moment tromosti motora i radnog mehanizma. Da bi se moglo ocijeniti ponaanje motora u dinamikim pogonskim stanjima potrebno mu je odrediti moment tromosti. Moment tromosti je mehanika veliina, poznata i kao polarni moment tromosti. On se openito rauna prema relaciji: J = r 2 dm homogeno tijelo, teko mu je raunski tono odrediti moment tromosti. Zbog toga su razvijene metode za njegovo odreivanje, od kojih se najee koriste metoda zaustavljanja i metoda njihanja. Metoda njihanja esto se koristi u tijeku proizvodnje kad se rotor nalazi van kuita na postolju. U grupi se zavrnih ispitivanja vri jedino na motoru s kotrljajuim
U stacionarnom se stanju efektivne vrijednosti izmjeninih veliina ne mijenjaju. Kako se trenutna vrijednost tih veliina ipak vremenski mijenja, esto se za te veliine kae da su u kvazistacionarnom stanju
1
(3.23)
gdje je r udaljenost diferencijala mase dm od osi rotacije. Kako rotor asinkronog motora nije
34
leajima. Ova je metoda detaljnije objanjena u [12]. Druga metoda za mjerenje momenta tromosti je metoda zaustavljanja. Ona se izvodi kao zavrno ispitivanje, nakon snimanja karakteristike praznog hoda. Brzina vrtnje se podigne 10% iznad nazivne vrijednosti, kada se napon napajanja iskljui. Sada se snima vremenska ovisnost brzine vrtnje motora do 90%tnog iznosa nazivne brzine vrtnje. Brzina vrtnje opada zbog gubitaka trenja i ventilacije motora koji su priblino stalni za ovaj interval brzine vrtnje. Poznavajui gubitke trenja i ventilacije moe se odrediti moment tromosti prema relaciji: J= 91,189 Ptr ,v T n2 (3.24)
Ptr,v su gubici trenja i ventilacije, n je nazivna brzina vrtnje, a T je vrijeme fiktivnog zaustavljanja. Slika 3.13 prikazuje nain odreivanja veliine T.
Slika 3.13 Odreivanje momenta tromosti metodom zaustavljanja 3.19 SNIMANJE MOMENTNE KARAKTERISTIKE Momentna karakteristika daje ovisnost razvijenog momenta na osovini i brzini vrtnje motora. Slika 3.14 prikazuje izgled tipinih momentnih karakteristika za kavezne i kolutne motore. Ovo je statika karakteristika, i u pravilu bi se trebala snimati za vrijeme pokusa optereenja motora. Kako je sa slike vidljivo, karakteristika momenta asinkronih motora se dijeli na stabilno i nestabilno podruje rada. Stabilno se podruje rada nalazi desno od prekretnog klizanja. Ovdje poveanjem momenta tereta pada brzina vrtnje motora. U nestabilnom podruju, koje se nalazi lijevo od prekretnog klizanja, brzina vrtnje raste s porastom momenta tereta.
35
a) kolutni asinkroni motor
b) kavezni asinkroni motor
Slika 3.14 Statika momentna karakteristika asinkronih motora Moment bi se trebao snimati dinamo-vagom ili nekim drugim davaem za mjerenje momenta. Veliki se problem javlja na radnim tokama blizu prekretnog momenta, gdje motor vie ne moe savladati daljnje poveanje momenta tereta, te odlazi u kratki spoj. Da bi se zatitio motor, snimanje se na ovaj nain esto provodi pri snienom naponu. Kako sada do izraza ne dolazi utjecaj zasienja na moment motora, ovakav nain snimanja karakteristike momenta esto daje nesigurne rezultate. Zbog svega ovoga se kod veih i velikih asinkronih motora provodi snimanje karakteristike momenta iz pokusa zaleta. Zalet motora je dinamiko pogonsko stanje u kojem motor postepeno prelazi iz stanja kratkog spoja u stanje praznog hoda. Trenutnim prikljuenjem motora na trofaznu mreu nazivnog napona i frekvencije odvijaju se prijelazne pojave elektrikih, magnetskih, mehanikih, ali i toplinskih veliina. Promjene ovih veliina meusobno su vezane i uzrokuju jedna drugu, to uvelike oteava njihovo analiziranje. Sreom veliki asinkronih motora imaju veliki moment inercije rotora pa elektrine i magnetske prijelazne pojave zavravaju puno prije mehanikih, a ove potonje zavravaju puno prije toplinskih prijelaznih pojava. Sada je mogue do kraja pojednostaviti situaciju, odvojenim promatranjem pojedinih veliina. Dakle, u svakom pogonskom trenutku vrijedi jednadba gibanja: Mm = Mt + Mu (3.25)
gdje je Mm moment motora, Mt moment tereta i Mu moment ubrzanja motora. Tijekom zaleta motora kojemu je osovina neoptereena, jedini je moment tereta koji mora savladati moment trenja i ventilacije. Ovaj je moment u velikih asinkronih motora vrlo mali (oko 1%) u odnosu na nazivni, tako da se moe zanemariti. Sad iz izraza (3.25) proizlazi da je tijekom zaleta moment motora jednak momentu ubrzanja koji je definiran relacijom: Mu = J d dn = J Mm dt 30 dt (3.26)
gdje je J moment tromosti, kutna brzina, a n brzina vrtnje motora izraena u okretajima u minuti. Budui da je moment tromosti motora stalna veliina treba to tonije odrediti derivaciju
36
brzine vrtnje po vremenu iz snimljenog zaleta. Slika 3.15 prikazuje postupak odreivanja karakteristike momenta. Deriviranjem krivulje (a) dobije se vremenska ovisnost derivacije brzine vrtnje (b). Nakon toga se koritenjem izraza (3.26) a) vremenska ovisnost brzine vrtnje nacrta momentna karakteristika (c).
b) vremenska ovisnost derivacije brzine vrtnje
c) momentna karakteristika
Slika 3.15 Postupak odreivanja momentne karakteristike iz snimljenog zaleta motora Slika 3.15 c) prikazuje kvazistatiku karakteristiku momenta asinkronog motora. Ovakva e se karakteristika dobiti pokusom zaleta samo, ako zalet traje dovoljno dugo. Produljenje vremena zaleta ostvaruje se zaletom pri snienom naponu i/ili poveanjem momenta tromosti spajanjem dodatnih zamanih masa na osovinu2 motora. Kada se ne bi poveavalo vrijeme trajanja zaleta, tj. kada bi se motor sam za sebe prikljuio na nazivni napon, tijekom zaleta bi se snimila dinamika karakteristika momenta. Slika 3.16, preuzeta iz [9], prikazuje usporedbu dinamike i statike karakteristike jednog motora.
Slika 3.16 Usporedba dinamike i statike karakteristike asinkronog motora
Poveanje momenta tromosti se vri spajanjem dodatnih zamanih masa na osovinu. U praksi se vei moment tromosti dobiva spajanjem jednog ili vie elektrinih strojeva na osovinu ispitivanog motora.
37
Sa slike je vidljivo da u podruju oko prekretnog klizanja, dinamika karakteristika uvelike odstupa od statike, tj. da je dinamiki prekretni moment puno manji od statikog. Razlika u podruju prekretnog klizanja javlja se zbog utjecaja parametara rotora asinkronog motora [9]. Iz nadomjesne sheme za stacionarna stanja asinkronog motora mogu se definirati sljedei parametri:
Slika 3.17 Nadomjesna shema asinkronog motora za stacionarna stanja Oznake sa slike imaju sljedee znaenje:
s Rs Ls Rr Lr Lm - klizanje - omski otpor statorskog namota - rasipni induktivitet statora - omski otpor rotorskog namota - rasipni induktivitet rotora - glavni induktivitet
Sloenim analitikim proraunom detaljnije objanjenim u [9] dobiva se ovisnost promjene klizanja o promjeni ulananog toka rotora. Njihova meusobna ovisnost u podruju oko prekretnog klizanja definira se parametrom K, iji analitiki izraz glasi: 2 J K= ' 3 Lr s Rr 2 U k p s s
2
(3.27)
Objanjenja oznaka u izrazu (3.27) su kako slijedi: J s Rr Us p L'r = L r + L m L s L m + L s Lm ks = L s + L m

- moment tromosti rotora - kruna frekvencija okretnog polja - otpor rotorskog namota - napon napajanja po fazi - broj pari polova motora - Lr rasipni induktivitet rotora - Ls rasipni induktivitet statora - Lm glavni induktivitet statora
38
Parametar K, daje ovisnost dinamikog prekretnog momenta (Mdpr)i statikog prekretnog momenta (Mspr). Slika 3.18 prikazuje tu ovisnost.
Slika 3.18 Ovisnost Mpd/Mps o parametru K Krivulja ovisnosti dinamikog prekretnog momenta i statikog prekretnog momenta o parametru K dobivena je na temelju velikog broja simulacija zaleta [9]. Kvazistatika karakteristika momenta se dobije iz pokusa zaleta, ako je parametar K vei od 4. Ranije navedena tvrdnja da dodatne zamane mase i snieni napon napajanja vode do kvazistatike karakteristike momenta, jo su jednom potvrene izrazom (3.27). Pri stvarnom snimanju momentne karakteristike iz pokusa zaleta, mogui su propadi napona napajanja motora na poetku zaleta, zbog velikih iznosa statorskih struja. Iznos momenta motora pada s kvadratom napona napajanja. Da bi se dobila statika karakteristika momenta pri nazivnom naponu napajanja, potrebno je preraunati snimljene vrijednosti momenta. Zbog toga je potrebno snimiti i vremensku ovisnost efektivne vrijednosti napona mree tijekom zaleta. Dakle, tijekom pokusa zaleta potrebno je snimati tri veliine: napon mree, struju statora i brzinu vrtnje motora.
3.20 MJERENJE BUKE Buka elektrinih strojeva asinkronih motora dijeli se na tri vrste. To su aerodinamika buka, mehanika buka i magnetska buka. Aerodinamika buka je uzrokovana strujanjem rashladnog medija to je posljedica ventilacije motora. Mehanika je buka izazvana vrtnjom rotacijskih dijelova motora (leaji, klizni koluti). Posljednju vrstu buke izazivaju magnetske prilike u stroju pa se zbog toga i naziva magnetska buka. Aerodinamika i mehanika buka su prisutne na i niem naponu napajanja, dok jo nije nastupilo zasienje magnetskog kruga. Kad 39
ono nastupi javlja se magnetska se buka, koja zajedno sa prethodne dvije vrste buke stvara ukupnu buku motora. Buka zapravo predstavlja svaki neeljeni zvuk. Ona utjee na razgovijetnost govora meu ljudima, smeta u radu i, to je najgore, moe otetiti osjetilo sluha. Sve ovo ukazuje da buka tetno utjee na psihofizike osobine ovjeka. Buka se izvodi iz razina zvunog tlaka, odnosno zvune snage koja djeluje na ljudsko uho. Ovi se pojmovi definiraju u odnosu na referentni zvuni tlak tj. snagu i izraavaju u decibelima (dB). Veliina koja opisuje buku naziva se razina buke i izraava se u decibelima ovisno o koritenim filtrima (dBA, dBB, dBC ili dBD). Budui da frekvencijska karakteristika ljudskog uha nije linearna, instrumenti za mjerenje buke imaju u sebi ugraene standardizirane filtre - A, B, C, D. Ispravne karakteristike ovih filtara ugraenih u ureaje za mjerenje buke standardizirane su [29]. Za mjerenje buke se najee koriste filtri A tipa. Dobro je znati da razina buke od 90 dBA, izaziva trajna oteenja sluha, ako neprestano djeluje vie od osam sati u toku dana. Najpravilnije mjerenje buke u opem smislu, pa tako i za asinkrone motore, provodi se u tzv. gluhim komorama. Gluha komora je prostorija u kojoj je refleksija zvunog vala svedena na minimum, tj. gotovo da je i nema. Na ovaj se nain moe mjeriti samo razina buke izvora zvuka bez utjecaja okoline i refleksije. Ako se mjerenje buke provodi u postrojenju u kojem je prisutna buka okoline, treba izvriti korekciju izmjerenih vrijednost. I nakon korekcije, e izmjerena buka u postrojenju biti vea zbog utjecaja refleksije. U praksi se mjerenje buka za velike strojeve provodi u reimu praznog hoda na najmanje etiri pozicije. Slika 3.19 prikazuje te pozicije.
Slika 3.19 Mjerenje buke horizontalnih motora, pogled odozgo i sa strane 40
Utjecaj okoline se odredi tako da se izmjeri razina buke na mjernim pozicijama, dok se motor nalazi u mirovanju. Nakon toga se provodi mjerenje na istim pozicijama u praznom hodu motora. Sada se razina buke samog motora odreuje prema relaciji: L L Lm = 10 log alog m + o alog o 10 10 (3.28)
gdje Lm predstavlja razinu buke motora, Lo razinu buke okoline, a Lm+o razinu buke okoline i motora. Dozvoljene razine buke za asinkrone motore navedene su standardom IEC 34-9.
3.21 MJERENJE OSOVINSKOG NAPONA Nepravilnosti u magnetskom krugu elektrinog stroja, mogu uzrokovati postojanje malog rezultantnog toka u osovini, koji e inducirati elektromotornu silu izmeu njenih krajeva. Ta se elektromotorna sila naziva napon osovine, koji, ako je dovoljno velik, moe uzrokovati protjecanje struje kroz leaje motora. Prema ispitivanjima provedenim u [11], naponi ija efektivna vrijednost prelazi 300 mV mogu uzrokovati protjecanje struje kroz leaje motora. Ova je struja opasna jer izaziva elektrokoroziju na leajima, ime se leaji unitavaju, tj. smanjuje im se vijek trajanja. Da bi se izbjeglo protjecanje leajnih struja provodi se izoliranje jednog, ako ne i oba leaja, prema masi. Ovim se postupkom prekida strujni krug leajnih struja. Napon osovine se pojavljuje na svim veim izmjeninim elektrinim rotacijskim strojevima, a kod asinkronih su motora najei uzroci: rezultantni obuhvatni tokovi oko osovine vii harmonici prostorne raspodjele protjecanja lutajue struje stranih izvora.
Postoje dva naina mjerenja osovinskog napona. Prvim se mjeri pad napona na krajevima osovine, tako da je obuhvaen jaram statora. U drugom se sluaju napon osovine mjeri izmeu uzemljenog kuita i kraja osovine na kojem je izolirani leaj. Ako ne protjeu leajne struje, naponi osovine izmjereni na oba naina se ne razlikuju. Ako, pak, leajne struje protjeu prvim bi se nainom izmjerila znatno via vrijednost napona osovine, nego u drugom sluaju. Naime, u prvom je sluaju inducirani napon osovine umanjen samo za pad napona u osovini, dok je u drugom sluaju umanjen i za padove napona u leaju, temeljnoj ploi i kuitu motora. Obzirom da se tijekom mjerenja osovina vrti, nee biti vrstog kontakta na mjernim tokama. Da bi kontakt pri mjerenju bio to bolji koriste se metalne etkice ili bakreni iljci. Ne bi li se izbjegao utjecaj padova napona na kontaktima preporua se koritenje instrumenata s velikim unutarnjim otporom [11]. Najbolje je mjeriti napon osovine analizatorom frekvencija jer je tada mogue snimljeni valni oblik rastaviti na vie harmonike. 41
Usporedno tome se izmjeri i efektivna vrijednost napona osovine, mada ona ne daje dovoljno informacije o njegovim moguim uzrocima. 3.22 MJERENJE DIELEKTRINIH GUBITAKA Izolacijski se sustav asinkronog motora, u pojednostavljenom prikazu, moe nadomjestiti kondenzatorom prema masi. Za vrijeme rada motora, zbog izmjeninog napona koji se prikljuuje na namot, teku poprene kapacitivne struje prema masi. Te su struje vrlo male i najvie dolaze do izraaja pri visokonaponskom ispitivanju namota (pog. 3.10).
Slika 3.20 preuzeta iz [5] prikazuje fazni pomak izmeu napona napajanja motora i struje koja tee kroz izolacijski sustav motora. Kvaliteta izolacijskog sustava motora, opisuje se tangensom kuta gubitaka (tg). Slika 3.20 Kut gubitaka izolacijskog sustava motora Mjerenje kuta gubitaka se provodi samo na visokonaponskim strojevima. Njegov se iznos mjeri na pet naponskih razina i to u koracima po 20% nazivnog napona. Za mjerenje kuta dielektrinih gubitaka razvijene su rane metode opisane u [5]. Sve su to mosne metode bazirane na izvedbi Wheatstoneovog mosta za izmjenine struje. Scheringov most jedan je od esto koritenih spojeva za mjerenje kuta gubitaka izolatora, kabela, elektrinih strojeva i raznih visokonaponskih aparata [5]. Osim tog, najpoznatijeg mosta, koriste se i transformatorski mostovi iji je glavni predstavnik Glynnov most. Ureaj koji se koristi za mjerenje tg u ispitnoj stanici drutva KONAR - Generatori i motori d.d, jedna je od izvedbi Glynnovog mosta. Slika 3.21 preuzeta iz [5] prikazuje principnu shemu Glynnovog mosta. Ovakvo se rjeenje za mjerenje kuta dielektrinih gubitaka odlikuje vrlo visokom osjetljivou na vrlo male promjene promjenjivog otpornika R i broja zavoja primara strujnog transformatora. Jo je vanije da naponi u donjem dijelu mosta mali ime se osigurava visoki stupanj sigurnosti za rad ispitivaa koji provodi mjerenje. Slika 3.21 Glynnov most 42
Strujni transformator koji se koristi u Glynnovom mostu ima tri namota. Primarni namot ima puno odvojaka tako da se moe ukljuiti vei ili manji broj zavoja. U njegovom je krugu serijski spojen nepoznati kondenzator, tj. namot iji se tg mjeri. U krug sekundarnog namota je spojen etalonski kondenzator, a na tercijarni je namot prikljuen nulindikator. Kad se most nalazi u ravnotei, amperzavoji primarnog i sekundarnog namota su jednaki i suprotnih smjerova pa nulindikator ne pokazuje nikakav otklon. Most se dovodi u ravnoteu ugaanjem broja zavoja primarnog namota i iznosa promjenjivog otpornika. Slika 3.21 prikazuje shemu prema kojoj bi mjerenje kuta gubitaka gotovog namota u praksi bilo gotovo neizvedivo. Problem je u tome to se u izvedbi Glynnovog mosta nepoznati kondenzator prikljuuje izmeu prikljuka visokog napona i poetka primarnog namota. Uzemljena toka se nalazi tek na kraju primarnog namota i nema spoja s nepoznatim kondenzatorom iji se tg mjeri. Kad se namot uloi u statorski paket motora koji je uzemljen, nije mogue izmeu uzemljenja i izolacije namota, prikljuiti primarni namot Glynnovog mosta. Zbog toga se za mjerenje kuta dielektrinih gubitaka gotovih namota koristi modificirana shema prema metodi uzemljenog objekta - Slika 3.22.
Slika 3.22 Metoda uzemljenog objekta TETEX - procedure PLOMIN Ova je shema drukija od prethodne samo u tome to je pomaknuta toka uzemljenja mosta. Naime, u prethodnom su sluaju bili uzemljeni krajevi primarnog i sekundarnog napona, dok sada toku uzemljenja predstavlja spoj nepoznatog kondenzatora Cx i primarnog namota Glynnovog mosta.
43
3.23 PROVJERA MEUZAVOJNE IZOLACIJE NAMOTA UDARNIM NAPONOM Valni oblik udarnog napona ovisi o generatoru koji ga stvara. Slika 3.23, preuzeta iz [18], prikazuje valni oblik udarnog napona koji stvara udarni generator BAKER ST 212RP, koji se koristi za ispitivanje namota elektrinih strojeva u drutvu KONAR - Institut za elektrotehniku.
Slika 3.23 Valni oblik udarnog napona 0,8/144s ureaja BAKER ST212RP Ovaj ureaj generira udarni napon oblika 0,8/144 s, vrne vrijednosti od 0 do 12 kV. Numeriki parametri izraeni u mikrosekundama elo i hrbat vala, odnosno pokazuju vrijeme koje je potrebno da napon dostigne svoju maksimalnu vrijednost i vrijeme koje je potrebno da napon padne da 50% maksimalne vrijednosti. Primjena udarnih napona za provjeru statorskog namota ovisi o izvedbi samog namota. Statorski se namoti prema izvedbi mogu grubo podijeliti u dvije grupe: usipni namoti i namoti izraeni od formiranih svitaka. Usipni su namoti jeftiniji i koriste se iskljuivo za niskonaponske motore, a izvode se od lakom izolirane bakrene ice. U ovom se sluaju udarni napon, ija je vrna vrijednost u granicama 2 do 5 kV [18], narine na stezaljke dvije faze i vizualno se na zaslonu osciloskopa usporeuju valni oblici odziva. Postupak se ponovi za sve tri kombinacije parova faza. Ukoliko se valni oblici odziva u potpunosti vizualno preklapaju promatrani je par faza simetrian. Treba naglasiti da ovaj postupak ne garantira sa 100%-nom sigurnou da namot nema meuzavojnog kratkog spoja. Naime, postoji mogunost da sve tri faze imaju kratko spojen isti broj zavoja. U tom sluaju ova metoda nee moi ustvrditi postojanje meuzavojnog kratkog spoja jer e odzivi udarnog napona na stezaljkama motora biti identini. Slika 3.24 a) i b), takoer preuzete iz [18], prikazuju valne oblike odziva za ispravan motor i motor s 44
meuzavojnim kratkim spojem u jednoj fazi. Odabrane su slike niskonaponskih motora kod kojih ova metoda daje najbolje rezultate.
a) ispravan (simetrian) namot
b) neispravan namot
Slika 3.24 Valni oblik odziva udarnog napona na stezaljkama niskonaponskog motora Kod motora iji je statorski namot izveden od formiranih svitaka gore opisana metoda postaje gotovo neupotrebiva. Naime, kako se formirani svitci koriste uglavnom za visokonaponske motore, zbog koliine izolacije koja se nalazi na svitku ovi motori imaju velike kapacitete namota. Ti su kapaciteti istog reda veliine kao kapaciteti izlaznih kondenzatora ureaja BAKER ST224RP, zbog ega je strujno optereenje izlaznog kruga ureaja dosta vee nego u sluaju niskonaponskih motora. Posljedica toga je veliki pad vrnog iznosa udarnog napona to utjee na stvarni iznos vrne vrijednosti udarnog napona kojim se izolacija ispituje. Zbog toga se u IEC standardu [29] ova metoda ne uzima kao relevantna metoda za ispitivanje meuzavojne izolacije gotovih asinkronih motora. S druge strane, veliki visokonaponski i niskonaponski asinkroni motori imaju veliki broj statorskih utora tj. veliki broj svitaka formira namot. Provedenim je mjerenjima na visokonaponskim motorima u drutvu KONAR Generatori i motori d.d. dokazano da e se uz narinuti udarni napon ureaja BAKER ST224RP na gotovi visokonaponski motor otkriti samo grube greke u namotima i to u sluajevima kad je kratko spojena ili je pregorila itava grupa svitaka. Greke u namotu zbog meuzavojnog spoja unutar jednog svitka ili kratki spoj cijelog svitka ostaju uz pomo ove metode neotkrivene. Zbog svega toga se primjena udarnih napona za provjere namota gotovih motora ograniava na male i srednje niskonaponske motore. U praksi izrade velikih visokonaponskih motora udarni se naponi koriste samo za provjeru meuzavojne izolacije na grupama svitaka prije ulaganja u utore na statoru motora, to predstavlja vanu toku u procesu meufaznog ispitivanja namota.
45
AUTOMATIZIRANI SUSTAVI ZA PROVJERU KVALITETE ASINKRONIH MOTORA
4 AUTOMATIZIRANI SUSTAVI ZA PROVJERU KVALITETE ASINKRONIH MOTORA

Automatizacija je po definiciji primjena automata za provoenje nekog procesa. Rije automat grkog je porijekla i oznaava ureaj koji sam od sebe vri neki proces. ovjek ovime nije potpuno iskljuen iz procesa, ali je njegova uloga svedena na najmanju moguu mjeru, tj. samo na pokretanje, nadzor i zaustavljanje procesa. Automatizacija, dakle, bitno pojednostavljuje ljudima ivot i oslobaa ih prevelike umijeanosti u odreeni proces. Sustav za provjeru kvalitete asinkronih motora predstavlja skup raznovrsnih ispitivanja i mjerenja kojima se dokazuje i/ili provjerava njihova ispravnost. Pod automatizacijom tog sustava se podrazumijeva provoenje parcijalne automatizacije pojedinih ispitivanja. Automatizacija nekog ispitivanja se provodi u tri razliite kategorije. Da bi ispitivanje bilo potpuno automatizirano potrebno je: automatizirati upravljanje elektrinim strojevima ukljuenim u ispitivanje automatizirati proces prikupljanja podataka te automatizirati proces obrade podataka.
Sloenost izvedbe za automatizaciju svake od ovih kategorija varira i ovisi prvenstveno o vrsti ispitivanja, broju mjerenih veliina, ali i o koritenom instrumentariju. Primjera radi, mjerenje radnog otpora namota mogue je provesti bilo U-I metodom, bilo preciznim ommetrom. U prvom se sluaju mjere dvije veliine - napon i struja iz kojih se izraunava vrijednost otpora. U drugom je sluaju mjerna veliina, bez ulaenja u princip rada instrumenta, jedino otpor. Dakle, u prvom e sluaju biti potrebno automatizirati upravljanje iznosom struje koja tee kroz namot, zatim prikupljanje podataka o mjerenom naponu, struji i temperaturi okoline. Uz to, treba automatizirati i obradu podataka, koja se svodi na izraunavanje radnog otpora dijeljenjem snimljenog napona sa strujom te preraunavanje tako izraunatog otpora na referentnu temperaturu. U drugom se sluaju, koritenjem gotovog instrumenta za mjerenje otpora sve radnje iz prethodnog sluaja provode unutar tog jednog instrumenta. Ovo naravno predstavlja elegantnije rjeenje sa stanovita automatizacije. Ono je i skuplje od izvedbe u prvom sluaju, ali je u radu ispitne stanice tvornice prihvatljivije koristiti umjerene instrumente u dozvoljenoj klasi tonosti. Za ovakve instrumente postoji certifikat o umjeravanju i tono je definirana klasa tonosti ime se zadovoljavaju zakonske odredbe u mjernoj tehnici. Na ovom je jednostavnom primjeru ukratko objanjeno kako broj ispitivanja i koriteni instrumentarij utjeu na sloenost automatizacije. Ako se umjesto jedne ili dviju veliina mjeri vie njih, problemi automatizacije postaju jo sloeniji. No, ba se u
46
takvim ispitivanjima automatizacija puno vie isplati. Tipina ispitivanja u kojima se mjeri puno veliina su snimanje karakteristika praznog hoda, kratkog spoja i optereenja srednjih i velikih asinkronih motora u tvornikim uvjetima. U ovim ispitivanjima, ako se provode na klasian nain, mora sudjelovati vie ispitivaa to zbog oitavanja instrumenata, a to zbog upravljanja samim ispitivanjem. Automatizacija upravljanja ispitivanjem podrazumijeva automatsko podeavanje radne toke motora pri snimanju karakteristika. Ovo je ujedno najsloeniji i najskuplji zahvat u procesu automatizacije. Prikupljanje podataka je i ovdje preporuljivo vriti pomou gotovih instrumenata (analizatora snage) koje se upravlja preko raunala. Upravljanje raunalom je potrebno zbog automatiziranja obrade podataka tj. izraunavanja karakteristinih veliina i izrade protokola. Osim ovih ispitivanja poeljno je i automatizirati snimanje momentne karakteristike motora iz pokusa zaleta najvie zbog obrade podataka koja je vrlo sloena, ako se radi na klasian nain. Ukratko, prednosti automatiziranih mjernih sustava nad klasinim se oituju u smanjenju mjerne nesigurnosti mjernih veliina, smanjenju broja ljudi koji sudjeluju u ispitivanju i ubrzavanju obrade podataka tj. izrade protokola. Ovime se poveava protonost i pouzdanost ispitne stanice u tvornici ime se poveava njena efikasnost. Obzirom da je za skuplje objekte uobiajeno da kupac prisustvuje zavrnom ispitivanju, suvremena ispitna stanica ulijeva dodatno povjerenje kupcu da je proizvod koji je kupio doista kvalitetan.
4.1
AUTOMATIZACIJA UPRAVLJANJA ELEKTRINIM STROJEVIMA U ovom e poglavlju biti navedena oprema za upravljanje najsloenijim ispitivanjima
asinkronog motora. To su pokus praznog hoda, kratkog spoja, optereenja te pokus zaleta. Da bi se ova ispitivanja provela prema zahtjevima iz IEC 34-1 potrebno je mjeriti vei broj veliina, a postavljaju se i posebni zahtjevi na izvor napajanja te nain optereenja ispitivanog motora. Prije svega izvor napajanja mora biti promjenjivog napona i frekvencije kako bi se mogle snimiti karakteristike praznog hoda i kratkog spoja. Nadalje izvor napajanja treba biti dovoljno jak da izdri zalet motora i na kraju treba odabrati optimalan nain optereenja ispitivanog motora. 4.1.1 NAPAJANJE ISPITIVANOG MOTORA Slika 4.1 prikazuje shemu napajanja motora pomou autotransformatora. Ovo je najjednostavniji izvor koji ima mogunost promjene iznosa napona napajanja.
47
Slika 4.1 Shema napajanja motora pomou autotransformatora Njegova je primjena jako dobra za ispitivanje strojeva manje snage pogotovo u laboratorijskim uvjetima. Regulirani sustav napajanja s transformatorom u tednom spoju detaljno je opisan je u [14] i daje izvrsne rezultate za ispitivanje motora malih snaga. Meutim za motore srednjih i veih snaga situacija je malo sloenija. Problem nastaje kod pokretanja motora. Da bi se motor zavrtio na nazivnu brzinu vrtnje, treba savladati trenje u leajevima. Ono je kod pokretanja vee nego pri nazivnoj brzini vrtnje, a jo vie, treba savladati i moment tromosti rotirajuih dijelova. Zbog toga se na samom poetku zaleta motor nalazi u stanju kratkog spoja. Slika 4.2 prikazuje naponsku ovisnost momenta asinkronog motora. Iz literature je poznato da moment asinkronog motora ovisi o kvadratu napona napajanja, dok struja kratkog spoja ovisi gotovo linearno.
Slika 4.2 Karakteristika momenta motora u ovisnosti napona napajanja Veliki motori, (vei od 1 MW) zbog veliine momenta tromosti teko se pokreu s naponima manjim od 20% nazivnog. To pogotovo vrijedi za kolutne motore koji imaju relativno mali potezni moment. S druge strane na viim naponima teku struje vee od nazivne struje, pa transformator u tednom spoju mora biti projektiran za takva optereenja. Dakle za motor snage 1 MW, potreban je transformator snage vee od 1 MVA, koji je vrlo skup. Stvari se jo vie kompliciraju s visokonaponskim motorima kod kojih bi trebalo izmeu ispitivanog motora i transformatora u tednom spoju staviti meutransformator koji bi dodatno poskupio cijenu sustava za napajanje. Nedostatak ovakvog sustava je i nemogunost promjene 48
frekvencije napajanja, osim ako mrea na koju je transformator spojen nema tu mogunost. Dakle, s transformatorom u tednom spoju nije mogue mijenjati brzinu vrtnje ispitivanog motora, to znai da nije mogue tijekom ispitivanja u praznom hodu provesti vitlanje rotirajuih dijelova motora ime se garantira njihova mehanika vrstoa. Zbog svega toga se na izvor napajanja postavljaju dva glavna uvjeta: mogunost promjene iznosa napona napajanja i mogunost promjene frekvencije napona napajanja.
Slika 4.3 prikazuje shemu za napajanje ispitivanog motora na kojoj se primjenjuje klasina Leonardova grupa [7] i sinkroni generator. Ovakav se sustav primjenjuje u tvornici KONAR - Generatori i motori d.d.
Slika 4.3 Shema za upravljanje naponom napajanja pomou Leonardove grupe i sinkronog generatora Regulacija iznosa napona napajanja se provodi promjenom uzbude sinkronog generatora, a Leonardova se grupa koristi za regulaciju brzine vrtnje sinkronog generatora tj. za promjenu frekvencije napajanja ispitivanog motora. Leonardova se grupa sastoji od tri stroja: asinkronog motora, istosmjernog generatora i istosmjernog motora. Asinkroni se motor prikljuuje na mreu frekvencije 50 Hz i pokree istosmjerni generator. Regulacijom napona armature istosmjernog generatora mijenja se brzina vrtnje nezavisno uzbuenog istosmjernog motora, kojem je armatura prikljuena na armaturu istosmjernog generatora.
49
Slika 4.4 Mehanike karakteristike nezavisno uzbuenog istosmjernog motora prikljuenog na Leonardov agregat Ovo je primjer neautomatiziranog elektromotornog pogona u kojem ispitiva za pultom regulira frekvenciju i iznos napona napajanja. Ovo dosta oteava snimanje karakteristika praznog hoda i kratkog spoja, jer se promjenom iznosa napona napajanja mijenja i njegova frekvencija zbog karakteristike sinkronog generatora. Dakle, trebalo bi provesti regulaciju brzine vrtnje istosmjernog motora koji pokree sinkroni generator i s druge strane regulaciju napona napajanja sinkronog generatora. No i takav bi elektromotorni pogon bio zastarjeli jer je Leonardov agregat odavno zamijenjen poluvodikim ispravljaima. Slika 4.5 prikazuje jednopolnu shemu za upravljanje naponom napajanja ispitivanog motora koritenjem ispravljaa.
Slika 4.5 Shema za upravljanje naponom napajanja pomou ispravljaa, istosmjernog motora i sinkronog generatora sa stranom uzbudom Daljnji korak u modernizaciji elektromotornog pogona je zamjena istosmjernog stroja za pokretanje sinkronog generatora s izmjeninim (asinkronim) strojem. Ovdje se misli na asinkroni motor s kaveznim rotorom ija je cijena izrade znatno nia od cijena izrade
50
istosmjernog motora za istu snagu. Asinkroni motor ima pred istosmjernim prednost i tijekom eksploatacije, jer su trokovi njegovog odravanja znatno nii. Upravljanje brzinom vrtnje asinkronog motora s kaveznim rotorom vri se pomou statikih pretvaraa frekvencije. Slika 4.6 prikazuje principnu shema takvog pretvaraa s istosmjernim meukrugom.
Slika 4.6 Shema za upravljanje brzinom vrtnje asinkronog motora pomou pretvaraa frekvencije s istosmjernim meukrugom Ovaj se pretvara sastoji od serijske kombinacije ispravljaa i izmjenjivaa izmeu kojih je ugraen LC meukrug. On se ugrauje zato to trenutna vrijednost istosmjernog napona kojeg daje ispravlja, ne odgovara potrebama izmjenjivaa. LC meukrug ima funkciju spremnika energije koji pokriva trenutne razlike energije i na taj nain odvaja utjecaj jedne mree na drugu. Slika 4.7 prikazuje principnu jednopolnu shemu suvremenog elektromotornog pogona za upravljanje naponom napajanja ispitivanog motora koritenjem statikog pretvaraa frekvencije i sinkronog generatora.
Slika 4.7 Shema za upravljanje naponom napajanja asinkronog motora pomou statikog pretvaraa frekvencije, asinkronog motora s kaveznim rotorom i sinkronog generatora sa stranom uzbudom Ovdje se moe primijetiti da je sinkroni generator zajedno s pogonskim asinkronim motorom suvian, jer bi se ispitivani motor mogao prikljuiti izravno na pretvara frekvencije i napona. Veliki proizvoai asinkronih motora nude i ovakav nain ispitivanja. Ono je naroito 51
prihvatljivo za ispitivanje asinkronih motora koji e u normalnom pogonu biti napajani preko pretvaraa zbog regulacije brzine vrtnje predvienih za rad preko pretvaraa jer se dobiva realnija slika o gubicima motora (vidi poglavlje 3.16). Svjetski proizvoai velikih motora kao izvor napajanja ispitivanog motora koriste sinkroni generator, koji se pokree bilo istosmjernim bilo izmjeninim motorom. Dakle, za napajanje se koristi sinusoidalni napon , a frekvencija napona napajanja se mijenja promjenom brzine vrtnje pogonskog stroja sinkronog generatora. Kad je taj pogonski stroj istosmjerni motor njegov se napon napajanja dobiva preko ispravljaa prikljuenog na trofaznu mreu industrijske frekvencije 50Hz. Ako je pak, pogonski stroj asinkroni motor s kaveznim rotorom, napon napajanja se za njega dobiva iz pretvaraa frekvencije, takoer prikljuenog na mreu 50 Hz. Ako se u budunosti eli pribliiti velikim proizvoaima motora na svjetskom tritu treba prilikom kapitalnih ulaganja u ispitnu stanicu drutva KONAR - Generatori i motori d.d. voditi rauna o zamjeni postojeeg elektromotornog pogona za napajanje ispitivanih motora. Dobici takvog ulaganja su: bolja dinamika svojstva, nie cijene odravanja te manja potronja energije tijekom ispitivanja.
4.1.2
TEREENJE ISPITIVANOG MOTORA U pokusu optereenja potrebno je opteretiti osovinu motora kako bi se dobili vani
podaci koji odreuju ponaanje motora pri razliitom optereenju. Ovdje se prvenstveno misli na korisnost i faktor snage (cos) motora. Isto je tako potrebno tijekom pokusa zagrijavanja opteretiti osovinu motora s nazivnim teretom, kako bi se mogao izmjeriti konani porast temperature namota, a sve to u cilju odreivanja granine termike snage motora. Dakle, jedini zahtjev koji se postavlja za ispravan nain tereenja motora je mogunost promjene iznosa optereenja. U [14] je prikazan primjer automatiziranog tereenja malih asinkronih motora. Tamo se za teret uzimaju otpornici spojeni na armaturu istosmjernog generatora ija je osovina mehaniki spojena s osovinom ispitivanog motora. Ovo je elegantno rjeenje, ali opet za motore male snage. Za tvornika se ispitivanja odabiru sloeniji naini optereenja gdje se kao teret istosmjernom generatoru koriste drugi rotacijski strojevi. Slika 4.8 prikazuje shemu elektromotornog pogona za napajanje ispitivanog motora i tereenje s istosmjernim strojem koji se koristi u ispitnoj stanici drutva KONAR Generatori i motori d.d. za motore ija snaga ne prelazi 800 kW.
52
3~, 50 Hz
Slika 4.8 Principna shema elektromotornog pogona za tereenje asinkronih motora koritenjem istosmjernog stroja Napajanje motora se vri pomou ve poznatog sustava sa sinkronim generatorom kojeg pokree Leonardova grupa. Meutim na osovinu ispitivanog motora je mehaniki spojen istosmjerni stroj koji radi kao generator i napaja grupu istosmjernih motora koji pokreu sinkroni generator. Ovime se dio elektrine energije kojeg sinkroni generator preda ispitivanom motoru vraa natrag u obliku mehanike energije. Slika 4.9 prikazuje mehaniku karakteristiku tereenja asinkronog motora istosmjernim strojem.
Slika 4.9 Mehanika karakteristika tereenja asinkronog motora pomou istosmjernog stroja Osim s istosmjernim strojem asinkroni se motor moe teretiti s drugim asinkronim strojem. Ovo je vrlo pogodno za motore velikih snaga izraenih u seriji od vie komada za ije tereenje nisu dovoljni strojevi iz ispitne stanice. Slika 4.10 prikazuje principnu shemu
53
elektromotornog pogona koji se moe ostvariti u ispitnoj stanici drutva KONAR Generatori i motori d.d.
Slika 4.10 Shema elektromotornog pogona za ispitivanje asinkronih motora koritenjem asinkronog stroja kao tereta Ispitivani se motor napaja pomou sinkronog generatora, kojeg pokree Leonardova grupa. S druge strane, napon napajanja opteretnog asinkronog motora dolazi iz sinkronog generatora koji se pokree pomou druge Leonardove grupe. Frekvencija napona napajanja asinkronog stroja koji se koristi kao teret je nia od frekvencije napajanja ispitivanog motora, tako da on radi u generatorskom reimu rada i koi ispitivani motor. Da bi nain tereenja asinkronog motora drugim asinkronim strojem bio jasniji prikazane su mehanike karakteristike ovog pogona.
Slika 4.11 Mehanika karakteristika za tereenje asinkronog motora pomou asinkronog stroja Slika 4.12 prikazuje shemu suvremenog elektromotornog pogona koji u odnosu na ove konvencionalne koristi sklopove energetske elektronike. 54
Slika 4.12 Suvremeni elektromotorni pogon za tereenje asinkronog motora Mreni napon industrijske frekvencije se ispravlja u istosmjerni koritenjem ispravljaa (1). Na sabirnice istosmjernog napona su paralelno prikljuena dva pretvaraa. Jedan (2) radi kao izmjenjiva i daje napon napajanja asinkronim strojevima (3) za pogon sinkronog generatora s nezavisnom uzbudom (4). Ovaj daje sinusoidalni napon napajanja ispitivanom motoru (5) na iju su osovinu paralelno spojena dva asinkrona stroja (6). Oni terete ispitivani motor i rade kao asinkroni generatori vraajui snagu u krug napajanja preko usmjerivaa (7).
4.2
OPREMA ZA AUTOMATIZACIJU MJERNOG PROCESA Mjerni je proces po definiciji niz dosljednih postupaka kojima se pribavlja informacija
o mjernim veliinama nakon ega se vri potrebna obrada podataka. Da bi se pribavila informacija o mjernoj veliini potrebno je u tijeku mjernog procesa izvriti jednu ili vie pretvorbi te veliine. Postupak kojim se to radi naziva se prikupljanje podataka. Nain prikupljanja podataka o mjernoj veliini vano je ispravno odabrati kako bi informacija o toj veliini nakon procesa prikupljanja bila to blia stvarnosti. Obrada podataka je zavrni dio mjernog procesa, gdje se informaciju o mjernoj veliini preraunava i/ili kombinira s drugim mjernim veliinama da bi se dobili eljeni podaci o stanju sustava kojeg se promatra. Ponekad 55
je potrebno promijeniti parametre promatranog sustava, kako bi se utvrdila zakonitost ponaanja mjerne veliine ovisno o tim promjenama. Postupak promjene ovih parametara postaje tako dio mjernog procesa. Iako nije naglaeno, treba znati da i zapisivanje obraenih podataka takoer spada u domenu mjernog procesa.
Slika 4.13 Koritenje raunala u mjernom procesu Ako mjerni proces obuhvaa praenje veeg broja mjernih veliina ili se jedna veliina vrlo esto mjeri, nain provoenja procesa moe postati vrlo sloen, a i vremenski moe dugo trajati. Da bi se to izbjeglo provodi se automatizacija mjernog procesa. Ona obuhvaa niz postupaka i radnji kojima se upravljanje dotinim procesom pojednostavljuje i vremenski skrauje. Uestali razvoj elektronikih raunala i informacijske tehnologije bitno pojednostavljuje izgradnju samog sustava za automatizaciju mjernog procesa. Raunalo se ovdje koristi kao upravljaka jedinica kojom se provodi: prikupljanje podataka, obrada podataka, promjena parametara mjernog sustava te zapis (ispis) obraenih podataka.
Glavne dijelove automatiziranog sustava za ispitivanje ine: elektroniko raunalo s ureajima za zapis (ispis) podataka, oprema za automatizirano prikupljanje podataka i promjenu parametara promatranog sustava i programska podrka za obradu podataka.
4.2.1
ELEKTRONIKO RAUNALO S UREAJIMA ZA ZAPIS Elektroniko je raunalo stavljeno na prvo mjesto zato to ono predstavlja sredinji
upravljaki dio automatiziranog sustava. Njime se vri nadzor nad cijelim mjernim procesom to znai da bez raunala, praktiki nema automatizacije. Zahtjevi koji se postavljaju na raunalo ovise prvenstveno o programskoj podrci koja se koristi za obradu podataka. to je program noviji to su i zahtjevi na raunalo vei. Drugim rijeima pri odabiru raunala treba se prvo odluiti za programsku podrku jer zahtjevi mjernog procesa ne ograniavaju rad raunala. Kad se govori o elektronikom raunalu znai da se moe koristiti bilo industrijsko
56
raunalo, osobno raunalo ili prijenosno raunalo (laptop, notebook). Industrijsko raunalo je najrobusnije to znai da je i najotpornije na udarce i to je vanije na pogonske smetnje (rasipna magnetska polja, lutajue struje, itd.). Ovo ga ini najpogodnijim za ispitivanja u pogonskim prilikama. Osobno je raunalo osjetljivije za rukovanje, ali je cijenom pristupanije. Suvremena rjeenja predlau koritenje prijenosnih raunala zbog njihovih malih dimenzija u odnosu na prethodna dva rjeenja, to olakava rukovanje i koritenje. Ovdje treba naglasiti da e o vrsti raunala ovisiti i daljnji odabir opreme za prikupljanje podataka i promjenu parametara promatranog sustava. Naime, zbog dimenzija je kod prijenosnih raunala razvijen drugi standard utinih kartica za A/D D/A pretvorbu, te kontrolera sa sueljima za prikljuak instrumenata. Razlika je u vrsti sabirnice na matinoj ploi raunala pa tako postoje kartice za PCI, ISA i PCMCIA sabirnice. Prve se dvije (PCI, ISA) koriste u osobnim i industrijskim raunalima, dok se PCMCIA sabirnica pojavljuje u prijenosnim raunalima. Prijenosna su raunala manja i skuplja od osobnih, pa su i kartice za njih takoer po dimenzijama manje i skuplje. Iako svjesni nedostataka osobnog raunala vezanih uz nespretno prenaanje i rukovanje u pogonima koji ne nalie na laboratorij, mnogi se ipak odluuju za njega. Naime, cijene su im niske u odnosu na industrijska i prijenosna raunala, a budui da su osobna raunala roba iroke potronje to je i prodajno-servisna mrea najrairenija. Zapis obraenih podataka iz mjernog procesa vaan je za kasniju analizu obrade podataka i, u krajnjem sluaju, kao dokaz da je neko mjerenje provedeno. On se postavlja i kao potreba sustava kvalitete izgraenog prema standardu ISO 9000. Kao to je ve navedeno zapisi se mogu uvati na bilo kojem mediju za spremanje podataka pomou raunala. To su vrsti diskovi raunala, diskete, ZIP diskete, kompakt diskovi i sl. Ponekad je dovoljno popunjeni obrazac s obraenim podacima ispisati na tampau i spremiti ga u arhivu.
4.2.2
OPREMA ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROMJENU PARAMETARA PROMATRANOG SUSTAVA Prikupljanje podataka i promjena parametara promatranog sustava su dva odvojena
pojma. Iako bi se trebali promatrati odvojeno oni su ovdje stavljeni zajedno zbog toga to ih suvremena oprema objedinjavaju na jednom mjestu (na jednoj kartici).Tijekom prikupljanja podataka se provode razni postupci pretvaranja mjerene veliine tako da bi se dobio krajnji rezultat u digitalnom obliku koji je razumljiv za raunalo. Pretvorba u digitalni oblik se vri pomou analogno-digitalnih (A/D) pretvaraa, na iji ulaz mora stii mjerena veliina pretvorena u adekvatan (standardizirani) naponski signal. Ova se pretvorba vri pomou 57
raznih modula za prilagodbu signala. Ako modul nije dovoljan za pravilnu prilagodbu signala mogu se upotrijebiti izolacijska pojaala, koja na svom izlazu daju signal prilagoen za A/D pretvorbu. Da bi se izvrila promjena parametara promatranog sustava signal putuje u suprotnom smjeru od smjera prikupljanja podataka. Neke utine kartice na kojima se nalaze A/D pretvarai posjeduju i mogunost digitalnog ulaza, tj. izlaza (engl. digital I/O), odnosno digitalno analogne (D/A) pretvorbe signala. Upravljaki signal definiran u raunalu se na taj nain, u digitalnom ili analognom obliku, alje prema promatranom sustavu kako bi mu se promijenili parametri.3 Ako se za prikupljanje podataka koriste suvremeni mjerni instrumenti (osciloskopi, analizatori snage, itd.) tada se proces prilagodbe signala i pretvorbe u digitalni oblik vri unutar njih. Da bi podaci pristigli u raunalo dovoljno je prikljuiti ove instrumente na raunalo pomou prikladnog suelja i izvriti prebacivanje podataka. Najrairenija suelja za prijenos podataka u raunarstvu su IEEE 488 (GPIB) za paralelni prijenos podataka i RS 232 za serijski. Pomou ovih suelja se osim prijenosa podataka moe vriti i upravljanje dotinim instrumentom pomou raunala ime se upotpunjuje automatizacija mjernog procesa. Nakon to je objanjen nain na koji se vri prikupljanje podataka o mjernoj veliini i koji se elementi nalaze na putu pretvorbe, u nastavku teksta e ih se pojedinano objasniti: Moduli za prilagodbu signala: Svi A/D pretvarai vre digitalnu pretvorbu naponskog signala. Zbog razliitosti mjernih veliina je potrebna specijalna prilagodba signala za mnoge davae. Primjerice otporniki termometri, termistori i tenzometri su pasivni (otporniki) elementi i trebaju izvor napajanja da bi se moglo pomou promjene pada napona odrediti veza s promjenom veliine koju mjere. Nadalje, da bi se prikupili podaci o struji potrebno ju je pretvoriti u naponski signal to se vrlo jednostavno radi pomou shuntova. Drugim rijeima, ovi moduli za prilagodbu signala povezuju mjernu veliinu s analognim ulazom A/D pretvaraa. Osim modula s naponskim izlaznim signalom postoje i moduli sa strujnim izlaznim signalom. Ako je udaljenost od mjesta gdje se mjeri neka veliina do raunala u kojem se nalazi A/D pretvara velika, onda je poeljno signale prenositi u strujnom obliku. Naime, u pogonu postoje razni izvori parazitnih napona i smetnji. Ako se radi o naponskom prijenosu signala tada mu se parazitni naponi zbroje to rezultira pogrenim mjerenjem. Neki su moduli napravljeni s galvanskim odvajanjem ulaza i izlaza ime se titi elektronika A/D pretvaraa i raunala. Izolacijska pojaala: Ako moduli za prilagodbu signala nemaju galvansko odvajanje ulaza od izlaza potrebno je u
Primjer promjena parametra nekog sustava moe biti promjena napona napajanja u pokusu praznog hoda asinkronog motora ili promjena tereta na osovini motora tijekom pokusa optereenja
58
put prikupljanja podataka staviti izolacijsko pojaalo. Ovisno o izvedbi izolacijsko pojaalo daje na izlazu napon najee 5 volti ili 10 volti4, to je standardizirani napon za veinu A/D pretvaraa. Data Acquisition utine kartice: Slika 4.14 prikazuje tipinu DAQ5 utinu karticu. Analogno digitalna pretvorba poznata je u mjernoj tehnici dugi niz godina. Pojmovi vezani uz nju detaljno su objanjeni u [14]. Ovdje e se neke od njih ponoviti uz osvrt na probleme koji se mogu pojaviti tijekom A/D pretvorbe.
Slika 4.14 DAQ utina kartica Keithley Metrabyte DAS-1600 Razluivost ulaznog signala vaan je parametar pri odabiru utine kartice. On je vezan uz tonost prikaza analognog vremenski kontinuiranog signala u digitalnom obliku. Razluivost se izraava brojem bitova koji se koriste za prikaz realnog broja u binarnom obliku. to je taj broj vei to je vei broj podjela na koji se dijeli raspon ulaznog signala. Razluivost zapravo predstavlja najmanji iznos mjerne veliine koji se moe prepoznati pri A/D pretvorbi. U tablici 4.1, 4.2 i 4.3 su prikazani primjeri utjecaja razluivosti na tonost A/D pretvorbe za 8 bitnu, 12 bitnu i 16 bitnu pretvorbu analognog signala iznosa 3.1 volt. Kao to se iz primjera vidi, treba voditi rauna o rasponu ulaznog signala u odnosu na iznos mjerne veliine. Naime, kad se 3.1 volt iz primjera pretvarao u digitalni oblik pri rasponu od 0 do 10 volti ili od -5 do +5 volti pogreka zbog razluivosti je bila duplo vea nego da se za raspon odabralo 0 do 5 volti. No, to je razluivost A/D pretvaraa vea to mu je vea i cijena.
Mogue su opcije i od 0 do 5 volti te od 0 do 10 volti Kratica DAQ dolazi od engleskog Data AcQuisition to znai prikupljanje podataka
59
ULAZNI SIGNAL
RAZLUIVOST
RASPON ULAZNOG SIGNALA
GRAFIKI PRIKAZ
RASPON U LAZNOG SIGNALA BROJ PODJ EL A
RAZLUIVOST (mV/bit)
NAJVEA POGREKA ZBOG RAZLUIVOSTI (%)
10 V 256
3.1 V
8 bita
0 do 10 V
0
39.06
0
BROJ PODJELA
1.26
5V 3.1 V 8 bita 0 do 5 V 0
256 19.53 0
BROJ PODJ ELA
0.63
+5 V
3.1 V 8 bita -5 do +5 V
RASPON U L AZNOG SIGNAL A
256
39.06 1.26
0 -5 V 0
Tablica 4.1 Pogreka zbog razluivosti pri 8 bitnoj A/D pretvorbi
ULAZNI SIGNAL
RAZLUIVOST
GRAFIKI PRIKAZ
RASPON ULAZNOG SIGNALA BROJ PODJELA
RAZLUIVOST (mV/bit)
10 V 4096
3.1 V
12 bita
0 do 10 V
0
RASPO N UL AZNO G SIGNALA
2.44
0
BRO J PODJ EL A
7.8710-2
5V
4096
3.1 V
12 bita
0 do 5 V
0 +5 V
RASPO N UL AZNO G SIGNALA
1.22
0
BRO J PODJ ELA
3.9410-2
4096
3.1 V
12 bita
-5 do +5 V
0 -5 V 0
2.44
7.8710-2
Tablica 4.2 Pogreka zbog razluivosti pri 12 bitnoj A/D pretvorbi
60
ULAZNI SIGNAL
RAZLUIVOST
GRAFIKI PRIKAZ
RASPON U L AZNO G SIGNALA BRO J PODJ EL A
RAZLUIVOST (mV/bit)
10 V
65536
3.1 V
16 bita
0 do 10 V
0
RASPON U L AZNO G SIGNALA
0.153
0
BRO J PODJ EL A
4.910-3
5 V 65536
3.1 V
16 bita
0 do 5 V
0 +5 V
RASPON U L AZNO G SIGNALA
0.076
0
BRO J PODJ EL A
2.4510-3
65536
3.1 V
16 bita
-5 do +5 V
0 -5 V 0
0.153
4.910-3
Tablica 4.3 Pogreka zbog razluivosti pri 16 bitnoj A/D pretvorbi Tonost je pojam koji se odnosi na rad niza elektronikih elemenata i sklopova koji se nalaze na putu kojim prolazi analogni signal tijekom pretvorbe u digitalni oblik. Sama je tonost A/D pretvaraa usko vezana uz ve objanjen pojam razluivosti. No neovisno o razluivosti, ulazne komponente A/D pretvaraa (ulazni multipleksor, razna pojaala signala - Slika 4.15) unose pogreku u analogni signal prije A/D pretvorbe. Tonost se moe izraziti kao apsolutna ili relativna tonost. Apsolutna tonost pri odreenom pretvorenom digitalnom obliku signala je razlika izmeu stvarne vrijednosti ulaznog napona i teoretske vrijednosti tog napona potrebne da bi se dobio ba takav digitalni oblik signala. Relativna tonost je takoer odstupanje stvarne vrijednosti ulaznog napona od teoretske, ali iskazana u odnosu na punu vrijednost raspona ulaznog signala.
Slika 4.15 Ulazni krug 16 kanalne DAQ utine kartice
61
Frekvencija uzorkovanja je uz razluivost i tonost DAQ utine kartice najvanija osobina za ispravnu pretvorbu analognog signala u digitalni. Uzorkovanje je zapravo uzimanje trenutne vrijednosti mjerne veliine koja je vremenski promjenjivi signal. Kada se uzorkovanje odvija u pravilnim vremenskim razmacima moe se govoriti o frekvenciji tj. uestalosti. Frekvencija se obino izraava u hercima, no u ovom se sluaju frekvencija uzorkovanja izraava brojem uzoraka mjerne veliine uzetih tijekom jedne sekunde. Ako je DAQ utina kartica viekanalna tada je najee izvedena s jednim A/D pretvaraem i ulaznim multiplekserom. Multiplekser se ponaa kao preklopka koja sukcesivno ukljuuje ulazne kanale s kojih alje analogne signale na A/D pretvara. Ovo ima izravan utjecaj na frekvenciju uzorkovanja koja je specificirana za A/D pretvara. Ako se eli odrediti frekvencija uzorkovanja za svaki kanal, potrebno je frekvenciju uzorkovanja A/D pretvaraa podijeliti s brojem ulaznih kanala. Teoretski gledano, ako utina kartica ima veliku frekvenciju uzorkovanja i veliki broj ulaznih kanala, moe se desiti da frekvencija uzorkovanja po kanalu ne bude dovoljna za vjernu pretvorbu analognog signala u digitalni. DA bi A/D pretvorba bila uspjena, vrijedi [14] da bi frekvencija uzorkovanja trebala biti barem duplo vea od maksimalne frekvencije ulaznog signala, tj. njegovog najvieg harmonika.
Slika 4.16 Utjecaj frekvencije uzorkovanja na vjernost A/D pretvorbe
62
Diferencijalni i jednostruki ulazi su dvije mogunosti konfiguracije ulaznog signala DAQ utine kartice.
a)jednostruka konfiguracija ulaznog signala
b) diferencijalna konfiguracija ulaznog signala
Slika 4.17 Razlika izmeu jednostrukog i diferencijalnog ulaza Jednostruki su ulazi jednostavniji za uporabu i u konanici jeftiniji. No, kako se sa slike vidi diferencijalni su ulazi manje osjetljivi na smetnje koje se mogu javiti pri dovoenju signala mjerne veliine do ulaza DAQ utine kartice. To je posebno vano za mjerne sustave kojima je mjesto gdje se mjeri signal mjerne veliine jako udaljen od mjesta gdje se nalazi DAQ utina kartica. Tada vie pad napona (Uz) na otporniku Rz nije zanemariv i dolazi do veeg odstupanja izmeu stvarne vrijednosti mjernog signala (Umj), koji se mjeri pomou diferencijalnog ulaza, od onog koji se mjeri jednostrukim ulazom (Umj-Uz). Diferencijalni su ulazi skuplji od jednostrukih zbog toga to se prepolavlja broj ulaznih kanala DAQ utine kartice. Naime, ako kartica moe imati 16 kanala s jednostrukim ulazom, u sluaju da se koriste diferencijalni ulazi taj e broj biti 8. Drugi je razlog u broju ica koje su potrebne da bi signal stigao do DAQ utine kartice. On je duplo vei za diferencijalne ulaze, nego za jednostruke. To je zato to jednostruki ulazi imaju zajedniki niski nivo6 tj. zajedniku toku uzemljenja. Pri radu s diferencijalnim ulazima treba voditi rauna o struji prednapona (engl. bias current). Ona se javlja zbog toga to elektroniki sklopovi, odnosno komponente, u ulaznom krugu DAQ utine kartice nisu idealni. Zato kad je izlazni napon tog kruga jednak nuli vodiima visokog i niskog nivoa koji dolaze od mjerne veliine ipak tee neka struja struja prednapona. Utjecaj struje prednapona na tonost mjerenja se moe ukloniti ugradnjom otpornika Rb, koji se spaja izmeu vodia visokog, tj. niskog nivoa i uzemljenja raunala). Slika 4.18 prikazuje kako se ugrauje otpornik za eliminaciju prednapona. Da li e se ugraditi
Signal se sastoji od visokog nivoa (HI) i niskog nivoa (LO) - slika 4.20. Jednostruki ulazi imaju razliite visoke nivoe, dok su im niski zajedniki. Kod diferencijalnih signala svaki signal ima razliiti visoki i pripadajui niski nivo.
6
63
jedan ili dva otpornika te koji je njihov iznos odreuje se u ovisnosti o izlaznom otporu mjernog modula (ureaja) koji slui kao izvor mjernog signala. Tako e se za izlazni otpor mjernog modula vei od 100 , ugraditi dva Rb otpornika - Slika 4.18 a). Njihov e otpor iznositi bar 2000 puta vie od izlaznog otpora tog mjernog modula. Ako je pak izlazni otpor mjernog modula manji od 100 , tada se ugrauje jedan Rb otpornik - Slika 4.18 b) - iji e otpor biti vei od izlaznog otpora mjernog modula bar 1000 puta.
a) R>100
b) R<100
Slika 4.18 Ugradnja otpornika za eliminaciju struje prednapona za diferencijalni ulaz mjernog signala Zatita DAQ utine kartice je vana za prevenciju kvarova na kartici koji nastaju uslijed prenapona i prevelikih struja koje se mogu pojaviti u ulaznom krugu. U svrhu zatite je potrebno izraditi prikljunu kutiju koja se smjeta izmeu DAQ utine kartice i ostatka mjernog kruga. Ovisno o broju kanala na kartici na prikljunoj se ploi ugrade standardizirani prikljuci za signale mjernih veliina. Zbog smanjenja utjecaja smetnje na mjerni signal pogodno je da se koriste BNC prikljuci. Slika 4.19 prikazuje shemu zatitnog sklopa za jedan kanal kartice.
Slika 4.19 Shema sklopa za zatitu DAQ utine kartice
64
Osigura (1) se stavlja kao prekostrujna zatita. Za zatitu od prenapona se koristi suprotan spoj Zenerova dioda (2). Otpornik (3) se koristi za eliminaciju presluavanja kanala koje se javlja unutar prikljune kutije. Ako se tijekom mjerenja ne koriste svi kanali, vrlo je vjerojatno da e se na njima ipak generirati signal koji je rezultat presluavanja s drugim kanalima. Tako e A/D pretvara na DAQ utinoj kartici pretvarati u digitalni oblik i ovu smetnju pa e izgledati kao da su svi kanali u uporabi. Posljedica ovog problema je povratno djelovanje smetnje zbog presluavanja kanala na njihov izvor tj. na kanale koji su u uporabi. Zbog povratnog e se djelovanja zasigurno unijeti pogreka u mjereni signal to e, naravno, rezultirati pogrenim mjerenjem. Da bi se ovaj problem izbjegao potrebno je kanale koji se ne koriste preko odgovarajue dimenzioniranog otpornika7 spojiti na masu. Kad je kanal u uporabi sklopka kod otpornika (3) je otvorena tako da on nije u funkciji. Kontroler za paralelan prijenos podataka: Standard IEEE488 8 definira elektrine parametre, kabele, suelje, kontrolni protokol i poruke za paralelan prijenos podataka. Ovaj je standard vrlo rairen tako da se pomou njega moe vriti komunikacija izmeu raunala i preko 2000 raznih instrumenata koje proizvodi vie od 200 proizvoaa. IEEE488 kontroler slui kao upravljaki mehanizam. Na njega se moe istovremeno paralelno prikljuiti 14 instrumenata. Kontroler jednoznano dodjeljuje adresu svakom od tih instrumenata kako bi ga mogao prepoznati tijekom rada. Ovakav nain prijenosa podataka nije povoljan za vee udaljenosti zbog velike osjetljivosti na elektromagnetske smetnje okoline. Najbolji se rezultati postiu na udaljenostima do 2 metra, ali sam standard IEEE488 definira da je ovakav prijenos podataka mogu i do udaljenosti od 20 metara. Sam protokol prijenosa podataka izmeu raunala i instrumenata vrlo je specifian. Raunalo se najee uzima za upravljanje prijenosom podataka. Ono dodjeljuje statuse instrumentima, definirajui tako, trebaju li se podaci slati iz instrumenta prema raunalu ili obratno. Postoje, dakle, dva statusa koji se nazivaju TALK i LISTEN. Ako se eli prebaciti podatke o mjernoj veliini iz instrumenta u raunalo tada e instrument imati status TALK, a raunalo LISTEN. Raunalo zapravo slua to mu instrument govori. Uloge se mijenjaju, ako se eli upravljati radom instrumenta pomou raunala. Raunalo e tada slati naredbe instrumentu i imat e status TALK, dok e ovaj drugi sluati te naredbe i imati status LISTEN.
Praktina iskustva iz mjerenja pokazala su da je odgovarajua vrijednost otpornika 10 k
Suelje za paralelan prijenos podataka prema standardu IEEE488 je izmislio i prvije poeo koristiti poznati proizvoa mjernih instrumenata HEWLETT PACKARD pod imenom HPIB (Hewlett Packard Interface Bus). Kako je takav prijenos podataka brz i pouzdan postao je ope priznatim standardom tako da se poeo pojavljivati pod imenom GPIB (General Purpose Interface Bus) iz ega je izrastao standard IEEE488.
65
Kontroler za serijski prijenos podataka: Serijski je prijenos podataka sporiji od paralelnog, ali je puno otporniji na smetnje pa je pogodan za prijenos podataka na vee udaljenosti. Postoji nekoliko razliitih standarda za serijski prijenos podataka, koji su po proceduri prijenosa signala isti. Razlikuju se u organizaciji prijenosa podataka i izgledu suelja za spoj instrumenta. RS232 standard se najee susree jer je kontroler s ovim sueljem ugraen u gotovo svako raunalo. Protokol po kojem se vri prijenos podataka preko RS232 suelja omoguava spajanje dva ureaja (raunalo + instrument) i prijenos podataka u oba smjera. RS422 standard je isti kao i RS232, samo to je spoj ica kojima se podaci prenose drukiji. Ovaj je standard prilagoen za prijenos podataka na vee udaljenosti. Sljedei, u praksi vrlo est sluaj za serijski prijenos podataka, je RS485 standard. On je takoer predvien za prijenos podataka na vee udaljenosti, a osim toga omoguava i prikljuak vie od dva ureaja/instrumenta. Istovremeno mogu komunicirati sam dva instrumenta, tako da se ostalima dodjeljuje status mirovanja, tj. prekida im se slanje podataka. Ako se s dotinim instrumentom eli ponovo uspostaviti komunikacija mora ga se pokrenuti to prekida status mirovanja.
4.2.3
PROGRAMSKA PODRKA ZA OBRADU PODATAKA
Kako napreduje razvoj hardvera i operativnih sistema, razvijaju se programi koji pruaju podrku mjernom procesu i omoguavaju jasan prikaz rezultata. Nekad je korisnik bio prisiljen birati izmeu dvije krajnosti pri odabiru programske podrke. Ovisno o stupnju znanja o programiranju, korisnik se mogao odluiti na pisanje programa u jednom od programskih jezika (npr. C, Basic, Pascal) ili se odluiti na kupnju gotovih programa prilagoenih potrebama mjerenja i mjernog procesa. U prvom se sluaju zahtijevalo veliko umijee u programiranju, ali se osiguravala maksimalna prilagodljivost programske aplikacije potrebama korisnika. U drugom je sluaju korisnik bio zakinut za prilagodljivost programske podrke specifinim problemima, ali mu je bilo znatno olakano pisanje programa. Danas, kad je razvijeno vizualno programiranje koritenjem grafikih suelja9. Na ovaj se nain korisniku lake ukljuiti u pisanje vlastitih programa, ime se potiskuje uporaba gotovih programskih paketa. Vizualno programiranje pomou programskih jezika Visual C++, Visual Basic ili Delphi znatno je olakano koritenjem ActiveX korisnikih kontrolnih objekata od Microsofta. ActiveX kontrolni objekti su unaprijed definirane komponente vizualnih programskih jezika s kojima je lake izraditi programsku aplikaciju.
GUI - Graphical User Interface
66
Primjerice ActiveX omoguava upravljanje tipkama (engl. buttons), prozorima za unos podataka, prozorima za grafiki prikaz podataka, paralelnim i serijskim prijenosom podataka, itd. Uloga proizvoaa programske podrke koji su prije razvijali korisnike programske pakete, svodi se danas na razvijanje ActiveX objekata za specifine sluajeve, npr. prikupljanje podataka, analiza signala i sl. Slika 4.20 prikazuje izgled ActiveX objekata za Visual Basic i Visual C++, koje nudi proizvoa IOtech. Oni su specijalizirani za prikupljanje podataka i upravljanje mjernim procesom.
Slika 4.20 ActiveX objekti za Visual Basic i Visual C No, u nekim je sluajevima jo uvijek povoljnije koristiti gotove programske pakete koji su usredotoeni na prikupljanje podataka i upravljanje mjernim procesom. Jedan od najrasprostranjenijih programskih paketa iz ovog podruja je TESTPOINT od proizvoaa Keithley. Ovo je programski paket za prikupljanje podataka i upravljanje mjernim procesom pomou DAQ utinih kartica i instrumenata s ugraenim IEEE488 ili RS232/485 sueljima. Osim toga se pomou Testpointa moe izvriti i obrada snimljenog signala, te izvriti prikaz snimljenih i obraenih podataka na razne naine, bilo numeriki, bilo grafiki. Ovdje se takoer koristi vizualno programiranje, no korisnik se ne optereuje pisanjem naredbi, ve ih Testpoint automatski generira. Nain rada s programskim paketom Testpoint e se naknadno detaljnije objasniti budui da je sastavni dio mjernog sustava koji je objanjen u sljedeem poglavlju.
67
PRIMJER AUTOMATIZIRANOG ISPITIVANJA ASINKRONOG MOTORA U TVORNICI
5 PRIMJER AUTOMATIZIRANOG ISPITIVANJA ASINKRONOG MOTORA U TVORNICI

Da bi se dobila slika o svakodnevnom radu ispitne stanice treba navesti da je ona posljednje odredite novog ili servisiranog motora u tvornici prije isporuke naruitelju. Vrlo esto, zbog objektivnih razloga, nastaju kanjenja u proizvodnom procesu motora, koja se pokuavaju nadoknaditi na kraju procesa, tj. u ispitnoj stanici. Zbog toga je potrebno optimalizirati sve postupke tijekom zavrnog ispitivanja asinkronog motora kako bi sam postupak trajao to krae. Stoga se u ovoj radnji zapoelo s razvojem automatiziranog sustava za ispitivanje asinkronih motora po uzoru na svjetske proizvoae. Tako je u tvornikim uvjetima sloen sustav za automatizirano prikupljanje i obradu podataka tijekom ispitivanja asinkronih motora tijekom pokusa praznog hoda, kratkog spoja i optereenja. Naglasak je ovog sustava stavljen na automatiziranu obradu podataka, budui da se klasinim nainom gubilo puno vremena na razradu rezultata. Koritenjem raunala za upravljanje prikupljanjem i obradom podataka ubrzava se izrada protokola, i to je jo vanije poveava se pouzdanost ispitivanja. Na ovaj se nain vrijeme izrade protokola o ispitivanju skrauje na otprilike sat vremena. Nedostatak je ovog sustava to nije potpuno automatiziran. No, ve je prije objanjeno da bi potpuna automatizacija zahtijevala kapitalna ulaganja to nije bilo mogue. Ve mali dio kompletnog sustava, kao to je automatizirano prikupljanje i obrada podataka, dovodi do znaajnih uteda gledajui na skraenje trajanja ispitivanja i obrade podataka. Krae trajanje ispitivanja znai i smanjenje trokova energije to jo vie opravdava investiciju u jedan takav sustav. Obraeni se sustav za ispitivanje asinkronih motora sastoji od elektromotornog pogona za napajanje ispitivanog motora, elektromotornog pogona za tereenje motora i sustava za automatizirano prikupljanje podataka. Slika 5.1 prikazuje jednopolnu shemu za ispitivanje visokonaponskih motora. Treba napomenuti da je postrojenje ispitne stanice drutva KONAR Generatori i motori d.d, rasprostranjeno po cijeloj tvornici. Upravljanje iznosom i frekvencijom napona napajanja ispitivanog motora, provodi se s jednog od vie ispitivakih pultova. Upravljaka i energetska veza izmeu pulta i strojeva vri se preko centralnog biraa. Na taj se nain napon napajanja zajedno s upravljakim signalom moe poslati na bilo koji pult. Za dovoenje napona napajanja i upravljakog signala do pulta odgovoran je uklopniar, koji upravlja s biraem ostvarujui tako vezu izmeu pulta i strojeva.
68
Slika 5.1 Shema sustava za ispitivanje asinkronog motora s automatiziranim prikupljanjem podataka i tereenjem motora pomou asinkronog stroja
5.1
DIJELOVI SUSTAVA AUTOMATIZIRANOG PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA
S gornje se slike moe izdvojiti automatizirani mjerni sustav za prikupljanje i obradu podataka. On se sastoji od dva naponska (10) i dva strujna (9) mjerna transformatora te od trofaznog analizatora snage koji je pomou IEEE488 (GPIB) suelja vezan na osobno raunalo s instaliranom potrebnom programskom podrkom. Slika 5.2 prikazuje usporedbu mjernog sustava s analizatorom snage i tradicionalnog sustava s klasinim mjernim. U nastavku teksta e pojedini dijelovi sustava biti detaljnije objanjeni. Prirodno se namee zakljuak da je automatizirani sustav s analizatorom snage bitno jednostavniji i da ubrzava sam proces mjerenja. Nadalje, raunalo upravlja snimanjem mjernih veliina. U klasinom se sustavu pojedina mjerna toka sastoji od mjerenja linijskog napona, tri fazne struje, i snage na dva vatmetra u Aaronovom spoju. Nakon toga se izraunava srednja vrijednost faznih struja i faktora snage10 (cos) iz oitanih vrijednosti. Treba dodati da se tijekom mjerenja rijetko kada oitavaju stvarne vrijednosti mjernih veliina. Zbog koritenja mjernih transformatora i analognih instrumenata, svaka mjerna veliina ima svoju konstantu mjerenja. Rezultat toga je da se tijekom ispitivanja oitava samo otklon kazaljke instrumenta, dok se preraunavanje
Faktor snage za sinusoidalni napon napajanja predstavlja cos, gdje je fazni pomak izmeu napona i struje. Openito se faktor snage oznaava grkim slovom i pri nesinusoidalnim naponima napajanja se definira kao omjer radne i prividne snage.
10
69
vri kasnije, nakon mjerenja. U automatiziranom sustavu raunalo upravlja oitavanjem mjernih veliina. Na poetku ispitivanja se definira konstanta mjerenja napona i struje ovisno o mjernim transformatorima. Tako se tijekom ispitivanja vri zapis stvarnih vrijednosti mjernih veliina. Oitavanje mjerne toke se deava gotovo trenutno, a sva izraunavanja i preraunavanja se odvijaju u analizatoru snage prije nego dou u raunalo. Ovime se smanjuje broj ljudi potrebnih za ispitivanje i poveava se pouzdanost mjernog procesa.
a) tradicionalni sustav
b) suvremeni sustav
Slika 5.2 Tropolna shema spoja mjerne opreme tradicionalnog i suvremenog naina ispitivanja asinkronog stroja
5.1.1
NAPONSKI I STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI Naponski i strujni mjerni transformatori se koriste za mjerenje visokih izmjeninih
napona i velikih struja. Koritenjem mjernih transformatora se omoguava koritenje klasine mjerne opreme za niski napon i male struja za ovakva specifina mjerenja. Osim toga njima se tite i osobe ukljuene u mjerni proces, jer transformator galvanski odvaja energetski krug od mjernog. Primarni se namoti ukljuuju u energetski krug, dok se na sekundarni namot spajaju mjerni instrumenti. Za mjerenje snage trofaznog sustava bi trebalo imati tri naponska i tri strujna mjerna transformatora koji e mjeriti fazni napon, struju i snagu, kako bi se iz sume triju faznih snaga dobila snaga trofaznog sustava. Za ispitivanje asinkronih motora je takav nain mjerenja snage nepraktian. Naime, zvijezdite motora je najee nedostupno pa se mora mjeriti linijski napon. Osim toga se za mjerenje snage trofaznog sustava koristi Aronov spoj instrumenata, koji je pogodniji za ispitivanje, jer koristi samo dva naponska i dva strujna mjerna transformatora. Slika 5.3 prikazuje shemu spajanja mjerne opreme u Aronovom spoju.
70
Slika 5.3 Prikljuivanje strujnog i naponskog mjernog transformatora za mjerenje snage u Aronovom spoju U mjerni su sustav, za ispitivanje asinkronih motora ugraeni mjerni transformatori s promjenjivim mjernim podrujem sljedeih nazivnih podataka: naponski mjerni transformatori: - proizvoa: KONAR - tip: NTP16 - broj: MU 3146/96 i MU 3148/96 - klasa: 0.1 do 0.2 - primar: 4-8-12-16 kV - sekundar: 100 V - prividna snaga: 15 VA - max. prividna snaga: 30 VA strujni mjerni transformatori: - proizvoa: KONAR - tip: ST 600-12 - broj: MU 1529 i MU 2999 - klasa: 0.1 do 0.2 - primar: 0.5-1-2-5-10-20-50-100-300-600 A - sekundar: 5 A - prividna snaga: 10 VA - max. prividna snaga: 15 VA
Tablica 5.1 Nazivni podaci mjernih transformatora Tablica 5.2 sadri podatke o pogrekama mjernih transformatora sukladno tablicama iz [5]. Naponska i strujna pogreka u postotcima izraava se u odnosu na mjerenu vrijednost.
71
naponski mjerni transformatori:

pogreka izmeu 80 i 120% Un - naponska pogreka: - fazna pogreka: - naponska pogreka: - fazna pogreka: 0.1% 5 0.2 % 10 klasa 0.1 0.1 0.2 0.2
strujni mjerni transformatori:

optereenje - strujna pogreka - fazna pogreka - strujna pogreka - fazna pogreka 0.05 In 0.4% 15 0.2 In 0.2% 8 1.0 In 0.1% 5 1.2 In 0.1% 5 0.2% 10 klasa 0.1 0.1 0.2 0.2
0.75% 0.35% 0.2% 30 15 10
Tablica 5.2 Granice pogreaka mjernih transformatora
5.1.2
ANALIZATOR SNAGE
Slika 5.4 Trofazni analizator snage NORMA D 5255 M Analizator snage je precizni digitalni vatmetar. On slui za ispitivanje svih elektrinih strojeva: transformatora te generatora i motora, bilo za izmjeninu ili istosmjernu struju. Instrumentu se dovode tri signala proporcionalna mjerenom naponu i tri signala proporcionalna mjerenoj struji. Iz se ovih veliina pomou mikroprocesora ugraenog u analizator snage izraunava: radna snaga, jalova snaga, prividna snaga, faktor snage, energija, impedancija mjernog objekta, radni otpor mjernog objekta i druge specifine veliine vezane uz objekt ispitivanja. Ovisno objektu ispitivanja napravljene su razliite verzije11 analizatora snage. NORMA koritena u ovom sustavu je trofazni analizator snage specijaliziran za ispitivanje motora. Inae proizvoa NORMA ima u svom proizvodnom programu veliki
11
NORMA D 5255 S je standardna izvedba trofaznog analizatora snage NORMA D 5255 T je trofazni analizator snage za ispitivanje transformatora NORMA D 5255 G je trofazni analizator snage za ispitivanje genratora NORMA D 5255 M je trofazni analizator snage za ispitivanje trofaznih izmjeninih motora s mogunoti mjerenja brzine vrtnje, momenta na osovini iz ega se izraunava predana snaga i korisnost motora.
72
izbor analizatora snage od modela D 5235 preko modela D 5255 do najsofisticiranijeg i najskupljeg modela D 6000. Tablica 5.3 navodi tehnike podatke za trofazni analizatora snage NORMA D 5255 M.
3 naponska ulaza 3 strujna ulaza 0.1-0.2-0.5-1-2-5-10-20-50 ampera dozvoljeno preoptereenje 60 A trajno, 100 A kratkotrajno (5 sekundi) 65-130-260-520-650 volti dozvoljeno preoptereenje 800 V trajno, 1.4 kV kratkotrajno (5 sekundi) 10 A za mjerenje struje 10 mV za mjerenje napona 1 mW za mjerenje snage 1 mWh za mjerenje energije (0.1% izmjerene vrijednosti + 0.1% mjernog podruja) NAPOMENA: uz frekvenciju mjernog signala od 45 do 65 Hz 0.1% mjernog podruja za cos=1 za cos=0.1 0.5% mjernog podruja NAPOMENA: uz frekvenciju mjernog signala od 45 do 65 Hz suma pogreaka pri mjerenju napona i struje suma pogreaka pri mjerenju prividne i radne snage <0.1% mjernog podruja po kelvinu za mjerenja napona, struje i radne snage 0.02% mjernog podruja godinje za mjerenja napona, struje i radne snage 480 ms uz napon napajanja 50 Hz 30 min
broj ulaznih kanala mjerna podruje strujnih kanala mjerna podruja naponskih kanala
razluivost
tonost mjerenja napona i struje tonost mjerenja radne snage tonost mjerenja prividne snage tonost mjerenja faktora snage temperaturni koeficijent dugorona tonost vrijeme mjerenja vrijeme zagrijavanja
Tablica 5.3 Tehniki podaci trofaznog analizatora snage NORMA D 5255 M Prilagodba ulaznih signala Svaki se ulazni signal pomou posebnog mjernog transformatora pretvara u standardizirani oblik maksimalnog iznosa 2 V efektivno. Na svakom kanalu se nalazi jedan strujni i jedan naponski transformator - Slika 5.5. Primar strujnog transformatora predstavlja jedan bakreni zavoj iji je presjek 16 mm2. Tako veliki presjek je odabran da bi se zatitio ulazni strujni transformator od unitenja. Na sekundaru se nalazi paralelno spojeni otpornik koji slui za pretvorbu strujnog signala u naponski. Ovisno o iznosu ulaznog signala automatski se odabire mjerno podruje, tako da se na izlazu iz strujnog transformatora dobije izmjenini signal efektivne vrijednosti 2 V. Odabir mjernog podruja se vri pomou tri otcjepa na sekundarnom namotu transformatora u omjeru zavoja 1-2-5 te uz promjenjivi iznos paralelno spojenog otpornika u koracima 0.1-1-10. Na ovaj se nain dobije 9 mjernih podruja 0d 0.1 do 50 A. Naponski transformator radi na istom principu kao i strujni. Razlika je u tome to se ulazni napon pretvara u strujni signal pomou otpornika 660 k. Ovaj je otpornik spojen u seriju s primarnim namotom koji ima puno zavoja. Mjerno se podruje, takoer, odabire ovisno o iznosu ulaznog signala tako da se na izlazu naponskog transformatora i u ovom sluaju dobije izmjenini signal efektivne vrijednosti 2 V. Mjerno se podruje automatski
73
odabire pomou 5 otcjepa na sekundarnom namotu naponskog transformatora u granicama od 65 do 650 V. Nakon ove prilagodbe dobiveno je est izmjeninih naponskih signala maksimalnog iznosa 2 V efektivno od kojih su tri proporcionalna mjerenoj struji, a tri mjerenom naponu. Svaki od ovih est standardiziranih izmjeninih signala se pretvara u istosmjerni signal proporcionalan efektivnoj vrijednosti mjerenog signala. Pretvorba se obavlja pomou mjernih pretvaraa efektivne vrijednosti [5].
Slika 5.5 Shema ulaznog kruga analizatora snage Takav se sklop sastoji od elektronikog multiplikatora, filtra, elektronikog sklopa koji vri korjenovanje i izlaznog pojaala. Prvo se u elektronikom multiplikatoru kvadriraju trenutne vrijednosti izmjeninog signala. Nakon toga se, pomou filtra, priguuju izmjenine komponente i ostaje istosmjerni napon proporcionalan kvadratu trenutnih vrijednosti mjerne veliine. Taj se napon odvodi na korjenator iji je izlazni napon proporcionalan korijenu ulaznog. Na kraju se napon odvodi na pojaalo koje ga standardizira na vrijednost od 0 do 2 V. Tako dobiveni istosmjerni signal je proporcionalan efektivnoj vrijednosti izmjeninog signala i nalazi se u granicama od 0 do 2 V. Radna snage se mjeri pomou pretvaraa snage s impulsnim multiplikatorom [5]. Osnovni sklop impulsnog multiplikatora je astabilni multivibrator koji na izlazu daje pravokutan signal. Ovisno o trenutnoj vrijednosti mjerenog napona i struje izlazni napon ugraenog multivibratora poprima pozitivne ili negativne 74
vrijednosti. Srednja vrijednost tako dobivenog pravokutnog signala proporcionalna je radnoj snazi. Ona se odvodi na izlazno pojaalo koje ju pojaava na standardizirani izlazni napon od 0 do 2 V . Sada svaki kanal ima tri istosmjerna signala u granicama od 0 do 2 V, koji su proporcionalni radnoj snazi te efektivnoj vrijednosti napona i struje. Ovako prilagoeni signali odlaze na analogno digitalnu pretvorbu. Obzirom da se pri mjerenjima na trofaznim sustavima koriste sva tri kanala, na A/D pretvara dolazi devet istosmjernih signala. Za poveanje tonosti A/D pretvorbe svaka od devet veliina ima svoj A/D pretvara, ime se osigurava istovremena A/D pretvorba svih devet signala. Raunanje veliina iz izmjerenih podataka Mikroprocesor ugraen u analizator snage omoguava izraunavanje raznih veliina iz izmjerenih podataka. Podaci koji se dobivaju iz mjerenja odnose se na izmjerene vrijednosti napona, struja i snaga svakog kanala. Raunanje veliina e biti objanjeno na klasinom spoju analizatora snage za mjerenja na trofaznim sustavima prema metodi tri vatmetra [5]. Tamo se na svakom kanalu mjeri fazni napon i fazna struja iz ega se odreuje radna snaga za svaku fazu posebno. Ako se faze oznae s L1, L2 i L3 mjerene veliine tada dobivaju sljedee oznake: mjereni fazni naponi: mjerene fazne struje: U10, U20, U30 I1, I2, I3
mjerene radne snage po fazi: P1, P2, P3
Iz ovih se veliina rauna sljedee: srednja vrijednost faznih napona srednja vrijednost faznih struja ukupna radna snaga trofaznog sustava prividna snaga po fazi ukupna prividna snaga trofaznog sustava faktor snage po fazi ukupan faktor snage trofaznog sustava utroena energija trofaznog sustava impedancija po fazi Z1 = U
f
U 10 + U 20 + U 30 3 I + I2 + I3 I= 1 3 P = P1 + P2 + P3 = S = S1 + S 2 + S 3
S1 = U 10 I 1 , S 2 = U 20 I 2 , S 3 = U 30 I 3 P P1 P , 2 = 2 , 3 = 3 S1 S2 S3 P + P2 + P3 = 1 S1 + S 2 + S 3
1 =
W = ( P1 + P2 + P3 ) t U 10 U U , Z 2 = 20 , Z 3 = 30 I1 I2 I3
75
impedancija trofaznog sustava radni otpor po fazi R1 =
Z =
1 1 1 1 + + Z1 Z 2 Z 3
P P1 P , R2 = 2 , R3 = 3 2 2 I1 I2 I 32 1 R= 1 1 1 - radni otpor trofaznog sustava + + R1 R2 R3 Ako je mjerni sustav opremljen opremom za mjerenje brzine vrtnje i momenta na osovini motora tada je mogue mjeriti predanu snagu motora (P). Na osnovu toga se moe izraunati korisnost motora, a osim toga se u ovisnosti o frekvenciji napajanja i brzini vrtnje moe izraunati i klizanje motora. Sheme spajanja ulaznih signala O nainu spajanja mjernih veliina na ulazne kanale ovisit e ispravnost izraunavanja veliina u analizatoru snage. Naponski su ulazi oznaeni slovom V i svaki od njih ima dva prikljuka koji su oznaeni sa slovima HI i LO. Strujni ulazi su oznaeni slovom A i takoer imaju dva prikljuka koji su oznaeni brojevima 1 i 3. Naponski prikljuci oznaeni s HI i strujni prikljuci oznaeni s 1 su ulazni prikljuci. O tome treba voditi rauna da ne bi dolo do nepotrebnog faznog zakretanja izmeu napona i struje to vodi na neispravno izraunavanje radne snage. Slika 5.6 prikazuje ulaznu konfiguraciju mjernih signala pri kojemu nee biti mogue oitavati fazne vrijednosti veliina izraunatih u analizatoru snage, zbog toga to se struja u fazi L2 ne mjeri. Slika 5.7 pak, prikazuje ulaznu konfiguraciju mjernih signala pri kojoj e se fazne vrijednosti veliina ispravno izraunavati, iako se mjerenje faznih struja provodi neizravno.
Slika 5.6 Spoj analizatora za izravno mjerenje snage
76
Slika 5.7 Spoj analizatora za neizravno mjerenje snage Iako se u oba sluaja mjeri linijska vrijednost napona napajanja, spajanjem umjetnog zvijezdita na LO prikljucima naponskih ulaza, analizator snage prividno mjeri fazni napon. Isto tako je sa strujom. U oba sluaja strujni mjerni transformatori mjere struju u fazi L1 i L3, dok se struja u fazi L2 ne mjeri. Spajanjem umjetnog zvijezdita na donjim prikljucima strujnih ulaza analizator prividno mjeri i struju faze L2 ija je trenutna vrijednost jednaka sumi trenutnih vrijednosti struja faze L1 i L3, ali suprotnog predznaka. Ovakav privid je mogue napraviti pri ispitivanju asinkronih motora koji gotovo nikad nemaju uzemljeno zvijezdite i izvedeni nulvodi. Ovakvim spajanjem mjernih signala izraunavanje veliina odgovara relacijama napisanim u prethodnom odlomku. Na ovaj nain, analizator snage mjeri snagu prema metodi dva vatmetra - Slika 5.3, a rauna ih kao da je koritena metoda tri vatmetra [5]. Analizator snage se moe spojiti i za mjerenje jalove snage za to se koristi posebna shema spajanja. Kako mjerenje jalove snage nije predmet ovog rada vie informacija o shemama spajanja treba potraiti u [34]. Daljinsko upravljanje instrumentom i slanje podataka preko IEEE488 suelja Analizator snage NORMA D 5255 M je opremljen IEEE488 sueljem to predstavlja klju za izgradnju automatiziranog sustava za prikupljanje podataka. Kako je ve ranije objanjeno IEEE488 suelje slui za paralelan prijenos podataka i upravlja se pomou IEEE488 kontrolera koji je sastavni dio raunala. Obzirom da je ovakav prijenos podataka osjetljiv na udaljenost analizator snage se mora smjestiti blizu raunala. Da bi se moglo upravljati instrumentom i slanjem podataka, postoje upravljake naredbe za daljinsko upravljanje specifine ovom analizatoru snage. Naredbe se alju mikroprocesoru unutar analizatora snage koji upravlja protokom podataka preko IEEE488 suelja u oba smjera, i od analizatora do raunala i obratno. Sve mogue veliine koje se mjere i nakon toga preraunavaju mogu se prebaciti u raunalo gotovo trenutno koritenjem samo jedne naredbe. Da bi se analizator snage dovelo u stanje daljinskog upravljanja treba mu poslati naredbu REN (REN = engl. Remote ENable). Sada e analizator raditi prema naredbama dobivenim iz raunala, ali e
77
promjena parametara moi izvriti i preko tipkovnice na prednjoj strani instrumenta. Da bi se sprijeilo neovlateno koritenje tipkovnicu je mogue potpuno iskljuiti slanjem naredbe LLO (LLO = engl Local LockOut). Naredbe za daljinsko upravljanje su podijeljene u tri grupe. Prvu grupu ine ope naredbe, zatim definiraju naredbe za upravljanje instrumentom, i na kraju, naredbe za upravljanje slanjem podataka (Tablica 5.4).
OPE NAREDBE A B C D - kanal 1 - kanal 2 - kanal 3 - svi kanali kad se koristi u kombinaciji s naredbama za upravljanje instrumentom - srednja vrijednost ili suma kad se koristi u kombinaciji s naredbama za upravljanje slanjem podataka - strujni ulaz - naponski ulaz - mjerna konstanta - mjerni opseg - ukljueno automatsko postavljanje mjernog opsega - iskljueno automatsko postavljanje mjernog opsega - mjeri se fazni napon - mjeri se linijski napon - snaga se mjeri metodom dva vatmetra - snaga se mjeri metodom tri vatmetra - kreni (RUN) - stani (HOLD)
NAREDBE ZA UPRAVLJANJE INSTRUMENTOM I U S R RX RM MV0 MV1 MW2 MW3 H0 H1
NAREDBE ZA UPRAVLJANJE SLANJEM PODATAKA - zahtjevi za slanjem odabranih veliina I U P L X F Z - struja (moe se zatraiti po kanalu ili kao srednja vrijednost svih kanala npr. AI - struja s prvog kanala, DI - srednja vrijednost struja sva tri kanala - napon (moe se zatraiti po kanalu ili kao srednja vrijednost svih kanala npr. BU - napon s drugog kanala, DU - srednja vrijednost napona sva tri kanala - radna snaga (moe se zatraiti jednofazno po kanalu ili kao ukupna radna snaga trofaznog sustava - suma svih kanala) npr. CP - radna snaga na treem kanalu, DP - suma radnih snaga sva tri kanala - prividna snaga (moe se zatraiti jednofazno po kanalu ili kao ukupna prividna snaga trofaznog sustava suma svih kanala) - jalova snaga (moe se zatraiti jednofazno po kanalu ili kao ukupna jalova snaga trofaznog sustava - suma svih kanala) - faktor snage (moe se zatraiti po kanalu ili kao ukupan faktor snage trofaznog sustava) - frekvencija (ista na sva tri kanala u trofaznom sustavu)
DODATNE NAREDBE koje se koriste kad je prikljuena oprema za mjerenje brzine vrtnje i momenta motora W - dodatni kanal: WA - moment na osovini motora WB - brzina vrtnje motora WC - dodatni istosmjerni napon WD - klizanje motora - snaga na osovini motora - korisnost motora
Q T
Tablica 5.4 Naredbe za daljinsko upravljanje analizatorom snage NORMA D 5255 M Opim se naredbama ne moe nita izvriti. One slue kao pomone naredbe kojima se odreuje kanal i ulaz na kojem se treba izvriti naredba bilo iz grupe za upravljanje instrumentom ili iz grupe za upravljanje slanjem podataka. Naredbe za upravljanje instrumentom se koriste npr. za podeenje konstante mjerenja napona i struje, podeenje mjernog opsega, ukljuenjem ili iskljuenjem automatskog podeavanja mjernog opsega, 78
odabirom metode mjerenja snage bilo s dva ili tri vatmetra itd. Naredbe za upravljanje slanjem podataka se koriste za odreivanje koje veliine treba poslati iz analizatora snage u raunalo. Nain slanja naredbe i njen potpuni oblik ovisi o programskoj podrci koja se koristi za upravljanje procesom mjerenja u upravljanje radom IEEE488 kontrolera. Kad se poalje naredba za slanje podataka, mikroprocesor u analizatoru snage odabere traene veliine i poalje ih u raunalo odjednom. Blok podataka koji doe u raunalo je podijeljen u retke. Svaki redak ima tono 16 znakova od kojih prvih pet otpada na prepoznavanje mjerne veliine, a ostali na broj kojim je iskazan iznos te mjerne veliine. Broj je zapisan s predznakom u obliku broja s pominim zarezom.
5.1.3
KONTROLER S IEEE488 SUELJEM U prethodnom je poglavlju pod tokom 4.2.2 opisan standard za paralelan prijenos
podataka IEEE488. U ovom se sustavu za automatizirano prikupljanje podataka konkretno koristi KEITHLEY Metrabyte kartica s oznakom KPC-488.2. Ona na sebi nosi kontroler koji upravlja paralelnim prijenosom podataka preko IEEE488 suelja. Kartica s kontrolerom se utakne u slobodan utor za proirenje na matinoj ploi raunala. Nakon to se kartica utakne u utor matine ploe potrebno je upaliti raunalo i provjeriti da li kontroler ispravno radi. Programi za provjeru rada IEEE488 kontrolera dolaze s karticom, u ovom sluaju to su bili programi pod imenom TEST488.EXE i TRTEST.EXE. Ako programi za provjeru jave poruku da kartica nije dobro instalirana najei je problem u adresi memorije raunala rezerviranoj za IEEE488 kontroler. Tvorniki je ta adresa podeena na CC00 heksadecimalno, koja je u veini raunala slobodna. Ako se desi sluaj da je ova memorijska adresa rezervirana za neki drugi ureaj, treba promijeniti adresu IEEE488 kartice pomou posebnih preklopki na ploici. Budui da se radom ploice upravlja iz Testpointa nije bilo potrebno instalirati dodatne pogonske programe (engl. driver). Naime Testpoint sadri pogonske programe za sve KEITHLEY Metrabyte proizvode.
5.1.4
RAUNALO Opisivanje dijelova sustava za automatizirano prikupljanje podataka ide redom od
mjerne veliine preko mjernih transformatora, analizatora snage i IEEE488 kontrolera do raunala. Iako je navedeno na kraju, raunalo je najvaniji dio automatiziranog sistema jer se pomou njega provodi automatizacija. Raunalo koriteno u okviru ovog sustava je PC, dakle osobno raunalo. Procesor ugraen u raunalo je ekvivalent Intelovom procesoru 486DX4 s
79
radnom frekvencijom 100 MHz. Memorija (RAM) raunala je proiren na 40 Mb koristei etiri memorijske SIM ploice (1x16+2x8+1x4 Mb). vrsti disk raunala je kapaciteta 1.2 Gb, a osim njega raunalo ima dvije alternativne mogunosti spremanja podataka: 3.5 inni floppy disk kapaciteta 1.44 Mb i 3.5 inni ZIP disk kapaciteta 100 Mb. Monitor raunala je u boji, i ima dijagonalu zaslona 17 ina. Operativni sistem koji upravlja radom raunala je Microsoft DOS verzija 6.22, nadgraen sa grafikim operativnim sustavom Microsoft Windows for Workgroups 3.11.
5.1.5
PROGRAMSKA PODRKA - TESTPOINT Testpoint spada u grupu gotovih programskih paketa za prikupljanje podataka i
upravljanje mjernim procesom pomou DAQ utinih kartica i instrumenata s ugraenim IEEE488 ili RS232/485 sueljima.
Slika 5.8 Slika poetnog ekrana Testpointa U poetku se glavni prozor sastoji od tri osnovna prozora: Stock skladite ploa Objects objekti Panel
80
Prozor Stock je skladite svih objekata koji se mogu koristiti u Testpointu. Prozor Objects slui za spremanje objekata koji se koriste unutar korisnikog programa. Na kraju je ostao prozor Panel, on je ploa na kojoj se razmjetaju objekti koji se koriste unutar korisnikog programa, ime se zapravo definira njegov izgled. U Testpointu je pisanje korisnikih programa vrlo jednostavno. Naprosto se iz prozora Stock odaberu potrebni objekti i pomou mia se povuku, bilo u prozor Objects ili u prozor Panel. Kad se neki objekt povue iz prozora Stock otvori se etvrti prozor unutar kojeg se definiraju parametri objekta podijeljeni u etiri grupe: Podeenja objekta (Settings) - ovdje se definiraju odreeni parametri, ovisno o vrsti objekta. To su prvenstveno parametri vezani za izgled objekta na ploi, ali i ostali parametri potrebni za ispravno funkcioniranje objekta u programu; Aktivnosti objekta (Actions) - ovdje se definira lista aktivnosti koje se izvravaju aktiviranjem dotinog objekta. Zapisom na listi aktivnosti upravlja Testpoint prema uputama korisnika; Komentari (Comments) - u ovoj grupi korisnik moe napisati bilo kakav komentar vezan za dotini objekt Veza s drugim objektima (XRef12) - ovdje korisnik moe napisati vezu dotinog objekta s ostalim objektima unutar programa Programiranje u Testpointu je vrlo jednostavno. Korisnika se ne treba optereivati s pisanjem naredbi ve se one automatski generiraju. Ako se povue analogija s klasinim programiranjem objekte se moe podijeliti u etiri grupe: objekti koji se ponaaju kao procedure: unutar njih se izvrava niz naredbi (aktivnosti), nakon to se dotini objekt aktivira pritiskom lijeve tipke mia, tijekom izvoenja programa; objekti koji se ponaaju kao funkcije: unutar njih se izvrava jedna operacija (aritmetika logika, znakovna) iji se rezultat pridruuje dotinom objektu; objekti koji se ponaaju kao konstante ili varijable: oni se koriste kao operandi funkcija, zatim za unos podataka, za prikaz podataka i sl. ostali objekti koji ne spadaju niti u jednu od navedenih grupa, a to su objekti za upravljanje prikupljanjem podataka, objekti za grafiki prikaz, objekti za kreiranje izvjetaja o ispitivanju, objekti za povezivanje s drugim programskim paketima, objekti za programske petlje, itd.
12
XRef od engl. Cross-reference
81
Prednost Testpointa nije samo u jednostavnosti programiranja. On sadri pogonske programe za veliki broj DAQ utinih kartica sljedeih proizvoaa: Keithley Metrabyte, Data Translation, National Instruments, United Electronic Industries (UEI), Analogic FAST, ADAC i Eagle Technologies. Spomenuti treba da Testpoint moe istovremeno upravljati s najvie etiri DAQ utine kartice bilo kojeg tipa. Osim toga u njemu ve postoje gotovi predloci za upravljanje preko 200 instrumenata s IEEE488 sueljem. to se tie rada s ovim sueljem, Testpoint dozvoljava koritenje najvie etiri IEEE488 kontrolera na kojeg se mogu prikljuiti po 14 instrumenata, to znai da bi se, teoretski, moglo upravljati radom 56 instrumenata istovremeno. Nadalje, tu je mogunost upravljanja instrumenata s RS232, RS422 i RS485 sueljima. Pristup njima se vri pomou standardnog pogonskog programa za pristup serijskim ulazima raunala. Ovako snaan sustav bitno pojednostavljuje prikupljanje i slanje podataka. Osim toga, Testpoint ima snaan matematiki alat koji mu omoguava provoenje od najjednostavnijih matematikih operacija s brojevima i poljima, preko interpolacije krivulja, do sloenih analiza signala ukljuujui njegovo deriviranje, integriranje, frekvencijsku analizu. Uz to, Testpoint sadri razne mogunosti povezivanja s drugim programskim paketima u MS Windows okruenju (npr. OLE), no njihova praktina primjena ovisi o stabilnosti operativnog sistema osobnog raunala. Iz svega se iznesenog vidi da je Testpoint vrlo moan programski paket s kojim je mogue napraviti gotovo sve, vezano uz mjerenje i obradu podataka. U nastavku e se objasniti objekti, koji su se koristili pri izradi programske podrke objanjene u sljedeim poglavljima ovog teksta, gdje e biti vie rijei i o tehnikama programiranja. Opise ostalih objekata, kao i detaljnija objanjenja za rad u Testpointu treba potraiti u [33]. Objekt za definiranje prozora - Panel Object Unutar jednog programa moe biti definirano vie ploa, tj. prozora, na kojima se prikazuju razliiti podaci ili se pokreu razne aktivnosti. Dodatni se prozori mogu prikazati ili sakriti tijekom izvoenja programa, a svaki od njih obino sadri ostale objekte. Objekt za prijenos podataka preko IEEE488 suelja - GPIB Object Svaki instrument prikljuen preko IEEE488 suelja, predstavlja se u programu iz Testpointa ovim objektom. On se koristi za upravljanje prijenosom podataka iz instrumenta u raunalo i obratno ime se vri daljinsko upravljanje radom tog instrumenta. Iz grupe podeenje najvanije je definirati adresu dotinog instrumenta. Osim toga, na rad IEEE488 kontrolera utjee i vremenski interval ekanja na odziv instrumenta. Ako se nakon tog vremena ne uspostavi veza s IEEE488 instrumentom Testpoint javlja greku kojom upuuje korisnika da provjeri vezu izmeu instrumenta i kontrolera. Sljedee je podeenje vano, ako unutar 82
raunala postoji vie IEEE488 kontrolera tj. vie utinih kartica. Tad je potrebno definirati i broj ploice na koju je instrument prikljuen. Na kraju treba navesti i podatak, da ovaj objekt moe raditi i kao izvrni objekt. Budui da ova mogunost nije koritena unutar programa objanjenih u sljedeim poglavljima, vie pojedinosti za ovakav nain rada treba potraiti u [33]. Izvrni objekt tipka - Pushbutton Object Ovo je jedan od izvrnih objekata u Testpointu. Originalni engleski naziv Pushbutton, slobodno se prevodi kao tipka. Naime, ako se na taj objekt postavi pokaziva mia i pritisne lijeva tipka na miu korisniku se uini kao da je tipka pritisnuta. Pritiskom na tipku se izvravaju sve naredbe koje su navedene u listi aktivnosti tog izvrnog objekta. On, sam po sebi ne radi nita, ako mu je lista aktivnosti prazna. Izvrni objekt prekida - Switch Object Prekida je objekt koji prua korisniku odabir jednog od dva ponuena stanja: ukljueno i iskljueno. Kad se prekida nalazi u stanju ukljueno numerika mu je vrijednost 1, a u stanju iskljueno 0. Korisnik moe izabrati izmeu dva ponuena izgleda prekidaa. Prvi je stil kliznog prekidaa iji je gornji poloaj definiran kao ukljueno, a donji kao iskljueno. Nazive koji stoje uz stanje ukljueno i iskljueno korisnik moe promijeniti u podeenjima objekta. Drugi je stil check-box prekidaa, gdje se on predstavlja bijelim kvadratiem. Kad je kvadrati prekrien, prekida se nalazi u stanju ukljueno, ako je pak kvadrati prazan, prekida je u stanju iskljueno. Prekida moe takoer biti i izvrni objekt. Naime, pri svakoj promjeni iz stanja iskljueno u stanje ukljueno izvrit e se sve aktivnosti, navedene u listi aktivnosti tog objekta. Objekt za unos podataka - Data-Entry Object Objekt za unos podataka omoguava, kako i samo ime kae, unos podataka tj. raznih parametara bilo kojeg tipa, tijekom izvoenja programa. Posebnim se podeenjem moe definirati da objekt slui samo za numerike podatke ime se znakovni podaci ignoriraju i ne prikazuju. No, vrijednost objekta za unos podataka se moe definirati i unutar samog programa, to je korisno kad se eli vidjeti rezultat neke operacije. Ovaj se objekt moe sastojati od jednog ili vie redova. Onaj s vie redova praktian je za prikaz vektora i matrica. Unutar samog programa, ovaj se objekt tretira kao konstanta pa moe sluiti i kao parametar za izraunavanje neke matematike operacije. Dodatno se pri definiranju objekta, mogu navesti njegove poetne, te minimalne i maksimalne
83
vrijednosti. Objekt za prikaz podataka - Display Object Pomou ovog je objekta mogue samo prikazivati brojane i znakovne podatke. Podaci se mogu prokazati samo u jednom redu tako da se ne koristi za prikaz vektora ili matrica. Podeenjima se moe definirati da li se s objektom za prikaz podataka prikazuju numeriki podaci ili znakovni. Osim toga se moe definirati i boja podloge, boja s kojom e biti ispisan tekst prikazanog podatka te vrsta slova. Objekt za tablini prikaz podataka - Grid Object Objekt za tablini prikaz podataka se koristi za pregled i unos vektora, listi i polja u tablinom formatu. Ovakav je nain prikaza pogodan za zapis snimljenih mjernih toaka kako bi se omoguio njihov pregled. Kod definiranja objekta mogue je definirati maksimalan broj redova i stupaca, a osim toga i definirati ime svakog stupca. Tijekom izvrenja programa mogue je izravno pristupiti podatku u bilo kojem retku ili stupcu i promijeniti ga. Objekt za stupasti prikaz -Bar Indicator Object Objekt prikazuje numeriku vrijednost kao stupasti graf. Podjela grafa po visini kao i granice prikaza numerike veliine mogu se mijenjati. Ovisno o iznosu numerike veliine mijenjat e se visina pravokutnika na podlozi po principu rada alkoholnog termometra. Boja podloge kao i boja pravokutnika koji pokazuje iznos numerike veliine mogu se mijenjati. Ovakav je nain prikaza mjerne veliine pogodan za brzu ocjenu njenog iznosa u odnosu ne druge mjerne veliine. Primjerice tijekom ispitivanja asinkronog motora ovim se objektom prati simetrija struja u sve tri faze motora. Objekt za grafiki prikaz rezultata - Graph Object Ovaj objekt slui za prikazivanje podataka u dvodimenzionalnom XY koordinatnom sustavu. Objekt se moe koristiti u sluaju kad se prilikom prikupljanja podataka mjerne toke sukcesivno dodaju nakon svakog mjernog ciklusa, ili kao statiki graf koji se crta odjednom, pomou vektora ili numerikih podataka. 84
Graf se moe nacrtati tako da se vektor mjerne veliine prikazuje na Y osi u odnosu na broj toaka ili u odnosu na drugi vektor koji definira X os. U jednom je objektu mogue nacrtati najvie osam razliitih krivulja. Vrsta grafa se takoer moe odrediti. Postoje etiri mogunosti: linijski graf, strip graf, stupasti graf i graf u kojem se krivulje crtaju u XY parovima. Linijski je graf klasian grafiki prikaz u kojem se mjerne toke meusobno spajaju linijom ili se istiu s posebnim znakom. Ako je X os toliko velika da ne stane u podruje definirano za graf, moe se odabrati opcija strip graf. Na ovaj se nain u grafikom prozoru prikazuje samo dio X osi, a pomonim se strelicama moe po njoj kretati lijevo i desno. Stupasti graf prua prikaz snimljenih mjernih toaka u stupcima, to je korisno kad se eli naglasiti relativan odnos mjernih toaka. Na kraju, graf koji se crta s XY parovima je modificirani oblik linijskog grafa. Naime, sve krivulje koje se crtaju u linijskom grafu moraju imati zajedniku X os. To znai da im mora biti jednak broj toaka ili vektor koji definira X os mora biti isti. Kad se odabere opcija za crtanje grafa u XY parovima, svaka se krivulja promatra zasebno sa svojim vrijednostima za X os i Y os, to je prikladno za crtanje krivulja koje nemaju isti broj toaka ili nemaju isti vektor koji definira X os. Pod grupom podeenja za izgled krivulje (izvorno Trace Settings), moe se utjecati na izgled linije ili znakova kojim se obiljeavaju mjerne toke linijskog grafa ili grafa u XY parovima. Osim toga moe se utjecati i na izgled X i etiri Y osi u grupi podeenja za osi (izvorno Axis Settings). Jedini i ne mali nedostatak koji je uoen kod grafikog prikaza podataka u Testpointu je nemogunost stvaranje legende nacrtanog grafa, odnosno nacrtane se krivulje ne mogu oznaiti. Da bi se doskoilo tom problemu, treba posebno, izvan Testpointa, nacrtati legendu i spremiti ju u bitmap (BMP) formatu, kako bi se mogla prikazati pomou posebnog objekta za prikaz slika. Objekt za ispis poruka - Text Object Ovim se objektom definiraju poruke koje se ispisuju na ploi Testpointa. Poruke najee imaju funkciju uputa za korisnika programa, ali se mogu i koristiti za dodatne nazive ostalih objekata i sl. U podeenjima ovog objekta mogue je odabrati boju pozadine te boju i vrstu slova kojima e se poruka ispisati. Objekt za prikaz slika - Picture Object Jedna od zanimljivosti koje nudi Testpoint je prikaz slika. Slika koja se prikazuje mora biti u bitmap (BMP) formatu. Unutar programa za obradu podataka iz praznog hoda, kratkog spoja i optereenja, ovaj se objekt koristi za prikaz legende grafova. Objekt za izraunavanje matematikih operacija - Math Object Ovaj objekt moe izraunati bilo kakav matematiki izraz koji mu se definira u podeenjima.
85
Rezultat operacije se sprema pod imenom tog objekta, tako da se moe rei kako se on ponaa kao funkcija u klasinom programiranju. Kao dodatak ovom objektu, Testpoint ima jaku bazu matematikih funkcija koje su podijeljene u sljedee skupine: aritmetike i relacijske funkcije trigonometrijske i logaritamske funkcije te funkcije potenciranja statistike funkcije funkcije za znakovne operacije funkcije za operacije s vektorima i poljima funkcije za operacije s listama vrijednosti funkcije za interpolaciju krivulja funkcije za generiranje valnih oblika funkcije filtriranja funkcije za analitike operacije funkcije za pretvorbu ostale funkcije
Uvjetni objekt - Conditional Object Logika operacija koja definira uvjet ovog objekta moe poprimiti vrijednost 0 (FALSE) ili 1 (TRUE). Ovisno o rezultatu te operacije izvrit e se jedan od ponuenog niza aktivnosti. Uloga ovog objekta istovjetna s If/Then i If/Then/Else naredbama iz klasinih programskih jezika. Viesmjerni uvjetni objekt - Case Object Ovaj je objekt slian uvjetnom objektu, samo to se ovisno o vrijednosti uvjeta moe ponuditi vie od dva smjera u kojima e krenuti izvravanje programa. Objekt je istovjetan, Case naredbi u programskom jeziku Pascal. Objekt za izvoenje programskih petlji - Loop Object Petlja slui za uzastopno ponavljanje niza aktivnosti. Testpoint prua mogunost koritenja 2 vrste petlji. Jedna je s konano definiranim brojem ponavljanja koja se dijeli u jo tri podvrste: petlje kojima indeks varira kao aritmetiki niz (npr. 1,2,3,4...), kao geometrijski niz (npr. 1,2,4,8,...) ili kao dekadski niz (npr. 1,2,5,10,20,...). Nizovi mogu biti i padajui to se postie s negativnim korakom niza, koji moe poprimiti bilo koju vrijednost. Druga vrsta petlji su one koje se izvravaju sve dok se ne ispuni neki odreeni uvjet. To su poznate Repeat/Until i Do/While petlje iz klasinih programskih jezika.
86
Objekt za privremeno spremanje podataka - Container Object Prijevod imena ovog objekta na hrvatski je spremnik. Ta rije jako dobro odraava ulogu ovog objekta. Naime, ako se tijekom izvoenja programa eli neki od meurezultata privremeno spremiti za daljnju obradu podataka iskoristit e se ovaj objekt. U spremnik se moe spremiti podatak bilo kojeg tipa. Objekt za pristup datotekama - File Object Ovaj se objekt koristi za uitavanje i spremanje podataka bilo na vrsti disk raunala ili na koji drugi medij za spremanje podataka. Primjerice, tijekom mjernog procesa su prikupljeni podaci spremljeni u memoriju raunala. Ako ih se eli sauvati za kasniju uporabu trebaju se spremiti na neki od navedenih medija. S druge strane kad se eli izvriti naknadna obrada podataka prikupljenih u mjernom procesu, podatke je potrebno uitati. Sve se ove aktivnosti provode pomou objekta za pristup datotekama. Datoteke kojima se moe pristupiti pomou ovog objekta moraju sadravati samo ASCII tekst, tj. moraju biti zapisane u TXT formatu. Objekt za izradu izvjetaja o ispitivanju - Report Object Prilikom prezentacije Testpointa jako se naglaava mogunost izrade izvjetaja o ispitivanju. Na izvjetaju je mogue ispisati bilo kakav tekst, snimljene i obraene podatke te nacrtane grafove. Pisanje izvjetaja se provodi slino kao spremanje podataka u datoteku raunala. No, kreiranje takvog izvjetaja se provodi uz mnoge potekoe o kojima se uope ne govori u uputama za koritenje [33]. Naime, Testpoint ne prua mogunost provjere izgleda izvjetaja prije ispisa pa je upravljanje izgledom izvjetaja vrlo oteano. Vremenski objekt - Time Object Ponekad je vano koristiti sat unutar raunala kako bi se moglo upravljati mjernim procesom. To je omogueno koritenjem vremenskog objekta. Vremenski objekt poprima vrijednost sata i datuma definiranog u raunalu, a pomou njega je mogue pokrenuti ili zaustaviti mjerni proces na odreeno vrijeme.
5.2
AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA IZ POKUSA PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA ASINKRONOG MOTORA Pokus praznog hoda i kratkog spoja gotovo su identini po izboru mjerne opreme i
naina prikupljanja podataka. Izbor opreme ovisi o tipu motora kojeg se ispituje, prvenstveno da li je visokonaponski ili niskonaponski te koliki mu je iznos nazivne struje. Openito gledajui, trebat e za prilagodbu mjerne veliine, i galvansko odvajanje mjernog od energetskog strujnog kruga, upotrijebiti strujne i naponske mjerne transformatore. Ako se 87
upotrijebe mjerni transformatori s promjenjivim mjernim opsegom tada se moe rei da je oprema za prilagodbu mjerne veliine u oba sluaja ista, ali s drukije podeenim mjernim podrujem. Primjerice e u pokusu praznog hoda mjerni opseg naponskog mjernog transformatora biti vei, a strujnog mjernog transformatora manji, nego li je to potrebno u pokusu kratkog spoja. Kao ureaj koji mjeri potrebne mjerne veliine u pokusu praznog hoda i kratkog spoja koriten je trofazni analizator snage NORMA D51255M, koja osigurava visoku tonost mjerenja. Da bi se automatiziralo prikupljanje podataka pomou ovog instrumenta napisan je program u TESTPOINT-u za njegovo upravljanje. Nain prikupljanja podataka u pokusu praznog hoda je gotovo identian onome u pokusu kratkog spoja. U pokusu praznog hoda snimaju se vrijednosti prikljuenog napona na stezaljkama statorskog namota, struja i snaga koju motor uzima iz mree te faktor snage13. Ista je situacija i u pokusu kratkog spoja pa je iz tog razloga i napisan samo jedan program za upravljanje prikupljanjem podataka iz ta dva pokusa. Ovako izgraen automatizirani sustav olakava i ubrzava snimanje mjernih veliina tijekom pokusa. U klasinom bi sluaju, gdje se koriste analogni instrumenti, za ispitivanje trebalo imati dva ispitivaa, da bi se to tonije oitale mjerne veliine. Koritenjem ovakvog sustava se broj ispitivaa smanjuje na jedan, a njegova se uloga preusmjerava na nadzor i upravljanje samim prikupljanjem podataka. Mjerne se veliine oitavaju gotovo istovremeno to jo vie poveava tonost mjerenja.
5.2.1
MJERNA OPREMA
Mjernu opremu za automatizirano prikupljanje podataka ine: dva strujna mjerna transformatora dva naponska mjerna transformatora jedan trofazni analizator snage jedno osobno raunalo
Ovako konfigurirana oprema omoguava mjerenje sva tri linijska napona, izravno mjerenje dvije fazne struje i raunanje vrijednosti tree te raunanje snaga i faktora snage u svakoj fazi. 5.2.2 PROGRAM ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA Ovaj je program napisan u TESTPOINT-u i slui za upravljanje procesom prikupljanja podataka tijekom izvoenja pokusa praznog hoda i kratkog spoja asinkronog
Obzirom da ispitna stanica posjeduje samo sinusoidalni izvor napajanja, tako izmjeren faktor snage je jednostavno vrijednost cos. U sluaju da napon napajanja motora nije sinusoidalan, npr. ako se motor napaja iz pretvaraa, izmjereni faktor snage bi odstupao od izraunate vrijednosti cos za sinusoidalni napon.
13
88
motora. On sam po sebi ne vri nikakvo izraunavanje parametara bilo praznog hoda ili kratkog spoja motora, ve se njime upravlja radom trofaznog analizatora snage NORMA D5255M. Osim toga, program vri zapis oitanih mjernih toaka i podataka o ispitivanju u datoteku koju je mogue spremiti bilo na vrsti disk raunala ili na neki od prijenosnih medija za pohranjivanje podataka. Zapis se vri u prikladnom formatu, koji se kasnije moe iskoristiti za obradu podataka i izraunavanje karakteristinih veliina, npr. gubitaka trenja i ventilacije, struje praznog hoda pri nazivnom naponu, struje kratkog spoja pri nazivnom naponu i sl. Kao uvodnu napomenu treba istaknuti da su rijei, koje se koriste kao imena odreenih objekata u programu, napisane kosim slovima (OBJEKT ili ime objekta), dok su naredbe unutar pojedinih objekata su jo i podvuene crtom (naredba). Unutar programa su definirana etiri razliita prozora tj. Panel objekta unutar kojih su smjeteni razni izvrni objekti te objekti za prikaz i unos podataka. Koritenjem vie prozora unutar jednog programa dobiva se na preglednosti slike koja se nalazi pred korisnikom. Dakle, glavni prozor koji se pojavljuje pred korisnikom nakon pokretanja programa zove se mjerenje. Glavni je prozor najvii po hijerarhiji i iz njega se pomou raznih izvrnih objekata pozivaju ostali prozori. Ostala tri prozora koja su definirana unutar ovog programa su: prozor za iscrtavanje preliminarnih karakteristika - graficki prikaz, prozor za definiranje parametara za stupasti prikaz faznih struja - bar grafovi, te prozor za spremanje podataka u datoteku spremanje. Izgled ovih prozora na kojima su vidljivi svi vani objekti koji se koriste u programu prikazan je na sljedeim slikama:
Slika 5.9 Prozor mjerenje
Slika 5.10 Prozor graficki prikaz
89
Slika 5.11 Prozor bar grafovi
Slika 5.12 Prozor spremanje
Koritenje ovog programa se moe podijeliti u tri nezavisne grupe radnji s kojima korisnik mora biti upoznat. Prvo su pripremne radnje kojima se osigurava ispravna komunikacija raunala s analizatorom snage. Nakon pripremih radnji dolaze radnje u tijeku mjernog procesa, koje su vezane za prikupljanje podataka i, na kraju, kad proe ispitivanje, potrebno je prikupljene podatke spremiti u datoteku na raunalu ime se formira trea i posljednja grupa radnji.
Pripremne radnje: DEFINIRANJE GPIB ADRESE ANALIZATORA U PROGRAMU GPIB adresa analizatora snage se upisuje u objekt NORMA GPIB address, koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje. DEFINIRANJE GPIB ADRESE NA ANALIZATORU SNAGE Isto tako treba provjeriti GPIB adresu koja je zapisana u samom analizatoru snage. Pritiskom na tipku ENTER, koja se nalazi na prednjoj ploi instrumenta, na jednorednom se zelenom zaslonu pojavi poruka ADDR xx, gdje se na mjesto xx upisuje broj adrese analizatora od 01 do 3014. DEFINIRANJE PRIJENOSNIH OMJERA MJERNIH TRANSFORMATORA U gornjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje treba upisati prijenosni omjer naponskih i strujnih mjernih transformatora. Vrijednosti koje analizator snage mjeri nalaze se na sekundarnoj strani mjernih transformatora. Da bi analizator snage raunao s ispravnim vrijednostima mjernih veliina treba stvarne izmjerene vrijednosti pomnoiti s faktorom koji odgovara prijenosnom omjeru mjernih transformatora. Prijenosni omjer naponskog mjernog
14
VANA NAPOMENA: GPIB adresa definirana u analizatoru snage MORA biti jednaka adresi definiranoj u objektu NORMA GPIB address
90
transformatora se upisuje u objekt cu, a strujnog u objekt ci. Ako se tijekom ispitivanja ne koriste mjerni transformatori, potrebno je u oba objekta upisati broj 1. Radnje u tijeku mjernog procesa: POETAK PROCESA PRIKUPLJANJA PODATAKA Poetkom i zavretkom procesa prikupljanja podataka upravlja objekt NORMA D 5255 M, koji se nalazi u gornjem desnom kutu glavnog prozora mjerenje. Ovaj je objekt vizualno prikazan sklopkom koja ima dva poloaja. Jedan je MJERENJE, a drugi KRAJ. Nakon pokretanja programa se ova sklopka nalazi u poloaju KRAJ. Da bi se zapoelo s procesom prikupljanja podataka dovoljno je sklopku staviti u poloaj MJERENJE. Ako je sve u redu u objektima za numeriki prikaz, na lijevoj strani glavnog prozora, poet e se pojavljivati brojevi koji predstavljaju iznose mjernih veliina. PROCES PRIKUPLJANJA PODATAKA U objektu NORMA D 5255 M se definiraju instrukcije analizatoru snage koje se prenose preko GPIB suelja. Prvo se nizom naredbi daju upute analizatoru snage da se ukljui automatsko podeavanje mjernog opsega, da se mjerne veliine uzastopno oitavaju te da krene proces prikupljanja podataka. Nakon ovih ulaznih instrukcija, definira se uvjetna petlja unutar koje se neprestano alju naredbe i prikupljaju podaci o mjernim veliinama. Unutar te petlje se nakon svakog kruga izraunavaju faktori kojima se mnoe u analizatoru snage izmjereni napon i struja. Poslije toga se analizatoru alje zahtjev koje mjerne veliine prebaciti u raunalo. Odabrano je da lista podataka koju analizator snage prebacuje u raunalo sadri 8 veliina. Zahtjev je napisan u obliku du;di;dp;df;z;ai;bi;ci sukladno naredbama za daljinsko upravljanje analizatorom snage (Tablica 5.4).
NAREDBA ZA PRIKUPLJANJE
du di dp df z ai bi ci
OPIS PRIKUPLJENE MJERNE ZAPIS U LISTI NORMA VELIINE srednja vrijednost sva tri naponska kanala NORMA:NAPON srednja vrijednost sva tri strujna kanala radna snaga koju motor uzima iz mree faktor snage motora frekvencija napajanja struja u fazi L1 (kanal 1) struja u fazi L2 (kanal 2) struja u fazi L3 (kanal 3) NORMA:STRUJA NORMA:SNAGA NORMA:COS FI NORMA:FREQ NORMA:I_R NORMA:I_S NORMA:I_T
Tablica 5.5 Popis mjernih veliina iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja koje se oitavaju u svakom ciklusu prikupljanja podataka
91
Kad ovi podaci dou iz analizatora snage, zapisani su u jednom redu i osim brojeva, sadre svoje nazive i mjerne jedinice. Za daljnji tijek programa su bitne samo numerike vrijednosti prikupljenih mjernih veliina. Zbog toga se GPIB objekt NORMA u kojeg se spremaju prikupljene mjerne veliine definira kao lista od osam brojanih podataka. Nakon to se sve mjerne veliine prikupe potrebno ih je prikazati kako bi korisnik znao njihovu numeriku vrijednost. Zbog toga se svi elementi liste NORMA prikazuju u objektima za numeriki prikaz koji nose istovjetne nazive. Jedino se zadnja tri elementa liste, koji predstavljaju struje po fazama, prikazuju na stupastim grafovima. Takav je prikaz faznih struja odabran da bi se moglo provjeravati simetrija struja motora u sve tri faze. Treba naglasiti da je prikaz prikupljenih mjernih veliina kontinuiran i da jo nema oitavanja. Naime, ovakav se reim rada kod prikupljanja podataka koristi za namjetanje radne toke motora kada e se izvriti oitavanje. PODEAVANJE STUPASTOG PRIKAZA FAZNIH STRUJA U stupastom prikazu faznih struja donji dio stupca promijeni boju ovisno o izmjerenom iznosu. Ako gornja i donja granica stupastog grafa nisu dobro definirane, tada i stupasti prikaz struja nee biti dobar. U ovom sluaju treba pritisnuti izvrni objekt Podesenje stupcastog prikaza struje, koji se nalazi odmah ispod stupastih grafova. Sada se otvara novi prozor koji se u programu zove bar grafovi. Tamo se u objekt Imin(A) upisuje donja granica stupastog grafa, a u objekt Imax(A) gornja granica. Kad se zavri s upisivanjem donje i gornje granice potrebno je pritisnuti izvrni objekt Natrag. Time se vri podeavanje gornje i donje granice stupastih grafova, a prozor bar grafovi se zatvara i pred korisnikom ostaje aktivan glavni prozor mjerenje. Treba napomenuti da sve ovo vrijeme raunalo u pozadini komunicira s analizatorom snage i neprestano prikuplja podatke i numeriki ih prikazuje na zaslonu monitora. OITAVANJE MJERNE TOKE Kad se namjesti radna toka motora na zahtijevanu vrijednost, mogue ju je oitati. Oitavanje mjerne toke se vri pritiskom izvrnog objekta OCITAJ. Unutar ovog objekta se analizatoru alju instrukcije za zaustavljanje mjernog procesa na tri sekunde. Nakon toga se iz analizatora snage prikupljaju podaci o: srednjoj vrijednosti napona i struje, ukupnoj radnoj snazi, faktoru snage te frekvenciji napona napajanja. Zahtjev za mjernim veliinama se alje u obliku du;di;dp;df;z (tablica 5.3), koji se spremaju u listu od 5 brojanih podataka. Ove se vrijednosti spremaju u jednodimenzionalno polje, ali odvojeno, tako da je za svaku veliinu definirano zasebno polje. Matematikim se operacijama prilagoavaju jednodimenzionalna polja snimljenih mjernih toaka u dvodimenzionalno polje, u kojem su mjerne veliine razvrstane po stupcima, a broj mjernih toaka raste s redovima tog polja. Ovo je neophodno 92
napraviti kako bi se mjerne toke prikazale u tablinom objektu OCITANE MJERNE TOCKE. Svaki put kad se mjerna toka oita, u tablinom se objektu doda jedan red. Sve se ovo izvri unutar tri sekunde koliko je mjerenje na analizatoru snage blokirano. Za vrijeme blokade se objekti za numeriki prikaz mjernih veliina zamrznu i nema kontinuiranog prikaza na njima. Nakon tri sekunde je mjerna toka sigurno oitana i analizatoru se alje naredba kojom se ponovo zapoinje mjerenje i kontinuirani prikaz prikupljenih podataka u objektima za numeriki prikaz. CRTANJE KARAKTERISTIKA Da bi se kasnije olakala obrada podataka i crtanje karakteristika, korisniku se prua mogunost crtanja preliminarnih karakteristika praznog hoda ili kratkog spoja. Ovo je potrebno napraviti kako bi korisnik mogao ocijeniti da li ima odstupanja oitanih mjernih toaka od fizikalno ispravnih krivulja karakteristika. Odstupanja se mogu pojaviti, ako npr. frekvencija napajanja motora nije priblino ista za svaku mjernu toku. Pritiskom na izvrni objekt CRTANJE GRAFA otvara se novi prozor pod imenom graficki prikaz. U ovom se prozoru nalaze tri odvojena objekta za crtanje grafova u kojima se crtaju karakteristike snage, struje i faktora snage u funkciji napona napajanja. Grafovi se crtaju tako da se mjerne toke meusobno spajaju pravcem, a granice na x i y osima se automatski podeavaju. Povratak u glavni prozor mjerenje se provodi pritiskom na izvrni objekt Natrag. BRISANJE ZADNJE OITANE TOKE Ukoliko postoji bilo kakav razlog da oitana mjerna toka ne valja i da ju treba izbrisati, potrebno je pritisnuti izvrni objekt BRISI. Ovdje se pomou matematikih operacija za dvodimenzionalna polja brie zadnji red iz tablinog objekta OCITANE MJERNE TOCKE. Uzastopnim pritiskom na izvrni objekt BRISI, mogue je izbrisati sve redove tj. sve snimljene mjerne toke iz tablinog objekta. KRAJ MJERENJA I POVRATAK NA RUNO UPRAVLJANJE ANALIZATOROM SNAGE Kad su sve mjerne toke oitane moe se zavriti s mjerenjem, tj. prikupljanjem podataka. Zavretkom kao i poetkom procesa prikupljanja podataka upravlja objekt NORMA D5255M, koji se nalazi u gornjem desnom kutu glavnog prozora mjerenje. Ovaj je objekt vizualno prikazan sklopkom koja ima dva poloaja. Ako je proces prikupljanja podataka u tijeku, sklopka se nalazi u poloaju MJERENJE. Da bi se mjerenje zaustavilo treba sklopku staviti u poloaj KRAJ. Time se prekida uvjetna petlja definirana u objektu NORMA D5255M i proces prikupljanja podataka prestaje. Treba naglasiti da nakon prestanka procesa prikupljanja podataka analizator snage ostaje u daljinskom reimu rada. To znai da se njegovim funkcijama ne moe upravljati preko tipkovnice na njegovoj prednjoj ploi. Da bi analizator snage prestao primati instrukcije od raunala i preao na runi reim upravljanja potrebno je 93
pritisnuti izvrni objekt Rucno upravljanje, koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje. Radnje tijekom spremanja podataka: SPREMANJE PODATAKA U DATOTEKU Nakon zavrenog mjerenja oitane su mjerne toke pohranjene u memoriji raunala. To nije trajno rjeenje budui da se radna memorija raunala brie kad se ono iskljui. Trajno spremanje snimljenih mjernih toaka vri se u datoteci na vrstom disku raunala ili na nekom od prijenosnih medija za spremanje podataka (floppy disketa, ZIP disketa i sl). Pritiskom izvrnog objekta SPREMANJE, otvara se novi prozor pod imenom spremanje u datoteku, u kojem korisnik unosi dvije grupe podataka: podatke o ispitivanju i podatke o objektu ispitivanja. Podaci o ispitivanju
- naziv ispitivanja (npr. prazni hod ili kratki spoj) - objekt koji se ispituje (npr. asinkroni motor tri) - tip motora - tvorniki broj motora - ime i prezime ispitivaa koji je vodio ispitivanje - datum kada je provedeno ispitivanje i - napomene vezane uz ispitivanje.
Podaci o objektu ispitivanja

- nazivni napon - nazivna struja - nazivna snaga - nazivna brzina vrtnje - otpor statorskog namota - temperatura pri kojoj je taj otpor mjeren i - temperatura statorskog namota motora na kraju ispitivanja. - broj pari polova - nazivni faktor snage - klasa izolacije - nazivna temperatura okoline
Tablica 5.6 Dodatni podaci koji se upisuju u datoteku prikupljenih podataka iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja Preporuljivo je upisati sve te podatke jer se kasnije kod obrade podataka mogu neke stvari ve zaboraviti. Nakon to su podaci o ispitivanju i motoru upisani, pokree se proces spremanja podataka pritiskom izvrnog objekta SPREMI. Time se otvara SAVE AS oblik prozora koji je definiran operativnim sistemom WINDOWS. U njemu se odabire disk i direktorij u koji e se spremiti datoteka s pohranjenim podacima o provedenom pokusu praznog hoda ili kratkog spoja. Format zapisa datoteke je TXT, tj. podaci su u nju zapisani kao tekst s ASCII znakovima. Ovaj je format zapisa najprihvatljiviji jer ga se moe uitati u gotovo sve tekst procesore i tabline kalkulatore, a kako je najprimitivniji zahtjeva vrlo malo memorijskog prostora. Izgled zapisa datoteke se formira tijekom izvoenja naredbi u objektu SPREMI (Prilog A). 5.3 AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA IZ POKUSA OPTEREENJA Pokus optereenja se po tipu koritene mjerne opreme ne razlikuje od pokusa praznog hoda i kratkog spoja. Kao i tamo se za prilagodbu mjerne veliine, i galvansko odvajanje mjernog od energetskog strujnog kruga koriste strujni odnosno naponski mjerne 94
transformatore. Tako se za naponske mjerne transformatore tj. za njihovo mjerno podruje odabire ono koriteno tijekom pokusa praznog hoda, dok se za strujne mjerne transformatore odabiru podeenja koritena tijekom pokusa kratkog spoja. Kao ureaj koji mjeri potrebne mjerne veliine koriten je trofazni analizator snage NORMA D51255M, koja osigurava visoku tonost mjerenja. Da bi se automatiziralo prikupljanje podataka pomou ovog instrumenta napisan je program u TESTPOINT-u. U pokusu optereenja snimaju se vrijednosti prikljuenog napona na stezaljkama statorskog namota, struja, snaga koju motor uzima iz mree, faktor snage15 i brzina vrtnje motora. Ovako izgraen automatizirani sustav olakava i ubrzava snimanje mjernih veliina tijekom pokusa. Kad bi se koristili analogni mjerni instrumenti, trebalo bi tijekom ispitivanja na raspolaganju imati tri ispitivaa, ne bi li se to tonije oitale mjerne veliine. Koritenjem ovakvog sustava se broj ispitivaa se smanjuje na jedan, a njegova se uloga preusmjerava na nadzor i upravljanje samim prikupljanjem podataka. Mjerne se veliine oitavaju gotovo istovremeno to jo vie poveava tonost mjerenja. 5.3.1 MJERNA OPREMA
Mjernu opremu za ovo ispitivanje takoer ine: dva strujna mjerna transformatora dva naponska mjerna transformatora jedan ureaj za mjerenje brzine vrtnje (ako je dostupan) jedan trofazni analizator snage jedno osobno raunalo
Ovakav sastav opreme (Slika 5.2a) omoguava mjerenje sva tri linijska napona, izravno mjerenje dvije fazne struje i raunanje vrijednosti tree, raunanje snaga i pripadajuih faktora snage u svakoj fazi te izravno mjerenje brzine vrtnje.
5.3.2 PROGRAM ZA AUTOMATIZIRANO PRIKUPLJANJE PODATAKA Program je napisan u TESTPOINT-u, a svrha mu je upravljati prikupljanjem podataka tijekom pokusa optereenja asinkronog motora. On zapravo upravlja radom trofaznog analizatora snage NORMA D5255M koji se koristi pri ovom ispitivanju. Kako koriteni mjerni sustav nije omoguavao izravno mjerenje snage na osovini motora, napisan je
15
Obzirom da ispitna stanica posjeduje samo sinusoidalni izvor napajanja, tako izmjeren faktor snage je jednostavno vrijednost cos. U sluaju da napon napajanja motora nije sinusoidalan, npr. ako se motor napaja iz pretvaraa, izmjereni faktor snage bi odstupao od izraunate vrijednosti cos za sinusoidalni napon.
95
potprogram koji preliminarno izraunava i tu vrijednost. Naime sumacijom gubitaka motora i njihovim oduzimanjem od izmjerene ulazne snage dolazi se do vrijednosti snage na osovini. Ova je mogunost vrlo korisna pri namjetanju radne toke motora. Osim toga, program vri zapis oitanih mjernih toaka i podataka o ispitivanju u datoteku koju je mogue spremiti bilo na vrsti disk raunala ili na neki od prijenosnih medija za pohranjivanje podataka. Zapis se vri u prikladnom formatu, koji se kasnije moe iskoristiti za obradu podataka. Kao u prethodnom poglavlju, i ovdje su imena odreenih objekata u programu napisane kosim slovima (OBJEKT ili ime objekta) dok su naredbe unutar pojedinih objekata su jo i podvuene crtom (naredba). Unutar programa su definirana etiri razliita prozora. Glavni prozor u programu se zove mjerenje. On je najvii prozor po hijerarhiji i iz njega se pomou raznih izvrnih objekata pozivaju ostali prozori. Ostala tri prozora koja su definirana unutar ovog programa su: prozor za preliminarno izraunavanje snage na osovini i korisnosti motora - gubici, prozor za definiranje parametara za stupasti prikaz faznih struja - bar grafovi, te prozor za spremanje podataka u datoteku - spremanje. Izgled ovih prozora na kojima su vidljivi svi vani objekti koji se koriste u programu prikazan je na slikama u nastavku teksta.
Slika 5.13 Prozor mjerenje
Slika 5.14 Prozor gubici
Slika 5.15 Prozor bar grafovi
Slika 5.16 Prozor spremanje 96
Koritenje ovog programa se moe podijeliti u tri nezavisne grupe radnji s kojima korisnik mora biti upoznat. Prvo su pripremne radnje kojima se osigurava ispravna komunikacija raunala s analizatorom snage. Nakon pripremih radnji dolaze radnje u tijeku mjernog procesa, koje su vezane za prikupljanje podataka i, na kraju, kad proe ispitivanje, potrebno je prikupljene podatke spremiti u datoteku na raunalu ime se formira trea i posljednja grupa radnji. Pripremne radnje DEFINIRANJE GPIB ADRESE ANALIZATORA U PROGRAMU GPIB adresa analizatora snage se upisuje u objekt NORMA GPIB address, koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje. DEFINIRANJE GPIB ADRESE NA ANALIZATORU SNAGE Isto tako treba provjeriti GPIB adresu koja je zapisana u samom analizatoru snage. Pritiskom na tipku ENTER, koja se nalazi na prednjoj ploi instrumenta, na jednorednom se zelenom zaslonu pojavi poruka ADDR xx, gdje se na mjesto xx upisuje broj adrese analizatora od 01 do 3016. DEFINIRANJE PRIJENOSNIH OMJERA MJERNIH TRANSFORMATORA U gornjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje treba upisati prijenosni omjer naponskih i strujnih mjernih transformatora. Vrijednosti koje analizator snage mjeri nalaze se na sekundarnoj strani mjernih transformatora. Da bi analizator snage raunao s ispravnim vrijednostima mjernih veliina treba stvarne izmjerene vrijednosti pomnoiti s faktorom koji odgovara prijenosnom omjeru mjernih transformatora. Prijenosni omjer naponskog mjernog transformatora se upisuje u objekt cu, a strujnog u objekt ci. Ako se tijekom ispitivanja ne koriste mjerni transformatori, potrebno je u oba objekta upisati broj 1. DEFINIRANJE NAINA MJERENJA BRZINE VRTNJE Program ACQTE.TST je predvien za dva razliita naina mjerenja brzine vrtnje. Prvo je mjerenje brzine vrtnje preko klizanja tj. preko frekvencije napona koji se inducira u rotorskom namotu. Drugi je nain izravno mjerenje brzine vrtnje pomou ugraenog davaa koji se spaja na analizator snage. Objekt koji upravlja izborom naina mjerenja brzine vrtnje je vieuvjetni objekt Mjerenje brzine, a nalazi se na desnoj strani glavnog prozora. Taj objekt nudi tri mogunosti mjerenja brzine: preko klizanja, izravno i ne mjeri se. S lijeve strane svake od ponuenih opcija je kvadrati s tokom u sredini. Samo jedan od njih ima utu toku u sredini kvadratia, to znai da je ta opcija izabrana. Nakon pokretanja programa uta tokica stoji uz opciju NE MJERI SE to znai da nema mjerenja brzine vrtnje. Sada je potrebno odabrati
VANA NAPOMENA: GPIB adresa definirana u analizatoru snage MORA biti jednaka adresi definiranoj u objektu NORMA GPIB address
16
97
eljeni nain mjerenja brzine vrtnje bilo PREKO KLIZANJA ili IZRAVNO. Ovisno o odabranoj opciji mijenjat e se izgled tablinog objekta lijevo od vieuvjetnog objekta Mjerenje brzine. Radnje u tijeku mjernog procesa: POETAK PROCESA PRIKUPLJANJA PODATAKA Poetkom i zavretkom procesa prikupljanja podataka upravlja objekt NORMA D 5255 M, koji se nalazi u gornjem desnom kutu glavnog prozora mjerenje. Ovaj je objekt vizualno prikazan sklopkom koja ima dva poloaja. Jedan je MJERENJE, a drugi KRAJ. Nakon pokretanja programa se ova sklopka nalazi u poloaju KRAJ. Da bi se zapoelo s procesom prikupljanja podataka dovoljno je sklopku staviti u poloaj MJERENJE. Ako je sve u redu u objektima za numeriki prikaz, na lijevoj strani glavnog prozora, poet e se pojavljivati brojevi koji predstavljaju iznose mjernih veliina. PROCES PRIKUPLJANJA PODATAKA U objektu NORMA D 5255 M se definiraju instrukcije analizatoru snage koje se prenose preko GPIB suelja. Prvo se analizatoru snage nizom naredbi definira da se snaga mjeri metodom tri vatmetra, da se ukljui automatsko podeavanje mjernog opsega te da se mjerne veliine uzastopno oitavaju i na kraju da krene proces prikupljanja podataka. Nakon ovih ulaznih instrukcija, definira se uvjetna petlja unutar koje se neprestano alju naredbe i prikupljaju podaci o mjernim veliinama. Unutar te petlje se nakon svakog kruga izraunavaju faktori kojima se mnoe u analizatoru snage izmjereni napon i struja. Poslije toga se analizatoru alje zahtjev koje mjerne veliine prebaciti u raunalo. Odabrano je da lista podataka koju analizator snage prebacuje u raunalo sadri 8 veliina. Zahtjev je napisan u obliku du;di;dp;df;z;ai;bi;ci sukladno naredbama za daljinsko upravljanje analizatorom snage iz tablice 5.4 ovog poglavlja. Kad ovi podaci dou iz analizatora snage, zapisani su u jednom redu i osim brojeva, sadre svoje nazive i mjerne jedinice. Za daljnji tijek programa su bitne samo numerike vrijednosti prikupljenih mjernih veliina. Zbog toga se GPIB objekt NORMA u kojeg se spremaju prikupljene mjerne veliine definira kao lista od osam brojanih podataka. U sluaju da je ureaj za izravno mjerenje brzine vrtnje prikljuen na analizator snage mogue je dobiti informaciju o brzini vrtnje motora. U ovom e sluaju zahtjev za slanje mjernih veliina glasiti du;di;dp;df;z;ai;bi;ci;wb.
98

OPIS PRIKUPLJENE MJERNE ZAPIS U LISTI NORMA VELIINE srednja vrijednost sva tri naponska kanala NORMA:NAPON srednja vrijednost sva tri strujna kanala radna snaga koju motor uzima iz mree faktor snage motora frekvencija napajanja struja u fazi L1 (kanal 1) struja u fazi L2 (kanal 2) struja u fazi L3 (kanal 3) brzina vrtnje NORMA:STRUJA NORMA:SNAGA NORMA:COS FI NORMA:FREQ NORMA:I_R NORMA:I_S NORMA:I_T NORMA:BRZINA
NAREDBA ZA PRIKUPLJANJE du di dp df z ai bi ci wb
Tablica 5.7 Popis mjernih veliina iz pokusa optereenja koje se oitavaju u svakom ciklusu prikupljanja podataka Nakon to se sve mjerne veliine prikupe potrebno ih je prikazati kako bi korisnik znao njihovu numeriku vrijednost. Zbog toga se svi elementi liste NORMA prikazuju u objektima za numeriki prikaz koji nose istovjetne nazive. Jedino se struje po fazama prikazuju na stupastim grafovima, ne bi li se moglo provjeravati simetriju struja motora u sve tri faze. Treba naglasiti da je prikaz prikupljenih mjernih veliina kontinuiran i da jo nema oitavanja. Naime, ovakav se reim rada kod prikupljanja podataka koristi za namjetanje radne toke motora kada e se izvriti oitavanje. PODEAVANJE STUPASTOG PRIKAZA FAZNIH STRUJA U stupastom prikazu faznih struja donji dio stupca promijeni boju ovisno o izmjerenom iznosu. Ako gornja i donja granica stupastog grafa nisu dobro definirane, tada i stupasti prikaz struja nee biti dobar. U ovom sluaju treba pritisnuti izvrni objekt Podesenje stupcastog prikaza struje, koji se nalazi odmah ispod stupastih grafova. Sada se otvara novi prozor koji se u programu zove bar grafovi. Tamo se u objekt Imin(A) upisuje donja granica stupastog grafa, a u objekt Imax(A) gornja granica. Kad se zavri s upisivanjem donje i gornje granice potrebno je pritisnuti izvrni objekt Natrag. Time se vri podeavanje gornje i donje granice stupastih grafova, a prozor bar grafovi se zatvara i pred korisnikom ostaje aktivan glavni prozor mjerenje. Treba napomenuti da sve ovo vrijeme raunalo u pozadini komunicira s analizatorom snage i neprestano prikuplja podatke i numeriki ih prikazuje na zaslonu monitora. OITAVANJE MJERNE TOKE Oitavanje mjerne toke se vri pritiskom izvrnog objekta OCITAJ. Unutar ovog objekta se analizatoru alju instrukcije za zaustavljanje mjernog procesa na tri sekunde. Nakon toga se iz 99
analizatora snage prikupljaju podaci o: srednjoj vrijednosti napona i struje, ukupnoj radnoj snazi, faktoru snage te frekvenciji napona napajanja. Zahtjev za mjernim veliinama se alje u obliku du;di;dp;df;z ili du;di;dp;df;z;wb (Tablica 5.7), koji se spremaju u listu od 5 odnosno 6 brojanih podataka. Ove se vrijednosti spremaju u jednodimenzionalno polje, ali odvojeno, tako da je za svaku veliinu definirano zasebno polje. Matematikim se operacijama prilagoavaju jednodimenzionalna polja snimljenih mjernih toaka u dvodimenzionalno polje, u kojem su mjerne veliine razvrstane po stupcima, a broj mjernih toaka raste s redovima tog polja. Ovo je neophodno napraviti kako bi se mjerne toke prikazale u tablinom objektu OCITANE MJERNE TOCKE. Svaki put kad se mjerna toka oita, u tablinom se objektu doda jedan red. U sluaju da se brzina vrtnje mjeri izravno pomou ugraenog davaa automatski e se popunjavati stupac vezan uz tu veliinu. Ako se pak brzina vrtnje oitava neizravno pomou brojanja njihaja induciranog napona zbog rasipnog polja rotora u odreenom vremenskom intervalu potrebno je te vrijednosti runo unijeti u tablicu. Treba napomenuti da je u ovom trenutku program prilagoen runom oitavanju brzine vrtnje bilo izravno ili neizravno. To je otealo izradu programa, ali bilo potrebno prilagoditi se stvarnosti. Dok traje oitavanje i prijenos podataka iz analizatora u raunalu analizator snage je blokiran. Za vrijeme blokade se objekti za numeriki prikaz mjernih veliina zamrznu i nema kontinuiranog prikaza na njima. Nakon tri sekunde je mjerna toka sigurno oitana i analizatoru se alje naredba kojom se ponovo zapoinje mjerenje i kontinuirani prikaz prikupljenih podataka u objektima za numeriki prikaz. Ako je oitavanje brzine vrtnje runo, nakon prijenosa podataka iz analizatora snage mogu se runo unijeti podaci neovisno o tome da li je analizator snage blokiran ili je ve nastavio s mjerenjem. Kako ne bi kasnije dolo do problema u obradi podataka, treba naglasiti da broj redova u tablici oitanih mjernih toaka mora biti jednak, to je jasno istaknuto tekstualnom porukom koja se nalazi ispod tablice. PRORAUN SNAGE NA OSOVINI I KORISNOSTI MOTORA Mjerni sustav za koji je pisan ovaj program nema mogunost izravnog mjerenja snage na osovini motora. Snaga koju mjeri analizator snage predstavlja ulaznu snagu koju motor uzima iz mree pa ispitiva nema tonu informaciju koliko je u kojem trenutku motor mehaniki optereen. Zbog toga se u programu nudi mogunost preliminarnog prorauna snage na osovini te korisnosti motora za posljednje oitanu mjernu toku. Do snage na osovini motora se dolazi pomou sumacije gubitaka motora [25]. Treba naglasiti da je ovo priblina ocjena, kako gubitaka tako i snage na osovini, zbog toga to nije mogue tono znati temperature namota u svakom trenutku. Njih je potrebno poznavati za izraunavanje strujnih gubitaka motora. No i takva je priblina ocjena bolja nego nikakva. Dakle, pritiskom na izvrni objekt PRORACUN u glavnom prozoru, otvara se prozor gubici. Kad se prozor otvori prvi put treba 100
upisati podatke vane za izraunavanje gubitaka. U prvom redu su to nazivni podaci motora: nazivni napon, struja, snaga, faktor snage i broj pari polova. Zatim treba upisati gubitke trenja i ventilacije te gubitke u eljezu ispitivanog motora vezane uz napon na prikljunim stezaljkama motora. Do ovih se podataka dolazi obradom podataka iz pokusa praznog hoda. To znai da bi se mogunost izraunavanja snage na osovini motora mogla koristiti, treba prije pokusa optereenja provesti pokus praznog hoda te provesti obradu podataka. Na kraju treba jo upisati i podatke o linijskom otporu statorskog namota, temperaturi koja je bila pri mjerenju tog otpora, trenutnoj temperaturi statorskog namota, procijenjenoj trenutnoj temperaturi rotorskog namota te maksimalno dozvoljenoj temperaturi motora, koja je definirana klasom izolacije motora. Ovo posljednje je potrebno upisati kako bi se otpori statorskog i rotorskog namota mogli preraunati na referentnu temperaturu [24]. Kad se ovi podaci jednom upiu, ostaju zapameni u memoriji raunala i ne treba ih ponovo upisivati u tijeku mjernog procesa, osim naravno temperatura statorskog i rotorskog namota koje se tijekom ispitivanja mijenjaju. Sada se moe izvriti izraunavanje mehanike snage na osovini i stupnja korisnosti pritiskom na izvrni objekt IZRACUNAJ u prozoru gubici. Izraunate se vrijednosti prikazuju zajedno s izmjerenom ulaznom snagom i faktorom snage na objektima za numeriki prikaz podataka smjetenim na desnoj strani prozora gubici. Izrazi koji se koriste za izraunavanje ovih vrijednosti detaljno su objanjeni u poglavlju 3.
KORISNOST motora
se izraunava pomou relacije:
P 100 P1
(5.1)
gdje je P1 ulazna snaga koju motor uzima iz mree, a P mehanika snaga na osovini motora. Da bi se mehanika snaga izraunala treba prvo odrediti sve gubitke. To su redom: PCu1 (gubici u bakru statorskog namota), PFe (gubici u eljezu statora), P2el (gubici u bakru rotorskog namota), Ptr,v (gubici trenja i ventilacije) i Pdod (dodatni gubici motora). Kad su ovi gubici poznati MEHANIKA SNAGA NA OSOVINI se izraunava pomou relacije: P = P1 ( PCu1 + PFe + P2 el + Ptr ,v + Pdod )
GUBICI U BAKRU STATORSKOG NAMOTA
(5.2)
se raunaju pomou relacije: (5.3)
PCu1 (kW ) =
1 235 + Tmax 1,5 I 2 Rhl 1000 235 + Thl
gdje su: Tmax - maksimalno dozvoljena temperatura motora (upisana u objekt za unos podataka Tmax(C) u prozoru gubici), Thl - temperatura na kojoj je mjeren linijski otpor statorskog namota (upisana u objekt za unos podataka Tmj(C) u prozoru gubici), I izmjerena struja koju motor uzima iz mree i Rhl - linijski otpor statorskog namota (upisan u
101
objekt za unos podataka Rhl(ohm) u prozoru gubici). Faktor 1/1000 na poetku izraza dolazi zato da bi izraunati gubici bili izraeni u kilovatima.
GUBICI U ELJEZU PFe
se izraunavaju iz pokusa praznog hoda i automatski se upisuju u se raunaju pomou relacije: P2 el = s ( P1 PCu1 PFe ) (5.4)
objekt za unos podataka Pfe(kW) u prozoru gubici;

GUBICI U NAMOTU ROTORA
ovdje je P1 ulazna snaga koju motor uzima iz mree, PCu1 gubici u bakru statorskog namota, PFe gubici u eljezu statora, a s je KLIZANJE koje se rauna prema relaciji: s= 235 + Tmax 235 + Thl 2 pn 1 2 60 f (5.5)
Ova relacija vrijedi ako se mjeri brzina vrtnje. Tmax je maksimalno dozvoljena temperatura motora (upisana u objekt za unos podataka Tmax(C) u prozoru gubici), Tmj je temperatura na kojoj je mjeren otpor statorskog namota (upisana u objekt za unos podataka Tmj(C) u prozoru gubici), 2p je broj polova motora (upisan u objekt za unos podataka 2p u prozoru gubici), n je izmjerena brzina vrtnje motora, a f izmjerena frekvencija. Ako se klizanje izravno mjeri preko frekvencije induciranog napona u rotorskom namotu dobiva se izraz: s= 235 + Tmax N 1 235 + Thl T f (5.6)
Tmax i Tmj poznati su od prije, a N predstavlja izmjereni broj njihaja galvanometra kojim se mjeri inducirani napon u rotoru, T je izmjereni vremenski interval za N njihaja, a f je izmjerena frekvencija napona napajanja motora;
GUBICI TRENJA I VENTILACIJE
se izraunavaju iz pokusa praznog hoda i upisuju u objekt za
unos podataka Pmeh(kW) u prozoru gubici;

DODATNI GUBICI
koji su ostali za kraj raunaju se pomou relacije: I 1 0,5 3 U n I n cos n Pdod (kW ) = I 1000 100 n
2
(5.7)
gdje su Un, In, cosn, redom, nazivni napon, struja i faktor snage motora, dok je I oitana vrijednost struje motora koju uzima iz mree. Faktor 1/1000 na poetku izraza dolazi zato da bi izraunati dodatni gubici bili izraeni u kilovatima. Treba naglasiti, da se ovo izraunavanje vri samo za zadnje oitanu mjernu toku, kako bi se priblino ustvrdilo koliko je osovina motora bila mehaniki optereena u tom trenutku to daje informaciju o radnoj toki motora. Ako ispitiva nije zadovoljan odabirom radne toke moe se vratiti u glavni prozor, izvriti brisanje zadnje oitane mjerne toke te nakon podeavanja parametara optereenja oitati novu mjernu toku za koju e izvriti ovaj 102
preliminarni proraun. Povratak u glavni prozor mjerenje se provodi pritiskom na izvrni objekt Natrag u prozoru gubici, a postupak brisanja zadnje oitane mjerne toke dan je u nastavku teksta. BRISANJE ZADNJE OITANE TOKE Ukoliko je mjerna toka krivo oitana ili postoji bilo kakav drugi razlog da ju treba izbrisati, potrebno je pritisnuti izvrni objekt BRISI. Ovim se objektom pokree izvoenje niza matematikih operacija za dvodimenzionalna polja ime se brie zadnji red iz tablinog objekta OCITANE MJERNE TOCKE. Uzastopnim pritiskom na izvrni objekt BRISI, mogue je izbrisati sve redove tj. sve snimljene mjerne toke iz navedenog tablinog objekta. KRAJ MJERENJA I POVRATAK NA RUNO UPRAVLJANJE ANALIZATORA SNAGE Zavretkom kao i poetkom procesa prikupljanja podataka upravlja objekt NORMA D5255M, koji se nalazi u gornjem desnom kutu glavnog prozora mjerenje. Ovaj je objekt vizualno prikazan sklopkom koja ima dva poloaja. Ako je proces prikupljanja podataka u tijeku, sklopka se nalazi u poloaju MJERENJE. Da bi se mjerenje zaustavilo treba sklopku staviti u poloaj KRAJ. Time se prekida uvjetna petlja definirana u objektu NORMA D5255M i proces prikupljanja podataka prestaje. Treba naglasiti da nakon prestanka procesa prikupljanja podataka analizator snage ostaje u daljinskom reimu rada. To znai da se njegovim funkcijama ne moe upravljati preko vlastite tipkovnice na prednjoj ploi instrumenta. Da bi analizator snage prestao primati instrukcije od raunala i preao u runi reim upravljanja potrebno je pritisnuti izvrni objekt Rucno upravljanje, koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog prozora mjerenje. Radnje tijekom spremanja podataka SPREMANJE PODATAKA U DATOTEKU Nakon zavrenog mjerenja oitane su mjerne toke pohranjene u memoriji raunala. Da bi ih se trajno sauvalo, potrebno je izvriti njihovo spremanje u obliku datoteke na neki od medija za pohranjivanje podataka. U prvom je redu to vrsti disk raunala, a moe biti i neki od prijenosnih medija kao npr. floppy disketa, ZIP disketa i sl. Pritiskom izvrnog objekta SPREMANJE, otvara se novi prozor pod imenom spremanje u datoteku. Tablica 5.8 sadrava dodatne podatke o ispitivanju koje se unose prilikom spremanja u datoteku
103
Podaci o ispitivanju
- naziv ispitivanja (npr. optereenje) - objekt koji se ispituje (npr. asinkroni motor tri) - tip motora - tvorniki broj motora - ime i prezime ispitivaa koji je vodio ispitivanje - datum kada je provedeno ispitivanje i - napomene vezane uz ispitivanje.
Podaci o objektu ispitivanja

- nazivni napon - nazivna struja - nazivna snaga - nazivna brzina vrtnje - otpor statorskog namota - temperatura pri kojoj je taj otpor mjeren i - temperatura statorskog namota motora na kraju ispitivanja. - broj pari polova - nazivni faktor snage - klasa izolacije - nazivna temperatura okoline
Tablica 5.8 Dodatni podaci koji se upisuju u datoteku prikupljenih podataka iz pokusa optereenja Preporuljivo je upisati sve te podatke jer se kasnije kod obrade podataka mogu neke stvari ve zaboraviti. Nakon to su podaci o ispitivanju i motoru upisani, pokree se proces spremanja podataka pritiskom izvrnog objekta SPREMI. Time se otvara SAVE AS oblik prozora koji je definiran operativnim sistemom WINDOWS. U njemu se odabire disk i direktorij u koji e se spremiti datoteka s pohranjenim podacima o provedenom pokusu praznog hoda ili kratkog spoja. Format zapisa datoteke je TXT, tj. podaci su u nju zapisani kao tekst s ASCII znakovima. Ovaj je format zapisa najprihvatljiviji jer ga se moe uitati u gotovo sve tekst procesore i tabline kalkulatore, a kako je najprimitivniji zahtjeva vrlo malo memorijskog prostora. Izgled zapisa datoteke se formira tijekom izvoenja naredbi u objektu SPREMI (Prilog A).17
5.4
AUTOMATIZIRANA OBRADA PODATAKA I IZRADA ISPITNOG PROTOKOLA Obrada podataka i izrada izvjetaja o ispitivanju se provode unutar programa
MPHKSTE.TST koji je napisan u programu TESTPOINT. Sam je program podijeljen u tri dijela: obrada podataka prikupljenih u pokusu praznog hoda; obrada podataka prikupljenih u pokusu kratkog spoja; obrada podataka prikupljenih u pokusu optereenja.
Podjela je izvrena kako bi se olakalo upravljanjem podataka tijekom obrade i kako bi se

17
Potrebno je obratiti panju na broj jedan koji se nalazi na poetku zapisa. Njime se kasnije u programu za obradu podataka signalizira nain mjerenja brzine vrtnje to utjee na odreene algoritme za proraun gubitaka motora. Tijekom snimanja karakteristike optereenja, brzina vrtnje se moe mjeriti izravno u okretajima u minuti ili s pomou klizanja tj. mjerenjem frekvencije rasipnog polja rotorskog namota. Broj 1 na poetku zapisa gore navedenog primjera ukazuje na to da se brzina vrtnje motora snimala s pomou klizanja to se i vidi u tablici snimljenih mjernih toaka na kraju zapisa. Naime zadnja dva stupca N i T(s) predstavljaju broj njihaja kazaljke galvanometra kojim se mjeri inducirani napon u pomonom svitku za mjerenje rasipnog polja rotorskog namota i vrijeme koje je bilo potrebno za taj broj njihaja. Da se brzina snimala izravno, na poetku bi zapisa umjesto broja 1 stajao broj 0, a u tablici snimljenih mjernih toaka bi umjesto stupaca N i T, stajao samo jedan stupac n za brzinu vrtnje.
104
izrada izvjea razdvojila i ograniila na svaki pokus zasebno. Ovo je praktino zbog toga to se veina motora ispituje serijski tj. na njima se provodi pokus praznog hoda i kratkog spoja, dok je pokus optereenja izostavljen. Kod takvih motora nema obrade podataka iz pokusa optereenja i u programu se jednostavno preskae objekt kojim se ta obrada aktivira. U svakom se dijelu programa izraunavaju karakteristine veliine asinkronog motora. To su u praznom hodu gubici trenja i ventilacije te struja i gubici praznog hoda na nazivnom naponu, u kratkom se spoju izraunavaju struja i snaga kratkog spoja na nazivnom naponu te napon kratkog spoja kod kojeg motorom protjee nazivna struja. Izraunavanje parametara iz pokusa optereenja je najsloenije jer se korisnost odreuje sumacijom gubitaka motora pa je za svaku snimljenu mjernu toku potrebno analitiki odrediti itav niz veliina. Osim toga se unutar programa crtaju karakteristike praznog hoda, kratkog spoja i optereenja. Karakteristike se formiraju tako da se na osnovu oitanih mjernih toaka definiraju interpolacijski polinomi. Program prua i mogunost izrade izvjetaja, koji sadre sve potrebne podatke o provedenom ispitivanju i obradi podataka. Uz izvjetaje postoji mogunost ispisa samo karakteristika koje se na taj nain mogu unijeti u slubene mjerne listove18. Na kraju da bi se rezultati obrade trajno sauvali, daje se mogunost spremanja podataka u datoteku na vrstom disku ili nekom drugom prijenosnom mediju za pohranjivanje podataka. Dakle, nakon pokretanja programa pred korisnikom se otvara prozor nazvan glavni prozor (Slika 5.17). U njemu se nalaze tri izvrna objekta: OBRADA PRAZNOG HODA, OBRADA KRATKOG SPOJA i OBRADA OPTEREENJA. Pritiskom na svaki od tih objekata zasebno, korisnika se vodi u odreeni dio programa MPHKSTE.TST.
Slika 5.17 Glavni prozor MPHKSTE
18
TESTPOINT, ima objekt za kreiranje izvjetaja, ali on ne prua velike mogunosti koje bi mogle parirati suvremenim tekst procesorima.
105
5.4.1
OBRADA PODATAKA IZ POKUSA PRAZNOG HODA Pritiskom lijeve tipke mia na objekt OBRADA PRAZNOG HODA, u glavnom prozoru
poziva se prozor za uitavanje i interpolaciju podataka iz pokusa praznog hoda koji se zove PRAZNI HOD.
00001
Slika 5.18 Prozor PRAZNI HOD nakon uitavanja podataka Uitavanje podataka iz pokusa praznog hoda U gornjem se lijevom kutu novootvorenog prozora (Slika 5.18) nalazi objekt UCITAVANJE. Ovaj objekt upravlja uitavanjem podataka koji su prikupljeni u pokusu praznog hoda i spremljeni u datoteku na raunalu. Pritiskom na ovaj objekt operativni sustav raunala otvara prozor za uitavanje datoteke koji je definiran operativnim sustavom Windowsa. To je OPEN oblik prozora u kojem korisnik treba odabrati traenu datoteku i pritiskom na tipku Open uitati podatke program. Treba naglasiti da datoteka koja se moe uitati u ovaj program mora biti napisana u TXT formatu, tj. mora sadravati ASCII tekst i mora biti zapisana u formatu koji definira program ACQPHKS.TST (Prilog A). Ovakav format zapisa sadri sve potrebne podatke o ispitivanju, motoru i mjernim tokama koje su snimljene tijekom pokusa praznog hoda. Nakon uitavanja se u prozoru desno od objekta UCITAVANJE ispie naziv ispitivanja. U ovom je sluaju to prazni hod kojeg je program preuzeo iz drugog reda uitane datoteke. Nadalje, se ispod objekta UCITAVANJE automatski upiu podaci o tipu i tvornikom broju motora, ime ispitivaa koji je vodio ispitivanje i datum kad je ispitivanje provedeno. Desno od ove grupe objekata se nalazi tablini objekt SNIMLJENI PODACI u kojeg se automatski uitaju snimljene mjerne toke. Treba naglasiti da sve ove podatke raunalo uitava iz odabrane TXT datoteke to je 106
omogueno definiranjem datoteke kao liste podataka, koja sadri znakovne i brojane podatke meusobno odvojene novim redom (znak CRLF19). Mjerne su toke u TXT datoteku spremljene u obliku dvodimenzionalnog numerikog polja i to tako da su mjerne veliine razvrstane po stupcima. Da bi se kasnije moglo zasebno pristupiti svakoj mjernoj veliini, treba ovo dvodimenzionalno polje razbiti u pet jednodimenzionalnih polja (nizova). Ove se operacije vre u matematikim objektima koji se pozivaju tijekom izvravanja naredbi u objektu UCITAVANJE. Sada je mogue nacrtati mjerne toke u objektu za crtanje grafova snimljene toke praznog hoda, koji se nalazi na sredinjem dijelu prozora PRAZNI HOD. Ako sluajno nema mjernih toaka znai da ne valjaju podeenja na x i y osima grafa te ih treba korigirati. Podeenje grafa S desne strane objekta za crtanje grafova, u kojem se crtaju mjerne toke, nalazi se objekt Podesenje grafa. Pritiskom na taj objekt otvara se prozor podesi graf. U gornjem dijelu prozora se ispiu maksimalne vrijednost mjernih veliina kako bi korisniku lake bilo odabrati podeenja na osima. Ispod maksimalnih vrijednosti mjernih veliina, nalaze se objekti u koje treba upisati donju granicu intervala na osi (min), gornju granicu intervala na osi (max) te podjelu na osi i to redom za napon, struju, snagu i faktor snage. Nakon to se sve vrijednosti upiu, pritiskom na objekt NATRAG, vri se podeavanje osi i povratak u prozor PRAZNI HOD. Ako i dalje podeenja osi na grafu ne valjaju potrebno je ponoviti korake podeenja osi. Slika 5.19 Prozor za podeavanje osi grafa
Interpolacija mjernih toaka iz pokusa praznog hoda Ako je sve u redu s prikazom mjernih toaka u grafikom objektu, mogu se definirati i nacrtati interpolacijski polinomi. U tu je svrhu potrebno definirati stupnjeve interpolacijskih polinoma. Ti se stupnjevi upisuju u objekte za unos podataka st.polinoma snage, st.polinoma struje i st.polinoma cos fi. Ovi objekti odmah po uitavanju dobivaju vrijednost 3, to se, naravno, u tijeku izvoenja programa moe promijeniti. Osim toga vano je definirati i broj toaka s kojima e se crtati interpolacijski polinom. Ta je vrijednost takoer unaprijed postavljena na 500, to u gotovo svim sluajevima zadovoljava. Broj toaka definira glatkou
19
CRLF (engl. Carriage Return Line Feed) oznaava znak u tekstu kojim se ispoetka zapoinje novi red.
107
interpolacijskog polinoma i to je taj broj vei to je krivulja interpolacijskog polinoma glaa. Interpolacija se vri pomou objekta INTERPOLACIJA, koji se nalazi s desne strane objekta za grafiki prikaz podataka snimljene toke praznog hoda. U TESTPOINT-u se interpolacijski polinom odreuje pomou funkcije fitPolynomial. Ova funkcija ima tri argumenta: polje mjerne veliine koja se crta na x osi grafa, polje mjerne veliine koja se crta na y osi grafa i stupanj interpolacijskog polinoma. U ovom je sluaju napon mjerna veliina koja se crta na osi x, a snaga, struja i faktor snage su mjerne veliine koje se crtaju na osi y. Rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti interpolacijskog polinoma: Primjer: za polinom treeg stupnja koji se definira kao y = a3x3 + a2x2 + a1x + a0 rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti a3, a2, a1 i a0. Za snagu, struju i faktor snage se ovi koeficijenti raunaju u matematikim objektima: koeficijenti snage, koeficijenti struje, koeficijenti cos fi. Da bi se sad nacrtali interpolacijski polinomi treba odrediti jednodimenzionalno rastue polje x vrijednosti, koje e se mnoiti s izraunatim koeficijentima. Kako se u ovom sluaju na x osi crta snimljeni napon to znai da treba napraviti tzv. rampu napona. Za ovo takoer postoji u TESTPOINT-u ugraena funkcija - ramp. Prvo treba definirati interval izmeu dvije susjedne toke tj. korak jednodimenzionalnog polja x vrijednosti: k= U max U min N (5.8)
Ovdje je N broj toaka interpolacijskog polinoma, Umax je najvei lan jednodimenzionalnog polja snimljenih napona, dok je Umin najmanji lan istog polja. Kako se karakteristika praznog hoda snima silazno, to je najvei snimljeni napon na prvom mjestu u polju snimljenih napona, a najmanji je na zadnjem. Sada se moe i iskoristiti funkcija ramp: ramp( N ) k + U min (5.9)
i rezultat je jednodimenzionalni rastui niz, iji je prvi lan Umin i koji ima N elemenata. Kako je korak tog niza k, to je zadnji element niza jednak Umax. Sada se izraunaju y vrijednosti interpolacijskih polinoma pomou ugraene funkcije polynomial koja ima dva argumenta: jednodimenzionalni niz x vrijednosti i koeficijente interpolacijskog polinoma. Ove se operacije provode u matematikim objektima inter snaga, inter struja i inter cos fi. Na kraju se ponovo u objektu za grafiki prikaz snimljene toke praznog hoda crtaju i snimljene mjerne toke i interpolacijski polinomi. Ovo je potrebno da bi korisnik mogao ocijeniti podudaranje interpolacijskog polinoma sa snimljenim mjernim tokama. Ako u prvom koraku neki od 108
interpolacijskih polinoma ne zadovoljava, moe mu se promijeniti stupanj i ponovo pritisnuti lijevom tipkom mia objekt INTERPOLACIJA. Postoji mogunost da neke mjerne toke znatno odstupaju od zamiljene krivulje koja ih spaja tako da se samim postupkom interpolacije nee moi odrediti fizikalno ispravan interpolacijski polinom. Takve je toke mogue ukloniti, jer je na njima najee dolo do greke u mjerenju. Mjerna se toka uklanja tako da se s pomou mia odabere red u objektu za tablini prikaz podataka u kojem se ona nalazi te se pritisne tipka Delete na tipkovnici. Prije samog brisanja TESTPOINT ispisuje poruku s kojom se provjerava da li da se obrie red (engl. row) ili stupac (engl. column). Ovdje naravno treba odabrati brisanje reda jer on predstavlja jednu mjernu toku - Slika 5.20.
00001
Slika 5.20 Prozor za provjeru brisanja stupca ili retka prilikom brisanja mjerne toke (gornji lijevi kut prozora PRAZNI HOD) Obrada podataka iz pokusa praznog hoda Nakon to se dobije zadovoljavajui izgled interpolacijskih polinoma za snagu, struju i faktor snage, mogu se izraunati karakteristine vrijednosti u pokusu praznog hoda asinkronog motora. Ove se vrijednosti raunaju i prikazuju u prozoru racunanje ph podataka, do kojeg se dolazi pritiskom lijeve tipke mia na objekt OBRADA PODATAKA u prozoru PRAZNI HOD. Tamo se automatski u lijevom gornjem kutu ispisuju podaci o objektu ispitivanja, tipu i tvornikom broju motora te datumu kad je provedeno ispitivanje. Ispod toga se ispisuju i podaci o linijskom otporu statorskog namota te temperaturama namota za vrijeme mjerenja otpora i tijekom pokusa praznog hoda. Ovo je potrebno znati za definiranje strujnih gubitaka u praznom hodu motora. Treba naglasiti da su se te vrijednosti upisale prilikom spremanja podataka na kraju pokusa praznog hoda. Na desnoj strani prozora se nalazi objekt za tablini 109
prikaz podataka MJERNE TOCKE, u kojeg se upisuju snimljene mjerne toke u pokusu praznog hoda, koje su moda doivjele odreene modifikacije20 u tablinom objektu SNIMLJENI PODACI iz prozora PRAZNI HOD. Pritiskom lijeve tipke mia na objekt IZRACUNAVANJE zapoinje se s raunanjem parametara praznog hoda kod nazivnog napona, a to su: struja praznog hoda (I0), faktor snage (cos0), ukupni gubici praznog hoda (P0), gubici u eljezu (PFe), strujni gubici praznog hoda (PCu0) i gubici zbog trenja i ventilacije (Ptr,v). Ove se vrijednosti ispisuju u objektima za numeriki prikaz koji se nalaze desno od izvrnog objekta IZRACUNAVANJE. Za izraunavanje struje, faktora snage i snage tj. ukupnih gubitaka na nazivnom naponu koristi se ugraena funkcija polynimial, kojoj se sada kao jedan parametar daje nazivni napon motora, a kao drugi ranije izraunati koeficijenti interpolacijskog polinoma. Sloeniji je nain rastavljanja ukupnih gubitaka praznog hoda. Gubici praznog hoda asinkronog motora se sastoje se od gubitaka u eljezu (PFe), gubitaka u namotu (PCu0) i mehanikih gubitaka (Ptr,v): P0 = PFe + PCu 0 + Ptr ,v Gubici u eljezu, pa tako i gubici zbog trenja i ventilacije stalni su za stalan napon i frekvenciju napajanja. Zbog toga ih je potrebno to tonije odrediti jer se oni ne mijenjaju ovisno o optereenju. To je naroito vano za odreivanje faktora korisnosti pri raznim optereenjima motora. Da bi se tono odredili gubici u eljezu asinkronog motora na odreenom naponu, potrebno je tono poznavati snagu koju motor uzima iz mree (P0), struju praznog hoda (I0) te gubitke zbog trenja i ventilacije (Ptr,v). Snaga P0 i struja I0 su izmjerene veliine, dok se gubici trenja i ventilacije odreuju iz karakteristike praznog hoda. Naime, gubici trenja i ventilacije predstavljaju snagu koju bi stroj uzimao iz mree pri naponu nula kad bi se vrtio nazivnom brzinom vrtnje . U praznom hodu asinkronog motora to je nemogue stvarno izmjeriti jer za niske napone struja motora poinje rasti i motor pone izlaziti iz stanja praznog hoda [6]. Zbog toga je te gubitke potrebno odrediti grafiki tj. treba ekstrapolirati krivulju praznog hoda koja pokazuje ovisnost snage o naponu napajanja do nulte vrijednosti napona. Da bi se to to tonije odredilo potrebno je odvojiti strujne gubici u praznom hodu (PCu0) ime se dobivaju ui gubici praznog hoda tj. samo zbroj gubitaka u eljezu i gubitaka zbog trenja i ventilacije. U samom se programu pomou matematikog objekta Po` ui gubici praznog hoda odreuju prema: P0' = P0 235 + Tt 1,5 I 02 Rhl 235 + Thl (5.11) (5.10)
20
Mogue je da odreene snimljene toke rade probleme pri interpolaciji polinoma te da ih je potrebno izbrisati. Izbrisane se mjerne toke nee pojaviti u tablinom objektu MJERNE TOCKE
110
gdje je Tt temperatura namota statora na kraju pokusa praznog hoda, Thl temperatura namota statorskog namota pri kojem je izmjeren radni otpor Rhl, a I0 predstavlja struju praznog hoda koja protjee namotom statora tijekom pokusa praznog hoda. Kasnije se pomou matematikog objekta Pcu izraunaju strujni gubici u praznom hodu: PCu 0 = P0 P0' (P0'). P0' = PFe + Ptr ,v Sada je potrebno izvriti interpolaciju uih gubitaka praznog hoda pomou objekata koeficijenti Po` i inter Po`. Stupanj interpolacijskog polinoma za ue gubitke praznog hoda jednak je onom za interpolacijski polinom snage, tj. gubitaka u praznom hodu. Obzirom da su gubici trenja i ventilacije stalni, a gubici u eljezu proporcionalni kvadratu napona na stezaljkama motora, ui se gubici praznog hoda, kao funkcija kvadrata napona, mogu aproksimirati pravcem. Ovo vrijedi sve dok magnetski krug motora ne ue u zasienje. Dakle, sada treba odabrati one toke krivulje Po`=f(U2) koje lee na pravcu. Odabir mjernih toaka se radi u uvjetnom objektu I<0.7Io. Tamo se u pomono polje polje Po za Pmeh izdvajaju ui gubici praznog hoda onih mjernih toaka kojima je vrijednost struje praznog hoda manja od 70% iznosa struje praznog hoda pri nazivnom naponu (Poglavlje 3.12), a istovremeno im je iznos struje praznog hoda manji od iznosa struje praznog hoda prethodno oitane mjerne toke. Ova se posljednja provjera vri za sluaj da je struja praznog hoda pri niskim naponima poela rasti21. Jednako tako se u pomono polje polje U^2 za Pmeh*10E6, spremaju pripadni naponi odabranih mjernih toaka koji se prije toga kvadriraju i dijele s 106. Nakon to se odaberu mjerne toke krivulje Po`=f(U2) koje lee na pravcu kroz njih se povlai interpolacijski pravac. Interpolacijski pravac za aproksimaciju linearnog dijela krivulje P0'=f(U2) ima openiti oblik: y = a1 x + a0 Nakon uvrtavanja oznaka za snagu i kvadrat napona dobije se izraz: P0' = k U 2 + Ptr ,v (5.15) (5.14) (5.13) (5.12)
Kao to je ranije reeno, nakon odvajanja strujnih gubitaka, dobiju se ui gubici praznog hoda
Iz ovoga slijedi da odsjeak interpolacijskog pravca na osi ordinate predstavlja gubitke trenja i ventilacije asinkronog motora. To je zapravo koeficijent a0, kojeg uz a1 kao rezultat daje ugraena funkcija u TESTPOINT-u fitLinear. Ove se operacije provode unutar matematikog objekta koeficijenti pravca Po`=f(U^2), gdje se dobiju koeficijenti a1 i a0 te matematikog
21
Kako kako je karakteristika praznog hoda snimana od vieg prema niem naponu to padaju vrijednosti i u polju struja. To znai da je svaki element polja struja manji od prethodnog. Za sluaj da je struja pri niskim naponima poela rasti oitana bi struja bila vea od prethodne.
111
objekta Pmeh u kojem se izdvaja samo koeficijent a0. Vrijednost koeficijenta a0 tj. gubitaka trenja i ventilacije se prikazuje u objektu za numeriki prikaz Pmeh(W) na desnoj strani prozora racunanje ph podataka ispod objekta za tablini prikaz podataka MJERNE TOCKE. Kako su gubici trenja i ventilacije stalni, neovisno o prikljuenom naponu, sada je mogue odrediti gubitke u eljezu pri nazivnom naponu: PFe = P0' Ptr ,v (5.16)
koji se prikazuju u objektu Pfe(W). Tono odreivanje gubitaka trenja i ventilacije uvjetuje tono odreivanje gubitaka u eljezu. Prema tome, pri snimanju karakteristika praznog hoda treba snimiti to vie mjernih toaka pri snienom naponu, da bi se to tonije odredili gubici trenja i ventilacije. No, treba imati na umu, da snimanje karakteristika praznog hoda treba prekinuti pone li motor odlaziti u nestabilnost tj. ako mu struja pone rasti. Da bi se korisniku vizualno prikazalo grafiko odreivanje gubitaka trenja i ventilacije napravljen je u prozoru racunanje ph podataka objekt za grafiki prikaz podataka Uzi gubici praznog hoda. Na njemu se nacrtaju toke uih gubitaka praznog hoda i interpolacijski pravac koji se ekstrapolira do y osi.
00001
Slika 5.21 Ekstrapolacija uih gubitaka praznog hoda Pritiskom lijeve tipke mia na objekt Zatvori koji se nalazi na objektu za grafiki prikaz podataka Uzi gubici praznog hoda zatvara se ovaj objekt ispod kojeg se pojavljuje novi, s nacrtanim karakteristikama praznog hoda. Ovaj se objekt zove Karakteristika praznog hoda, i osim krivulja I=f(U), P=f(U) i cos=f(U) ima krivulju P0`=f(U) te krii na y osi koji oznaava iznos gubitaka trenja i ventilacije.
112
00001
Slika 5.22 Karakteristike praznog hoda Na objektu za grafiki prikaz karakteristika praznog hoda se nalazi izvrni objekt Ekstrapolacija gubitaka praznog hoda koji slui za ponovno prikazivanje objekta za crtanje grafova Uzi gubici praznog hoda. Podeenja za osi objekta za grafiki prikaz podataka Karakteristika praznog hoda se preuzimaju od objekta za grafiki prikaz iz prethodnog prozora snimljene toke praznog hoda. No, moe se desiti da podeenje osi nije prikladno. Da bi se podeenje ispravilo potrebno je lijevom tipkom mia pritisnuti izvrni objekt Podesenje grafa, desno od objekta za crtanje grafova i ponoviti radnje iz toke Podeenje grafa u ovom poglavlju. Ovime su sve funkcionalnosti pri obrada podataka iz pokusa praznog hoda objanjene i, ako je korisnik zadovoljan s obradom moe se pristupiti zavrnim radnjama ispisu izvjetaja i spremanju obraenih podataka u datoteku. Ispis preliminarnog izvjetaja Kad je obrada podataka gotova mogue je ispisati preliminarni izvjetaj, ako je na raunalo prikljuen tampa. Izvjetaj se ispisuje pritiskom lijeve tipke mia na objekt IZVJESTAJ u prozoru racunanje ph podataka. Izgled izvjetaja se nalazi se u poglavlju 5.5, gdje su prikazani primjeri ispitivanja. Naalost izgled izvjetaja nije mogue provjeriti prije ispisivanja. Treba naglasiti da je izvjetaj predvien za ispis u boji, no ako takav tampa nije dostupan, moe posluiti i crno bijeli s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo (Prilog C). Ispis karakteristika praznog hoda Ovo je alternativna opcija predviena za ispis karakteristika praznog hoda na slubeni mjerni list drutva KONAR - Generatori i motori d.d. koji se daje kupcu. Graf se ispisuje na papir formata A4. Gornji lijevi kut grafa je pomaknut 2 cm od lijevog, i 16 cm od gornjeg ruba papira. Graf je irok 15 cm, a visok 10 cm i predvien je za ispis u boji, no kao i ranije, moe posluiti i crno bijeli tampa s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo. 113
Spremanje obraenih podataka u datoteku Nakon zavrene obrade podataka sve su veliine pohranjene u memoriju raunala. Da bi ih se trajno sauvalo, potrebno ih je spremiti u datoteku na vrstom disku raunala ili na nekom od prijenosnih medija za spremanje podataka (floppy disketa, ZIP disketa i sl). Pritiskom lijeve tipke mia na objekt SPREMANJE, otvara se novi prozor koji se zove spremanje u datoteku.
00001
Slika 5.23 Prozor za spremanje podataka u datoteku U ovom prozoru korisnik unosi podatke o ispitivanju koji sadre: Naziv ispitivanja (prazni hod), objekt koji se ispituje (npr. asinkroni motor HELMKE), tip motora, tvorniki broj motora, ime i prezime ispitivaa koji je vodio ispitivanje, datum kada je provedeno ispitivanje i napomene vezane uz ispitivanje. Ovdje se svi podaci unaprijed ispune s podacima iz datoteke u koju su bile spremljene snimljene mjerne toke. Pritiskom lijeve tipke mia na objekt SPREMI, otvara se SAVE AS oblik prozora koji je definiran operativnim sistemom WINDOWS. Ovdje se odabire direktorij u koji e se spremiti datoteka u koju su pohranjeni podaci o provedenom pokusu praznog hoda. Format zapisa datoteke je TXT, to znai da datoteka sadri ASCII tekst. Ovaj je format zapisa najprihvatljiviji jer ga se moe uitati u gotove sve tekst procesore i tabline kalkulatore, a kako je najprimitivniji zahtjeva malo memorijskog prostora. Izgled zapisa datoteke se formira tijekom izvoenja naredbi u objektu SPREMI. U datoteku su spremljeni svi podaci o ispitivanju, o motoru kojeg se ispitivalo, o oitanim mjernim tokama, o interpolacijskim polinomima i svim izraunatim veliinama (Prilog B). Ovako spremljene podatke mogue je uitati u npr. tablini kalkulator MS Excell i tamo vriti daljnju obradu ispitivanja koristei jake prezentacijske alate koje TESTPOINT ne posjeduje. Povratak u prethodni prozor Na prozoru PRAZNI HOD i racunanje ph podataka se u donjem desnom kutu nalazi izvrni objekt NATRAG. On ima funkciju povratka u prethodni prozor. Dakle, ako je trenutno aktivan prozor racunanje ph podataka, onda se pritiskom lijeve tipke mia na objekt NATRAG, zatvara taj prozor i otvara prozor PRAZNI HOD. Ako je pak trenutno aktivan prozor PRAZNI 114
HOD, tada se pritiskom lijeve tipke mia na istoimeni objekt NATRAG taj prozor zatvara i otvara se glavni prozor ime je korisnik spreman da zapone s daljnjom obradom podataka kratkog spoja ili optereenja.
5.4.2
OBRADA PODATAKA IZ POKUSA KRATKOG SPOJA Pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt OBRADA KRATKOG SPOJA, u glavnom
prozoru, poziva se prozor za uitavanje i interpolaciju podataka iz pokusa kratkog spoja koji se zove KRATKI SPOJ.
00001
Slika 5.24 Prozor KRATKI SPOJ nakon uitavanja podataka Uitavanje podataka iz pokusa kratkog spoja Gotovo identino kao i pri obradi praznog hoda u gornjem se lijevom kutu novog prozora KRATKI SPOJ nalazi izvrni objekt UCITAVANJE. Ovaj objekt upravlja uitavanjem podataka koji su prikupljeni tijekom pokusa kratkog spoja i spremljeni su u datoteci na raunalu. Pritiskom lijeve tipke mia na ovaj objekt operativni sustav raunala otvara prozor za uitavanje datoteke. Korisnik treba odabrati ispravni direktorij u kojem je spremljena datoteka i pritiskom na tipku Open uitati podatke. Datoteka pogodna za uitavanje mora sadravati ASCII tekst tj. mora biti u TXT formatu. Da bi uitavanje bilo ispravno datoteka mora biti zapisana u formatu kojeg definira program za prikupljanje podataka iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja asinkronog motora - ACQPHKS.TST (Prilog A). U ovom se zapisu nalaze svi potrebni podaci o ispitivanju, motoru i mjernim tokama koje su snimljene tijekom pokusa kratkog spoja. Nakon uitavanja se u prozoru desno od izvrnog objekta UCITAVANJE ispie naziv ispitivanja. U ovom je sluaju to kratki spoj 115
kojeg je program preuzeo iz drugog reda uitane TXT datoteke. Nadalje, se ispod objekta UCITAVANJE ispiu podaci o tipu i tvornikom broju motora te ime ispitivaa koji je vodio ispitivanje i datum kad je ispitivanje provedeno. Desno od ove grupe objekata se nalazi objekt za tablini prikaz podataka SNIMLJENI PODACI. U njemu se automatski ispiu sve snimljene mjerne toke. Da bi uitavanje na ovakav nain bilo mogue podaci se u datoteci definiraju kao lista, koja sadri znakovne i brojane vrijednosti koji su meusobno odvojeni novim redom (ASCII znak CRLF22). Mjerne su toke u datoteku spremljene u obliku dvodimenzionalnog numerikog polja i to tako da su mjerne veliine razvrstane po stupcima. Da bi se kasnije moglo zasebno pristupiti svakoj mjernoj veliini posebno, treba ovo dvodimenzionalno polje rastaviti u pet jednodimenzionalnih polja tj. nizova. Ove se operacije vre u matematikim objektima koji se pozivaju tijekom izvravanja naredbi u objektu UCITAVANJE. Treba spomenuti da se identian postupak uitavanja provodi i kod obrade praznog hoda i optereenja pa ne treba zbunjivati, ako pojedini objekti u oba prozora imaju isto ime. Oni se u TESTPOINT-u tretiraju kao dva odvojena objekta i ne moe doi do mijeanja podataka. Zadnja od operacija tijekom uitavanja mjernih toaka je njihovo iscrtavanje u objektu za grafiki prikaz podataka snimljene toke kratkog spoja. Kako se osi grafa u objektu za grafiki prikaz automatski ne prilagoavaju iznosima mjernih toaka koje se unutra prikazuju, esta je situacija da ne valjaju podeenja na x i y osima grafa. Zbog toga je potrebno podesiti osi grafa, a sam je postupak objanjen u nastavku teksta. Podeenje grafa S desne strane objekta za crtanje grafova, u kojem se crtaju mjerne toke, nalazi se izvrni objekt Podesenje grafa. Pritiskom lijeve tipke mia na taj objekt otvara se prozor podesi graf. U gornjem dijelu prozora se ispiu maksimalne vrijednost mjernih veliina kako bi korisniku lake bilo odabrati podeenja na osima.
Slika 5.25 Prozor za podeavanje osi grafa Ispod maksimalnih vrijednosti mjernih veliina, nalaze se objekti za unos podataka u koje treba upisati donju granicu intervala na osi (min), gornju granicu intervala na osi (max) te podjelu na osi, i to redom za napon, struju, snagu i faktor snage. Nakon to se sve vrijednosti
22
CRLF (engl. Carriage Return Line Feed) oznaava znak u tekstu kojim se ispoetka zapoinje novi red.
116
upiu, pritiskom lijeve tipke mia na objekt NATRAG, vri se podeavanje osi i povratak u prozor KRATKI SPOJ. Interpolacija mjernih toaka iz pokusa kratkog spoja Ako je sve u redu s prikazom mjernih toaka u objektu za grafiki prikaz, mogu se definirati i nacrtati interpolacijski polinomi. Ovdje se za razliku od praznog hoda krivulja struje ne interpolira. Obzirom da u kratkom spoju izmjerene toke struje u ovisnosti o naponu lee na pravcu koji samo moe mijenjati nagib, odabrano je, radi jednostavnosti, da se te toke samo meusobno spoje linijom. Snaga kratkog spoja i faktor snage se kao i u praznom hodu interpoliraju. U tu je svrhu potrebno definirati stupnjeve interpolacijskih polinoma. Ti se stupnjevi upisuju u objekte st.polinoma snage i st.polinoma cos fi. Ovi objekti odmah po uitavanju dobivaju vrijednost 3 i to se, naravno, u tijeku izvoenja programa moe promijeniti. Osim toga vano je definirati i broj toaka kojim e se crtati interpolacijski polinom. Ta je vrijednost takoer unaprijed postavljena na 500, to u gotovo svim sluajevima zadovoljava. Broj toaka definira glatkou interpolacijskog polinoma i to je taj broj vei to je krivulja interpolacijskog polinoma glaa. Interpolacija se vri pomou objekta INTERPOLACIJA, koji se nalazi s desne strane objekta za grafiki prikaz snimljene toke kratkog spoja. U TESTPOINT-u se interpolacijski polinom odreuje pomou funkcije fitPolynomial. Ova funkcija ima tri argumenta: polje mjerne veliine koja se crta na x osi grafa, polje mjerne veliine koja se crta na y osi grafa i stupanj interpolacijskog polinoma. U ovom je sluaju napon mjerna veliina koja se crta na x osi, a snaga, struja i faktor snage su mjerne veliine koje se crtaju na y osi. Rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti interpolacijskog polinoma. Primjer: za polinom treeg stupnja koji se definira kao y = a3x3 + a2x2 + a1x + a0 rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti a3, a2, a1 i a0. Za snagu i faktor snage se ovi koeficijenti raunaju u matematikim objektima: koeficijenti snage i koeficijenti cos fi. Da bi se sad nacrtali interpolacijski polinomi treba odrediti jednodimenzionalno polje rastuih x vrijednosti, koje e se mnoiti s izraunatim koeficijentima. Kako se u ovom sluaju na x osi crta snimljeni napon to znai da treba napraviti rampu napona. Za ovo takoer postoji ugraena funkcija u TESTPOINT-u - ramp. Prvo treba definirati interval izmeu dvije susjedne toke u rampi napona prema izrazu (5.8) i iskoristiti funkcija ramp prema izrazu (5.9). Rezultat je jednodimenzionalni rastui niz, iji je prvi lan najnii snimljeni napon, a zadnji najvei snimljeni napon. Sada se raunaju y vrijednosti interpolacijskih polinoma pomou ugraene funkcije polynomial koja ima dva 117
argumenta: rampu x vrijednosti i koeficijente interpolacijskog polinoma. Ove se operacije provode u matematikim objektima inter snaga i inter cos fi. Na kraju se ponovo u objektu za grafiki prikaz snimljene toke kratkog spoja crtaju snimljene mjerne toke i interpolacijski polinomi. Ako u prvom koraku neki od interpolacijskih polinoma ne zadovoljava, moe mu se promijeniti stupanj i ponovo pritisnuti lijevom tipkom mia objekt INTERPOLACIJA
00001
Slika 5.26 Interpolacija krivulja Mogue je da zbog nekih mjernih toaka koje znatno odstupaju sa zamiljene krivulje koja spaja mjerne toke, nee biti mogue odrediti fizikalno ispravan interpolacijski polinom. Takve se toke moe ukloniti, jer su one najee uzrokovane grekom u mjerenju. Mjerna se toka uklanja tako da se s pomou mia odabere red u kojoj se nalazi mjerna toka i pritisne tipku Delete na tipkovnici. Prije samog brisanja TESTPOINT ispisuje poruku u kojoj pita da li da se obrie red (engl. row) ili stupac (engl. column). Kako su mjerne veliine razvrstane po stupcima to znai da mjernu toku predstavljaju redovi objekta za tablini prikaz podataka. Stoga pri brisanju mjerne toke treba paziti da se izbrie red, a nikako ne stupac. Obrada podataka iz pokusa kratkog spoja Nakon to se dobije zadovoljavajui izgled interpolacijskih polinoma za snagu i faktor snage, mogu se izraunati karakteristine vrijednosti u pokusu kratkog spoja asinkronog motora. Ove se vrijednosti raunaju i prikazuju u prozoru racunanje ks podataka, do kojeg se dolazi pritiskom lijeve tipke mia na objekt OBRADA PODATAKA u prozoru KRATKI SPOJ. Tamo se automatski u lijevom gornjem kutu ispisuju podaci o objektu, tipu i tvornikom broju motora te datumu kad je provedeno ispitivanje. Ispod toga se ispisuju i podaci o nazivnom naponu i struji motora. Ovo je potrebno znati da bi se izraunala vrijednost struje kratkog spoja pri nazivnom naponu, kao i vrijednost napona, snage i faktora snage pri nazivnoj struji u kratkom spoju. Na desnoj strani prozora se nalazi objekt za tablini prikaz podataka MJERNE 118
TOCKE. U njega se upisuju mjerne toke zapisane u tablinom objektu SNIMLJENI PODACI iz prozora PRAZNI HOD 23. Pritiskom lijeve tipke mia na objekt IZRACUNAVANJE zapoinje se raunanje parametara kratkog spoja za nazivnu struju, te raunanje iznosa struje kratkog spoja na nazivnom naponu. Ove se vrijednosti ispisuju u objektima za numeriki prikaz. Za izraunavanje snage i faktora snage pri nazivnoj struji koristi se ugraena funkcija polynimial. Kako su interpolacijski polinomi za snagu i faktor snage definirani kao funkcija napona, to znai da prvo treba odrediti napon kratkog spoja kod kojeg statorskim namotom motora tee nazivna struja. Postupak za odreivanje tog napona se sastoji u tome da se odredi interval u jednodimenzionalnom polju snimljenih struja unutar kojeg se nalazi nazivna struja motora, to se postie brojanjem indeksa polja u uvjetnoj petlji petlja2. Poznavajui indekse struja odaberu se pripadne vrijednosti napona i dobiju se koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog kuta zamiljenog pravokutnika na grafu I=f(U) unutar kojeg se nalazi toka In=f(Uk). Koristei jednadbu pravca kroz dvije toke i poznavajui vrijednost nazivne struje moe se izraunati napon kratkog spoja Uk to se i postie istoimenim matematikim objektom (Uk). Ovaj se napon sada uvrsti u koeficijente interpolacijskog polinoma snage kratkog spoja i faktora snage. Rezultat operacija su iznosi snage kratkog spoja i faktora snage za nazivnu struju motora. Ove se operacije provode u matematikim objektima Pk i cos fi k. Ostaje jo izraunati struju kratkog spoja na nazivnom naponu i omjer te struje i nazivne struje motora. Struja kratkog spoja na nazivnom naponu se priblino rauna tako da se povue pravac kroz dvije toke snimljene na najviem naponu. Sama operacija se provodi u matematikom objektu Ikn iji se rezultat koristi za raunanje omjera struje kratkog spoja na nazivnom naponu i nazivne struje motora u matematikom objektu Ikn/In. Da bi se vrijednost struje kratkog spoja na nazivnom naponu to tonije izraunala potrebno je snimiti struju pri to je mogue viem naponu. No, treba paziti da se ne pregrije motor. Izraunate se vrijednosti prikazuju u objektima za numeriki prikaz podataka iznad objekta za grafiki prikaz podataka karakteristika kratkog spoja u kojem su nacrtane krivulje: I=f(U), P=f(U) i cos=f(U). Moe se desiti da podeenje grafa ne odgovara to se ispravlja pritiskom lijeve tipke mia na objekt Podesenje grafa. Ovaj se objekt nalazi desno od objekta za crtanje grafova, za podeavanje osi grafa potrebno je ponoviti radnje iz paragrafa Podeenje grafa ovog poglavlja. Ovime je obrada podataka iz pokusa kratkog spoja zavrena.
23
Mogue je da odreene snimljene toke rade probleme pri interpolaciji polinoma te da ih je potrebno izbrisati. Izbrisane se mjerne toke nee pojaviti u tablinom objektu MJERNE TOCKE
119
00001
Slika 5.27 Prikaz prozora s nacrtanim karakteristikama kratkog Ispis preliminarnog izvjetaja Kad je obrada podataka gotova prikladno je ispisati preliminarni izvjetaj, uz uvjet da je na raunalo prikljuen tampa. Izvjetaj se ispisuje pritiskom lijeve tipke mia na objekt IZVJESTAJ u prozoru racunanje ks podataka. Izgled izvjetaja se nalazi se u poglavlju 5.5 gdje su prikazani primjeri ispitivanja. Izgled izvjetaja nije mogue provjeriti prije ispisa, ali treba naglasiti da je izvjetaj predvien za ispis u boji. Ako takav tampa nije dostupan, moe posluiti i crno bijeli s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo. Ispis karakteristika kratkog spoja Ovo je alternativna opcija predviena za ispis karakteristika kratkog spoja na slubeni mjerni list drutva KONAR Generatori i motori d.d. koji se daje kupcu. Graf se ispisuje na papir formata A4. Gornji lijevi kut grafa je pomaknut 2 cm od lijevog, i 16 cm od gornjeg ruba papira. Graf je irok 15 cm, a visok 10 cm i predvien je za ispis u boji, no kao i ranije, moe posluiti i crno bijeli tampa s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo. Spremanje obraenih podataka u datoteku Da bi ih se obraene podatke o pokusu kratkog spoja trajno sauvalo, potrebno ih je spremiti u datoteku na vrstom disku raunala ili na nekom od prijenosnih medija za spremanje podataka (floppy disketa, ZIP disketa i sl). Pritiskom lijeve tipke mia na objekt SPREMANJE, otvara se novi prozor koji se zove spremanje u datoteku - Slika 5.28.
120
00001
Slika 5.28 Prozor za spremanje podataka iz pokusa kratkog spoja Na njemu korisnik unosi podatke o ispitivanju koji sadre: Naziv ispitivanja (optereenje), objekt koji se ispituje (npr. asinkroni motor NAICECEMENT), tip motora, tvorniki broj motora, ime i prezime ispitivaa koji je vodio ispitivanje, datum kada je provedeno ispitivanje i napomene vezane uz ispitivanje. Ovdje se svi podaci unaprijed ispune s podacima iz datoteke u koju su bile spremljene snimljene mjerne toke. Pritiskom lijeve tipke mia na objekt SPREMI, otvara se SAVE AS oblik prozora koji je definiran operativnim sistemom WINDOWS. Ovdje se odabire direktorij i naziv datoteke u koju e biti pohranjeni obraeni podaci iz pokusa kratkog spoja. Format zapisa datoteke je TXT, tj. datoteka sadri ASCII tekst. Ovaj je format zapisa najprihvatljiviji jer ga se moe uitati u gotove sve tekst procesore i tabline kalkulatore, a kako je najprimitivniji zahtjeva malo memorijskog prostora. Time se omoguava daljnja obrada podataka iz pokusa kratkog spoja koritenjem npr. tablinog kalkulatora MS Excell, koji ima puno jae prezentacijske alate od TESTPOINT-a. Izgled zapisa datoteke se formira tijekom izvoenja naredbi u objektu SPREMI. U datoteku su spremljeni svi podaci o ispitivanju, o motoru kojeg se ispitivalo, o oitanim mjernim tokama, o interpolacijskim polinomima i svim izraunatim veliinama (Prilog B). Povratak u prethodni prozor Unutar prozora KRATKI SPOJ i racunanje ks podataka se u donjem desnom kutu nalazi izvrna objekt NATRAG. On ima funkciju povratka u prethodni prozor. Dakle, ako je trenutno aktivan prozor racunanje ks podataka, onda se pritiskom lijeve tipke mia na objekt NATRAG, zatvara taj prozor i otvara prozor KRATKI SPOJ. Ako je pak trenutno aktivan prozor KRATKI SPOJ, tada se pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt NATRAG taj prozor zatvara i otvara se glavni prozor ime je omoguen nastavak obrade podataka iz pokusa optereenja.
121
5.4.3
OBRADA PODATAKA IZ POKUSA OPTEREENJA Pritiskom lijeve tipke mia na objekt OBRADA OPTEREENJA u glavnom prozoru,
poziva se prozor za uitavanje podataka iz pokusa optereenja koji se u programu naziva OPTEREENJE.
00001
Slika 5.29 Prozor OPTEREENJE nakon uitavanja podataka Uitavanje podataka iz pokusa optereenja Ovaj se prozor dosta razlikuje po izgledu od prozora za uitavanje podataka iz praznog hoda i kratkog spoja asinkronog motora. U njegovom se gornjem lijevom kutu nalazi objekt UCITAVANJE, koji upravlja uitavanjem podataka iz datoteke u koju su spremljeni prikupljeni podaci u pokusu optereenja. Pritiskom lijeve tipke mia na ovaj objekt operativni sustav raunala otvara prozor za uitavanje datoteke. Korisnik treba odabrati ispravnu datoteku, odnosno, direktorij u koji je spremljena dotina datoteka te pritiskom na tipku Open uitati podatke u program. Datoteka koju je mogue uitati mora biti u TXT formatu i to je jo i vanije mora biti zapisana u formatu kojeg definira program ACQTE.TST (Prilog A). Ovakav format zapisa sadri sve potrebne podatke o ispitivanju, motoru i mjernim tokama koje su snimljene tijekom pokusa optereenja. Nakon uitavanja se u prozoru desno od objekta UCITAVANJE ispie naziv ispitivanja. U ovom je sluaju to optereenje to je program preuzeo iz treeg reda uitane datoteke. Nadalje, se ispod objekta UCITAVANJE upiu podaci o objektu ispitivanja, njegovom tipu i tvornikom broju te datum kad je ispitivanje provedeno i ime ispitivaa koji je vodio ispitivanje. Nadalje se ispod ove grupe objekata upisuju podaci o motoru. To su nazivni podaci (nazivni napon, struja, snaga, faktor snage, brzina vrtnje broj polova i klasa izolacije) i podaci linijskom otporu statorskog namota, 122
temperaturi pri kojoj je taj otpor mjeren te temperaturi statorskog i rotorskog namota za vrijeme ispitivanja. Dolje desno od objekata UCITAVANJE se nalazi objekt za tablini prikaz podataka u kojeg se automatski uitaju snimljene mjerne toke. Izgled, tj. odabir ovog objekta ovisi o tome da li je prvi broj na poetku TXT datoteke 0 ili 1. Taj broj zapravo predstavlja nain snimanja brzine vrtnje odnosno klizanja asinkronog motora. Ako je na poetku zapisa broj 1 znai da se tijekom pokusa optereenja snimalo klizanja s pomou brojanja njihaja kazaljke galvanometra24 koji je mjerio inducirani napon u rotorskom namotu. U ovom e se sluaju izmjerene mjerne toke upisati u objekt za tablini prikaz podataka sa sedam stupaca koji se zove snimljeno klizanje. Ako je, pak, na prvom mjestu uitane TXT datoteke broj 0 znai da se tijekom pokusa optereenja brzina vrtnje motora mjerila izravno. U tom e se sluaju snimljene mjerne toke upisati u tablini objekt sa est stupaca koji se zove snimljena brzina. Ova se dva objekta za tablini prikaz podataka ne pojavljuju istovremeno u prozoru OPTEREENJE. Oni se meusobno izmjenjuju ovisno o vrijednosti prvog broja uitane datoteke. Izraunavanje gubitaka, korisnosti, i momenta motora Ispod tablice u koju se uitaju snimljene mjerne toke nalaze se jo dva objekta za tablini prikaz podataka: TABLICA 1 i TABLICA 2. Oni sadre podatke o gubicima, korisnosti i brzini vrtnje motora koje treba izraunati. Ovi su objekti nakon uitavanja prazni. U objektu TABLICA 1 se nalaze: gubici u statorskom namotu (Pcu1), gubici u eljezu statora (Pfe), ukupni gubici u statoru (Pg1), gubici u rotorskom namotu (P2el), gubici zbog trenja i ventilacije (Pmeh), dodatni gubici (Pdod) i ukupni gubici u rotoru (Pg2). TABLICA 2 sadri ove veliine: razvijenu snagu na osovini (P), ukupne gubitke (Pg), snagu koji motor uzima iz mree (P1), korisnost (eta), brzinu vrtnje (n), klizanje motora (s) i moment motora preraunat na nazivni napon. Sve se ove veliine ionako izraunavanja ispisuju u tablinim objektima. Izraunavanje se pokree pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt PRORACUN koji se nalazi na lijevoj strani prozora OPTEREENJE. Proces izraunavanja podataka zapoinje razdvajanjem snimljenih mjernih veliina iz jednog dvodimenzionalnog polja u vie jednodimenzionalnih polja - nizova. Ovisno o tome je li snimano klizanje ili brzina vrtnje motora tih e nizova biti sedam ili est. Nakon razdvajanja mjernih veliina se definira referentna temperatura za raunanje strujnih gubitaka to ovisi klasi izolacije motora. Primjerice se za klasu izolacije B odabire temperatura 95C, a za klasu F 115C [27]. U nastavku se vre neke pripremne radnje kojima se koje je potrebno izvriti prije poetka izraunavanja traenih veliina. Tablica 5.9 prikazuje na koji se nain izraunavaju veliine u
24
Kako je frekvencija induciranog napona u rotorskom namotu niska njihaji kazaljke osjetljivog galvanometra prate taj napon. Brojanjem njihaja kazaljke galvanometra mogue je odrediti klizanje tj. brzinu vrtnje asinkronog motora
123
programu, gdje se u potpunosti potivaju zahtjevi vezane uz odreivanje korisnosti asinkronog motora sumacijom gubitaka definirane propisom [25].
NAZIV VELIINE klizanje NAZIV MATEMATIKOG OBJEKTA s snimljeni MATEMATIKI IZRAZ s[% ] = 100 235 + Tt N T f 235 + Thl NAZIV OBJEKTA ZA SPREMANJE PODATAKA klizanje NAPOMENA - brzina se snima preko klizanja - zaokrueno na etiri decimale - brzina se snima izravno - zaokrueno na etiri decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale - zaokrueno na dvije decimale
klizanje gubici u bakru statora gubici u eljezu dodatni gubici ukupni gubici u statoru gubici u rotorskom namotu gubici trenja i ventilacije ukupni gubici u rotoru ukupni gubici motora razvijena snaga na osovini korisnost brzina vrtnje moment motora
s iz brzine
2 p n 235 + Tt s[% ] = 100 1 120 f 235 + T hl
klizanje
Pcu1 Pfe Pdod Pg1
PCu1 [kW ] =
235 + Tt 1 1,5 I 12 Rl 1000 235 + Thl
gubici Cu statora gubici Fe statora

2
PFe [kW ] = P0' Ptr ,v

Pdod [kW ] = I1 1 0,5 3 U n I n cos n I 1000 100 n
dodatni gubici ukupni gubici statora
(Pg1 prva tocka)25
Pg1[kW ] = PCu1 + PFe P2el [kW ] = s P 1 Pg
(P2 el prva tocka)25
P2el
gubici struje rotora meh gubici ukupni gubici rotora ukupni gubici korisna snaga korisnost brzina iz klizanja moment
proraunava se tijekom obrade podataka iz pokusa praznog hoda Pg2 Pg P PFe [kW ] = P2el + Ptr , v + Pdod
(Pg2 prva tocka)25
(Pg prva tocka)25
Pg [kW ] = Pg1 + Pg 2
P[kW ] = P 1 Pg
(P prva tocka)25
(eta prva tocka)25
eta
[%] = 100
n min 1 = M [kNm] =
P P 1
(n iz klizanja prva tocka)25
n iz klizanja M
120 f (1 s ) 2p 30 P U n n U
2
(M prva tocka)
25
Tablica 5.9 Izraunavanje gubitaka u programu U tablici su navedena imena matematikih objekata koji se pozivaju unutar izvrnog objekta PRORAUN, matematiki izraz koji se koristi za izraunavanje i naziv polja u koje se izraunati elementi privremeno spremaju. Nakon to se sve ove veliine izraunaju prikau se u objektima za tablini prikaz podataka TABLICA 1 i TABLICA 2. Slika 5.30 prikazuje izgled prozora OPTEREENJE.
25
TESTPOINT objektima automatski dodjeljuje tipove podataka. Kad se u praznom objektu nakon neke matematike operacije spremi jedan broj, tada je taj objekt po definiciji broj, a ne jednodimenzionalno polje s jednim elementom. Nevolja nastaje pri koritenju matematikih objekata u kojima se kao operandi koriste odreeni elementi nizova. Ako se na to mjesto uvrsti objekt, koji kod raunanja prve toke nije polje nego broj, nastaje greka i program se zaustavlja. Zbog toga su definirani pomoni matematiki objekti s dodatkom prva toka u kojima se kao parametar poziva obian broj, a ne element jednodimenzionalnog polja s indeksom. Ovi se objekti koriste samo za izraunavanje prve toke pojedinih veliina i kasnije se ne koriste.
124
00001
Slika 5.30 Prozor OPTEREENJE nakon izraunavanja veliina Priprema za interpolaciju karakteristika optereenja Nakon to je izraunavanje veliina gotovo poeljno je izraunate vrijednosti prikazati grafiki tj. nacrtati karakteristine krivulje za pokus optereenja asinkronog motora. Te su krivulje smjetene u drugom prozoru koji se zove INTERPOLACIJA, a do njega se dolazi pritiskom na izvrni objekt INTERPOLACIJA KRIVULJA, koji se nalazi u gornjem desnom kutu prozora OPTERECENJE.
Slika 5.31 Prozor INTERPOLACIJA prije povlaenja interpolacijskih polinoma Prozor INTERPOLACIJA (Slika 5.31) ima na desnoj strani dva objekta grafiki prikaz podataka. Gornji se objekt zove eta, cos fi, P1, Pg i kao to mu samo ime kae slui za crtanje karakteristika korisnosti =f(P), faktora snage cos =f(P), ulazne snage P1=f(P) i ukupnih gubitaka motora Pg=f(P). Drugi pak objekt nosi naziv I1, n, s i slui za crtanje karakteristika struje I1=f(P), brzine vrtnje n=f(P) i klizanja motora s=f(P). Nakon prvog pozivanja prozora
125
INTERPOLACIJA u objektima za grafiki prikaz se trebaju iscrtati izmjerene i izraunate toke karakteristika optereenja. Ako se te toke ne vide znai da ne valjaju podeenja na grafovima te ih treba promijeniti. Podeenje grafova U gornjem se desnom kutu prozora INTERPOLACIJA nalazi izvrni objekt Podesenja za grafove. Pritiskom lijeve tipke mia na taj objekt otvara se novi prozor podesi grafove - Slika 5.32. Granine vrijednost veliina se ispiu u gornjem lijevom dijelu prozora kako bi korisniku bilo lake odabrati podeenja na osima karakteristika tereta. Ovo se koristi kasnije za podeenje grafova u kojima se vri interpolacija karakteristika optereenja. Desno od ovih vrijednosti su objekti za unos podataka u koje se upisuju podeenja za x os grafova tj. za os na kojoj se prikazuje razvijena snaga na osovini motora. Ispod toga se nalaze objekti za odreivanje donjih i gornjih granica intervala na osima za prikaz ostalih veliina. Donju granicu intervala na osi treba upisati u objekt koji ima oznaku (min), gornju granicu intervala u objekt s oznakom (max), a podjelu osi u objekt s oznakom podjela. Nakon to se sve vrijednosti upiu, pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt NATRAG, vri se podeenje osi grafova i povratak u prozor INTERPOLACIJA.
Slika 5.32 Prozor PODESI GRAFOVE Interpolacija toaka na karakteristikama optereenja Desno od objekata za grafiki prikaz podataka u prozoru INTERPOLACIJA se nalaze objekti za unos podataka u koje se upisuju stupnjevi interpolacijskih polinoma. To su redom: st. pol eta za unos stupnja polinoma karakteristike =f(P) korisnost st. pol cos fi za unos stupnja polinoma karakteristike cos =f(P) - faktor snage st. pol P1 za unos stupnja polinoma karakteristike P1=f(P) - ulazna snaga st. pol Pg za unos stupnja polinoma karakteristike Pg=f(P) - ukupni gubici 126
st. pol I1 za unos stupnja stupanj polinoma karakteristike I1=f(P) - struja kroz stator st.pol n za unos stupnja polinoma karakteristike n=f(P) - brzina vrtnje st. pol s za unos stupnja polinoma karakteristike s=f(P) - klizanje.
Svi ovi objekti odmah po uitavanju dobivaju vrijednost 3, to se, naravno, tijekom izvoenja programa moe promijeniti. Osim toga vano je definirati i broj toaka kojim e se crtati interpolacijski polinomi. Ta je vrijednost takoer unaprijed postavljena na 200, to u gotovo svim sluajevima zadovoljava. Broj toaka definira glatkou interpolacijskog polinoma i to je taj broj vei to je krivulja interpolacijskog polinoma glaa. Interpolacija se vri pomou objekata INTERPOLACIJA Graf 1 i INTERPOLACIJA Graf 2, koji se nalaze u gornjem desnom kutu svakog od objekata za crtanje grafova. Unutar ovih izvrnih objekata izvodi se niz naredbi za odreivanje interpolacijskog polinoma. U TESTPOINT-u se interpolacijski polinom odreuje pomou funkcije fitPolynomial. Ova funkcija ima tri argumenta: polje mjerne veliine koja se crta na x osi grafa, polje mjerne veliine koja se crta na y osi grafa i stupanj interpolacijskog polinoma. U ovom je sluaju razvijena snaga na osovini motora veliina koja se crta na x osi, a ostale se veliine crtaju na y osi. Rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti interpolacijskog polinoma: Primjer: za polinom treeg stupnja koji se definira kao y = a3x3 + a2x2 + a1x + a0 rezultat funkcije fitPolynomial su koeficijenti a3, a2, a1 i a0. Matematiki objekti unutar kojih se odreuju koeficijenti interpolacijskih polinoma su: koeficijenti eta - koeficijenti interpolacijskog polinoma =f(P) korisnost koeficijenti p.f - koeficijenti interpolacijskog polinoma cos =f(P) - faktor snage koeficijenti P1 - koeficijenti interpolacijskog polinoma P1=f(P) - ulazna snaga koeficijenti Pg - koeficijenti interpolacijskog polinoma Pg=f(P) - ukupni gubici koeficijenti I1 - koeficijenti interpolacijskog polinoma I1=f(P) - struja kroz stator koeficijenti n - koeficijenti interpolacijskog polinoma n=f(P) - brzina vrtnje koeficijenti s - koeficijenti interpolacijskog polinoma s=f(P) - klizanje
Da bi se interpolacijski polinomi nacrtali treba odrediti jednodimenzionalno polje rastuih x vrijednosti, koje e se mnoiti s izraunatim koeficijentima. U ovom se sluaju na x osi crta izraunata razvijena snaga na osovini motora. To znai da je potrebno kreirati rastui niz iji e se raspon vrijednosti kretati unutar granica izraunatih vrijednosti za razvijenu snagu na osovini motora. Broj lanova tog niza odreen je ranije upisanim brojem toaka s kojim e se 127
crtati interpolacijski polinomi. Za kreiranje takvog niza u TESTPOINT-u takoer postoji ugraena matematika funkcija u ramp. Prvo treba definirati korak rastueg niza, to je zapravo interval izmeu dvije susjedne toke: k= Pmax Pmin N (5.17)
Ovdje je N upisani broj toaka interpolacijskog polinoma iz istoimenog objekta za unos podataka, Pmax je najvei lan jednodimenzionalnog polja izraunatih razvijenih snaga na osovini, a Pmin najmanji. Kako se karakteristika optereenja snima silazno, to je najvea izraunata razvijena snaga na osovini motora na prvom mjestu polja, a najmanja na zadnjem. Sada se moe iskoristiti ugraena funkcija ramp: ramp( N ) k + Pmin (5.18)
i rezultat je jednodimenzionalni rastui niz, iji je prvi lan Pmin i ima N elemenata. Kako je korak tog niza k slijedi da je zadnji element niza jednak Pmax. Sada se raunaju y vrijednosti interpolacijskih polinoma pomou ugraene funkcije polynomial koja ima dva argumenta: niz x vrijednosti i koeficijente interpolacijskog polinoma. Ove se operacije provode u matematikim objektima inter eta, inter p.f, inter P1, inter Pg, inter I1, inter n i inter s. Na kraju se ponovo u objektima za crtanje grafova crtaju toke i interpolacijski polinomi karakteristika optereenja. Ako u prvom koraku neki od interpolacijskih polinoma ne zadovoljavaju, moe mu se promijeniti stupanj i ponovo pokrenuti interpolacija toaka. Neke toke mogu znatno odstupati od zamiljene krivulje koja ih spaja tako da nee biti mogue odrediti fizikalno ispravan interpolacijski polinom. Takve je toke potrebno ukloniti. Za brisanje toke se potrebno vratiti natrag u prozor OPTEREENJE. Tamo se pomou mia u gornjem objektu za tablini prikaz podataka odabere red u kojem se nalazi dotina mjerna toka. Pritiskom na tipku Delete na tipkovnici raunala TESTPOINT ispisuje poruku u kojoj pita da li da se obrie red (engl. row) ili stupac (engl. column). Ovdje treba odabrati brisanje reda, nakon ega treba ponoviti izraunavanje veliina pritiskom na tipku PRORACUN. Za zavretak procesa interpolacije treba se vratiti u prozor INTERPOLACIJA, pritiskom na tipku INTERPOLACIJA KRIVULJA i ponoviti interpolaciju u oba objekta za crtanje grafova. Slika 5.33 prikazuje prozor INTERPOLACIJA nakon interpolacije krivulja.
128
Slika 5.33 Prozor INTERPOLACIJA nakon povlaenja interpolacijskih polinoma Crtanje karakteristika optereenja Nakon to se dobije zadovoljavajui izgled interpolacijskih polinoma u prozoru INTERPOLACIJA moe se otii u daljnju obradu karakteristika optereenja pritiskom na izvrni objekt KARAKT. OPTERECENJA koji se nalazi u gornjem desnom kutu prozora INTERPOLACIJA. Time se otvara novi prozor pod nazivom KARAKTERISTIKE u kojem se nalaze objekti za grafiki prikaz karakteristika optereenja prilagoeni ispisu izvjetaja. Kao i do sad se u jednom objektu za grafiki prikaz crtaju karakteristike za korisnost, faktor snage, snagu koju motor uzima iz mree i ukupne gubitke, a u drugom za struju, brzinu vrtnje i klizanje motora. Ova su dva objekta zbog nedostatka mjesta smjeteni jedan preko drugoga. Odmah po otvaranju prozora KARAKTERISTIKE vidljiv je objekt u kojem se crtaju korisnost, faktor snage, snaga koju motor uzima iz mree i ukupni gubici. Pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt I1,n,s u gornjem desnom kutu samog objekta za grafiki prikaz, postaje vidljiv objekt u kojem se crtaju karakteristike struje, brzine vrtnje i korisnosti motora. Povratak na prethodni objekt se postie pritiskom lijeve tipke mia na objekt eta, cos fi,P1,Pg koji se pojavljuje s ovim objektom za grafiki prikaz, a smjeten mu je u gornjem desnom kutu. I ovdje je mogue izvriti podeenja osi grafova pomou izvrnog objekta Podeenja za graf. Pred korisnikom se pojavi prozor GRAFOVI i mogu se ponoviti radnje koje su opisane u postupku za podeenje grafova tijekom interpolacije karakteristika optereenja.
129
a) I1, n, s = f(P)
b) Pg, cos , , P1 =f(P)
Slika 5.34 Prozor KARAKTERISTIKE s nacrtanim karakteristikama tereta Oitavanje toaka na karakteristikama optereenja U prozoru KARAKTERISTIKE se osim objekata za grafiki prikaz nalazi i niz objekata pomou kojih se vri tono oitavanje vrijednosti na karakteristikama optereenja. Ti su objekti smjeteni iznad objekata za grafiki prikaz. U prvom planu je to tablini objekt u kojem se izraunavaju tj. oitavaju toke s karakteristika tereta za definirano optereenje. Definirano se optereenje upisuje u prva dva stupca s na lijevoj strani objekta koji nose nazive P/Pn(%) i P(kW). To znai da se u prvi stupac pie postotak optereenja u odnosu na nazivnu snagu motora, a u drugi iznos snage u kilovatima. Vano je znati da ne treba ispuniti oba stupca, dovoljno je traene vrijednosti upisati u jedan ili u drugi stupac. Nakon to se ove vrijednosti upiu u jedan od stupaca, pritisne se lijevom tipkom mia objekt Izracunaj tablicu, nakon ega se svi stupci tablice popunjavaju. Ako neka vrijednost nije dobro odabrana, poeljno je da se obrie cijela tablica nakon ega se ponovi postupak oitavanja.
Slika 5.35 Prozor KARAKTERISTIKE nakon oitavanja vrijednosti s karakteristika tereta - prikazane karakteristike: Pg, cos , , P1 =f(P)
130
Ispis preliminarnog izvjetaja Ako je na raunalo prikljuen tampa, moe se ispisati preliminarni izvjetaj o pokusu optereenja. Izvjetaj se ispisuje pritiskom lijeve tipke mia na objekt IZVJESTAJ u prozoru KARAKTERISTIKE. Izgled ispisanog izvjetaja nalazi se u poglavlju 5.5, gdje su prikazani primjeri ispitivanja. Izvjetaj je predvien za ispis u boji, ali ako takav tampa nije dostupan, moe posluiti i crno bijeli s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo (Prilog C). Ispis karakteristika optereenja Ova je opcija predviena za ispis karakteristika praznog hoda na slubeni mjerni list. Pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt ISPIS GRAFOVA. Na papir formata A4 ispisuju se dva grafa. Jednom je grafu, koji sadri karakteristike korisnosti, faktora snage, snage koju motor uzima iz mree i ukupnih gubitaka motora, gornji lijevi kut pomaknut 1 cm od lijevog, i 15 cm od gornjeg ruba papira. Graf je irok 15 cm, a visok 10 cm. Drugi graf sadri karakteristike struje, brzine vrtnje i klizanja motora i gornji mu je lijevi kut takoer pomaknut 1 cm od lijevog, i 15 cm od gornjeg ruba papira. Sam je graf isto irok 15 cm, i visok 10 cm. Oba su grafa predviena za ispis u boji, no moe posluiti i crno bijeli tampa s time da krivulje na grafu treba oznaiti runo. Spremanje obraenih podataka u datoteku Nakon zavrene obrade podataka sve su veliine pohranjene u memoriju raunala. Da bi ih se trajno sauvalo, potrebno ih je spremiti u datoteku na vrstom disku raunala ili na nekom od prijenosnih medija za spremanje podataka (floppy disketa, ZIP disketa i sl). Pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt SPREMANJE, otvara se novi prozor koji se zove spremanje u datoteku. Na njemu korisnik unosi podatke o ispitivanju koji sadre: Naziv ispitivanja (optereenje), naziv objekta koji se ispituje (npr. asinkroni motor TAIWAN), tip motora, tvorniki broj motora, ime i prezime ispitivaa koji je vodio ispitivanje, datum kada je provedeno ispitivanje i napomene vezane uz ispitivanje. Ovdje se svi podaci unaprijed ispune s podacima iz datoteke u koju su bile spremljene snimljene mjerne toke. Pritiskom lijeve tipke mia na objekt SPREMI, otvara se SAVE AS oblik prozora koji je definiran operativnim sistemom WINDOWS. Ovdje se odabire direktorij u koji e se spremiti datoteka u koju su pohranjeni obraeni podaci pokusa optereenja. Format zapisa datoteke je TXT, to znai da datoteka sadri ASCII tekst. Ovaj je format zapisa najprihvatljiviji jer ga se moe uitati u gotove sve tekst procesore i tabline kalkulatore, a kako je najprimitivniji zahtjeva malo memorijskog prostora. Izgled zapisa datoteke se formira tijekom izvoenja naredbi u objektu SPREMI. U datoteku su spremljeni svi podaci o ispitivanju, o motoru kojeg se ispitivalo, o oitanim mjernim tokama, o interpolacijskim polinomima i svim izraunatim veliinama (Prilog B). 131
Povratak u prethodni prozor U prozorima OPTERECENJE ,INTERPOLACIJA i KARAKTERISTIKE se u donjem desnom kutu nalazi izvrni objekt NATRAG. On ima funkciju povratka u prethodni prozor. Dakle, ako je trenutno aktivan prozor KARAKTERISTIKE, onda se pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt NATRAG, zatvara taj prozor i otvara prozor INTERPOLACIJA. Ako je pak trenutno aktivan prozor INTERPOLACIJA, izvrni objekt NATRAG zatvara taj prozor i otvara prozor OPTERECENJE. Zakljuno se, pritiskom lijeve tipke mia na izvrni objekt NATRAG u prozoru OPTERECENJE otvara se glavni prozor.
5.5
PRIMJER ISPITIVANJA Sam proces razvoja i izgradnje automatiziranog mjernog sustava obuhvaao je i vie
objekata za ispitivanje. Izgradnja novih naina ispitivanja se u ispitnoj stanici tvornice provodi uz potekoe. Naime, vrlo je teko dobiti objekt za ispitivanje, a kad se objekt i dobije mjerenja na njemu treba odraditi to je mogue bre, tako da nema previe vremena za istraivanje, podeavanje parametara i pisanje novih programa. Zbog toga je princip rada samog sustava za prikupljanje podataka konceptualno izgraen na niskonaponskom motoru nepoznatih podataka s natpisne ploice. Kad je program bio naelno gotov pristupilo se ispitivanju na konkretnom visokonaponskom motoru iz proizvodnje. Svako je ispitivanje donosilo nova iskustva i raale su se nove ideje i rjeenja. Poslije desetak probnih ispitivanja (to je trajalo nekoliko mjeseci), mjerni je sustav bio spreman za operativnu uporabu. Nakon toga su uslijedile kozmetike intervencije vezene uz izgled i razmjetaj objekata na prozoru programa za prikupljanje podataka. Razvoj programa za obradu podataka tekao je usporedo s razvojem programa za prikupljanje podataka, koritenjem izvornih podataka prikupljenih tijekom ispitivanja. Kad su svi programi poprimili konani oblik odabrana su etiri motora za prikaz mogunosti automatskog prikupljanja i obrade podataka. Sve su to kavezni motori, od kojih je jedan u 4-polnoj, jedan u 6-polnoj i dva u 22-polnoj izvedbi. Za potrebe prikaza, a zbog ogranienosti veliine radnje, ovdje e biti prikazan ogledni primjerak objekta ispitivanja. To je 6-polni visokonaponski asinkroni motor nazvan radnim imenom Plomin prema nazivu naruitelja motora. Podaci s natpisne ploice
Nazivni napon: Un = 6300 V Nazivna snaga: Pn = 3150 kW Radna frekvencija mree: f = 50 Hz Broj polova: 2p = 6 Nazivna struja: In = 343 A Nazivni cos : cosn = 0.87 Nazivni broj okretaja: nn = 996 min-1 Klasa izolacije: F
132
Ovdje je objekt ispitivanja visokonaponski trofazni asinkroni kavezni motor horizontalne izvedbe. Motor je izveden sa est polova za nazivnu frekvenciju napona napajanja 50 Hz. Motor je isporuen pogonu termoelektrane Plomin 2, gdje se koristi kao pogonski motor ventilatora u stanici za odsumporavanje ispunih dimova. Nazivni smjer vrtnje rotora je u desni. Pokus praznog hoda Kao to je propisom definirano [24] tijekom pokusa praznog hoda osovina motora je bila mehaniki neoptereena. Motor je bio montiran horizontalno, a na stator je prikljuen trofazni izmjenini napon sa smjerom vrtnje polja u desnu stranu. Za vrijeme mjerenja, podaci su prikupljani pomou programa opisanog u poglavlju 5.2.2. Za snimanje karakteristike praznog hoda se odabralo 10 mjernih toaka. Karakteristika se snimala silazno i to u rasponu od 110% do 32% nazivnog napona motora. Na kraju procesa snimanja podaci su spremljeni u datoteku kako bi se omoguila daljnja obrada podataka. Izgled datoteke nakon provedenog pokusa praznog hoda prikazan je u Prilogu A.
KAVEZNI ROTOR
000138
Slika 5.36 Prozor PRAZNI HOD nakon interpolacije krivulja Obrada podataka je provedena izvoenjem programa opisanog u poglavlju 5.4.1. Slika 5.36 prikazuje izgled prozora PRAZNI HOD nakon uitavanja podataka iz mjerenja.
133
KAVEZNI ROTOR 000138
Slika 5.37 Grafiko odreivanje gubitaka trenja i ventilacije
Slika 5.38 Zavretak obrade podataka iz pokusa praznog hoda 134
Slika 5.37 prikazuje prozor racunanje ph podataka u trenutku odreivanja gubitaka trenja. Slika 5.38 prikazuje karakteristike praznog hoda nacrtane na kraju obrade podataka. Nakon obrade podataka, mogue je obraene podatke spremiti u datoteku na raunalu i tako arhivirati podatke. Izgled te datoteke u TXT formatu prikazan je u Prilogu B. Isto tako se nakon obrade podataka moe ispisati preliminarni izvjetaj za ispitivanje u praznom hodu koji je prikazan u Prilogu C. Pokus kratkog spoja Da bi se proveo pokusa kratkog spoja rotor motora mora biti mehaniki zakoen. Karakteristika kratkog spoja se snima silazno s time da se pozorno prati iznos struje koja tee namotom statora. Na statorske izvode se prikljui snieni napon nazivne frekvencije pri kojem kroz statorski namot teku struje kratkog spoja. Snimljeno je 10 mjernih toaka u rasponu od 117% do 15% nazivne struje motora. Izgled datoteke s podacima o ispitivanju nalazi se u Prilogu A. Nakon uitavanja ovih podataka u program MPHKSTE.TST, prozori za obradu podataka iz pokusa kratkog spoja poprimaju sljedei izgled:
KAVEZNI ROTOR
000138
Slika 5.39 Prozor KRATKI SPOJ nakon interpolacije krivulja
135
Slika 5.40 Kraj obrade podataka iz pokusa kratkog spoja Kao i u pokusu praznog hoda, nakon obrade podataka se obraeni podaci mogu spremiti u datoteku na raunalu. Izgled datoteke u TXT formatu s pohranjenim obraenim podacima je prikazan u Prilogu B. Takoer je mogue i ispisati preliminarni izvjetaj za ispitivanje u kratkom spoju koji je prikazan u Prilogu C. Pokus optereenja Kao stroj za tereenje ispitivanog motora iskoristio se drugi asinkroni stroj koji je radio u generatorskom reimu rada. Zbog granine snage opteretnog motora pokus optereenja nije proveden do nazivnog optereenja ispitivanog motora. To je est sluaj u praksi kad se radi o motorima velikih snaga. Osovina oba motora je bila mehaniki spojena, a brzina vrtnje se oitavala pomou optikog impulsnog mjeraa brzine vrtnje koji je ugraen na ureaj za mjerenje vibracija Schenck Vibroport 30. Na spojci motora je bila prilijepljena traka s deset, ravnomjerno rasporeenih, reflektirajuih markica. To znai da je razluivost mjerenja brzine vrtnje iznosila 0,1 o/min. Tijekom pokusa optereenja snimljeno je sedam mjernih toaka. Nakon snimanja podaci su spremljeni u datoteku i treba naglasiti da se na prvom mjestu te datoteke nalazi broj 0 koji signalizira nain mjerenja brzine vrtnje (vidi poglavlje 5.3.2). Izgled datoteke u kojoj su spremljeni prikupljeni podaci nalazi se u Prilogu A. Nakon uitavanja tih podataka u program MPHKSTE.TST, prozori za obradu podataka iz pokusa optereenja poprimaju sljedei izgled: 136
Slika 5.41 Prozor OPTEREENJE nakon izraunavanja gubitaka motora
Slika 5.42 Prozor INTERPOLACIJA nakon interpolacije krivulja 137
a) karakteristike Pg, cos, , P1=f(P)
b) karakteristike Pg, cos, , P1=f(P) Slika 5.43 Zavretak obrade podataka u pokusu optereenja Kad se podaci iz pokusa optereenja obrade mogue ih je spremiti u datoteku na raunalu i na taj nain arhivirati. Izgled takve datoteke u TXT formatu prikazan je u Prilogu B. Isto tako se nakon obrade podataka moe ispisati preliminarni izvjetaj za ispitivanje tijekom pokusa optereenja koji je prikazan u Prilogu C.
138
DALJNJI RAZVOJ AUTOMATIZIRANOG MJERNOG SUSTAVA
6 DALJNJI RAZVOJ AUTOMATIZIRANOG MJERNOG SUSTAVA

Mjerni sustav opisan u prethodnom poglavlju moe se nastaviti razvijati u dva pravca. Jedan je pravac automatizacija elektromotornog pogona za napajanje i tereenje ispitivanih motora, ali to je kapitalna investicija tvornice i nee se razmatrati u okviru ovog rada. Drugi pravac razvoja mjernog sustava je automatizacija mjernih procesa koji nisu bili obuhvaeni u ovim primjerom, a uveliko bi olakali rad osoblju ispitne stanice. Prije svega to se odnosi na automatizaciju prikupljanja i obrade podataka pri snimanju momentne karakteristike motora iz pokusa zaleta te snimanje temperatura u pokusu zagrijavanja. U oba je sluaja mogue uspostaviti mjerni sustav pomou opreme opisane u poglavlju 4.2.2, ali uz koritenje dodatnih ureaja koji su opisani u nastavku teksta. 6.1 AUTOMATIZIRANO MJERENJE MOMENTA MOTORA Moment motora mogue je izravno mjeriti i/ili odrediti iz krivulje zaleta motora (poglavlje 3.19). Ukoliko se moment motora odreuje iz krivulje zaleta, dovoljno je u raunalo ugraditi jednu A/D utinu karticu i pomou nje izvriti prikupljanje podataka o brzini vrtnje u ovisnosti o vremenu. Naravno, da se pritom javljaju odreeni problemi (npr. pad napona na stezaljkama motora u trenutku zaleta), no uz kvalitetnu programsku podrku takvi problemi se jednostavno rjeavaju. Upravljanje prikupljanjem i obradom podataka iz pokusa zaleta, pomou programskog paketa ASYSTANT detaljno je opisan u [13]. Programski paket ASYSTANT je u osnovi vrlo slian programskom paketu TESTPOINT. Obzirom da je TESTPOINT programski paket novije generacije u odnosu na ASYSTANT, to ima jednostavniji nain upravljanja prikupljanjem podataka, bolja grafika i matematika rjeenja za prikaz i obradu podataka te softversku podrku za rad s veim brojem A/D utinih kartica koje se pojavljuju na tritu. Drugi smjer u kojem moe ii razvoj automatizacije mjernog procesa prikupljanja podataka o momentu motora je nabavka specijaliziranog mjernog pretvaraa. Za prikaz osnova rada takvih ureaja, uzeti su mjerni pretvarai njemake tvrtke Hottinger Baldwin Messtechnik (HBM). Prednost koritenja ovih ureaja je da se razvijeni moment motora moe mjeriti izravno na osovini motora. Ovako izmjereni moment predstavlja stvarnu, statiku vrijednost momenta motora na osovini, to je kvalitetniji podatak od onog odreenog iz zaleta motora26.
26
Moment odreen iz zaleta motra je zapravo dinamiki moment i moe u odreenim uvjetima bitnije odstupati od statikog momenta
139
Glavni je nedostatak ovog ureaja njegova montaa. Naime, dava se montira na osovinu izmeu stroja koji se ispituje i stroja koji ga optereuje. Tijekom montae treba obratiti panju na ispravno centriranje ispitivanog stroja s davaem kako da bi se izbjegle nepotrebne vibracije tijekom ispitivanja, ali i unitenje samog pretvaraa. Princip rada HBM pretvaraa momenata zasniva se na koritenju tenzometara. Elastina deformaciju koja se pojavljuje u osovini, zbog postojanja torzijskog naprezanja se mjeri pomou tenzometara, tj. rasteznih mjernih traka [5]. Tenzometri su najee, nainjeni od tanke ice konstantna debljine 20 m [5], koja je vijugavo zalijepljena na ljepljivu podlogu od papira. Male promjene otpora se najbolje registriraju pomou mosnih metoda, od kojih je najpoznatija metoda s Wheatstoneovim mostom. Slika 6.1 prikazuje smjetanje tenzometara na mjernu osovinu davaa. Slika 6.1 Izvedba meuosovine za mjerenje momenta Prijenos se signala s rotirajueg dijela pretvaraa momenta vri beskontaktno. Izmjenini napon frekvencije priblino 15 kHz se induktivno prenosi sa statora na rotor pretvaraa gdje se pomou posebnog ispravljaa pretvara u istosmjerni napon, koji napaja Wheatstoneov most. Izmjereni napon proporcionalan mjerenom zakretnom momentu, pretvara se na rotoru pomou naponsko-frekventnog (U/f) pretvaraa. Na izlazu iz naponsko-frekventnog pretvaraa nalazi se signal ija je frekvencija proporcionalna mjerenom momentu. Ovaj se signal bilo kapacitivno ili induktivno prenosi na stator davaa gdje se pomou predpojaala pojaava. Slika 6.2 daje shematski prikaz beskontaktnog prijenosa signala.
Slika 6.2 Shema za beskontaktni prijenos signala 6.2 AUTOMATIZIRANO MJERENJE TEMPERATURA MOTORA Ureaj za mjerenje temperatura treba zadovoljavati sljedee uvjete: mora imati dovoljan broj mjesta za mjerenje temperature, mora biti fleksibilan obzirom na vrstu temperaturnog mjernog lana i mora imati mogunost prijenosa snimljenih veliina u raunalo na daljnju 140
obradu. Minimalan broj mjernih mjesta odreuje se za potrebe pokusa zagrijavanja motora (poglavlje 3.17), gdje je potrebno, tijekom 3 do 4 sata koliko traje pokus, mjeriti u odreenim vremenskim intervalima obino 9 do 12 temperatura: - dva mjerna mjesta ulaznog (hladnog) zraka - dva mjerna mjesta izlaznog (toplog) zraka - po jedno mjerno mjesto u svakom od leaja motora - jedno do dva mjerna mjesta u svakoj fazi statorskog namota27. Osim toga ureaj za mjerenje temperature mora biti fleksibilan pri odabiru temperaturnog mjernog lana. Temperatura se u osnovi mjeri pomou temperaturnih davaa koji mogu biti razni tipovi otpornikih termosondi ili razni tipovi termoparova. Danas se u praksi najee sreu otpornike termosonde tipa Pt100 koje se ugrauju u statorski namot i leajeve motora. Obzirom da su otpornike termosonde relativno skupe za sva se dodatna mjerenja (temperature ulaznog i izlaznog zraka te leajeva ukoliko motor nema ugraene otpornike termosonde) najee koriste termoparovi bakar-konstantan (Cu-Cn). Na kraju trei zahtjev koji se postavlja na ureaj je mogunost povezivanja s raunalom na bilo koji od standardiziranih naina komunikacije (RS232, IEEE 488, ...). Primjer ureaja koji zadovoljava sve te uvjete je termometar tvrtke KEITHLEY tip 2001 Sytem Scanning Thermometer koji ima mogunost proirenja do 80 ulaznih kanala, mogunost mjerenja temperature pomou otpornikih termometara i termoparova, a s raunalom komunicira pomou IEEE 488 standarda. Koritenjem ovakvog ureaja i uz program napisan u npr. TESPOINT-u, mogue je pratiti trend porasta temperature na svim zadanim mjernim mjestima i biljeiti je u raunalu.
Svaki visokonaponski motor koji se danas isporuuje ima po dvije termosonde u svakoj fazi namota, koje se ugrauju tijekom proizvodnje. esto se prema elji kupaca i u leajeve motora tijekom proizvodnje ugrauju termosonde.
27
141
ZAKLJUAK
7 ZAKLJUAK
Tijekom 1998 i 1999. godine u drutvu KONAR - Generatori i motori d.d. razvijen je i koriten suvremeni sustav za automatizirano prikupljanje i obradu podataka, iz pokusa praznog hoda, kratkog spoja te pokusa optereenja asinkronog motora, najzahtjevnijih ispitivanja tijekom provjere kvalitete asinkronog motora. Glavne dijelove automatiziranog sustava za ispitivanje ine: elektroniko raunalo s ureajima za zapis (ispis) podataka, oprema za automatizirano prikupljanje podataka i promjenu parametara promatranog sustava i programska podrka za obradu podataka. Proces razvoja automatiziranog mjernog sustava obuhvaao je vie desetaka objekata za ispitivanje i trajao je gotovo 10 mjeseci. Razvoj novih naina ispitivanja se u ispitnoj stanici tvornice provodi uz velike potekoe. Naime, vrlo je teko osigurati jedan objekt za ispitivanje na due vrijeme kako bi se odradio niz ispitivanja, na temelju ega je mogue donijeti odreene zakljuke. Zbog toga je princip sustava za prikupljanje podataka konceptualno izgraen na niskonaponskom, malom motoru. Kad je program bio naelno gotov pristupilo se ispitivanju na konkretnom visokonaponskom motoru iz proizvodnje. Svako je ispitivanje donosilo nova iskustva tako da je ve poslije desetak probnih ispitivanja mjerni sustav bio spreman za operativnu uporabu. Sva provedena ispitivanja i izraun veliina napravljeni su prema meunarodnim IEC preporukama [24], [25], [26] i [27] uz koritenje mnotva iskustvenih podataka, ali sve u skladu s internim tvornikim standardima. To znai da se izraunati podaci mogu koristiti i za izradu certifikata, odnosno, izvjea o ispitivanju kojim se potvruje ispravnost stroja. Ovakav pristup provoenju ispitivanja je u potpunosti u skladu s odrednicama sustava kvalitete poduzea certificiranog prema nizu normi ISO 9000. Smisao koritenja ovakvog mjernog sustava moe se ukratko nazvati optimalizacijom mjernog procesa. Uoene prednosti tijekom rada sa sustavom su: izbjegavanje grube pogreke pri preraunavanju oitanih veliina tijekom prikupljanja podataka, ime se znaajno smanjuje mjerna nesigurnost sve se karakteristine veliine izraunavaju automatski, to olakava i ubrzava obradu podataka ispitni je protokol mogue izraditi odmah nakon ispitivanja smanjuje se broj potrebnih ljudi ukljuenih u ispitivanje ime je mogue poveati protonost ispitne stanice poduzea obzirom na automatizaciju prikupljanja podataka skrauje se trajanje ispitivanja, ime se jednim dijelom sniavaju trokovi energije potrebne za ispitivanje suvremeni sustav prua kupcima dodatnu garanciju kod preuzimanja motora, da su ispitivanja i izraunavanje karakteristinih veliina provedena korektno. 142
ZAKLJUAK
U radnji su dani i prijedlozi za daljnji razvoj automatiziranog mjernog sustava. Idui korak bi trebao biti automatizacija odreivanja momentne karakteristike iz pokusa zaleta, obzirom da je to trenutno najsloenije ispitivanje koje se i dalje vri runo. Osim toga treba automatizirati i prikupljanje podataka o temperaturama motora tijekom pokusa zagrijavanja. Na ovaj bi se nain mogla automatski nacrtati vremenska ovisnost svih temperatura koje se snimaju tijekom pokusa. Za kraj treba istaknuti da ovaj mjerni sustav nije u potpunosti automatiziran. Da bi se to ostvarilo potrebno je, osim prikupljanja i obrade podataka, automatizirati i upravljanje elektrinim strojevima ukljuenim u ispitivanje. Automatizacija tog dijela mjernog sustava predstavlja veliku investiciju za tvornicu, no potrebno je uvidjeti sve prednosti i mogue utede koje takav suvremeni sustav moe ostvariti
143
Magistarski rad: Tomislav orak
LITERATURA
LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] W. Nrnberg: Ispitivanje elektrikih strojeva, kolska knjiga, Zagreb 1951. R. Wolf: Ispitivanje elektrinih strojeva III dio, Zagreb 1964. F.Avin, P.Jereb: Ispitivanje elektrinih strojeva, Tehnika zaloba Slovenije, Ljubljana 1968. L. M. Piotrovskij: Elektriki strojevi, Tehnika knjiga, Zagreb 1974. V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga, Zagreb 1988. A. Dolenc: Asinhroni strojevi, Zagreb 1990. B. Jurkovi: Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb 1990. R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb 1991. M. Jadri, B. Frani: Dinamika elektrinih strojeva, Graphis, Zagreb 1997. D. Ban, R. Wolf, M. Cettolo: Metode detekcije kvara kaveza rotora asinhronog motora, Elektortehnika, Vol. 34, br. 6, str. 241-250, Zagreb 1991. P. Zubovi: O naponu osovine i leajnim strujama velikih elektrinih strojeva (i agregata): uzroci, mjerenje, zatita i spreavanje, XI Struno savjetovanje elektroenergetiara Jugoslavije, Ohrid 1972. T. orak: Projekt automatizacije ispitivanja elektrinih strojeva u tvornikim uvjetima, Diplomski rad br. 1504, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 1995. L. usti: Kontrola kakvoe elektrinih strojeva primjenom osobnog raunala, Diplomski rad br. 1505, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 1995. I. Bai: Ispitivanje i kontrola kakvoe asinkronih strojeva, Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 1996. M. Vrai: Automatizacija ispitivanja elektrikih strojeva primjenom PROFIBUS industrijske komunikacijske mree, Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 2000. D. Degoricija: Pouzdanost i ekonominost postupaka za prikaz nematematikih krivulja, Doktorski rad, Elektrotehniki fakultet, Zagreb 1980. R. Wolf, D. Ban: Ispitivanje velikih asinkronih strojeva u kratkom spoju, XIV Savjetovanje elektroenergetiara Jugoslavije, Referat broj 11.14, Sarajevo 1979. N. Srb: Erfahrungen mit Stospannungsprfungen an elektrischen Maschinen, Antriebstechnik Alianz Report 70, Heft 2 Seite 58-62, 1997 Z. Vukovi, B. Mencl: Unaprijeenje kvalitete proizvoda na viu razinu od postojee, Prirunik za seminar, Savez elektroinenjera hrvatske, Zagreb 1995.
[12] [13] [14] [15]
[16] [17] [18] [19]
144
LITERATURA
[20] [21] [22] [23] [24] [25]
M. Bori: Iskazivanje mjernih rezultata, Prirunik za seminar: Iskazivanje mjerne nesigurnosti, Hrvatsko mjeriteljsko drutvo, Zagreb 1997. ISO: Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement, 1993. I. Pale: Kompatibilnost normi ISO 9000 s potpunim upravljanjem kvalitetom, Magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb 2000. IEEE Standard Test Procedure for Polyphase Induction Motors and Generators, The Institute of Electrical and Electronics Engineers Standard 112 -1984, New York 1984. IEC 34-1 (1996) Part 1: Rating and performance, International Electrotechnical Commission, Geneve 1996. IEC 34-2 (1972) Part 2: Methods for determining losses and efficiency of rotating electrical machinery from tests (excluding machines for traction vehicles), International Electrotechnical Commission, Geneve 1972. IEC 34-2 (1972) Part 2: Methods for determining losses and efficiency of rotating electrical machinery from tests (excluding machines for traction vehicles), Amendment 1, International Electrotechnical Commission, Geneve 1995. IEC 34-2 (1972) Part 2: Methods for determining losses and efficiency of rotating electrical machinery from tests (excluding machines for traction vehicles), Amendment 2, International Electrotechnical Commission, Geneve 1997. IEC 34-9 (1990) Part 9: Noise Limits, International Electrotechnical Commision, Geneve 1990. IEC 34-15 (1995) Impulse voltage with stand levels of rotating a.c. machines with form wound stator coils IEC 60-1 (1989) High-voltage test techniques IEC 651 (1979): Sound Level Meters, International Electrotechnical Commision, Geneve 1979. VDI 2056 TESTPOINT Users Guide, Part number 04000-90100, vol. 2, Fourth edition, Capital Equipment Corp. 1996 NORMA AC-Power Analyzer D5255 Operating Instructions The Proper Use of Torque transducers, Hottinger Baldwin Messtechnik Gmbh, 1990.
[26]
[27]
[28] [29] [30] [31] [32] [33] [34] [35]
145
POPIS OZNAKA
POPIS OZNAKA
PCu1 gubici u namotu statora linijska struja Il Rl linijski omski otpor namota Rf srednja vrijednost faznog otpora Rl srednja vrijednost linijskog otpora ip indeks polarizacije R15s otpor izolacije oitan 15 sekundi od poetka mjerenja R60s otpor izolacije oitan nakon 60 sekundi od poetka mjerenja Uisp ispitni napon namota Un nazivni napon namota/motora Pfe gubici u eljezu u pokusu praznog hoda PCu0 gubici u namotu u pokusu praznog hoda Pmeh, Ptr,v mehaniki gubici P0 snaga koju motor uzima iz mree u pokusu praznog hoda P0' ui gubici praznog hoda I0 struja motora u pokusu praznog hoda Pk snaga kratkog spoja Ik struja kratkog spoja Ikn struja kratkog spoja pri nazivnom naponu izmjerena struja kratkog spoja Ikmj Mk moment motora u kratkom spoju Mkn moment motora u kratkom spoju pri nazivnom naponu Mkmj izmjereni moment motora u kratkom spoju izmjereni napon Umj s sinkrona kutna brzina motora snaga koju motor uzima iz mree (ulazna snaga) P1 Pg ukupni gubici motora korisnost motora cos faktor snage motora I1 struja koju motor uzima iz mree n brzina vrtnje motora s klizanje motora p broj pari polova motora PCu1 gubici u statorskom namotu Rt topla vrijednost otpora namota Rhl hladna vrijednost otpora namota Tt temperatura pri kojoj je mjeren topli otpor namota Thl temperatura pri kojoj je mjerenhladni otpor namota R2 ' reducirana vrijednost omskog otpora rotorskog namota
146
POPIS OZNAKA
P12 P2el Pdod P Pgr Td Tn J r dm T Mm Mt Mu Rs Ls Rr Lr Lm Lm Lo Lm+o
snaga okretnog polja gubici u rotorskom namotu motora dodatni gubici snaga na osovini motora (izlazna snaga) granina snaga motora dozvoljeno zagrijavanje odreeno klasom izolacije izmjereno zagrijavanje namota pod nazivnim optereenjem moment tromosti motora udaljenost diferencijala mase od osi rotacije diferencijal mase vrijeme fiktivnog zaustavljanja pri odreivanju momenta tromosti motora moment motora moment tereta moment ubrzanja motora omski otpor statorskog namota rasipni induktivitet statora omski otpor rotorskog namota rasipni induktivitet rotora glavni induktivitet razina buke motora razina buke okoline razina buke okoline i motora
147
SAETAK/ABSTRACT
SAETAK
U drutvu KONAR - Generatori i motori d.d. razvijen je i koriten sustav za automatizirano prikupljanje i obradu podataka, iz pokusa praznog hoda, kratkog spoja i pokusa optereenja asinkronog motora u tvornikim uvjetima. Sustav se zasniva na raunalu upravljanom procesu prikupljanja podataka iz trofaznog analizatora snage, nakon ega se vri njihova obrada i prikaz rezultata. Sami se podaci se prikupljaju uz pomo trofaznog analizatora snage, kojemu se na ulaz dovode prilagoeni signali napona i struje motora. Nakon prikupljanja mjernih veliina i njihovog spremanja u datoteku na raunalu, vri se obrada podataka. Ovisno o vrsti pokusa izraunavaju se parametri vani za utvrivanje ispravnosti stroja. Obraene je podatke mogue arhivirati u datoteku na raunalu ili ih ispisati kao preliminarni izvjetaj o ispitivanju. Program koji upravlja mjernim sustavom napisan je pomou programskog paketa TESTPOINT. Kljune rijei: asinkroni motor, sustav kvalitete, pokus praznog hoda, pokus kratkog spoja, pokus optereenja, automatsko prikupljanje i obrada podataka
ABSTRACT
A system for automated acquisition of data from no load test, locked rotor test and load test of an induction machine in factory environment was developed and used in company KONAR - Generators and Motors. The system is based on computer-controlled acquisition of data from three-phase power analyzer, after which the data is processed, calculated and presented to the user. Before being acquired by the power analyzer, measured voltage and current signals are transformed and adjusted to meet the requirements of power analyzer itself. Depending on the type of test, various parameters, which are important to determine whether the machine is correct, are calculated. The program that controls measuring system is created with software TESTPOINT. Key words: induction motor, quality system, no load test, locked rotor test, load test, automated data acquisition and processing
148
IVOTOPIS
IVOTOPIS
Tomislav orak roen je 28. rujna 1971. godine u Zagrebu. Osnovnu kolu zavrio je u Zagrebu 1986. godine. Iste je godine upisao srednju kolu MIOC Vladimir Popovi u Zagrebu. Nakon mature 1990. godine upisuje Elektrotehniki fakultet Sveuilita u Zagrebu kojeg zavrava 1995. Diplomirao je na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju 1995. godine pod strunim vodstvom prof. dr. sc. Drage Bana. Od 1995. do 1999. radi kao razvojni inenjer u ispitnoj stanici drutva KONAR Generatori d.o.o, koje je u meuvremenu promijenilo naziv u KONAR - Generatori i motori d.d. Nakon toga odlazi u konzultantsku tvrtku SAP Hrvatska d.o.o, na radno mjesto konzultanta za logistike aplikacije. 01. svibnja 2001. godine prelazu u tvrtku Europapres Holding d.o.o, gdje radi i danas kao interni SAP konzultant.
149
PRILOG A
PRILOG A: Izgled pohranjenih datoteka nakon prikupljanja podataka

NAZIV ISPITIVANJA PRAZNI HOD OBJEKT ASINKRONI MOTOR PLOMIN TIP KAVEZNI ROTOR TV.BROJ 000138 Un(V) 6300 In(A) 343 Pn(W) 3150000 cos fi 0.87 n(o/min) 996 2p 6 KLASA IZOLACIJE F TEMPERATURA OKOLINE (C) 40 SREDNJA VRIJEDNOST OTPORA FAZE STATORA (ohm) 0.04562 TEMPERATURA NA KOJOJ JE IZMJEREN OTPOR FAZE STATORA (C) 21 TEMPERATURA NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C) 37 SNIMIO GRUBIC, CORAK DATUM 29.09.1998. NAPOMENE "U(V)" "I(A)" 6897 6528.1 6297.7 5613.6 4754.5 4191.6 3510.9 2930.6 2352.1 1986.7 90.8 80.24 75.28 63.99 52.64 46.08 37.84 31.61 25.84 22.38 "P(W)" "cos fi" "f(Hz)" 36100 32950 31060 27290 23820 22200 20480 19258 18069 17352 0.0332 0.0363 0.0378 0.0439 0.0549 0.0664 0.089 0.12 0.1716 0.2253 50.08 50.064 50.055 50.001 49.997 50.018 50.035 49.995 50.005 50.04
150
PRILOG A
NAZIV ISPITIVANJA KRATKI SPOJ OBJEKT ASINKRONI MOTOR PLOMIN TIP KAVEZNI ROTOR TV.BROJ 000138 Un(V) 6300 In(A) 343 Pn(W) 3150000 cos fi 0.87 n(o/min) 996 2p 6 KLASA IZOLACIJE F TEMPERATURA OKOLINE (C) 40 SREDNJA VRIJEDNOST OTPORA FAZE STATORA (ohm) 0.04562 TEMPERATURA NA KOJOJ JE IZMJEREN OTPOR FAZE STATORA (C) 21 TEMPERATURA NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C) 45 SNIMIO GRUBIC, CORAK DATUM 29.09.1998. NAPOMENE "U(V)" "I(A)" 1637.8 1540.7 1340.2 1133.8 983 810 574.7 415.2 323.7 216.6 400.3 370.5 314.9 262.5 226.25 186.51 132.5 96.34 75.86 51.91 "P(W)" "cos fi" "f(Hz)" 133290 115330 84320 58720 43970 29870 15100 8020 4980 2341 0.1173 0.1165 0.1152 0.1138 0.114 0.114 0.1144 0.1157 0.1171 0.1201 50.001 50.015 50.027 49.995 50.062 50.007 49.976 50.054 50.08 50.004
151
PRILOG A
0 NAZIV ISPITIVANJA TERET OBJEKT ASINKRONI MOTOR PLOMIN TIP KAVEZNI ROTOR TV.BROJ 000138 Un(V) 6300 In(A) 343 Pn(W) 3150 cos fi 0.87 n(o/min) 996 2p 6 KLASA IZOLACIJE F TEMPERATURA OKOLINE (C) 40 SREDNJA VRIJEDNOST OTPORA FAZE STATORA (ohm) 0.04562 TEMPERATURA NA KOJOJ JE IZMJEREN OTPOR FAZE STATORA (C) 21 TEMPERATURA STATORSKOG NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C) 51.3 TEMPERATURA ROTORSKOG NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVNJA (C) 51.3 SNIMIO GRUBIC, CORAK DATUM 29.09.1998. NAPOMENE brzina je preracunata iz klizanja "U(V)" "I(A)" 6199 6218.1 6255 6245.8 6257.9 6275.2 6273.5 222.8 199.2 188 163.9 147.3 116.16 104.53 "P(kW)" "cos fi" "f(Hz)" "n(o/min)" 2080.4 1842.4 1719.5 1465.2 1277.3 900.8 742.2 0.8697 0.8588 0.8483 0.8264 0.8 0.7135 0.6534 50.004 50.008 49.994 50.01 50 49.999 50 996.6 997 997.2 997.6 997.9 998.4 998.6
152
PRILOG B
PRILOG B: Izgled pohranjenih datoteka nakon obrade podataka

PRAZNI HOD Objekt: Tip: Tv.broj: Datum : Snimio: Napomene: ASINKRONI MOTOR PLOMIN KAVEZNI ROTOR 000138 29.09.1998. GRUBIC, CORAK
SNIMLJENE MJERNE TOCKE "U(V)" "I(A)" "P(W)" 6897 90.8 36100 6528.1 80.24 32950 6297.7 75.28 31060 5613.6 63.99 27290 4754.5 52.64 23820 4191.6 46.08 22200 3510.9 37.84 20480 2930.6 31.61 19258 2352.1 25.84 18069 1986.7 22.38 17352
"cos fi" 0.0332 0.0363 0.0378 0.0439 0.0549 0.0664 0.089 0.12 0.1716 0.2253
"f(Hz)" 50.08 50.064 50.055 50.001 49.997 50.018 50.035 49.995 50.005 50.04
LINIJSKI OTPOR STATORSKOG NAMOTA R(ohm)= 0.04562 Thl(C)= 21 Tisp(C)= 37 IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNI NAPON Un(V) = 6300 Io(A) = 75.3 Po(W) = 31198.88 cos fi = 0.03807 RAZRADA GUBITAKA PRAZNOG HODA Pmeh(W) = 16171.6 Pfe(W) = 14611.8 Pcu(W) = 415.48 INTERPOLACIJSKI POLINOMI 500 broj tocaka za interpolaciju 4 stupanj polinoma snage 5 stupanj polinoma struje 5 stupanj polinoma cos fi "U(V)" 1986.7 1996.5206 2006.3412 2016.1618 2025.9824 2035.803 2045.6236 2055.4442 2065.2648 2075.0854 "I(A)" 22.3661595243554 22.4624427396377 22.5585260465736 22.6544177999585 22.7501262445329 22.8456595155911 22.9410256395903 23.0362325347586 23.1312880117039 23.2261997740228 "P(W)" 17366.2368010143 17383.8015216154 17401.4192125835 17419.0893121079 17436.8112641973 17454.5845186792 17472.4085312004 17490.2827632263 17508.2066820418 17526.1797607505 "cos fi" 0.224979757701836 0.223308989499758 0.221653918690487 0.22001441043901 0.218390330746634 0.216781546448342 0.215187925210152 0.213609335526472 0.212045646717463 0.210496728926391
U nastavku je ispisan ostatak od 450 toaka interpolacijskih polinoma
153
PRILOG B
KRATKI SPOJ Objekt: ASINKRONI MOTOR PLOMIN Tip: KAVEZNI ROTOR Tv.broj: 000138 Datum: 29.09.1998. Snimio: GRUBIC, CORAK Napomene: SNIMLJENE MJERNE TOCKE "U(V)" "I(A)" "P(W)" 1637.8 400.3 133290 1540.7 370.5 115330 1340.2 314.9 84320 1133.8 262.5 58720 983 226.25 43970 810 186.51 29870 574.7 132.5 15100 415.2 96.34 8020 323.7 75.86 4980 216.6 51.91 2341
"cos fi" 0.1173 0.1165 0.1152 0.1138 0.114 0.114 0.1144 0.1157 0.1171 0.1201
"f(Hz)" 50.001 50.015 50.027 49.995 50.062 50.007 49.976 50.054 50.08 50.004
IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNU STRUJU Uk(V)= 1441.53 In(A)= 343 Pk(W)= 99435.64 cos fi= 0.11579 STRUJA KRATKOG SPOJA NA NAZIVNOM NAPONU Un(V)= 6300 Ikn(A)= 1831.13 Ikn/In= 5.34 INTERPOLIRANE KRIVULJE 500 broj tocaka za interpolaciju 3 stupanj polinoma snage 5 stupanj polinoma cos fi "U(V)" 216.6 219.4424 222.2848 225.1272 227.9696 230.812 233.6544 236.4968 239.3392 242.1816 "I(A)" 400.3 370.5 314.9 262.5 226.25 186.51 132.5 96.34 75.86 51.91 "P(W)" 2060.5970654262 2133.63030513081 2207.09153162418 2280.98272668181 2355.30587207921 2430.0629495919 2505.25594099537 2580.88682806514 2656.95759257673 2733.47021630563 "cos fi" 0.12010755503131 0.120003435993298 0.119900833933261 0.119799731491447 0.119700111439452 0.119601956679758 0.11950525024527 0.119409975298851 0.119316115132857 0.119223653168673
U nastavku je ispisan ostatak od 450 toaka interpolacijskih polinoma. Treba primjetiti da se tijekom obrade podataka nije vrila interpolacija karakteristike struje kratkog spoja pa su snimljene mjerne toke samo prepisane u prvih sedam redova tablice.
154
PRILOG B
TERET Objekt: ASINKRONI MOTOR PLOMIN Tip: KAVEZNI ROTOR Tv.broj: 000138 Datum: 29.09.1998. Snimio: GRUBIC, CORAK Napomene: SNIMLJENE MJERNE TOCKE "U(V)" "I(A)" "P(W)" 6199 222.8 2080.4 6218.1 199.2 1842.4 6255 188 1719.5 6245.8 163.9 1465.2 6257.9 147.3 1277.3 6275.2 116.16 900.8 6273.5 104.53 742.2 "cos fi" 0.8697 0.8588 0.8483 0.8264 0.8 0.7135 0.6534 "f(Hz)" 50.004 50.008 49.994 50.01 50 49.999 50 "n(o/min)" 996.6 997 997.2 997.6 997.9 998.4 998.6
LINIJSKI OTPOR STATORSKOG NAMOTA R(ohm)= 0.04562 fazni otpor namota statora Thl(C)= 21 temperatura na kojoj je mjeren otpor statora Tst(C)= 51.3 temperatura namota statora za vrijeme ispitivanja Trt(C)= 51.3 temperatura namota rotora za vrijeme ispitivanja Tmax(C)= 115 kl.izol. F RAZRADA GUBITAKA OPTERECENJA
"Pcu1(kW)" "Pdod(kW)" "Pfe(kW)" "Pg1(kW)""Pcu2(kW)" "Pmeh(kW)" "Pg2(kW)"
4.64 3.71 3.31 2.51 2.03 1.26 1.02
13.95 14.08 14.32 14.26 14.33 14.45 14.44
18.59 17.79 17.63 16.77 16.36 15.71 15.46
8.77 7.05 5.58 4.6 3.24 1.71 1.24
16.17 16.17 16.17 16.17 16.17 16.17 16.17
6.87 5.49 4.89 3.72 3 1.87 1.51
31.81 28.71 26.64 24.49 22.41 19.75 18.92 "eta" 20.11 17.67 16.28 13.88 12.02 8.35 6.83 "n(o/min)" "s(%)" "M(kNm)"
"P2(kW)" 2030 50.4 1795.9 46.5 1675.23 44.27 1423.94 41.26 1238.53 38.77 865.34 35.46 707.82 34.38
"Pg(kW)" 2080.4 97.58 1842.4 97.48 1719.5 97.43 1465.2 97.18 1277.3 96.96 900.8 96.06 742.2 95.37
"P1(kW)" 995.83 0.4254 996.3 0.3862 996.6 0.3277 997.02 0.3178 997.43 0.2567 998.05 0.1932 998.29 0.1711
IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA ZADANU SNAGU "P2/P2n(%)" 31.75 47.62 63.49 "P2/P2n(%)" 31.75 47.62 63.49 "P2(kW)" 1000 1500 2000 "I(A)" 126.96 171.04 219.73 "P1(kW)" 1036.55 1542.03 2049.86 "cos fi" 998.23 997.49 996.65 "eta(%)" 96.47 97.27 97.57 "n(o/min)" 0.193 0.267 0.3509 "M(kNm)" 0.7508 0.8347 0.8686 "s(%)" 9.57 14.36 19.16
155
Tomislav orak: Magistarski rad INTERPOLACIJSKI POLINOMI 200 broj tocaka za interpolacijske polinome 3 stupanj polinoma cos fi 3 stupanj polinoma klizanja 3 stupanj polinoma brzine 3 stupanj polinoma korisnosti 3 stupanj polinoma struje 3 stupanj polinoma ulazne snage 3 stupanj polinoma gubitaka
"P2(kW)" 707.82 714.4309 721.0418 727.6527 734.2636 740.8745 747.4854 754.0963 760.7072 767.3181 773.929 780.5399 787.1508 793.7617 800.3726 806.9835 813.5944 820.2053 826.8162 833.4271 840.038 846.6489 853.2598 859.8707 866.4816 873.0925 879.7034 886.3143 892.9252 899.5361 "P1(kW)" 742.197079558443 748.848887719933 755.501070896469 762.153629381417 768.806563468145 775.459873450017 782.113559620401 788.767622272664 795.422061700172 802.07687819629 808.732072054386 815.387643567827 822.043593029978 828.699920734206 835.356626973878 842.01371204236 848.671176233018 855.329019839219 861.98724315433 868.645846471716 875.304830084746 881.964194286783 888.623939371197 895.284065631352 901.944573360615 908.605462852353 915.266734399933 921.92838829672 928.590424836081 935.252844311383 "Pg(kW)" 34.377079558443 34.417987719933 34.459270896469 34.5009293814173 34.5429634681445 34.5853734500171 34.6281596204014 34.671322272664 34.7148617001714 34.7587781962899 34.8030720543862 34.8477435678266 34.8927930299777 34.9382207342058 34.9840269738775 35.0302120423593 35.0767762330176 35.1237198392189 35.1710431543296 35.2187464717163 35.2668300847453 35.3152942867833 35.3641393711966 35.4133656313516 35.462973360615 35.5129628523532 35.5633343999325 35.6140882967196 35.6652248360808 35.7167443113827 "eta" 95.3888530622336 95.4190567111775 95.4489460779312 95.4785230003187 95.5077893161642 95.5367468632917 95.5653974795253 95.5937430026891 95.6217852706071 95.6495261211034 95.6769673920022 95.7041109211273 95.7309585463031 95.7575121053534 95.7837734361024 95.8097443763742 95.8354267639928 95.8608224367823 95.8859332325667 95.9107609891703 95.9353075444169 95.9595747361308 95.9835644021359 96.0072783802564 96.0307185083162 96.0538866241396 96.0767845655506 96.0994141703732 96.1217772764314 96.1438757215495 "I(A)" 104.480534872725 104.956750385115 105.434561311437 105.913961001868 106.394942806584 106.877500075759 107.36162615957 107.847314408192 108.334558171802 108.823350800575 109.313685644686 109.805556054311 110.298955379627 110.793876970808 111.290314178031 111.788260351471 112.287708841304 112.788652997706 113.291086170852 113.795001710918 114.30039296808 114.807253292513 115.315576034394 115.825354543898 116.3365821712 116.849252266477 117.363358179904 117.878893261657 118.395850861912 118.914224330844 "cos fi" 0.654350768149652 0.65703932162408 0.659702445989041 0.66234028156644 0.66495296867818 0.667540647646163 0.670103458792292 0.672641542438472 0.675155038906604 0.677644088518593 0.680108831596341 0.682549408461751 0.684965959436727 0.687358624843171 0.689727545002988 0.692072860238079 0.694394710870349 0.6966932372217 0.698968579614035 0.701220878369258 0.703450273809272 0.705656906255979 0.707840916031284 0.710002443457089 0.712141628855297 0.714258612547812 0.716353534856536 0.718426536103373 0.720477756610227 0.722507336698999 "n(o/min)" 998.596905591221 998.589289903983 998.581640416921 998.573957281421 998.566240648866 998.558490670641 998.550707498131 998.54289128272 998.535042175794 998.527160328735 998.51924589293 998.511299019762 998.503319860615 998.495308566876 998.487265289928 998.479190181155 998.471083391943 998.462945073675 998.454775377737 998.446574455513 998.438342458387 998.430079537744 998.421785844969 998.413461531446 998.40510674856 998.396721647695 998.388306380236 998.379861097567 998.371385951073 998.362881092139
PRILOG B
"s(%)" 0.169118131244147 0.170229241436638 0.171341961652401 0.172456293575424 0.173572238889697 0.174689799279209 0.175808976427949 0.176929772019906 0.17805218773907 0.17917622526943 0.180301886294974 0.181429172499693 0.182558085567576 0.18368862718261 0.184820799028787 0.185954602790095 0.187090040150523 0.18822711279406 0.189365822404696 0.19050617066642 0.191648159263221 0.192791789879088 0.193937064198011 0.195083983903979 0.19623255068098 0.197382766213004 0.198534632184041 0.199688150278079 0.200843322179108 0.202000149571117
U nastavku je ispisan ostatak od 230 toaka interpolacijskih polinoma karakteristika optereenja.
156
PRILOG C
PRILOG C: Protokoli o provedenim ispitivanjima
157
IZVJESTAJ ZA PRAZNI HOD Objekt: Tip: Tv.broj: Datum ispitivanja: Snimio: U(V) 6897 6528.1 6297.7 5613.6 4754.5 4191.6 3510.9 2930.6 2352.1 1986.7 OTPOR NAMOTA R(ohm)=0.04562 I(A) 90.8 80.24 75.28 63.99 52.64 46.08 37.84 31.61 25.84 22.38 Thl(C)=21 ASINKRONI MOTOR 2 KAVEZNI ROTOR 000138 29.09.1998. GRUBIC, CORAK P(W) 36100 32950 31060 27290 23820 22200 20480 19258 18069 17352 Tisp(C)=37 cos fi 0.0332 0.0363 0.0378 0.0439 0.0549 0.0664 0.089 0.12 0.1716 0.2253 f(Hz) 50.08 50.064 50.055 50.001 49.997 50.018 50.035 49.995 50.005 0
20:20 Mar. 19, 2001
IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNI NAPON Un(V) =6300 Ion(A) =75.3 Pon(W) =31198.88 cos fi =0.03807 RAZRADA GUBITAKA PRAZNOG HODA NA NAZIVNOM NAPONU Pmeh(W) =16171.6 Pfe(W) =14611.8 Pcu(W) =415.48 INTERPOLACIJSKI POLINOMI broj tocaka za interpolaciju 500 stupanj polinoma snage 4 stupanj polinoma struje 5 stupanj polinoma cos fi 5
KARAKTERISTIKA PRAZNOG HODA
0.30 0.27 0.24 0.21 0.18 0.15 0.12 0.09 0.06 0.03 0.00 Po(W) cos fi
40000 36000 32000 28000 24000 20000 16000 12000 8000 4000 0 0
110 100 90 80 70 Io(A) 60 50 40 30 20 10 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 U(V)
IZVJESTAJ ZA PRAZNI HOD EKSTRAPOLACIJA GUBITAKA PRAZNOG HODA
20:20 Mar. 19, 2001
40000 36000 32000 28000 24000 Po'(W) 20000 16000 12000 8000 4000 0 0 10 20 30 40 50 U^2 (V^2) * 10E6
IZVJESTAJ ZA KRATKI SPOJ Objekt: Tip: Tv.broj: Datum ispitivanja: Snimio: U(V) 1637.8 1540.7 1340.2 1133.8 983 810 574.7 415.2 323.7 216.6 ASINKRONI MOTOR 2 KAVEZNI ROTOR 000138 29.09.1998. GRUBIC, CORAK I(A) 400.3 370.5 314.9 262.5 226.25 186.51 132.5 96.34 75.86 51.91 P(W) 133290 115330 84320 58720 43970 29870 15100 8020 4980 2341 cos fi 0.1173 0.1165 0.1152 0.1138 0.114 0.114 0.1144 0.1157 0.1171 0.1201 f(Hz) 50.001 50.015 50.027 49.995 50.062 50.007 49.976 50.054 50.08 0
20:31 Mar. 19, 2001
IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNU STRUJU Uk(V)=1441.53 In(A)=343 Pk(W)=99435.64 STRUJA KRATKOG SPOJA NA NAZIVNOM NAPONU Un(V)=6300 Ikn (A) = 1831.13 INTERPOLACIJSKI POLINOMI broj tocaka za interpolaciju 500 stupanj polinoma snage 3 stupanj polinoma cos fi 5
cos fi =0.11579 Ikn / In = 5.34
KARAKTERISTIKA KRATKOG SPOJA
0.20 0.18 0.16 0.14 0.12 Pk(W) cos fi 0.10 0.08 0.06 0.04 0.02 0.00
1.5x105 1.4x105 1.2x105 1.0x10 7.5x10

5
500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 400 800 1200 U(V) 1600 0 2000 Ik(A)
9.0x104
4
6.0x104 4.5x104 3.0x104 1.5x104 0.0
IZVJESTAJ ZA OPTERECENJE Objekt: ASINKRONI MOTOR 2 Tip: KAVEZNI ROTOR Tv.broj: 000138 Datum ispitivanja: 29.09.1998. Snimio: GRUBIC, CORAK SNIMLJENE MJERNE TOCKE U(V) I1(A) 6199 222.8 6218.1 199.2 6255 188 6245.8 163.9 6257.9 147.3 6275.2 116.16 6273.5 104.53
20:25 Mar. 19, 2001 page 1
P1(kW) 2080.4 1842.4 1719.5 1465.2 1277.3 900.8 742.2
cos fi 0.8697 0.8588 0.8483 0.8264 0.8 0.7135 0.6534
f(Hz) 50.004 50.008 49.994 50.01 50 49.999 50
n(o/min) 996.6 997 997.2 997.6 997.9 998.4 998.6
LINIJSKI OTPOR NAMOTA I TEMPERATURE Rstat(ohm)=0.04562 Tshl(C)=21 Tst(C)=51.3 IZRACUNATE VRIJEDNOSTI Pcu1(kW) Pfe(kW) 4.64 13.95 3.71 14.08 3.31 14.32 2.51 14.26 2.03 14.33 1.26 14.45 1.02 14.44 P(kW) 2030 1795.9 1675.23 1423.94 1238.53 865.34 707.82 Pg(kW) 50.4 46.5 44.27 41.26 38.77 35.46 34.38
Trt(C)=51.3
kl.iz. F
Pg1(kW) 18.59 17.79 17.63 16.77 16.36 15.71 15.46 P1(kW) 2080.4 1842.4 1719.5 1465.2 1277.3 900.8 742.2
P2el(kW) 8.77 7.05 5.58 4.6 3.24 1.71 1.24 eta(%) 97.58 97.48 97.43 97.18 96.96 96.06 95.37
Pmeh(kW) 16.17 16.17 16.17 16.17 16.17 16.17 16.17 n(o/min) 995.83 996.3 996.6 997.02 997.43 998.05 998.29
Pdod(kW) 6.87 5.49 4.89 3.72 3 1.87 1.51 s(%) 0.4254 0.3862 0.3277 0.3178 0.2567 0.1932 0.1711
Pg2(kW) 31.81 28.71 26.64 24.49 22.41 19.75 18.92 M(kNm) 20.11 17.67 16.28 13.88 12.02 8.35 6.83
IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA ZADANU SNAGU P/Pn(%) P(kW) P1(kW) 31.75 1000 1036.55 47.62 1500 1542.03 63.49 2000 2049.86 P/Pn(%) 31.75 47.62 63.49 I1(A) 126.96 171.04 219.73 n(o/min) 998.23 997.49 996.65
eta(%) 96.47 97.27 97.57 s(%) 0.193 0.267 0.3509
cos fi 0.7508 0.8347 0.8686 M(kNm) 9.57 14.36 19.16
IZVJESTAJ ZA OPTERECENJE INTERPOLACIJSKI POLINOMI broj tocaka za interpolaciju 200 stupanj polinoma eta 3 stupanj polinoma P1 3 stupanj polinoma I1 3 stupanj polinoma s 3 KARAKTERISTIKE TERETA
20:25 Mar. 19, 2001 page 2
stupanj polinoma cos fi stupanj polinoma Pg stupanj polinoma n
3 3 3
100 90 80 70 60 Pg(kW) 50 40 30 20 10 0 cos fi
1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 eta(%) 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0.0
100 2000 90 80 70 60 P1(kW) 50 40 30 500 20 10 0 0 500 1000 P(kW) 1500 2000 0 2500 1000 1500
1000 999 998 997 n(o/min) 996 I1(A) 995 994 993 992 991 990
250
0.5
200
0.4
150
0.3 s(%)
100
0.2
50
0.1
0 0 500 1000 P(kW) 1500 2000
0.0 2500
PRILOG D
PRILOG D: Dokumentacija programa u TESTPOINT-u
163
PRILOG D: Program Acq_PHKS.TST za prikupljanje podataka iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja
Program Acq_PHKS.tst za prikupljanje podataka iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja
164
mjerenje TestPoint v3.1, file=D:\TESTPT\ASINKRONI MOTOR\Acq_PHKS.TST
Page 1 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Page 2 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Print options: all objects, panels=N, objectlists=Y, user-defined=N, action-lists=Y, comments=N, data-refs=N, settings=none
NORMA D 5255 M
(\mjerenje\NORMA D 5255 M)
mjerenje
Objects in panel "mjerenje":
NORMA Rucno upravljanje NORMA D 5255 M neprestano mjerenje Poruka OCITAJ OCITAJ ocitavanje Poruka BRISI BRISI Poruka CRTANJE GRAFA CRTANJE GRAFA graficki prikaz Poruka SPREMANJE SPREMANJE spremanje u datoteku Podesenje stupcastog prikaza struje bar grafovi
Action list for Switch object "NORMA D 5255 M":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) Set focus in Clear Remote Output to Output to Output to Output to Do loop Calculate Output to Calculate Output to Output to Enter from Set Set Set Set Set Set Set Set End mjerenje NORMA NORMA NORMA NORMA NORMA NORMA Loop1 faktor u NORMA faktor i NORMA NORMA NORMA U (V) I (A) P (W) cos fi f (Hz) struja L1 struja L2 struja L3 Loop1 to object cu local lockout?=0 with "MW3", term.=LF send EOI?=1 with "RX", term.=LF send EOI?=1 with "H0", term.=LF send EOI?=1 with "NR 1", term.=LF send EOI?=1 while NORMA D 5255 M is true (non-zero) with a=cu with faktor u, term.=LF send EOI?=1 with a=ci with faktor i, term.=LF send EOI?=1 with "du;di;dp;df;z;ai;bi;ci", term.=LF send EOI?=1 up to 256 bytes, stop on EOS=LF or EOI to NORMA:NAPON to NORMA:STRUJA to NORMA:SNAGA to NORMA:COS FI to NORMA:FREQ to NORMA:I_R to NORMA:I_S to NORMA:I_T
OCITAJ
(\mjerenje\OCITAJ)
Action list for Pushbutton object "OCITAJ":
Rucno upravljanje
(\mjerenje\Rucno upravljanje)
Action list for Pushbutton object "Rucno upravljanje":

1) Local NORMA all devices?=0
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10)
Output to Delay Output to Enter from Append to Append to Append to Append to Append to Calculate
NORMA kasnjenje NORMA NORMA naponi struje snage faktori snage frekvencije snimljeni rezultati
11) Set 12) Output to
with "H1", term.=LF send EOI?=1 for 3 seconds with "du;di;dp;df;z", term.=LF send EOI?=1 up to 256 bytes, stop on EOS=LF or EOI from NORMA:NAPON from NORMA:STRUJA from NORMA:SNAGA from NORMA:COS FI from NORMA:FREQ with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije OCITANE MJERNE T to snimljeni rezultati NORMA with "H0", term.=LF send EOI?=1
Page 3 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Page 4 22:34 Sun. Feb. 25,2001
BRISI
(\mjerenje\BRISI)
Objects in panel "neprestano mjerenje":

Loop1 cos fi f (Hz) struja L1 struja L2 struja L3
Action list for Pushbutton object "BRISI":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) Calculate Calculate Clear Append to Calculate Clear Append to Calculate Clear Store in Calculate Clear Store in Calculate Clear Store in Calculate indeks predzadnjeg el with a=naponi brisanje with a=naponi b=indeks predzadnjeg elementa naponi naponi from brisanje brisanje with a=struje b=indeks predzadnjeg elementa struje struje from brisanje brisanje with a=snage b=indeks predzadnjeg elementa snage snage from brisanje brisanje with a=faktori snage b=indeks predzadnjeg elementa faktori snage faktori snage from brisanje brisanje with a=frekvencije b=indeks predzadnjeg elementa frekvencije frekvencije from brisanje snimljeni rezultati with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije OCITANE MJERNE T to snimljeni rezultati (\mjerenje\CRTANJE GRAFA) konstante napona i struje U (V) I (A) P (W)
konstante napona i struje
(\mjerenje\neprestano mjerenje\konstante napona i struje)
Objects in panel "konstante napona i struje":

cu faktor u ci faktor i
18) Set
CRTANJE GRAFA
Action list for Pushbutton object "CRTANJE GRAFA":

1) 2) 3) 4) 5) Hide Show Draw graph Draw graph Draw graph mjerenje graficki prikaz P=f(U) with naponi , snage I=f(U) with naponi , struje cos fi=f(U) with naponi , faktori snage (\mjerenje\SPREMANJE)
ocitavanje
(\mjerenje\ocitavanje)
Objects in panel "ocitavanje":

OCITANE MJERNE TOCKE kasnjenje snage faktori snage frekvencije indeks predzadnjeg elementa brisanje
SPREMANJE
snimljeni rezultati
Action list for Pushbutton object "SPREMANJE":

1) Show spremanje u datoteku 2) Set focus in spremanje u datoteku to object Naziv ispitivanja: naponi struje
Podesenje stupcastog prikaza struje
(\mjerenje\Podesenje stupcastog prikaza str
Action list for Pushbutton object "Podesenje stupcastog prikaza struje":

1) Show bar grafovi 2) Set focus in bar grafovi to object Imin(A)
graficki prikaz
(\mjerenje\graficki prikaz)
Objects in panel "graficki prikaz":

P=f(U) cos fi=f(U) Natrag
neprestano mjerenje
(\mjerenje\neprestano mjerenje) I=f(U)
Page 5 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Page 6 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Natrag
(\mjerenje\graficki prikaz\Natrag)
SPREMI
(\mjerenje\spremanje u datoteku\SPREMI)
Action list for Pushbutton object "Natrag":

1) Hide graficki prikaz 2) Show mjerenje
Action list for Pushbutton object "SPREMI":

naziv rezultata snimljeni rezultati with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije 3) Show dialog File1 4) Open File1 5) Erase File1 6) Output to File1 with "NAZIV ISPITIVANJA", term.=CRLF 7) Output to File1 with Naziv ispitivanja:, term.=CRLF 8) Output to File1 with "OBJEKT", term.=CRLF 9) Output to File1 with Objekt:, term.=CRLF 10) Output to File1 with "TIP", term.=CRLF 11) Output to File1 with Tip:, term.=CRLF 12) Output to File1 with "TV.BROJ", term.=CRLF 13) Output to File1 with Tvornicki broj:, term.=CRLF 14) Output to File1 with "Un(V)", term.=CRLF 15) Output to File1 with Un(V), term.=CRLF 16) Output to File1 with "In(A)", term.=CRLF 17) Output to File1 with In(A), term.=CRLF 18) Output to File1 with "Pn(W)", term.=CRLF 19) Output to File1 with Pn(W), term.=CRLF 20) Output to File1 with "cos fi", term.=CRLF 21) Output to File1 with cos fi, term.=CRLF 22) Output to File1 with "n(o/min)", term.=CRLF 23) Output to File1 with n (o/min), term.=CRLF 24) Output to File1 with "2p", term.=CRLF 25) Output to File1 with 2p, term.=CRLF 26) Output to File1 with "KLASA IZOLACIJE", term.=CRLF 27) Output to File1 with klasa izolacije, term.=CRLF 28) Output to File1 with "TEMPERATURA OKOLINE (C)", term.=CRLF 29) Output to File1 with Temperatura okoline (C), term.=CRLF 30) Output to File1 with "SREDNJA VRIJEDNOST LINIJSKOG OTPORA STATORA (ohm)", term.=CRLF 31) Output to File1 with Rl (ohm), term.=CRLF 32) Output to File1 with "TEMPERATURA NA KOJOJ JE IZMJEREN LINIJSKI OTPOR STATORA (C)", term.=CRLF 33) Output to File1 with Tmj (C), term.=CRLF 34) Output to File1 with "TEMPERATURA NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C)", term.=CRLF 35) Output to File1 with Tisp (C), term.=CRLF 36) Output to File1 with "SNIMIO", term.=CRLF 37) Output to File1 with Snimio:, term.=CRLF 38) Output to File1 with "DATUM", term.=CRLF 39) Output to File1 with Datum ispitivanja:, term.=CRLF 40) Output to File1 with "NAPOMENE", term.=CRLF 41) Output to File1 with Napomene:, term.=CRLF 42) Output to File1 with naziv rezultata, term.=CRLF 43) Output to File1 with snimljeni rezultati, term.=CRLF 44) Close File1 1) Calculate 2) Calculate
spremanje u datoteku
(\mjerenje\spremanje u datoteku)
Objects in panel "spremanje u datoteku":

poruka za spremanje Poruka za upis podataka File1 podaci ispitivanja podaci motora snimljeni podaci SPREMI NATRAG
Page 7 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Page 8 22:34 Sun. Feb. 25,2001
NATRAG
(\mjerenje\spremanje u datoteku\NATRAG)
Napomene:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Napomene:)
Action list for Pushbutton object "NATRAG":

1) Hide spremanje u datoteku 2) Show mjerenje
Action list for Data-Entry object "Napomene:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Un(V)
podaci ispitivanja
Snimio:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Snimio:)
Objects in panel "podaci ispitivanja":

Poruka za ispitivanje Naziv ispitivanja: Objekt: Tip: Tvornicki broj:
Action list for Data-Entry object "Snimio:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Datum ispitivanja:
Datum ispitivanja:
Napomene: Snimio:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Datum ispitivanja:)
Action list for Data-Entry object "Datum ispitivanja:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Napomene: Datum ispitivanja:
podaci motora Naziv ispitivanja:

(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Naziv ispitivanja:)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora)
Objects in panel "podaci motora":

poruka za motor cos fi n (o/min) 2p klasa izolacije
Action list for Data-Entry object "Naziv ispitivanja:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Objekt: Un(V) In(A) Pn(W)
Objekt:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Objekt:)
Action list for Data-Entry object "Objekt:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tip:
Tip:
Un(V)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Tip:)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\Un(V))
Action list for Data-Entry object "Tip:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tvornicki broj:
Action list for Data-Entry object "Un(V)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object In(A)
Tvornicki broj:
In(A)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Tvornicki broj:)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\In(A))
Action list for Data-Entry object "Tvornicki broj:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Snimio:
Action list for Data-Entry object "In(A)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Pn(W)
Page 9 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Page 10 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Pn(W)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\Pn(W))
Temperatura okoline (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Temperatur
Action list for Data-Entry object "Pn(W)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object n (o/min)
Action list for Data-Entry object "Temperatura okoline (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Rl (ohm)
cos fi
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\cos fi)
Rl (ohm)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Rl (ohm))
Action list for Data-Entry object "cos fi":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object klasa izolacije
Action list for Data-Entry object "Rl (ohm)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tmj (C)
n (o/min)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\n (o/min))
Tmj (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Tmj (C))
Action list for Data-Entry object "n (o/min)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object 2p
Action list for Data-Entry object "Tmj (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tisp (C)
2p
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\2p)
Tisp (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Tisp (C))
Action list for Data-Entry object "2p":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object cos fi
Action list for Data-Entry object "Tisp (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object SPREMI
klasa izolacije
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\klasa izolacije)
bar grafovi
(\mjerenje\bar grafovi)
Action list for Data-Entry object "klasa izolacije":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Temperatura okoline (C)
Objects in panel "bar grafovi":

Imin(A) Imax(A) Natrag
snimljeni podaci
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci)
Objects in panel "snimljeni podaci":

Temperatura okoline (C) poruka za otpor statora Rl (ohm) poruka za temp otpora Tmj (C) 1) Set focus in bar grafovi to object Natrag poruka za temp ispitivanja Tisp (C) naziv rezultata
Imin(A)
(\mjerenje\bar grafovi\Imin(A))
Action list for Data-Entry object "Imin(A)":

1) Set focus in bar grafovi to object Imax(A)
Imax(A)
snimljeni rezultati
(\mjerenje\bar grafovi\Imax(A))
Action list for Data-Entry object "Imax(A)":
Page 11 22:34 Sun. Feb. 25,2001
Natrag
(\mjerenje\bar grafovi\Natrag)
Action list for Pushbutton object "Natrag":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Set Set Set Set Set Set Hide struja L1(Min. value) struja L1(Max. value) struja L2(Min. value) struja L2(Max. value) struja L3(Min. value) struja L3(Max. value) bar grafovi to to to to to to Imin(A) Imax(A) Imin(A) Imax(A) Imin(A) Imax(A)
PRILOG D: Program Acq_TE.TST za prikupljanje podataka iz pokusa optereenja
Program Acq_TE.TST za prikupljanje podataka iz pokusa optereenja
168
mjerenje TestPoint v3.1, file=D:\TESTPT\ASINKRONI MOTOR\Acq_TE.TST
Page 1 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 2 22:35 Sun. Feb. 25,2001
NORMA D 5255 M
(\mjerenje\NORMA D 5255 M)
mjerenje
Objects in panel "mjerenje":
NORMA Rucno upravljanje NORMA D 5255 M neprestano mjerenje Poruka OCITAJ OCITAJ ocitavanje Poruka BRISI BRISI Poruka PRORACUN GUBITAKA PRORACUN gubici Poruka SPREMANJE SPREMANJE spremanje u datoteku Podesenje stupcastog prikaza struje bar grafovi
Action list for Switch object "NORMA D 5255 M":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) Set focus in Clear Remote Output to Output to Output to Output to Do loop Calculate Output to Calculate Output to Output to Enter from Calculate Set Set Set Set Set Set Set Set End mjerenje NORMA NORMA NORMA NORMA NORMA NORMA Loop1 faktor u NORMA faktor i NORMA NORMA NORMA snaga kW U (V) I (A) P (kW) cos fi f (Hz) struja L1 struja L2 struja L3 Loop1 to object cu local lockout?=0 with "MW3", term.=LF send EOI?=1 with "RX", term.=LF send EOI?=1 with "H0", term.=LF send EOI?=1 with "NR1", term.=LF send EOI?=1 while NORMA D 5255 M is true (non-zero) with a=cu with faktor u, term.=LF send EOI?=1 with a=ci with faktor i, term.=LF send EOI?=1 with "du;di;dp;df;z;ai;bi;ci", term.=LF send EOI?=1 up to 256 bytes, stop on EOS=LF or EOI with P=NORMA:SNAGA to NORMA:NAPON to NORMA:STRUJA to snaga kW to NORMA:COS FI to NORMA:FREQ to NORMA:I_R to NORMA:I_S to NORMA:I_T
OCITAJ Rucno upravljanje

(\mjerenje\Rucno upravljanje)
(\mjerenje\OCITAJ)
Action list for Pushbutton object "OCITAJ":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) Output to Delay Output to Enter from Calculate Append to Append to Append to Append to Append to Calculate NORMA Time1 NORMA NORMA snaga kW naponi struje snage faktori snage frekvencije ocitane tocke with "H1", term.=LF send EOI?=1 for 3 seconds with "du;di;dp;df;z", term.=LF send EOI?=1 up to 256 bytes, stop on EOS=LF or EOI with P=NORMA:SNAGA from NORMA:NAPON from NORMA:STRUJA from snaga kW from NORMA:COS FI from NORMA:FREQ with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije OCITANE MJERNE T to ocitane tocke NORMA with "H0", term.=LF send EOI?=1
Action list for Pushbutton object "Rucno upravljanje":

1) Local NORMA all devices?=0
12) Set 13) Output to
Page 3 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 4 22:35 Sun. Feb. 25,2001
BRISI
(\mjerenje\BRISI)
Podesenje stupcastog prikaza struje
(\mjerenje\Podesenje stupcastog prikaza str
Action list for Pushbutton object "BRISI":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) Calculate Calculate Clear Append to Calculate Clear Append to Calculate Clear Store in Calculate Clear Store in Calculate Clear Store in Calculate indeks predzadnjeg el with a=naponi brisanje with a=naponi b=indeks predzadnjeg elementa naponi naponi from brisanje brisanje with a=struje b=indeks predzadnjeg elementa struje struje from brisanje brisanje with a=snage b=indeks predzadnjeg elementa snage snage from brisanje brisanje with a=faktori snage b=indeks predzadnjeg elementa faktori snage faktori snage from brisanje brisanje with a=frekvencije b=indeks predzadnjeg elementa frekvencije frekvencije from brisanje ocitane tocke with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije OCITANE MJERNE T to ocitane tocke (\mjerenje\PRORACUN)
Action list for Pushbutton object "Podesenje stupcastog prikaza struje":

1) Show bar grafovi
neprestano mjerenje
(\mjerenje\neprestano mjerenje)
Objects in panel "neprestano mjerenje":

Loop1 konstante mjerenja U (V) I (A) snaga kW P (kW) cos fi f (Hz) struja L1 struja L2 struja L3
18) Set
PRORACUN
Action list for Pushbutton object "PRORACUN":

1) 2) 3) 4) 5) 6) Show gubici Set focus in gubici to object Pmeh(kW) Set ulazna snaga P1 to ___ Set snaga na osovini P to ___ Set eta (%) to ___ Set cos fi to ___ (\mjerenje\SPREMANJE)
konstante mjerenja
(\mjerenje\neprestano mjerenje\konstante mjerenja)
Objects in panel "konstante mjerenja":

cu faktor u ci faktor i
SPREMANJE
ocitavanje
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) Select When Calculate Calculate When Calculate End Show Set Set Set Set Set Set Set Set focus in Case1 Case1 brojevi njihaja vremena za njihaje Case1 brzine Case1 spremanje u datoteku Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi 2p Rl (ohm) Tmj (C) spremanje u datoteku A=Mjerenje brzine is 1 with NT=s-T21 with NT=s-T21 is 0 with n=n-T22
(\mjerenje\ocitavanje)
Objects in panel "ocitavanje":

poruka za ocitane tocke OCITANE MJERNE TOCKE s-T21 n-T22 Time1 ocitane tocke
to to to to to to to to
Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi n 2p Rl (ohm) Tmj (C) object Naziv ispitivanja:
Mjerenje brzine Case1
Page 5 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 6 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "ocitavanje": ...continued

indeks predzadnjeg elementa brisanje naponi struje snage faktori snage
IZRACUNAJ
(\mjerenje\gubici\IZRACUNAJ)
Action list for Pushbutton object "IZRACUNAJ":

frekvencije brzine 3) Calculate brojevi njihaja vremena za njihaje 4) Calculate 5) Calculate 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) Calculate Select When Calculate Calculate Calculate Calculate When Calculate Calculate Calculate End Calculate Calculate Calculate Set Set Set Set 1) Calculate 2) Calculate indeks zadnjeg eleme with a=OCITANE MJERNE TOCKE P1 with a=indeks zadnjeg elementa mt=OCITANE MJERNE TOCKE I1 with a=indeks zadnjeg elementa mt=OCITANE MJERNE TOCKE cos fi with a=indeks zadnjeg elementa mt=OCITANE MJERNE TOCKE f with a=indeks zadnjeg elementa mt=OCITANE MJERNE TOCKE Pcu1 with Tmax=Tmax (C) Th=Tmj (C) I=I1 R=Rl (ohm) Case2 a=Mjerenje brzine Case2 is 1 N with a=indeks zadnjeg elementa mt=s-T21 T with a=indeks zadnjeg elementa mt=s-T21 s_klizanje with Tmax=Tmax (C) Tmj=Trot(C) N=N T=T f=f P2el with s=s_klizanje P1=P1 Pcu1=Pcu1 Pfe=Pfe(kW) Case2 is 0 n with a=indeks zadnjeg elementa mt=n-T22 s_brzina with Tmax=Tmax (C) Tmj=Trot(C) n=n f=f p=2p P2el with s=s_brzina P1=P1 Pcu1=Pcu1 Pfe=Pfe(kW) Case2 Pdod with Un=Un(V) In=In(A) pfn=cos fi n I=I1 P with P1=P1 Pcu1=Pcu1 Pfe=Pfe(kW) P2el=P2el Pm=Pmeh(kW) Pd=Pdod eta with P=P P1=P1 ulazna snaga P1 to P1 snaga na osovini P to P eta (%) to eta cos fi to cos fi (\mjerenje\gubici\NATRAG)
Mjerenje brzine
(\mjerenje\ocitavanje\Mjerenje brzine)
Action list for Selector object "Mjerenje brzine":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) Select When Set Set When Set Set When Set Set End Case1 Case1 s-T21(Visible) n-T22(Visible) Case1 n-T22(Visible) s-T21(Visible) Case1 s-T21(Visible) n-T22(Visible) Case1 A=Mjerenje brzine is 1 to 1 to 0 is 0 to 1 to 0 is 2 to 0 to 0
gubici
(\mjerenje\gubici)
NATRAG
Objects in panel "gubici":
IZRACUNAJ racunanje velicina nazivni podaci motora dodatni podaci za racunaje gubitaka prikaz proracunatih vrijednosti

1) Hide gubici
racunanje velicina
NATRAG
(\mjerenje\gubici\racunanje velicina)
Page 7 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 8 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "racunanje velicina":

indeks zadnjeg elementa Case2 P1 I1 cos fi f N T n
Pn(kW)
(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora\Pn(kW))
Action list for Data-Entry object "Pn(kW)":

s_klizanje s_brzina Pcu1 P2el Pdod P eta 1) Set focus in gubici to object cos fi n
cos fi n
(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora\cos fi n)
Action list for Data-Entry object "cos fi n":

1) Set focus in gubici to object 2p
2p
(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora\2p)

1) Set focus in gubici to object Pmeh(kW)
dodatni podaci za racunaje gubitaka nazivni podaci motora

(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje
Objects in panel "dodatni podaci za racunaje gubitaka":

poruka za dodatne podatke Tmj (C) poruka za temp ispitivanja Tstat (C) poruka za temp ispitivanja 1 Trot(C) poruka za maksimalnu temperaturu Tmax (C)
Objects in panel "nazivni podaci motora":

Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi n 2p poruka za nazivne podatke
poruka za mehanicke gubitke Pmeh(kW) poruka za gubitke u zeljezu Pfe(kW)
Un(V)
(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora\Un(V)) poruka za otpor statora

1) Set focus in gubici to object In(A) Rl (ohm) poruka za temp otpora
In(A)
(\mjerenje\gubici\nazivni podaci motora\In(A))

1) Set focus in gubici to object Pn(kW)
Pmeh(kW)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Pmeh(kW))
Action list for Data-Entry object "Pmeh(kW)":

1) Set focus in gubici to object Pfe(kW)
Page 9 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 10 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Pfe(kW)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Pfe(kW))
(\mjerenje\spremanje u datoteku)
Action list for Data-Entry object "Pfe(kW)":

1) Set focus in gubici to object Rl (ohm)

poruka za spremanje Poruka za upis podataka File1 snimljeni rezultati n snimljeni rezultati N,T naziv rezultata n naziv rezultata N,T podaci ispitivanja podaci motora snimljeni podaci SPREMI NATRAG
Rl (ohm)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Rl (ohm))

Tmj (C)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Tmj (C))

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tstat (C)
Tstat (C)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Tstat (C))
Action list for Data-Entry object "Tstat (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Trot(C)
Trot(C)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Trot(C))
Action list for Data-Entry object "Trot(C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tmax (C)
Tmax (C)
(\mjerenje\gubici\dodatni podaci za racunaje gubitaka\Tmax (C))
Action list for Data-Entry object "Tmax (C)":

1) Set focus in gubici to object IZRACUNAJ
prikaz proracunatih vrijednosti
(\mjerenje\gubici\prikaz proracunatih vrijednosti)
Objects in panel "prikaz proracunatih vrijednosti":

poruka za proracunate podatke ulazna snaga P1 snaga na osovini P eta (%) cos fi
Page 11 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 12 22:35 Sun. Feb. 25,2001
SPREMI
(\mjerenje\spremanje u datoteku\SPREMI)
Action list for Pushbutton object "SPREMI": ...continued

49) 50) 51) 52) 53) 54) 55) 56) 57) 58) 59) Output to Output to Select When Output to Output to When Output to Output to End Close File1 File1 Case1 Case1 File1 File1 Case1 File1 File1 Case1 File1 with "NAPOMENA", term.=CRLF with Napomene:, term.=CRLF A=Mjerenje brzine is 1 with naziv rezultata N,T, term.=CRLF with snimljeni rezultati N,T, term.=CRLF is 0 with naziv rezultata n, term.=CRLF with snimljeni rezultati n, term.=CRLF

Case1 A=Mjerenje brzine Case1 is 1 naziv rezultata N,T snimljeni rezultati N,T with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije f=brojevi njihaja g=vremena za njihaje 5) When Case1 is 0 6) Calculate naziv rezultata n 7) Calculate snimljeni rezultati n with a=naponi b=struje c=snage d=faktori snage e=frekvencije f=brzine 8) End Case1 9) Show dialog File1 10) Open File1 11) Erase File1 12) Output to File1 with Mjerenje brzine, term.=CRLF 13) Output to File1 with "NAZIV ISPITIVANJA", term.=CRLF 14) Output to File1 with Naziv ispitivanja:, term.=CRLF 15) Output to File1 with "OBJEKT", term.=CRLF 16) Output to File1 with Objekt:, term.=CRLF 17) Output to File1 with "TIP", term.=CRLF 18) Output to File1 with Tip:, term.=CRLF 19) Output to File1 with "TV.BROJ", term.=CRLF 20) Output to File1 with Tvornicki broj:, term.=CRLF 21) Output to File1 with "Un(V)", term.=CRLF 22) Output to File1 with Un(V), term.=CRLF 23) Output to File1 with "In(A)", term.=CRLF 24) Output to File1 with In(A), term.=CRLF 25) Output to File1 with "Pn(kW)", term.=CRLF 26) Output to File1 with Pn(kW), term.=CRLF 27) Output to File1 with "cos fi", term.=CRLF 28) Output to File1 with cos fi, term.=CRLF 29) Output to File1 with "n(o/min)", term.=CRLF 30) Output to File1 with n (o/min), term.=CRLF 31) Output to File1 with "2p", term.=CRLF 32) Output to File1 with 2p, term.=CRLF 33) Output to File1 with "KLASA IZOLACIJE", term.=CRLF 34) Output to File1 with klasa izolacije, term.=CRLF 35) Output to File1 with "TEMPERATURA OKOLINE", term.=CRLF 36) Output to File1 with Temperatura okoline (C), term.=CRLF 37) Output to File1 with "SREDNJA VRIJEDNOST LINIJSKOG OTPORA STATORSKOG NAMOTA (ohm)", term.=CRLF 38) Output to File1 with Rl (ohm), term.=CRLF 39) Output to File1 with "TEMPERATURA NA KOJOJ JE IZMJEREN LINIJSKI OTPOR STATORSKOG NAMOTA (C)", term.=CRLF 40) Output to File1 with Tmj (C), term.=CRLF 41) Output to File1 with "TEMPERATURA STATORSKOG NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C)", term.=CRLF 42) Output to File1 with Tstat (C), term.=CRLF 43) Output to File1 with "TEMPERATURA ROTORSKOG NAMOTA ZA VRIJEME ISPITIVANJA (C)", term.=CRLF 44) Output to File1 with Trot(C), term.=CRLF 45) Output to File1 with "SNIMIO", term.=CRLF 46) Output to File1 with Snimio:, term.=CRLF 47) Output to File1 with "DATUM", term.=CRLF 48) Output to File1 with Datum ispitivanja:, term.=CRLF 1) Select 2) When 3) Calculate 4) Calculate
NATRAG
(\mjerenje\spremanje u datoteku\NATRAG)

1) Hide spremanje u datoteku 2) Show mjerenje
podaci ispitivanja
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja)
Objects in panel "podaci ispitivanja":

Poruka za ispitivanje Naziv ispitivanja: Objekt: Tip: Tvornicki broj: Napomene: Snimio: Datum ispitivanja:
Naziv ispitivanja:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Naziv ispitivanja:)
Action list for Data-Entry object "Naziv ispitivanja:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Objekt:
Objekt:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Objekt:)
Action list for Data-Entry object "Objekt:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tip:
Page 13 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 14 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Tip:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Tip:)
Un(V)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\Un(V))
Action list for Data-Entry object "Tip:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tvornicki broj:

1) Set focus in spremanje u datoteku to object In(A)
Tvornicki broj:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Tvornicki broj:)
In(A)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\In(A))
Action list for Data-Entry object "Tvornicki broj:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Snimio:

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Pn(kW)
Napomene:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Napomene:)
Pn(kW)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\Pn(kW))
Action list for Data-Entry object "Napomene:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Un(V)
Action list for Data-Entry object "Pn(kW)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object n (o/min)
Snimio:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Snimio:)
cos fi
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\cos fi)
Action list for Data-Entry object "Snimio:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Datum ispitivanja:
Action list for Data-Entry object "cos fi":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object klasa izolacije
Datum ispitivanja:
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci ispitivanja\Datum ispitivanja:)
n (o/min)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\n (o/min))
Action list for Data-Entry object "Datum ispitivanja:":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Napomene:
Action list for Data-Entry object "n (o/min)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object 2p
podaci motora
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora)
2p
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\2p)

poruka za motor Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi n (o/min) 2p klasa izolacije

1) Set focus in spremanje u datoteku to object cos fi
klasa izolacije
(\mjerenje\spremanje u datoteku\podaci motora\klasa izolacije)
Action list for Data-Entry object "klasa izolacije":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Temperatura okoline (C)
snimljeni podaci
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci)
Page 15 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Page 16 22:35 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "snimljeni podaci":

Temperatura okoline (C) poruka za otpor statora Rl (ohm) poruka za temp otpora Tmj (C) poruka za temp ispitivanja Tstat (C) oruka za temp ispitivanja 1
Objects in panel "bar grafovi":

Imin(A) Imax(A) NATRAG
Imin(A)
Trot(C)
(\mjerenje\bar grafovi\Imin(A))
Action list for Data-Entry object "Imin(A)":

1) Set focus in bar grafovi to object Imax(A)
Temperatura okoline (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Temperatur
Imax(A)
(\mjerenje\bar grafovi\Imax(A))
Action list for Data-Entry object "Temperatura okoline (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Rl (ohm)
Action list for Data-Entry object "Imax(A)":

1) Set focus in bar grafovi to object NATRAG
Rl (ohm)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Rl (ohm))
NATRAG
(\mjerenje\bar grafovi\NATRAG)


1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Set Set Set Set Set Set Hide struja L1(Min. value) struja L1(Max. value) struja L2(Min. value) struja L2(Max. value) struja L3(Min. value) struja L3(Max. value) bar grafovi to to to to to to Imin(A) Imax(A) Imin(A) Imax(A) Imin(A) Imax(A)
Tmj (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Tmj (C))

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Tstat (C)
Tstat (C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Tstat (C))
Action list for Data-Entry object "Tstat (C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object Trot(C)
Trot(C)
(\mjerenje\spremanje u datoteku\snimljeni podaci\Trot(C))
Action list for Data-Entry object "Trot(C)":

1) Set focus in spremanje u datoteku to object SPREMI
bar grafovi
(\mjerenje\bar grafovi)
PRILOG D
Program Obrada PHKSTE.TST za obradu podataka iz pokusa praznog hoda, kratkog spoja i optereenja
173
glavni prozor TestPoint v3.1, file=D:\TESTPT\ASINKRONI MOTOR\Obrada PHKSTE.TST
Page 1 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 2 22:32 Sun. Feb. 25,2001
PRAZNI HOD
(\glavni prozor\PRAZNI HOD)
glavni prozor
Objects in panel "glavni prozor":
TEXT1 TEXT2 TEXT3 maximum minimum OBRADA PRAZNOG HODA PRAZNI HOD OBRADA KRATKOG SPOJA KRATKI SPOJ OBRADA OPTERECENJA OPTERECENJE
Objects in panel "PRAZNI HOD":

NATRAG UCITAVANJE podaci praznog hoda INTERPOLACIJA interpolacija praznog hoda snimljene tocke praznog hoda legenda Podesenje grafa podesi graf OBRADA PODATAKA racunanje ph podataka
NATRAG OBRADA PRAZNOG HODA

(\glavni prozor\OBRADA PRAZNOG HODA)
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\NATRAG)

1) Hide PRAZNI HOD 2) Show glavni prozor
Action list for Pushbutton object "OBRADA PRAZNOG HODA":

1) Hide glavni prozor 2) Show PRAZNI HOD 3) Set focus in PRAZNI HOD to object UCITAVANJE
OBRADA KRATKOG SPOJA
(\glavni prozor\OBRADA KRATKOG SPOJA)
Action list for Pushbutton object "OBRADA KRATKOG SPOJA":

1) Hide glavni prozor 2) Show KRATKI SPOJ 3) Set focus in KRATKI SPOJ to object UCITAVANJE
OBRADA OPTERECENJA
(\glavni prozor\OBRADA OPTERECENJA)
Action list for Pushbutton object "OBRADA OPTERECENJA":

1) Hide glavni prozor 2) Show OPTERECENJE
Page 3 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 4 22:32 Sun. Feb. 25,2001
UCITAVANJE
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\UCITAVANJE)
INTERPOLACIJA
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\INTERPOLACIJA)
Action list for Pushbutton object "UCITAVANJE":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) Show dialog Open Input from Close Set Set Set Set Set Set Set Calculate Calculate Calculate File1 File1 File1 File1 NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP BROJ DATUM SNIMIO SNIMLJENI PODACI indeks zadnjeg elemen transponiranje polja napon
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA":

1) Calculate 2) Calculate 3) Calculate 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) indeks zadnjeg elemen with a=SNIMLJENI PODACI transponiranje polja with a=SNIMLJENI PODACI napon with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja Calculate struja with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja Calculate snaga with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja Calculate cos fi with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja Calculate frekva with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja Calculate korak rampe with a=napon b=indeks zadnjeg elementa polja c=broj tocaka za interpolaciju Calculate rampa napona with a=napon b=indeks zadnjeg elementa polja c=korak rampe Calculate koeficijenti snage with a=napon b=snaga c=st.polinoma snage Calculate inter snaga with a=rampa napona b=koeficijenti snage Calculate koeficijenti struje with a=napon b=struja c=st.polinoma struje Calculate inter struja with a=rampa napona b=koeficijenti struje Calculate koeficijenti cos fi with a=napon b=cos fi c=st.polinoma cos fi Calculate inter cos fi with a=rampa napona b=koeficijenti cos fi Draw graph snimljene tocke prazno with napon , snaga , napon , struja , napon , cos fi , rampa napona , inter snaga , rampa napona , inter struja , rampa napona , inter cos fi (\glavni prozor\PRAZNI HOD\Podesenje grafa)
up to 32768 "bytes", stopping at ___
15) Calculate 16) Calculate 17) Calculate 18) Calculate 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) Draw graph Set focus in Calculate Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set
to File1:naziv ispitivanja to File1:ime objekta to File1:vrsta tipa to File1:tvorn.broj to File1:datum mjerenja to File1:snimatelj to File1:mjerne tocke with a=SNIMLJENI PODACI with a=SNIMLJENI PODACI with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja struja with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja snaga with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja cos fi with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja frekva with a=transponiranje polja b=indeks zadnjeg elementa polja snimljene tocke prazno with napon , snaga , napon , struja , napon , cos fi PRAZNI HOD to object st.polinoma snage maximum with a=napon U(V) to maximum maximum with a=snaga P(W) to maximum maximum with a=struja I(A) to maximum maximum with a=cos fi cos fi to maximum
Podesenje grafa
Action list for Pushbutton object "Podesenje grafa":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Show Set focus in snimljene tocke U(V) min U(V) max U(V) podjela snimljene tocke P(W) min P(W) max P(W) podjela snimljene tocke I(A) min I(A) max I(A) podjela snimljene tocke cos fi min cos fi max cos fi podjela podesi graf podesi graf prazn to to to to prazn to to to to prazn to to to to prazn to to to to "X" snimljene snimljene snimljene "Y1" snimljene snimljene snimljene "Y2" snimljene snimljene snimljene "Y3" snimljene snimljene snimljene tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step)
to object U(V) min
Page 5 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 6 22:32 Sun. Feb. 25,2001
OBRADA PODATAKA
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\OBRADA PODATAKA)
Objects in panel "interpolacija praznog hoda": ...continued

inter Po'
Action list for Pushbutton object "OBRADA PODATAKA":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) Show racunanje ph podatak Set focus in racunanje ph podatak Set Un(V) Set Rhl (ohm) Set T_hladno (C) Set T_toplo (C) Set OBJEKT Set TIP Set BROJ Set DATUM Set MJERNE TOCKE to to to to to to to to to to object Un(V) File1:nazivni napon File1:sr vrij otpora faz File1:temp mj otpora File1:temp ispitivanja File1:ime objekta File1:vrsta tipa File1:tvorn.broj File1:datum mjerenja SNIMLJENI PODACI
broj tocaka za interpolaciju
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hoda\b
Action list for Data-Entry object "broj tocaka za interpolaciju":

1) Set focus in PRAZNI HOD to object st.polinoma snage
st.polinoma snage
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hoda\st.polinoma sn
Action list for Data-Entry object "st.polinoma snage":
podaci praznog hoda
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podaci praznog hoda)
1) Set focus in PRAZNI HOD to object st.polinoma struje
Objects in panel "podaci praznog hoda":

File1 NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP BROJ
st.polinoma struje
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hoda\st.polinoma str
Action list for Data-Entry object "st.polinoma struje":

DATUM SNIMIO SNIMLJENI PODACI 1) Set focus in PRAZNI HOD to object st.polinoma cos fi
st.polinoma cos fi
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hoda\st.polinoma cos
Action list for Data-Entry object "st.polinoma cos fi":

1) Set focus in PRAZNI HOD to object INTERPOLACIJA
interpolacija praznog hoda
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hoda)
priprema polja za obradu p.h.

Objects in panel "interpolacija praznog hoda":
priprema polja za obradu p.h. broj tocaka za interpolaciju st.polinoma snage st.polinoma struje st.polinoma cos fi korak rampe rampa napona koeficijenti snage koeficijenti struje transponiranje polja koeficijenti cos fi napon koeficijenti Po' struja inter snaga inter struja inter cos fi Po'
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\interpolacija praznog hod
Objects in panel "priprema polja za obradu p.h.":

indeks zadnjeg elementa polja snaga cos fi frekva
Page 7 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 8 22:32 Sun. Feb. 25,2001
podesi graf
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf)
NATRAG
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\NATRAG)
Objects in panel "podesi graf":

poruka za max vrijednosti MAX U P I cos fi NATRAG

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36) 37) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Hide snimljene tocke prazn snimljene tocke prazn snimljene tocke prazno snimljene tocke prazn Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog snimljene tocke prazn snimljene tocke prazn snimljene tocke prazno snimljene tocke prazn Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog snimljene tocke prazn snimljene tocke prazn snimljene tocke prazno snimljene tocke prazn Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog snimljene tocke prazn snimljene tocke prazn snimljene tocke prazno snimljene tocke prazn Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog Karakteristika praznog Uzi gubici praznog ho Uzi gubici praznog ho Uzi gubici praznog hod Uzi gubici praznog ho podesi graf to "X" to U(V) min to U(V) max to U(V) podjela to "X" to U(V) min to U(V) max to U(V) podjela to "Y1" to P(W) min to P(W) max to P(W) podjela to "Y1" to P(W) min to P(W) max to P(W) podjela to "Y2" to I(A) min to I(A) max to I(A) podjela to "Y2" to I(A) min to I(A) max to I(A) podjela to "Y3" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela to "Y3" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela to "Y1" to P(W) min to P(W) max to P(W) podjela
MAX
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\MAX)
Objects in panel "MAX":

U(V) P(W) I(A) cos fi
Page 9 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 10 22:32 Sun. Feb. 25,2001
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\U)
P(W) podjela
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\P\P(W) podjela)
Objects in panel "U":

U(V) min U(V) max U(V) podjela
Action list for Data-Entry object "P(W) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object I(A) min
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\I)
Objects in panel "I":
U(V) min
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\U\U(V) min)
I(A) min I(A) max
I(A) podjela
Action list for Data-Entry object "U(V) min":

1) Set focus in podesi graf to object U(V) max
U(V) max
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\U\U(V) max)
I(A) min
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\I\I(A) min)
Action list for Data-Entry object "U(V) max":

1) Set focus in podesi graf to object U(V) podjela
Action list for Data-Entry object "I(A) min":

1) Set focus in podesi graf to object I(A) max
U(V) podjela
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\U\U(V) podjela)
I(A) max
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\I\I(A) max)
Action list for Data-Entry object "U(V) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object P(W) min
Action list for Data-Entry object "I(A) max":

1) Set focus in podesi graf to object I(A) podjela
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\P)
I(A) podjela
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\I\I(A) podjela)
Objects in panel "P":

P(W) min P(W) max P(W) podjela
Action list for Data-Entry object "I(A) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object cos fi min
cos fi
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\cos fi)
Objects in panel "cos fi":
P(W) min
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\P\P(W) min)
cos fi min cos fi max
cos fi podjela
Action list for Data-Entry object "P(W) min":

1) Set focus in podesi graf to object P(W) max
P(W) max
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\P\P(W) max)
cos fi min
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\cos fi\cos fi min)
Action list for Data-Entry object "P(W) max":

1) Set focus in podesi graf to object P(W) podjela
Action list for Data-Entry object "cos fi min":

1) Set focus in podesi graf to object cos fi max
Page 11 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 12 22:32 Sun. Feb. 25,2001
cos fi max
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\cos fi\cos fi max)
Podesenje grafa
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\Podesenje grafa)
Action list for Data-Entry object "cos fi max":

1) Set focus in podesi graf to object cos fi podjela

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Show Set focus in snimljene tocke U(V) min U(V) max U(V) podjela snimljene tocke P(W) min P(W) max P(W) podjela snimljene tocke I(A) min I(A) max I(A) podjela snimljene tocke cos fi min cos fi max cos fi podjela podesi graf podesi graf prazn to to to to prazn to to to to prazn to to to to prazn to to to to "X" snimljene snimljene snimljene "Y1" snimljene snimljene snimljene "Y2" snimljene snimljene snimljene "Y3" snimljene snimljene snimljene tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step) tocke praznog hoda(From) tocke praznog hoda(To) tocke praznog hoda(Step)
cos fi podjela
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\podesi graf\cos fi\cos fi podjela)
Action list for Data-Entry object "cos fi podjela":

1) Set focus in podesi graf to object NATRAG
racunanje ph podataka
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka)
Objects in panel "racunanje ph podataka":

Podesenje grafa IZRACUNAVANJE podaci motora i mjerenja p.h. prikaz izracunatih parametara p.h. racunanje parametara kod Un p.h. racunanje snaga p.h. Ekstrapolacija gubitaka praznog hoda Zatvori Uzi gubici praznog hoda Karakteristika praznog hoda legenda za prazni hod IZVJESTAJ izvjestaj za prazni hod ISPIS GRAFA grafovi praznog hoda SPREMANJE spremanje u datoteku NATRAG
to object U(V) min
Page 13 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 14 22:32 Sun. Feb. 25,2001
IZRACUNAVANJE
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\IZRACUNAVANJE
Zatvori
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\Zatvori)
Action list for Pushbutton object "IZRACUNAVANJE":

1) Calculate 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Clear Clear Linear series Po' with P=snaga tt=T_toplo (C) th=T_hladno (C) rhl=Rhl (ohm) i=struja with a=napon b=Po' c=st.polinoma snage with a=rampa napona b=koeficijenti Po' with a=Un(V) b=koeficijenti snage with a=Un(V) b=koeficijenti struje with a=Un(V) b=koeficijenti cos fi with a=Un(V) b=koeficijenti Po'
Action list for Pushbutton object "Zatvori":

1) Set Uzi gubici praznog hod to 0 to 0 2) Set Zatvori(Visible)
koeficijenti Po' inter Po' Pon Ion cos fi o n Po'n polje Po' za Pmeh polje U^2 za Pmeh * 1 Petlja1 from indeks zadnjeg elementa polja to 1, step by -1 11) If/Then I<0.7Io with j=Petlja1 i=struja io=Ion 12) Calculate Po' (j) with j=Petlja1 i=Po' 13) Append to polje Po' za Pmeh from Po' (j) 14) Calculate U^2 (j) * 10E6 with j=Petlja1 u=napon 15) Append to polje U^2 za Pmeh * 1 from U^2 (j) * 10E6 16) End If I<0.7Io 17) End Petlja1 18) Calculate koeficijenti pravca Po'= with u=polje U^2 za Pmeh * 10E6 p=polje Po' za Pmeh 19) Calculate Pmeh with a=koeficijenti pravca Po'=f(U^2) 20) Calculate Pfe with a=Po'n b=Pmeh 21) Calculate Pcu with a=Pon b=Po'n 22) Set Po(W) to Pon 23) Set Io(A) to Ion 24) Set cos fi to cos fi o n 25) Set Pmeh(W) to Pmeh 26) Set Pfe(W) to Pfe 27) Set Pcu(W) to Pcu 28) Set Zatvori(Visible) to 1 29) Set Uzi gubici praznog ho to 1 30) Calculate U^2 * 10E6 with u=napon 31) Calculate U^2 od nule * 10E6 with u=U^2 * 10E6 32) Calculate pravac Po'=f(U^2) with u=U^2 od nule * 10E6 k=koeficijenti pravca Po'=f(U^2) 33) Draw graph Uzi gubici praznog hod with U^2 * 10E6 , Po' , U^2 od nule * 10E6 , pravac Po'=f(U^2) 34) Draw graph Karakteristika praznog with rampa napona , inter snaga , rampa napona , inter struja , rampa napona , inter cos fi , rampa napona , inter Po' , 0 , Pmeh
IZVJESTAJ
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\IZVJESTAJ)
Action list for Pushbutton object "IZVJESTAJ":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) Set Set Set Start Print Print Print Print Print Print Print Print Print Print Uzi gubici praznog ho Zatvori(Visible) Karakteristika praznog izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod prazni prazni prazni prazni hod hod hod hod to 0 to 0 to 1 "Objekt:" , TAB , OBJEKT "Tip:" , TAB , TAB , TIP "Tv.broj:" , TAB , BROJ "Datum ispitivanja:" , TAB , DATUM "Snimio:" , TAB , SNIMIO CRLF MJERNE TOCKE CRLF "OTPOR NAMOTA" "R(ohm)=" , Rhl (ohm) , TAB , "Thl(C)=" , T_hladno (C) , TAB , "Tisp(C)=" , T_toplo (C) CRLF "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNI NAPON" "Un(V) =" , Un(V) , TAB , "Ion(A) =" , Io(A) , TAB , "Pon(W) =" , Po(W) , TAB , "cos fi =" , cos fi CRLF "RAZRADA GUBITAKA PRAZNOG HODA NA NAZIVNOM NAPONU" "Pmeh(W) =" , Pmeh(W) , TAB , "Pfe(W) =" , Pfe(W) , TAB , "Pcu(W) =" , Pcu(W) CRLF "INTERPOLACIJSKI POLINOMI" "broj tocaka za interpolaciju " , broj tocaka za interpolaciju "stupanj polinoma snage" , TAB , st.polinoma snage "stupanj polinoma struje" , TAB , st.polinoma struje "stupanj polinoma cos fi" , TAB , st.polinoma cos fi x=0, y=15 "KARAKTERISTIKA PRAZNOG HODA" x=0, y=16, w=15, h=10, value=Karakteristika praznog hoda x=10, y=13.5 legenda za prazni hod to 0 to 1 to 1
15) Print 16) Print 17) Print 18) Print 19) Print 20) Print 21) Print 22) Print 23) Print 24) Print 25) Print 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36)
Ekstrapolacija gubitaka praznog hoda
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph
izvjestaj za Print Set position in izvjestaj za Print izvjestaj za izvjestaj za Print (at)
Action list for Pushbutton object "Ekstrapolacija gubitaka praznog hoda":

1) Set Uzi gubici praznog hod to 1 to 1 2) Set Zatvori(Visible)
Set position in izvjestaj za prazni hod izvjestaj za prazni hod Print Set Karakteristika praznog Uzi gubici praznog ho Set Set Zatvori(Visible) izvjestaj za prazni hod New page izvjestaj za prazni hod "EKSTRAPOLACIJA GUBITAKA PRAZNOG Print HODA"
Page 15 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 16 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Action list for Pushbutton object "IZVJESTAJ": ...continued

37) Print (at) 38) 39) 40) 41) Set Set Set End izvjestaj za prazni hod x=1.8, y=1.5, w=13, h=10, value=Uzi gubici praznog hoda Uzi gubici praznog ho to 0 Zatvori(Visible) to 0 Karakteristika praznog to 1 izvjestaj za prazni hod (\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\ISPIS GRAFA)
Objects in panel "podaci motora i mjerenja p.h.":

OBJEKT TIP BROJ DATUM poruka za otpor Rhl (ohm) T_hladno (C) T_toplo (C) MJERNE TOCKE
ISPIS GRAFA
Action list for Pushbutton object "ISPIS GRAFA":

1) Start grafovi praznog hoda 2) Print (at) grafovi praznog hoda x=2, y=16, w=15, h=10, value=Karakteristika praznog hoda 3) Print (at) grafovi praznog hoda x=16.5, y=22.5, w=3, h=1.5, value=legenda za prazni hod 4) End grafovi praznog hoda
prikaz izracunatih parametara p.h.

Objects in panel "prikaz izracunatih parametara p.h.":
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph pod
SPREMANJE
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\SPREMANJE)
poruka za parametre Un(V) Po(W) Io(A)
cos fi Pmeh(W) Pfe(W) Pcu(W)

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Show spremanje u datoteku Set focus in spremanje u datoteku Set NAZIV ISPITIVANJA Set OBJEKT Set TIP Set TV. BROJ Set DATUM Set SNIMIO to to to to to to to object NAZIV ISPITIVANJA File1:naziv ispitivanja File1:ime objekta File1:vrsta tipa File1:tvorn.broj File1:datum mjerenja File1:snimatelj
racunanje parametara kod Un p.h. NATRAG

(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\NATRAG)
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph poda
Objects in panel "racunanje parametara kod Un p.h.": Action list for Pushbutton object "NATRAG":
1) Hide racunanje ph podataka 2) Set focus in glavni prozor to object st.polinoma snage Pon Ion cos fi o n Po'n
podaci motora i mjerenja p.h.
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\po
racunanje snaga p.h.
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\racunanje sna
Page 17 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 18 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "racunanje snaga p.h.":

Petlja1 indeks predzadnjeg elementa polja I<0.7Io Po' (j) polje Po' za Pmeh U^2 (j) * 10E6 polje U^2 za Pmeh * 10E6 U^2 * 10E6
SPREMI
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\spremanje u datoteku\SPREMI)

U^2 od nule * 10E6 koeficijenti pravca Po'=f(U^2) pravac Po'=f(U^2) Pmeh Pcu Pfe naziv snimljenih rezult naziv interpoliranih rez interpolacijske krivulje with a=rampa napona b=inter struja c=inter snaga d=inter cos fi 4) Show dialog File11 5) Open File11 6) Erase File11 7) Output to File11 with File1:naziv ispitivanja, term.=CRLF 8) Output to File11 with "Objekt:" , TAB , OBJEKT, term.=CRLF 9) Output to File11 with "Tip:" , TAB , TIP , term.=CRLF 10) Output to File11 with "Tv.broj:" , TAB , BROJ , term.=CRLF 11) Output to File11 with "Datum :" , TAB , DATUM , term.=CRLF 12) Output to File11 with "Snimio:" , TAB , SNIMIO, term.=CRLF 13) Output to File11 with "Napomene:", term.=CRLF 14) Output to File11 with NAPOMENE, term.=CRLF 15) Output to File11 with ___, term.=CRLF 16) Output to File11 with "SNIMLJENE MJERNE TOCKE", term.=CRLF 17) Output to File11 with naziv snimljenih rezultata, term.=___ 18) Output to File11 with MJERNE TOCKE, term.=CRLF 19) Output to File11 with ___, term.=CRLF 20) Output to File11 with "LINIJSKI OTPOR STATORSKOG NAMOTA", term.=CRLF 21) Output to File11 with "R(ohm)=" , TAB , Rhl (ohm), term.=CRLF 22) Output to File11 with "Thl(C)=" , TAB , T_hladno (C), term.=CRLF 23) Output to File11 with "Tisp(C)=" , TAB , T_toplo (C), term.=CRLF 24) Output to File11 with ___, term.=CRLF 25) Output to File11 with "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNI NAPON", term.=CRLF 26) Output to File11 with "Un(V) =" , TAB , Un(V), term.=CRLF 27) Output to File11 with "Io(A) =" , TAB , Io(A), term.=CRLF 28) Output to File11 with "Po(W) =" , TAB , Po(W), term.=CRLF 29) Output to File11 with "cos fi =" , TAB , cos fi, term.=CRLF 30) Output to File11 with ___, term.=CRLF 31) Output to File11 with "RAZRADA GUBITAKA PRAZNOG HODA", term.=CRLF 32) Output to File11 with "Pmeh(W) =" , TAB , Pmeh(W), term.=CRLF 33) Output to File11 with "Pfe(W) =" , TAB , Pfe(W), term.=CRLF 34) Output to File11 with "Pcu(W) =" , TAB , Pcu, term.=CRLF 35) Output to File11 with ___, term.=CRLF 36) Output to File11 with "INTERPOLACIJSKI POLINOMI", term.=CRLF 37) Output to File11 with broj tocaka za interpolaciju , TAB , "broj tocaka za interpolaciju", term.=CRLF 38) Output to File11 with st.polinoma snage , TAB , "stupanj polinoma snage", term.=CRLF 39) Output to File11 with st.polinoma struje , TAB , "stupanj polinoma struje", term.=CRLF 40) Output to File11 with st.polinoma cos fi , TAB , "stupanj polinoma cos fi", term.=CRLF 41) Output to File11 with ___, term.=CRLF 42) Output to File11 with naziv interpoliranih rezultata, term.=___ 43) Output to File11 with interpolacijske krivulje, term.=CRLF 44) Close File11 1) Calculate 2) Calculate 3) Calculate
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\spremanje u

poruka za spremanje poruka za upis podataka File11 podaci o ispitivanju naziv snimljenih rezultata naziv interpoliranih rezultata interpolacijske krivulje SPREMI NATRAG
Page 19 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 20 22:32 Sun. Feb. 25,2001
NATRAG
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\spremanje u datoteku\NATRAG)
UCITAVANJE
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\UCITAVANJE)

1) Hide spremanje u datoteku 2) Show racunanje ph podataka

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) Show dialog Open Input from Close Set Set Set Set Set Set Set Calculate Calculate Calculate File2 File2 File2 File2 NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP BROJ DATUM SNIMIO SNIMLJENI PODACI indeks zadnjeg eleme transponiranje polja k napon k.s.
up to 32768 "bytes", stopping at ___
podaci o ispitivanju
(\glavni prozor\PRAZNI HOD\racunanje ph podataka\spremanje u da
Objects in panel "podaci o ispitivanju":

OBJEKT NAZIV ISPITIVANJA TIP TV. BROJ DATUM SNIMIO NAPOMENE
15) Calculate 16) Calculate 17) Calculate
KRATKI SPOJ
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ)
18) Calculate 19) Draw graph
Objects in panel "KRATKI SPOJ":

NATRAG UCITAVANJE podaci kratkog spoja INTERPOLACIJA interpolacija kratkog spoja snimljene tocke kratkog spoja LEGENDA Podesenje grafa podesi graf OBRADA PODATAKA racunanje ks podataka
20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28)
Set focus in Calculate Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set
to File2:naziv ispitivanja to File2:ime objekta to File2:vrsta tipa to File2:tvorn.broj to File2:datum mjerenja to File2:snimatelj to File2:mjerne tocke with a=SNIMLJENI PODACI with a=SNIMLJENI PODACI with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa struja k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa snaga k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa cos fi k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa frekvencija k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa snimljene tocke kratko with napon k.s. , snaga k.s. , napon k.s. , struja k.s. , napon k.s. , cos fi k.s. KRATKI SPOJ to object st.polinoma snage maximum with a=napon k.s. U(V) to maximum maximum with a=snaga k.s. P(W) to maximum maximum with a=struja k.s. I(A) to maximum maximum with a=cos fi k.s. cos fi to maximum (\glavni prozor\KRATKI SPOJ\INTERPOLACIJA)
INTERPOLACIJA
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA":

1) Calculate 2) Calculate 3) Calculate indeks zadnjeg eleme with a=SNIMLJENI PODACI transponiranje polja k with a=SNIMLJENI PODACI napon k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa struja k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa snaga k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa cos fi k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa frekvencija k.s. with a=transponiranje polja k.s. b=indeks zadnjeg elementa korak rampe with a=napon k.s. b=indeks zadnjeg elementa c=broj tocaka za interpolaciju
NATRAG
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\NATRAG)
4) Calculate 5) Calculate 6) Calculate 7) Calculate 8) Calculate

1) Hide KRATKI SPOJ 2) Show glavni prozor
Page 21 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 22 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA": ...continued

9) Calculate 10) 11) 12) 13) 14) with a=napon k.s. b=indeks zadnjeg elementa c=korak rampe Calculate koeficijenti snage with a=napon k.s. b=snaga k.s. c=st.polinoma snage Calculate inter snaga with a=rampa napona b=koeficijenti snage Calculate koeficijenti cos fi with a=napon k.s. b=cos fi k.s. c=st.polinoma cos fi Calculate inter cos fi with a=rampa napona b=koeficijenti cos fi Draw graph snimljene tocke kratko with napon k.s. , snaga k.s. , napon k.s. , struja k.s. , napon k.s. , cos fi k.s. , rampa napona , inter snaga , rampa napona , inter cos fi (\glavni prozor\KRATKI SPOJ\Podesenje grafa) rampa napona
Objects in panel "podaci kratkog spoja":

File2 NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP BROJ DATUM SNIMIO SNIMLJENI PODACI
Podesenje grafa

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Show Set focus in snimljene tocke U(V) min U(V) max U(V) podjela snimljene tocke P(W) min P(W) max P(W) podjela snimljene tocke I(A) min I(A) max I(A) podjela snimljene tocke cos fi min cos fi max cos fi podjela podesi graf podesi graf kratko to to to to kratko to to to to kratko to to to to kratko to to to to "X" snimljene snimljene snimljene "Y1" snimljene snimljene snimljene "Y2" snimljene snimljene snimljene "Y3" snimljene snimljene snimljene tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step)
interpolacija kratkog spoja
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\interpolacija kratkog spoja)
Objects in panel "interpolacija kratkog spoja":

priprema polja za obradu k.s. broj tocaka za interpolaciju st.polinoma snage poruka za struju st.polinoma cos fi korak rampe rampa napona koeficijenti snage inter snaga koeficijenti cos fi inter cos fi
to object U(V) min (\glavni prozor\KRATKI SPOJ\OBRADA PODATAKA)
OBRADA PODATAKA
broj tocaka za interpolaciju
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\interpolacija kratkog spoja\b
Action list for Pushbutton object "OBRADA PODATAKA":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Show racunanje ks podataka Set focus in racunanje ks podataka Set Un (V) Set In (A) Set OBJEKT Set TIP Set BROJ Set DATUM Set MJERNE TOCKE to to to to to to to to object Un (V) File2:nazivni napon File2:nazivna struja File2:ime objekta File2:vrsta tipa File2:tvorn.broj File2:datum mjerenja SNIMLJENI PODACI
Action list for Data-Entry object "broj tocaka za interpolaciju":

1) Set focus in KRATKI SPOJ to object st.polinoma snage
st.polinoma snage
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\interpolacija kratkog spoja\st.polinoma s
Action list for Data-Entry object "st.polinoma snage":

1) Set focus in KRATKI SPOJ to object st.polinoma cos fi
podaci kratkog spoja
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podaci kratkog spoja)
st.polinoma cos fi
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\interpolacija kratkog spoja\st.polinoma co
Action list for Data-Entry object "st.polinoma cos fi":

1) Set focus in KRATKI SPOJ to object INTERPOLACIJA
Page 23 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 24 22:32 Sun. Feb. 25,2001
priprema polja za obradu k.s.
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\interpolacija kratkog spoj
NATRAG
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\NATRAG)
Objects in panel "priprema polja za obradu k.s.":

indeks zadnjeg elementa transponiranje polja k.s. napon k.s. struja k.s. snaga k.s. cos fi k.s. frekvencija k.s.

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Hide snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko snimljene tocke kratko karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog karakteristika kratkog podesi graf to "X" to U(V) min to U(V) max to U(V) podjela to "X" to U(V) min to U(V) max to U(V) podjela to "Y1" to P(W) min to P(W) max to P(W) podjela to "Y1" to P(W) min to P(W) max to P(W) podjela to "Y2" to I(A) min to I(A) max to I(A) podjela to "Y2" to I(A) min to I(A) max to I(A) podjela to "Y3" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela to "Y3" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela
podesi graf
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf)
Objects in panel "podesi graf":

poruka za max vrijednosti k.s. MAX U P I PF NATRAG
MAX
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\MAX)
Objects in panel "MAX":

U(V) P(W) I(A) cos fi
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\U)
Page 25 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 26 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "U":

U(V) min U(V) max U(V) podjela
P(W) podjela
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\P\P(W) podjela)
Action list for Data-Entry object "P(W) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object I(A) min
U(V) min
I
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\U\U(V) min)
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\I)
Objects in panel "I": Action list for Data-Entry object "U(V) min":
I(A) min 1) Set focus in podesi graf to object U(V) max I(A) max I(A) podjela
U(V) max
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\U\U(V) max)
Action list for Data-Entry object "U(V) max":

1) Set focus in podesi graf to object U(V) podjela
I(A) min
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\I\I(A) min)
Action list for Data-Entry object "I(A) min":
U(V) podjela
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\U\U(V) podjela)
1) Set focus in podesi graf to object I(A) max
Action list for Data-Entry object "U(V) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object P(W) min
I(A) max
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\I\I(A) max)
Action list for Data-Entry object "I(A) max":
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\P)
1) Set focus in podesi graf to object I(A) podjela
Objects in panel "P":

P(W) min P(W) max P(W) podjela
I(A) podjela
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\I\I(A) podjela)
Action list for Data-Entry object "I(A) podjela":

1) Set focus in podesi graf to object cos fi min
P(W) min
PF
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\P\P(W) min)
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\PF)
Objects in panel "PF": Action list for Data-Entry object "P(W) min":
cos fi min 1) Set focus in podesi graf to object P(W) max cos fi max cos fi podjela
P(W) max
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\P\P(W) max)
Action list for Data-Entry object "P(W) max":

1) Set focus in podesi graf to object P(W) podjela
cos fi min
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\PF\cos fi min)

1) Set focus in podesi graf to object cos fi max
Page 27 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 28 22:32 Sun. Feb. 25,2001
cos fi max
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\PF\cos fi max)
Podesenje grafa
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\Podesenje grafa)

1) Set focus in podesi graf to object cos fi podjela

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Show Set focus in snimljene tocke U(V) min U(V) max U(V) podjela snimljene tocke P(W) min P(W) max P(W) podjela snimljene tocke I(A) min I(A) max I(A) podjela snimljene tocke cos fi min cos fi max cos fi podjela podesi graf podesi graf kratko to to to to kratko to to to to kratko to to to to kratko to to to to "X" snimljene snimljene snimljene "Y1" snimljene snimljene snimljene "Y2" snimljene snimljene snimljene "Y3" snimljene snimljene snimljene tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step) tocke kratkog spoja(From) tocke kratkog spoja(To) tocke kratkog spoja(Step)
cos fi podjela
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\podesi graf\PF\cos fi podjela)

1) Set focus in podesi graf to object NATRAG
racunanje ks podataka
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka)
Objects in panel "racunanje ks podataka":

Podesenje grafa IZRACUNAVANJE podaci motora i mjerenja k.s. prikaz parametara kod In k.s. prikaz parametara kod Un k.s. racunanje ks velicina karakteristika kratkog spoja legenda za kratki spoj IZVJESTAJ izvjestaj za kratki spoj ISPIS GRAFA grafovi kratkog spoja SPREMANJE spremanje u datoteku NATRAG
to object U(V) min (\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\IZRACUNAVANJE
IZRACUNAVANJE
Action list for Pushbutton object "IZRACUNAVANJE":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) Set Calculate Calculate Do loop Calculate Calculate Calculate End Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Set Set Set Set Set Set Set Draw graph inkrement I(j) I>In petlja 2 inkrement I(j) I>In petlja 2 Uk Pk cos fi k Ikn Ikn/In Uk(V) In(A) Pk(W) cos fi Un(V) Ikn (A) Ikn / In karakteristika kratkog to 0 with j=inkrement I=struja k.s. with j=inkrement I=struja k.s. In=In (A) while I>In is true (non-zero) with j=inkrement with j=inkrement I=struja k.s. with j=inkrement I=struja k.s. In=In (A) with j=inkrement U=napon k.s. I=struja k.s. In=In (A) with u=Uk kp=koeficijenti snage with u=Uk kpf=koeficijenti cos fi with i=struja k.s. u=napon k.s. un=Un (V) with i1=Ikn i2=In (A) to Uk to In (A) to Pk to cos fi k to Un (V) to Ikn to Ikn/In with rampa napona , inter snaga , napon k.s. , struja k.s. , rampa napona , inter cos fi
Page 29 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 30 22:32 Sun. Feb. 25,2001
IZVJESTAJ
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\IZVJESTAJ)
SPREMANJE
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\SPREMANJE)

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Start Print Print Print Print Print Print Print Print Print izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj za za za za za za za za za za kratki kratki kratki kratki kratki kratki kratki kratki kratki kratki spoj spoj spoj spoj spoj spoj spoj spoj spoj spoj "Objekt: " , TAB , OBJEKT "Tip: " , TAB , TAB , TIP "Tv.broj: " , TAB , BROJ "Datum ispitivanja: " , TAB , DATUM "Snimio: " , TAB , SNIMIO CRLF MJERNE TOCKE CRLF "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNU STRUJU" "Uk(V)=" , Uk(V) , TAB , "In(A)=" , In(A) , TAB , "Pk(W)=" , Pk(W) , TAB , "cos fi =" , cos fi , TAB CRLF "STRUJA KRATKOG SPOJA NA NAZIVNOM NAPONU" "Un(V)=" , Un(V) , TAB , "Ikn (A) = " , Ikn (A) , TAB , TAB , "Ikn / In = " , Ikn / In CRLF CRLF "INTERPOLACIJSKI POLINOMI" "broj tocaka za interpolaciju " , broj tocaka za interpolaciju "stupanj polinoma snage" , TAB , st.polinoma snage "stupanj polinoma cos fi" , TAB , st.polinoma cos fi x=1, y=13 "KARAKTERISTIKA KRATKOG SPOJA" x=0, y=14, w=15, h=10, value=karakteristika kratkog spoja x=10, y=12 legenda za kratki spoj

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Show spremanje u datoteku Set focus in spremanje u datoteku Set OBJEKT Set NAZIV ISPITIVANJA Set TIP Set TV. BROJ Set DATUM Set SNIMIO to to to to to to to object OBJEKT File2:ime objekta File2:naziv ispitivanja File2:vrsta tipa File2:tvorn.broj File2:datum mjerenja File2:snimatelj
NATRAG
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\NATRAG)
11) Print 12) Print 13) Print 14) Print 15) 16) 17) 18) Print Print Print Print
izvjestaj za kratki spoj izvjestaj za kratki spoj izvjestaj za kratki spoj izvjestaj za kratki spoj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj za za za za kratki kratki kratki kratki spoj spoj spoj spoj

1) Hide racunanje ks podataka 2) Set focus in KRATKI SPOJ to object st.polinoma snage
podaci motora i mjerenja k.s.
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\p
Objects in panel "podaci motora i mjerenja k.s.":

OBJEKT TIP BROJ DATUM poruka za nazivne vel Un (V) In (A) MJERNE TOCKE
19) Print 20) 21) 22) 23)
izvjestaj za kratki spoj kratki kratki kratki kratki spoj spoj spoj spoj
Print izvjestaj za Set position in izvjestaj za Print izvjestaj za Print (at) izvjestaj za
24) Set position in izvjestaj za kratki spoj 25) Print izvjestaj za kratki spoj 26) End izvjestaj za kratki spoj
ISPIS GRAFA
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\ISPIS GRAFA)
prikaz parametara kod In k.s.
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\pr
Action list for Pushbutton object "ISPIS GRAFA":

1) 2) 3) 4) Start Print (at) Print (at) End grafovi grafovi grafovi grafovi kratkog kratkog kratkog kratkog spoja spoja x=2, y=16, w=15, h=10, value=karakteristika kratkog spoja spoja x=16.5, y=22.5, w=3, h=1.5, value=legenda za kratki spoj spoja
Objects in panel "prikaz parametara kod In k.s.":

poruka za naz struju Uk(V) In(A) Pk(W) cos fi
prikaz parametara kod Un k.s.
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\p
Page 31 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 32 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "prikaz parametara kod Un k.s.":

poruka za naz napon Un(V) Ikn (A)
SPREMI
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\spremanje u datoteku\SPREMI)

Ikn / In naziv snimljenih rezult naziv interpoliranih rez interpolirani rezultati with u=rampa napona i=struja k.s. p=inter snaga c=inter cos fi 4) Show dialog File21 5) Open File21 6) Erase File21 7) Output to File21 with File2:naziv ispitivanja, term.=CRLF 8) Output to File21 with "Objekt:" , TAB , OBJEKT, term.=CRLF 9) Output to File21 with "Tip:" , TAB , TIP, term.=CRLF 10) Output to File21 with "Tv.broj:" , TAB , TV. BROJ, term.=CRLF 11) Output to File21 with "Datum:" , TAB , DATUM, term.=CRLF 12) Output to File21 with "Snimio:" , TAB , SNIMIO, term.=CRLF 13) Output to File21 with "Napomene:", term.=CRLF 14) Output to File21 with NAPOMENE, term.=CRLF 15) Output to File21 with ___, term.=CRLF 16) Output to File21 with "SNIMLJENE MJERNE TOCKE", term.=CRLF 17) Output to File21 with naziv snimljenih rezultata, term.=___ 18) Output to File21 with MJERNE TOCKE, term.=CRLF 19) Output to File21 with ___, term.=CRLF 20) Output to File21 with "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA NAZIVNU STRUJU", term.=CRLF 21) Output to File21 with "Uk(V)" , TAB , Uk(V), term.=CRLF 22) Output to File21 with "In(A)" , TAB , In(A), term.=CRLF 23) Output to File21 with "Pk(W)" , TAB , Pk(W), term.=CRLF 24) Output to File21 with "cos fi" , TAB , cos fi, term.=CRLF 25) Output to File21 with ___, term.=CRLF 26) Output to File21 with "STRUJA KRATKOG SPOJA NA NAZIVNOM NAPONU", term.=CRLF 27) Output to File21 with "Un(V)" , TAB , Un(V), term.=CRLF 28) Output to File21 with "Ikn(A)" , TAB , Ikn (A), term.=CRLF 29) Output to File21 with "Ikn/In" , TAB , Ikn / In, term.=CRLF 30) Output to File21 with ___, term.=CRLF 31) Output to File21 with "INTERPOLIRANE KRIVULJE", term.=CRLF 32) Output to File21 with broj tocaka za interpolaciju , TAB , "broj tocaka za interpolaciju", term.=CRLF 33) Output to File21 with st.polinoma snage , TAB , "stupanj polinoma snage", term.=CRLF 34) Output to File21 with st.polinoma cos fi , TAB , "stupanj polinoma cos fi", term.=CRLF 35) Output to File21 with ___, term.=CRLF 36) Output to File21 with naziv interpoliranih rezultata, term.=___ 37) Output to File21 with interpolirani rezultati, term.=CRLF 38) Close File21 1) Calculate 2) Calculate 3) Calculate
racunanje ks velicina
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\racunanje ks
Objects in panel "racunanje ks velicina":

petlja 2 I(j) I>In inkrement Uk Pk cos fi k Ikn Ikn/In
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\spremanje u

poruka za spremanje poruka za podatke File21 podaci o ispitivanju priprema podataka za izlaz u datoteku SPREMI NATRAG
NATRAG
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\spremanje u datoteku\NATRAG

1) Hide spremanje u datoteku 2) Show racunanje ks podataka
Page 33 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 34 22:32 Sun. Feb. 25,2001
(\glavni prozor\KRATKI SPOJ\racunanje ks podataka\spremanje u da
NATRAG
(\glavni prozor\OPTERECENJE\NATRAG)


1) Hide OPTERECENJE 2) Show glavni prozor
priprema podataka za izlaz u datoteku

Objects in panel "priprema podataka za izlaz u datoteku":
naziv snimljenih rezultata naziv interpoliranih rezultata napon u datoteku struja u datoteku
(\glavni prozor\...\priprema podataka za izl
snaga u datoteku faktor snage u datoteku frekvencija u datoteku interpolirani rezultati
OPTERECENJE
(\glavni prozor\OPTERECENJE)
Objects in panel "OPTERECENJE":

NATRAG UCITAVANJE podaci pokusa opterecenja podaci motora priprema polja PRORACUN racunanje velicina polja izracunatih velicina prikaz podataka u tablici INTERPOLACIJA KRIVULJA INTERPOLACIJA uvjet interpolacije
Page 35 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 36 22:32 Sun. Feb. 25,2001
UCITAVANJE
(\glavni prozor\OPTERECENJE\UCITAVANJE)
PRORACUN
(\glavni prozor\OPTERECENJE\PRORACUN)

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) Clear Clear Show dialog Open Input from Close Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Select When Set Set Set When Set Set Set End TABLICA 1 TABLICA 2 File3 File3 File3 File3 NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP BROJ DATUM SNIMIO Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi n(o/min) 2p klasa izolacije R(ohm) Tmj(C) Tstat(C) Trot(C) Case2 Case2 snimljena brzina(Visib snimljno klizanje(Visib snimljno klizanje Case2 snimljno klizanje(Visib snimljena brzina(Visib snimljena brzina Case2
Action list for Pushbutton object "PRORACUN":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Select When Calculate Calculate When Calculate Calculate End Calculate Case2 Case2 indeks zadnjeg eleme transponiranje polja te Case2 indeks zadnjeg eleme transponiranje polja te Case2 napon U1 struja I1 ulazna snaga faktor snage frekvencija Case2 Case2 broj njihaja vrijeme za njihaje Case2 brzina Case2 Case1 Case1 Ttoplo Case1 Ttoplo Case1 Ttoplo Case1 klizanje brzina iz klizanja gubici Cu statora gubici Fe statora dodatni gubici ukupni gubici statora gubici struje rotora meh gubici ukupni gubici rotora ukupni gubici korisna snaga korisnost moment Ptr,v petlja 3 Case2 Case2 a=File3:s1n0 is 1 with a=snimljno klizanje with a=snimljno klizanje is 0 with a=snimljena brzina with a=snimljena brzina with a=transponiranje elementa te with a=transponiranje elementa te with a=transponiranje elementa te with a=transponiranje elementa te with a=transponiranje elementa te a=File3:s1n0 is 1 with a=transponiranje elementa te with a=transponiranje elementa te is 0 with a=transponiranje elementa te x=klasa izolacije is "B" to 95 is "F" to 115 is "F/B" to 95 polja te b=indeks zadnjeg polja te b=indeks zadnjeg polja te b=indeks zadnjeg polja te b=indeks zadnjeg polja te b=indeks zadnjeg
up to 32768 "bytes", stopping at ___ to File3:naziv ispitivanja to File3:ime objekta to File3:vrsta tipa to File3:tvorn.broj to File3:datum mjerenja to File3:snimatelj to File3:nazivni napon to File3:nazivna struja to File3:nazivna snaga to File3:nazivni p.f. to File3:brzina to File3:pari polova to File3:klasa izolacije to File3:sr vrij otpora faz to File3:temp mj otpora to File3:temp statora to File3:temp rotora a=File3:s1n0 is 1 to 0 to 1 to File3:mjerne tocke is 0 to 0 to 1 to File3:mjerne tocke
10) Calculate 11) Calculate 12) Calculate 13) Calculate 14) Select 15) When 16) Calculate 17) Calculate
polja te b=indeks zadnjeg polja te b=indeks zadnjeg
18) When 19) Calculate 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36) 37) 38) 39) 40) 41) 42) 43) 44) 45) End Select When Set When Set When Set End Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Calculate Linear series Select When
polja te b=indeks zadnjeg
with Pm=Pmeh from 0 to indeks zadnjeg elementa te, step by 1 a=File3:s1n0 is 1
Page 37 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 38 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Action list for Pushbutton object "PRORACUN": ...continued

46) 47) 48) 49) 50) 51) 52) 53) 54) 55) 56) 57) 58) 59) 60) 61) 62) 63) 64) 65) 66) 67) 68) 69) 70) 71) 72) 73) 74) 75) 76) 77) 78) 79) 80) 81) 82) 83) 84) 85) 86) 87) 88) 89) Calculate s snimljeni with j=petlja 3 N=broj njihaja T=vrijeme za njihaje f=frekvencija tt=Ttoplo th=Trot(C) from s snimljeni is 0 with par=2p j=petlja 3 n=brzina f=frekvencija tt=Ttoplo th=Trot(C) from s iz brzine
Action list for Pushbutton object "PRORACUN": ...continued

90) 91) 92) 93) Append to Calculate Append to Calculate korisnost n iz klizanja brzina iz klizanja M from eta with j=petlja 3 f=frekvencija par=2p s=klizanje from n iz klizanja with j=petlja 3 P2=korisna snaga n=brzina iz klizanja Un=Un(V) U=napon U1 from M
Append to klizanje When Case2 Calculate s iz brzine Append to klizanje End Case2 Calculate Pcu1
with tt=Ttoplo th=Tmj(C) R=R(ohm) j=petlja 3 I=struja I1 from Pcu1 with j=petlja 3 U=napon U1 b=koeficijenti Po' with Po=Po Pm=Ptr,v from Pfe with Un=Un(V) In=In(A) pfn=cos fi j=petlja 3 I=struja I1 Append to dodatni gubici from Pdod If/Then/Else j=0 with indeks=petlja 3 Calculate Pg1 prva tocka with Pcu1=Pcu1 Pfe=Pfe Append to ukupni gubici statora from Pg1 prva tocka Calculate P2el prva tocka with s=klizanje j=petlja 3 P1=ulazna snaga Pg1=ukupni gubici statora Append to gubici struje rotora from P2el prva tocka Append to meh gubici from Ptr,v Calculate Pg2 prva tocka with Pcu2=gubici struje rotora Pm=meh gubici Pdod=Pdod Append to ukupni gubici rotora from Pg2 prva tocka Calculate Pg prva tocka with Pg1=ukupni gubici statora Pg2=ukupni gubici rotora Append to ukupni gubici from Pg prva tocka Calculate P prva tocka with j=petlja 3 P1=ulazna snaga Pg=ukupni gubici Append to korisna snaga from P prva tocka Calculate eta prva tocka with P2=korisna snaga j=petlja 3 P1=ulazna snaga Append to korisnost from eta prva tocka Calculate n iz klizanja prva tock with j=petlja 3 f=frekvencija par=2p s=klizanje Append to brzina iz klizanja from n iz klizanja prva tocka Calculate M prva tocka with P2=korisna snaga n=brzina iz klizanja Un=Un(V) j=petlja 3 U=napon U1 Append to moment from M prva tocka Else if not j=0 Calculate Pg1 with j=petlja 3 Pcu1=gubici Cu statora Pfe=gubici Fe statora Append to ukupni gubici statora from Pg1 Calculate P2el with j=petlja 3 s=klizanje P1=ulazna snaga Pg1=ukupni gubici statora Append to gubici struje rotora from P2el Append to meh gubici from Ptr,v Calculate Pg2 with j=petlja 3 Pcu2=gubici struje rotora Pm=meh gubici Pdod=dodatni gubici Append to ukupni gubici rotora from Pg2 Calculate Pg with j=petlja 3 Pg1=ukupni gubici statora Pg2=ukupni gubici rotora Append to ukupni gubici from Pg Calculate P with j=petlja 3 P1=ulazna snaga Pg=ukupni gubici Append to korisna snaga from P Calculate eta with j=petlja 3 P2=korisna snaga P1=ulazna snaga Append to Calculate Calculate Append to Calculate gubici Cu statora Po Pfe gubici Fe statora Pdod
94) Append to moment 95) End If j=0 96) End petlja 3 97) Calculate prikaz tablice 1
98) Calculate
prikaz tablice 2
99) 100) 101) 102) 103) 104) 105) 106) 107) 108) 109) 110) 111) 112) 113) 114) 115) 116) 117) 118) 119) 120) 121) 122) 123) 124) 125) 126)
Set Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set Calculate Set Select When Calculate Calculate When Calculate Calculate End Set Set Calculate Calculate Set Set
TABLICA 1 TABLICA 2 maximum P (kW) maximum eta (%) maximum cos fi maximum P1 (kW) maximum Pg (kW) maximum I1 (A) Case2 Case2 maximum minimum Case2 maximum minimum Case2 n_max (o/min) n_min (o/min) maximum minimum s_max (%) s_min (%)
with a=gubici Cu statora b=gubici Fe statora c=ukupni gubici statora d=gubici struje rotora e=meh gubici f=dodatni gubici g=ukupni gubici rotora with a=korisna snaga b=ukupni gubici c=ulazna snaga d=korisnost e=brzina iz klizanja f=klizanje g=moment to prikaz tablice 1 to prikaz tablice 2 with a=korisna snaga to maximum with a=korisnost to maximum with a=faktor snage to maximum with a=ulazna snaga to maximum with a=ukupni gubici to maximum with a=struja I1 to maximum a=File3:s1n0 is 1 with a=brzina iz klizanja with a=brzina iz klizanja is 0 with a=brzina with a=brzina to maximum to minimum with a=klizanje with a=klizanje to maximum to minimum
Page 39 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 40 22:32 Sun. Feb. 25,2001
INTERPOLACIJA KRIVULJA
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA KRIVU
Objects in panel "podaci pokusa opterecenja":

File3 BROJ DATUM SNIMIO snimljena brzina snimljno klizanje
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA KRIVULJA":

1) Show 2) Set focus in 3) If/Then/Else 4) Select 5) When 6) Draw graph INTERPOLACIJA INTERPOLACIJA uvjet interpolacije Case2 Case2 eta, cos fi, P1, Pg Case2 to object broj tocaka int polinoma with k=rampa P2 a=File3:s1n0 is 1 with korisna snaga , korisnost , korisna snaga , faktor snage , korisna snaga , ulazna snaga , korisna snaga , ukupni gubici with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina iz klizanja , korisna snaga , klizanje is 0 with korisna snaga , korisnost , korisna snaga , faktor snage , korisna snaga , ulazna snaga , korisna snaga , ukupni gubici with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina , korisna snaga , klizanje s ili n NAZIV ISPITIVANJA OBJEKT TIP
7) 8) 9)
Draw graph I1, n, s When Case2 Draw graph eta, cos fi, P1, Pg
10)
Draw graph I1, n, s Case2 uvjet interpolacije Case2 Case2 eta, cos fi, P1, Pg
podaci motora
(\glavni prozor\OPTERECENJE\podaci motora)
11) End 12) Else if not 13) Select 14) When 15) Draw graph
16)
Draw graph I1, n, s
17) 18)
When Case2 Draw graph eta, cos fi, P1, Pg
19)
Draw graph I1, n, s
a=File3:s1n0 is 1 with korisna snaga , korisnost , korisna snaga , faktor snage , korisna snaga , ulazna snaga , korisna snaga , ukupni gubici , rampa P2 , inter eta , rampa P2 , inter p.f. , rampa P2 , inter P1 , rampa P2 , inter Pg with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina iz klizanja , korisna snaga , klizanje , rampa P2 , inter I1 , rampa P2 , inter n , rampa P2 , inter s is 0 with korisna snaga , korisnost , korisna snaga , faktor snage , korisna snaga , ulazna snaga , korisna snaga , ukupni gubici , rampa P2 , inter eta , rampa P2 , inter p.f. , rampa P2 , inter P1 , rampa P2 , inter Pg with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina , korisna snaga , klizanje , rampa P2 , inter I1 , rampa P2 , inter n , rampa P2 , inter s

tekst za motor Un(V) In(A) Pn(kW) cos fi n(o/min) 2p klasa izolacije poruka za otpor R(ohm) Tmj(C) Tstat(C) Trot(C)
20) End 21) End If
Case2 uvjet interpolacije
podaci pokusa opterecenja
priprema polja
(\glavni prozor\OPTERECENJE\podaci pokusa opterecenj
(\glavni prozor\OPTERECENJE\priprema polja)
Page 41 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 42 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "priprema polja":

indeks zadnjeg elementa te transponiranje polja te napon U1 struja I1 ulazna snaga faktor snage frekvencija brzina broj njihaja vrijeme za njihaje
Objects in panel "racunanje ostalih tocaka":

Ttoplo s iz brzine s snimljeni n iz klizanja Pcu1 Po Pg1 P2el Ptr,v Pg2 Pg P eta M
racunanje velicina
(\glavni prozor\OPTERECENJE\racunanje velicina) Pfe
Objects in panel "racunanje velicina":

Pdod petlja 3 j=0 Case1 rac. prve tocke racunanje ostalih tocaka
polja izracunatih velicina
(\glavni prozor\OPTERECENJE\polja izracunatih velicina)
Objects in panel "polja izracunatih velicina":

klizanje meh gubici ukupni gubici rotora ukupni gubici korisna snaga korisnost moment
rac. prve tocke
(\glavni prozor\OPTERECENJE\racunanje velicina\rac. prve tocke) brzina iz klizanja
Objects in panel "rac. prve tocke":

gubici Cu statora n iz klizanja prva tocka Pg1 prva tocka P2el prva tocka Pg2 prva tocka Pg prva tocka gubici Fe statora P prva tocka dodatni gubici eta prva tocka ukupni gubici statora M prva tocka gubici struje rotora
racunanje ostalih tocaka
(\glavni prozor\OPTERECENJE\racunanje velicina\racunanje o
prikaz podataka u tablici
(\glavni prozor\OPTERECENJE\prikaz podataka u tablici)
Page 43 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 44 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "prikaz podataka u tablici":

prikaz tablice 1 prikaz tablice 2 prikaz brz.vrt-mom TABLICA 1
Podesenja za grafove
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\Podesenja za gr
Action list for Pushbutton object "Podesenja za grafove":

TABLICA 2 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Show Set focus in eta, cos fi, P1, Pmin (kW) Pmax (kW) P podjela eta, cos fi, P1, eta min (%) eta max (%) eta podjela eta, cos fi, P1, cos fi min cos fi max cos fi podjela eta, cos fi, P1, P1 min (kW) P1 max (kW) P1 podjela eta, cos fi, P1, Pg min (kW) Pg max (kW) Pg podjela I1, n, s(Axis) I1 min (A) I1 max (A) I1 podjela I1, n, s(Axis) n min (o/min) n max (o/min) n podjela I1, n, s(Axis) s min (%) s max (%) s podjela GRAFOVI GRAFOVI Pg(Axis to "X" to eta, cos fi, P1, Pg(From) to eta, cos fi, P1, Pg(To) to eta, cos fi, P1, Pg(Step) Pg(Axis to "Y1" to eta, cos fi, P1, Pg(From) to eta, cos fi, P1, Pg(To) to eta, cos fi, P1, Pg(Step) Pg(Axis to "Y2" to eta, cos fi, P1, Pg(From) to eta, cos fi, P1, Pg(To) to eta, cos fi, P1, Pg(Step) Pg(Axis to "Y3" to eta, cos fi, P1, Pg(From) to eta, cos fi, P1, Pg(To) to eta, cos fi, P1, Pg(Step) Pg(Axis to "Y4" to eta, cos fi, P1, Pg(From) to eta, cos fi, P1, Pg(To) to eta, cos fi, P1, Pg(Step) to "Y1" to I1, n, s(From) to I1, n, s(To) to I1, n, s(Step) to "Y2" to I1, n, s(From) to I1, n, s(To) to I1, n, s(Step) to "Y3" to I1, n, s(From) to I1, n, s(To) to I1, n, s(Step) to object Pmin (kW) (\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\INTERPOLAC
INTERPOLACIJA
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA)
Objects in panel "INTERPOLACIJA":

Podesenja za grafove GRAFOVI INTERPOLACIJA Graf 1 INTERPOLACIJA Graf 2 rampa P2 za interpolaciju interpolacija Graf 1 - eta, cos fi, P1, Pg interpolacija Graf 2 - I1, n, s legenda za teret eta, cos fi, P1, Pg I1, n, s KARAKT. OPTERECENJA KARAKTERISTIKE NATRAG
INTERPOLACIJA Graf 1
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA Graf 1":

1) Calculate 2) Calculate 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate korak rampe P2 rampa P2 koeficijenti inter eta koeficijenti inter p.f. koeficijenti inter P1 koeficijenti inter Pg eta p.f. P1 Pg with a=korisna snaga b=indeks zadnjeg elementa te c=broj tocaka int polinoma with a=korisna snaga b=indeks zadnjeg elementa te c=korak rampe P2 with a=korisna snaga b=korisnost c=st.pol eta with a=rampa P2 b=koeficijenti eta with a=korisna snaga b=faktor snage c=st.pol cos fi with a=rampa P2 b=koeficijenti p.f. with a=korisna snaga b=ulazna snaga c= st.pol P1 with a=rampa P2 b=koeficijenti P1 with a=korisna snaga b=ukupni gubici c=st.pol Pg with a=rampa P2 b=koeficijenti Pg
Page 45 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 46 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA Graf 1": ...continued

11) Draw graph eta, cos fi, P1, Pg with korisna snaga , korisnost , korisna snaga , faktor snage , korisna snaga , ulazna snaga , korisna snaga , ukupni gubici , rampa P2 , inter eta , rampa P2 , inter p.f. , rampa P2 , inter P1 , rampa P2 , inter Pg
GRAFOVI
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI)
Objects in panel "GRAFOVI":

poruka za granine vrij. granine vrijednosti p eta cos fi p1 pg i1 n s NATRAG
INTERPOLACIJA Graf 2
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\INTERPOLAC
Action list for Pushbutton object "INTERPOLACIJA Graf 2":

1) Calculate 2) Calculate 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) Calculate Calculate Select When Calculate Calculate When Calculate Calculate End Calculate Calculate Calculate Select When Draw graph korak rampe P2 rampa P2 koeficijenti inter I1 Case2 Case2 koeficijenti inter n Case2 koeficijenti inter n Case2 koeficijenti inter s koeficijenti Case2 Case2 I1, n, s I1 with a=korisna snaga b=indeks zadnjeg elementa te c=broj tocaka int polinoma with a=korisna snaga b=indeks zadnjeg elementa te c=korak rampe P2 with a=korisna snaga b=struja I1 c=st.pol I1 with a=rampa P2 b=koeficijenti I1 a=File3:s1n0 is 1 with a=korisna snaga b=brzina iz klizanja c=st.pol n with a=rampa P2 b=koeficijenti n is 0 with a=korisna snaga b=brzina c=st.pol n with a=rampa P2 b=koeficijenti n with a=korisna snaga b=klizanje c=st.pol. s with a=rampa P2 b=koeficijenti s with a=korisna snaga b=moment c=st.pol I1 a=File3:s1n0 is 1 with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina iz klizanja , korisna snaga , klizanje , rampa P2 , inter I1 , rampa P2 , inter n , rampa P2 , inter s is 0 with korisna snaga , struja I1 , korisna snaga , brzina , korisna snaga , klizanje , rampa P2 , inter I1 , rampa P2 , inter n , rampa P2 , inter s
s M
19) When Case2 20) Draw graph I1, n, s
21) End
Case2 (\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKT.
KARAKT. OPTERECENJA
Action list for Pushbutton object "KARAKT. OPTERECENJA":

1) Show KARAKTERISTIKE 2) Draw graph karakteristike tereta 1 - with rampa P2 , inter eta , inter p.f. , inter P1 , inter Pg 3) Draw graph karakteristike tereta 2 - with rampa P2 , inter I1 , inter n , inter s
NATRAG
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\NATRAG)

1) Hide INTERPOLACIJA 2) Show OPTERECENJE 3) Set focus in OPTERECENJE to object PRORACUN
Page 47 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 48 22:32 Sun. Feb. 25,2001
NATRAG
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\NATRAG)
Action list for Pushbutton object "NATRAG": ...continued

56) 57) 58) 59) 60) 61) 62) 63) 64) 65) 66) 67) 68) 69) 70) 71) 72) 73) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Hide I1, n, s(Step) karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike karakteristike GRAFOVI tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 tereta 2 to s podjela to "X" to Pmin (kW) to Pmax (kW) to P podjela to "Y1" to I1 min (A) to I1 max (A) to I1 podjela to "Y2" to n min (o/min) to n max (o/min) to n podjela to "Y3" to s min (%) to s max (%) to s podjela

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36) 37) 38) 39) 40) 41) 42) 43) 44) 45) 46) 47) 48) 49) 50) 51) 52) 53) 54) 55) Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set Set eta, cos fi, P1, Pg(Axis eta, cos fi, P1, Pg(Fro eta, cos fi, P1, Pg(To) eta, cos fi, P1, Pg(Ste eta, cos fi, P1, Pg(Axis eta, cos fi, P1, Pg(Fro eta, cos fi, P1, Pg(To) eta, cos fi, P1, Pg(Ste eta, cos fi, P1, Pg(Axis eta, cos fi, P1, Pg(Fro eta, cos fi, P1, Pg(To) eta, cos fi, P1, Pg(Ste eta, cos fi, P1, Pg(Axis eta, cos fi, P1, Pg(Fro eta, cos fi, P1, Pg(To) eta, cos fi, P1, Pg(Ste eta, cos fi, P1, Pg(Axis eta, cos fi, P1, Pg(Fro eta, cos fi, P1, Pg(To) eta, cos fi, P1, Pg(Ste karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 1 I1, n, s(Axis) I1, n, s(From) I1, n, s(To) I1, n, s(Step) I1, n, s(Axis) I1, n, s(From) I1, n, s(To) I1, n, s(Step) I1, n, s(Axis) I1, n, s(From) I1, n, s(To) I1, n, s(Step) I1, n, s(Axis) I1, n, s(From) I1, n, s(To) to "X" to Pmin (kW) to Pmax (kW) to P podjela to "Y1" to eta min (%) to eta max (%) to eta podjela to "Y2" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela to "Y3" to P1 min (kW) to P1 max (kW) to P1 podjela to "Y4" to Pg min (kW) to Pg max (kW) to Pg podjela to "X" to Pmin (kW) to Pmax (kW) to P podjela to "Y1" to eta min (%) to eta max (%) to eta podjela to "Y2" to cos fi min to cos fi max to cos fi podjela to "Y3" to P1 min (kW) to P1 max (kW) to P1 podjela to "Y4" to Pg min (kW) to Pg max (kW) to Pg podjela to "X" to Pmin (kW) to Pmax (kW) to P podjela to "Y1" to I1 min (A) to I1 max (A) to I1 podjela to "Y2" to n min (o/min) to n max (o/min) to n podjela to "Y3" to s min (%) to s max (%)
granine vrijednosti
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\granine
Objects in panel "granine vrijednosti":

P (kW) eta (%) cos fi P1 (kW) Pg (kW) I1 (A) n_max (o/min) n_min (o/min) s_min (%) s_max (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p)
Objects in panel "p":

P2 poruka za podesenje grafa Pmin (kW) Pmax (kW) P podjela
Pmin (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p\Pmin (kW))
Action list for Data-Entry object "Pmin (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object Pmax (kW)
Page 49 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 50 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Pmax (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p\Pmax (kW))
cos fi min
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\cos fi\cos fi min)
Action list for Data-Entry object "Pmax (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object P podjela

1) Set focus in GRAFOVI to object cos fi max
P podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p\P podjela)
cos fi max
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\cos fi\cos fi max)
Action list for Data-Entry object "P podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object eta min (%)

1) Set focus in GRAFOVI to object cos fi podjela
eta
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\eta)
cos fi podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\cos fi\cos fi podje
Objects in panel "eta":

eta poruka za podesenje grafa eta min (%) eta max (%) eta podjela

1) Set focus in GRAFOVI to object P1 min (kW)
p1
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p1)
Objects in panel "p1":
eta min (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\eta\eta min (%))
P1 poruka za podesenje grafa P1 min (kW)
P1 max (kW) P1 podjela
Action list for Data-Entry object "eta min (%)":

1) Set focus in GRAFOVI to object eta max (%)
eta max (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\eta\eta max (%))
P1 min (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p1\P1 min (kW))
Action list for Data-Entry object "eta max (%)":

1) Set focus in GRAFOVI to object eta podjela
Action list for Data-Entry object "P1 min (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object P1 max (kW)
eta podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\eta\eta podjela)
P1 max (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p1\P1 max (kW))
Action list for Data-Entry object "eta podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object cos fi min
Action list for Data-Entry object "P1 max (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object P1 podjela
cos fi
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\cos fi)
P1 podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\p1\P1 podjela)
Objects in panel "cos fi":

cos fi poruka za podesenje grafa cos fi min cos fi max cos fi podjela
Action list for Data-Entry object "P1 podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object Pg min (kW)
Page 51 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 52 22:32 Sun. Feb. 25,2001
pg
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\pg)
I1 podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\i1\I1 podjela)
Objects in panel "pg":

Pg poruka za podesenje grafa Pg min (kW) Pg max (kW) Pg podjela
Action list for Data-Entry object "I1 podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object n min (o/min)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\n)
Objects in panel "n":
Pg min (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\pg\Pg min (kW))
n poruka za podesenje grafa n min (o/min)
n max (o/min) n podjela
Action list for Data-Entry object "Pg min (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object Pg max (kW)
Pg max (kW)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\pg\Pg max (kW))
n min (o/min)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\n\n min (o/min))
Action list for Data-Entry object "Pg max (kW)":

1) Set focus in GRAFOVI to object Pg podjela
Action list for Data-Entry object "n min (o/min)":

1) Set focus in GRAFOVI to object n max (o/min)
Pg podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\pg\Pg podjela)
n max (o/min)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\n\n max (o/min))
Action list for Data-Entry object "Pg podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object I1 min (A)
Action list for Data-Entry object "n max (o/min)":

1) Set focus in GRAFOVI to object n podjela
i1
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\i1)
n podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\n\n podjela)
Objects in panel "i1":

I1 poruka za podesenje grafa I1 min (A) I1 max (A) I1 podjela
Action list for Data-Entry object "n podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object s min (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\s)
Objects in panel "s":
I1 min (A)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\i1\I1 min (A))
s poruka za podesenje grafa s min (%)
s max (%) s podjela
Action list for Data-Entry object "I1 min (A)":

1) Set focus in GRAFOVI to object I1 max (A)
I1 max (A)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\i1\I1 max (A))
s min (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\s\s min (%))
Action list for Data-Entry object "I1 max (A)":

1) Set focus in GRAFOVI to object I1 podjela
Action list for Data-Entry object "s min (%)":

1) Set focus in GRAFOVI to object s max (%)
Page 53 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 54 22:32 Sun. Feb. 25,2001
s max (%)
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\s\s max (%))
Objects in panel "interpolacija Graf 2 - I1, n, s":

I text inter n klizanje text st.pol. s koeficijenti s inter s koeficijenti M
Action list for Data-Entry object "s max (%)":

1) Set focus in GRAFOVI to object s podjela st.pol I1 koeficijenti I1 inter I1 brzina text st.pol n koeficijenti n rampa P2
s podjela
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\GRAFOVI\s\s podjela)
Action list for Data-Entry object "s podjela":

1) Set focus in GRAFOVI to object NATRAG
rampa P2 za interpolaciju
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\rampa P2
Objects in panel "rampa P2 za interpolaciju":

broj tocaka int polinoma korak rampe P2
KARAKTERISTIKE
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE)
Objects in panel "KARAKTERISTIKE":
interpolacija Graf 1 - eta, cos fi, P1, Pg

Objects in panel "interpolacija Graf 1 - eta, cos fi, P1, Pg":
eta text st.pol eta koeficijenti eta inter eta cos fi text st.pol cos fi koeficijenti p.f. inter p.f. P1 text st.pol P1 koeficijenti P1 inter P1 Pg text st.pol Pg koeficijenti Pg inter Pg
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPO
Podesenja za graf Izracunaj tablicu Brisi tabelu izracunavanje podataka u tabeli eta, cos fi, P1, Pg I1, n, s karakteristike tereta 1 - eta, cos fi, P1, Pg karakteristike tereta 2 - I1, n, s
legenda za teret IZVJESTAJ izvjestaj za opterecenje ISPIS GRAFOVA grafovi opterecenja SPREMANJE spremanje u datoteku NATRAG
Podesenja za graf
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\Po
Action list for Pushbutton object "Podesenja za graf":
interpolacija Graf 2 - I1, n, s
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\interpol
1) Show GRAFOVI 2) Set focus in GRAFOVI to object Pmin (kW)
Page 55 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 56 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Izracunaj tablicu
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\Izra
Action list for Pushbutton object "Izracunaj tablicu": ...continued

47) Append to 48) End 49) Calculate polje izracunatih M petlja 3 podaci u tabeli from izracunati M
Action list for Pushbutton object "Izracunaj tablicu":

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36) Set Set Set Set Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Calculate Calculate If/Then Calculate Store in Calculate Store in End If If/Then Calculate Store in Calculate Store in End If Linear series Calculate Append to Calculate Append to Calculate Append to Calculate upisani P/Pn izracunati P2 upisani P2 izracunati P2/P2n polje izracunatih P2/P2 polje izracunatih P2 polje izracunatih P1 polje izracunatih p.f. polje izracunatih I polje izracunatih n polje izracunatih eta polje izracunatih s polje izracunatih Pg polje izracunatih M broj redova broj stupaca upisan prvi stupac - P/ upisani P/Pn polje izracunatih P2/P2 izracunati P2 polje izracunatih P2 upisan prvi stupac - P/ upisan drugi stupac upisani P2 polje izracunatih P2 izracunati P2/P2n polje izracunatih P2/P2 upisan drugi stupac petlja 3 izracunati P1 polje izracunatih P1 izracunati p.f. polje izracunatih p.f. izracunati I polje izracunatih I izracunati n polje izracunatih n petlja 3 petlja 3 izracunati eta polje izracunatih eta izracunati s polje izracunatih s izracunati Pg polje izracunatih Pg izracunati M to 0 to 0 to 0 to 0
50) Set 51) Calculate
52) Set
with a=polje izracunatih P2/P2n b=polje izracunatih P2 c=polje izracunatih P1 d=polje izracunatih eta e=polje izracunatih p.f. izracunate vrijednosti to podaci u tabeli podaci u tabeli with a=polje izracunatih P2/P2n b=polje izracunatih I c=polje izracunatih n d=polje izracunatih s e=polje izracunatih M izracunate vrijednosti 2 to podaci u tabeli (\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\Brisi tabelu
Brisi tabelu
Action list for Pushbutton object "Brisi tabelu":

with a=izracunate vrijednosti 1 with a=izracunate vrijednosti 1 with a=broj stupaca with a=izracunate vrijednosti 1 red=broj redova from upisani P/Pn with omjer=upisani P/Pn p2n=Pn(kW) from izracunati P2 with a=broj stupaca with a=izracunate vrijednosti 1 red=broj redova from upisani P2 with p2=upisani P2 p2n=Pn(kW) from izracunati P2/P2n from 1 to broj redova, step by 1 with j=petlja 3 a=polje izracunatih P1 from izracunati P1 with j=petlja 3 a=polje izracunatih p.f. from izracunati p.f. with j=petlja 3 a=polje izracunatih I1 from izracunati I with j=petlja 3 a=polje izracunatih n from izracunati n 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear Clear izracunate vrijednosti izracunate vrijednosti 2 polje izracunatih P2/P2 polje izracunatih P1 polje izracunatih P2 polje izracunatih eta polje izracunatih I polje izracunatih p.f. polje izracunatih n polje izracunatih s polje izracunatih M (\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\eta,
eta, cos fi, P1, Pg
P2 b=koeficijenti
Action list for Pushbutton object "eta, cos fi, P1, Pg":
1) 2) 3) 4) Set Set Set Set karakteristike tereta 2 karakteristike tereta 1 eta, cos fi, P1, Pg(Visib I1, n, s(Visible) to 0 to 1 to 0 to 1
P2 b=koeficijenti
P2 b=koeficijenti
I1, n, s
P2 b=koeficijenti
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\I1, n, s)
37) Append to 38) End 39) Linear series 40) Calculate 41) 42) 43) 44) 45) 46) Append to Calculate Append to Calculate Append to Calculate
Action list for Pushbutton object "I1, n, s":

1) 2) 3) 4) Set Set Set Set karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 2 I1, n, s(Visible) eta, cos fi, P1, Pg(Visib to 0 to 1 to 0 to 1
from 1 to broj redova, step by 1 with j=petlja 3 p2=polje izracunatih P2 p1=polje izracunatih P1 from izracunati eta with j=petlja 3 brz=polje izracunatih n par=2p freq=frekvencija from izracunati s with j=petlja 3 p1=polje izracunatih P1 p2=polje izracunatih P2 from izracunati Pg with j=petlja 3 p2=polje izracunatih P2 brz=polje izracunatih n
Page 57 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 58 22:32 Sun. Feb. 25,2001
IZVJESTAJ
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\IZVJESTAJ)
Action list for Pushbutton object "IZVJESTAJ": ...continued

46) Set 47) Set karakteristike tereta 1 karakteristike tereta 2 to 1 to 0

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) Start Print Print Print Print Print Print Print Select When Print When Print End Print Print Print izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj izvjestaj Case2 Case2 izvjestaj Case2 izvjestaj Case2 izvjestaj izvjestaj izvjestaj za za za za za za za za "Objekt:" , TAB , OBJEKT "Tip:" , TAB , TIP "Tv.broj:" , TAB , BROJ "Datum ispitivanja: " , DATUM "Snimio:" , TAB , SNIMIO CRLF "SNIMLJENE MJERNE TOCKE" a=File3:s1n0 is 1 za opterecenj snimljno klizanje is 0 za opterecenj snimljena brzina opterecenj opterecenj opterecenj opterecenj opterecenj opterecenj opterecenj opterecenj
ISPIS GRAFOVA
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\ISPI
Action list for Pushbutton object "ISPIS GRAFOVA":

1) 2) 3) 4) Set Set Start Print (at) karakteristike tereta 2 karakteristike tereta 1 grafovi opterecenja grafovi opterecenja to 0 to 1 x=1, y=5, w=15, h=10, value=karakteristike tereta 1 eta, cos fi, P1, Pg to 0 to 1 x=1, y=16, w=15, h=10, value=karakteristike tereta 2 I1, n, s x=15.5, y=13, w=4, h=4.5, value=legenda za teret to 0 to 0 to 1 to 1
karakteristike tereta 1 5) Set karakteristike tereta 2 6) Set 7) Print (at) grafovi opterecenja 8) 9) 10) 11) 12) 13) Print (at) grafovi opterecenja End grafovi opterecenja karakteristike tereta 2 Set Set eta, cos fi, P1, Pg(Visi karakteristike tereta 1 Set Set I1, n, s(Visible)
za opterecenj CRLF za opterecenj "LINIJSKI OTPOR NAMOTA I TEMPERATURE" za opterecenj "Rstat(ohm)=" , R(ohm) , TAB , "Tshl(C)=" , Tmj(C) , TAB , "Tst(C)=" , Tstat(C) , TAB , "Trt(C)=" , Trot(C) , TAB , "kl.iz. " , klasa izolacije izvjestaj za opterecenj CRLF 18) Print izvjestaj za opterecenj "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI" 19) Print izvjestaj za opterecenj TABLICA 1 20) Print izvjestaj za opterecenj CRLF 21) Print 22) Print izvjestaj za opterecenj TABLICA 2 izvjestaj za opterecenj CRLF 23) Print 24) Print izvjestaj za opterecenj "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA ZADANU SNAGU" izvjestaj za opterecenj izracunate vrijednosti 1 25) Print izvjestaj za opterecenj CRLF 26) Print izvjestaj za opterecenj izracunate vrijednosti 2 27) Print 28) New page izvjestaj za opterecenj izvjestaj za opterecenj "INTERPOLACIJSKI POLINOMI" 29) Print izvjestaj za opterecenj "broj tocaka za interpolaciju" , TAB , broj tocaka 30) Print int polinoma izvjestaj za opterecenj "stupanj polinoma eta" , TAB , st.pol eta , TAB , 31) Print "stupanj polinoma cos fi" , TAB , st.pol cos fi izvjestaj za opterecenj "stupanj polinoma P1" , TAB , st.pol P1 , TAB , 32) Print "stupanj polinoma Pg" , TAB , st.pol Pg izvjestaj za opterecenj "stupanj polinoma I1" , TAB , st.pol I1 , TAB , 33) Print "stupanj polinoma n" , TAB , st.pol n izvjestaj za opterecenj "stupanj polinoma s" , TAB , st.pol. s 34) Print izvjestaj za opterecenj CRLF 35) Print izvjestaj za opterecenj "KARAKTERISTIKE TERETA" 36) Print 37) Set position in izvjestaj za opterecenj x=14.5, y=0.7 izvjestaj za opterecenj legenda za teret 38) Print karakteristike tereta 2 to 0 39) Set karakteristike tereta 1 to 1 40) Set 41) Print (at) izvjestaj za opterecenj x=0, y=5, w=16.875, h=9, value=karakteristike tereta 1 - eta, cos fi, P1, Pg karakteristike tereta 1 to 0 42) Set karakteristike tereta 2 to 1 43) Set 44) Print (at) izvjestaj za opterecenj x=0, y=14, w=16.875, h=9, value=karakteristike tereta 2 - I1, n, s izvjestaj za opterecenj 45) End
SPREMANJE
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\SPREMA

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Show spremanje u datoteku Set focus in spremanje u datoteku Set NAZIV ISPITIVANJA Set OBJEKT Set TIP Set TV. BROJ Set DATUM Set SNIMIO to to to to to to to object NAZIV ISPITIVANJA File3:naziv ispitivanja File3:ime objekta File3:vrsta tipa File3:tvorn.broj File3:datum mjerenja File3:snimatelj
NATRAG
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\NATRAG)

1) Hide KARAKTERISTIKE
izracunavanje podataka u tabeli
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\K
Page 59 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 60 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Objects in panel "izracunavanje podataka u tabeli":

broj redova broj stupaca upisan prvi stupac - P/Pn upisan drugi stupac - P(kW) petlja 3 prvi stupac - P/Pn drugi stupac - P(kW) podaci u tabeli
Objects in panel "polja izracunatih tocaka": ...continued

polje izracunatih Pg polje izracunatih M
tabele za izracunate vrijednosti

racunanje jedne tocke polja izracunatih tocaka izracunate vrijednosti 1 tabele za izracunate vrijednosti
(\glavni prozor\...\tabele za izracunate vrijednosti)
Objects in panel "tabele za izracunate vrijednosti":

izracunate vrijednosti 2
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTI
racunanje jedne tocke
(\glavni prozor\...\racunanje jedne tocke)
poruka 1 Label1
naziv ostalo naziv p2,p1,eta,M naziv I,cos,n,s naziv inter. rezultata inter tocke SPREMI NATRAG
Objects in panel "racunanje jedne tocke":

upisani P/Pn izracunati P2 upisani P2 izracunati P2/P2n izracunati P1 izracunati p.f. izracunati I
File31 izracunati n podaci o ispitivanju izracunati eta naziv rezultata n izracunati s naziv rezultata s izracunati Pg naziv gubitaka izracunati M
polja izracunatih tocaka
(\glavni prozor\...\polja izracunatih tocaka)
Objects in panel "polja izracunatih tocaka":

polje izracunatih P2/P2n polje izracunatih P2 polje izracunatih P1 polje izracunatih p.f. polje izracunatih I polje izracunatih n polje izracunatih eta polje izracunatih s
Page 61 22:32 Sun. Feb. 25,2001
Page 62 22:32 Sun. Feb. 25,2001
SPREMI
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\spremanje u dat
Action list for Pushbutton object "SPREMI": ...continued

46) 47) 48) 49) 50) 51) 52) Output Output Output Output Output Output Output to to to to to to to File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 with naziv p2,p1,eta,M, term.=___ with izracunate vrijednosti 1, term.=CRLF with naziv I,cos,n,s, term.=___ with izracunate vrijednosti 2, term.=CRLF with CRLF, term.=___ with "INTERPOLACIJSKI POLINOMI", term.=CRLF with broj tocaka int polinoma , TAB , "broj tocaka za interpolacijske polinome", term.=CRLF with st.pol cos fi , TAB , "stupanj polinoma cos fi", term.=CRLF with st.pol. s , TAB , "stupanj polinoma klizanja", term.=CRLF with st.pol n , TAB , "stupanj polinoma brzine", term.=CRLF with st.pol eta , TAB , "stupanj polinoma korisnosti", term.=CRLF with st.pol I1 , TAB , "stupanj polinoma struje", term.=CRLF with st.pol P1 , TAB , "stupanj polinoma ulazne snage", term.=CRLF with st.pol Pg , TAB , "stupanj polinoma gubitaka", term.=CRLF with CRLF, term.=___ with naziv inter. rezultata, term.=___ with inter tocke, term.=CRLF

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Calculate Show dialog Erase Open Output to Output to Output to Output to Output to Output to Output to Output to Output to Select When Output to Output to When Output to Output to End Output to Output to naziv rezultata s naziv rezultata n naziv gubitaka naziv ostalo naziv I,cos,n,s naziv p2,p1,eta,M naziv inter. rezultata inter tocke File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 Case2 Case2 File31 File31 Case2 File31 File31 Case2 File31 File31 File31 File31 File31
53) Output to with a=rampa P2 b=inter P1 c=inter Pg d=inter eta e=inter I1 f=inter p.f. g=inter n h=inter s 54) Output to 55) Output to 56) Output to with File3:naziv ispitivanja, term.=CRLF with "Objekt:" , TAB , OBJEKT, term.=CRLF with "Tip:" , TAB , TIP , term.=CRLF with "Tv.broj:" , TAB , BROJ , term.=CRLF with "Datum:" , TAB , DATUM , term.=CRLF with "Snimio:" , TAB , SNIMIO , term.=CRLF with "Napomene:", term.=CRLF with NAPOMENE, term.=CRLF with "SNIMLJENE MJERNE TOCKE", term.=CRLF a=File3:s1n0 is 1 with naziv rezultata s, term.=___ with snimljno klizanje, term.=CRLF is 0 with naziv rezultata n, term.=___ with snimljena brzina, term.=CRLF with CRLF, term.=___ with "LINIJSKI OTPOR STATORSKOG NAMOTA", term.=CRLF with "R(ohm)=" , TAB , R(ohm) , TAB , "fazni otpor namota statora", term.=CRLF with "Thl(C)=" , TAB , Tmj(C) , TAB , "temperatura na kojoj je mjeren otpor statora", term.=CRLF with "Tst(C)=" , TAB , Tstat(C) , TAB , "temperatura namota statora za vrijeme ispitivanja", term.=CRLF with "Trt(C)=" , TAB , Trot(C) , TAB , "temperatura namota rotora za vrijeme ispitivanja", term.=CRLF with "Tmax(C)=" , TAB , Ttoplo , TAB , "kl.izol." , TAB , klasa izolacije, term.=CRLF with CRLF, term.=___ with "RAZRADA GUBITAKA OPTERECENJA", term.=CRLF with CRLF, term.=___ with naziv gubitaka, term.=___ with TABLICA 1, term.=CRLF with naziv ostalo, term.=___ with TABLICA 2, term.=CRLF with CRLF, term.=___ with "IZRACUNATE VRIJEDNOSTI ZA ZADANU SNAGU", term.=CRLF with CRLF, term.=___ 57) Output to 58) Output to 59) Output to 60) 61) 62) 63) Output to Output to Output to Close
NATRAG
(\glavni prozor\OPTERECENJE\INTERPOLACIJA\KARAKTERISTIKE\spremanje u da

1) Hide spremanje u datoteku 2) Show KARAKTERISTIKE
31) Output to 32) Output to 33) Output to
(\glavni prozor\...\podaci o ispitivanju)

34) Output to 35) Output to 36) Output to 37) Output to 38) 39) 40) 41) 42) 43) 44) Output Output Output Output Output Output Output to to to to to to to
File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31 File31
45) Output to

Magistarski Rad Ispitivanje Motora

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Magistarski Rad Ispitivanje Motora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SUSTAV AUTOMATIZIRANOG ISPITIVANJA ASINKRONOG STROJA U TVORNICI

Mentor: Prof. dr. sc. Drago Ban

Radnja ima 195 listova

Datum obrane: 24. svibnja 2001.

Tomislav orak: Magistarski rad

Tomislav orak: Magistarski rad

Tomislav orak: Magistarski rad

Tomislav orak: Magistarski rad

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

2 SUSTAV KVALITETE PREMA ISO9000

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

Tomislav orak: Magistarski rad

SUSTAV KVALITETE PREMA ISO 9000

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

3 PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

a) namot spojen u trokut

b) namot spojen u zvijezdu

Slika 3.1 Otpori izmeu stezaljki namota

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Omjer te dvije vrijednosti daje indeks polarizacije: ip = R60 s R15 s (3.4)

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Slika 3.3 Smjerovi za mjerenje vibracija

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tablica 3.2 Iznosi ispitnih napona po fazama proizvodnje

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Slika 3.4 Pokus visokim naponom trofaznih namota

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

P0' = P0 PCu 0 = PFe + Ptr ,v

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA

Tomislav orak: Magistarski rad

PROVJERA KVALITETE ASINKRONIH STROJEVA