JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA KOLA IVINICE

TEMA IZ MATURSKOG RADA: PLODORED

Profesor: Fatima Hadjikic IVINICE MAJ 2012 SADRAJ UVOD 1. GLAVNI DIO 2. RAZLOZI UVOENJA PLODOREDA 2.1. 2.2. 2.3. Bioloki razlozi Agrotehniki razlozi uvoenja plodoreda Organizacijsko tehniki razlozi

Uenika: Amela Goleti IVp1

2 8 9 9 10 11 12 13 15 16

3. UTICAJ KLIME I ZEMLJITA NA IZBOR PLODOREDA 4. SASTAVLJANJE PLODOREDA (GRAEVNE JEDINICE) ZAKLJUAK LITERATURA

UVOD U organskoj i biljnoj proizvodnji nije dozvoljeno gnojenje biljaka u monokulturi. Plodored je obavezna mjera organske proizvodnje jer obezbjeuje: Odravanje plodnosti zemljita Regulacija bolesti, tetoina i korova Smanjenje gubitka hraniva ispiranjem Sprjeavanje i minimalizaciju erozije Plodored je organizovano smjenjivanje usjeva na istoj parceli u toku odreenog broja godina i ima posebnu ulogu, jer znaajno smanjuje pojavu biljnih bolesti, tetoina i korova. Neprekidnim gajenjem usjeva u velikoj mjeri iskoriava se zemljite tako da se mora voditi rauna o njegovoj plodnosti, odnosno obnavljanju. Odgovarajuim plodoredima bi trebalo obezbijediti ne samo odravanje, nego ako je to mogue i poveanje zemljine lodnosti na dui rok. U strukturi plodoreda u organskoj poljoprivredi krmne i eguminozne biljke (npr. lucerka, djetelina, grahorice, stoni graak i sl.) zauzimaju 30-50% plodorednih povrina to doprinosi vroj vezi izmeu ratarstva i stoarstva. Strnine ili okopavine ne smiju biti zastupljene vie od 50% ukupnih obradivih povrina. O emu se mora voditi rauna pri sastavljanju plodoreda? Kulture sa dubokim korijenovim sistemom treba uzgajati nakon onih sa plitkim, kako bi se odrala dobra struktura, prozranost i ocjeditost zemljita; Mijenjati kulture koje proizvode malu i veliku biomasu korijena; Mijenjati kulture koje fiksiraju azot iz atmosfere sa onima koje ga troe. Na ovaj nain e se obezbijediti veliki dio potreba u azotu; Gdje god i kad god je mogue, treba primjenjivati predsjetvu, podsjetvu, naknadnu sjetvu, meusjetvu i zelenino ubrenje, kako bi zemljite bilo stalno pod zelenim pokrivaem. Ovim se sprjeava zakorovljenost, stvaranje pokorice, ispiranje hraniva, erozija, a poboljava struktura zemljita; Mijenjati lisnate i korijenaste kulture, itarice, kako bi se smanjila zakorovljenost usjeva; Gdje god postoji opasnost od zaraze odreenim biljnim bolestima ili tetoinama, treba izbjegavati sjetvu ili sadnju kultura koje su na njih osjetljive. Ovdje treba potovati pravila o minimalnom broju godina nakon kojih neka kultura moe ponovo doi na isto mjesto.

HISTORIJSKI RAZVOJ PLODOREDA Poetak gajenja biljaka imao je praoblik prelonog sistema. Od slobodnih biljnih zajednica uzimane su manje povrine za sjetvu, paljenjem prirodnog biljnog pokrivaa. Na tim povrinama neprekidno gajen jedan usjev do potpunog iscrpljivanje zemljita. Poslije iscrpljivanja zemljita, prelazilo se na novu proizvodnu povrinu. U daljnjem razvoju, zadran je selilaki princip ratarenja, ali kao zaleajni sistem. To znai da je nekoliko godina ili decenija iskoriavanja proizvodne povrine, pa je nakon toga preputana dugom odmoru vraanjem prirodne vegetacije, a nakon toga je ponovo koritena za gajenja usjeva. U podrujima s velikim povrinama prirodnih travnjaka, nakon pripitomljavanja ivotinja, javio se poljsko-travnjaki preloni sistem, s tim da je pod travnjacima bilo znatno vie povrina, jer je to bio izvor stone hrane. I ovaj sistem je imao ekstenzivna obiljeja. Mnogo kasnije, poveanjem broja ljudi i smanjenjem povrina pod prirodnom vegetacijom, uveden je stacionirani oblik ratarenja. Tada se naputa monoprodukcija. Javljaju se i prvi oblici plodoreda, najpre u sredozemlju (Egipat, Mezopotamija, Grka i Rim). U stacioniranom ratarenju otro su podjeljene oranice od drugih kategorija poljoprivrednog zemljita i povrina slobodne prirode. Na oranicama se gaje iskljuivo strne itarice. Najnii oblik plodoreda bio je dvopoljni plodored s ugarom i ozimom penicom, a poznat je pod nazivom mediteransko dvopolje. Ugar je povrina u vrstom plodoredu koja se neko vrijeme ne sijeje. On moe biti polugodinji ili godinja, medjutim, ako on traje vie godina (2-3) tada se naziva parlog. Ugar s gledita biljne proizvodnje je jalov, ali se dijeli na pravi jalovi ugar ako se ne sijeje niti obradjuje, a ako se samo obradjuje, naziva se crni ugar. Jalovi nezasijani ugar se dalje moe podijeliti u kasni jalovi ugar i rani jalovi ugar. Kod kasnog jalovog ugara povrina ostaje prazna nakon strnih itarica do leta idue godine, a kod ranog samo do idueg prolea kad se sije jari usjev. Gdje god je mogue, jalovi ugar se naputa a prazna povrina se sije u poetku krmnim usjevima a kanije sideratima, pa je to tada zeleni ugar. To vie nije pravi ugar a naziv ima samo istorijsko znaenje. Zelenim ugarom se poveava odmornost zemljita s povoljnim uticajem na njegovu plodnost, tim vie ako su usjevi na zelenom ugaru iskljuivo leguminoze.

Slika 1. Dvopoljni plodored s ugarom (mediteransko dvopolje)

Slika 2. Dvopoljni plodored

Danas se crni ugar zadrao jo samo u semiaridnim podrujima na donjoj granici humidnosti u uslovima suhog ratarenja ( dry farming), i tamo gdje je zbog surove i duge zime vegetacioni period kratak (SAD, Kanada, Rusija i Australija). Staro mediteransko dvopolje razvilo se u dvopoljni plodored bez ugara u dva oblika. Prvi oblik je da su u plodored ule dvije strne itarice (ozima i jara), a u drugi oblik plodoreda su uli strna itarica i jedna okopavina. Ovo drugo dogodilo se kod nas uvodjenjem kukuruza nakon otkria Amerike. Dvopolje sa strnom itaricom (najee s ozimom penicom) i kukuruzom, postao je na najvaniji plodored i jo je glavno obijleje nae poljoprivrede. Mediteransko dvopolje se kasnije razvilo u plodored s tri polja, poznat pod imenom feudalno tropolje. Zbog velikog udjela strnih itarica i pravog jalovog ugara, bili su jako raireni korovi kao i tetni insekti i bolesti. Iz toga razloga, plodored nije proizvodio kvalitetnu krmu, pa su travnjaci sluili kao glavni izvor hrane. Nakon otkria Amerike, u Evropu su donijete dvije vrlo vane poljoprivredne biljne vrste kukuruz i krompir. To je uticalo na poboljanje feudalnog tropolja gde je polje ugara zamjenjeno okopavinom, pa ak i uvedeno okopavinsko tropolje sa dve okopavine i jednom strnom itaricom. U naoj ravniarskoj regiji, tropolje je prilagodjeno tako da se sva plodoredna polja jednako dijelila na tri glavne grupe usjeva (strne itarice, okopavine i leguminoze) po ovoj shemi: 1. polje okopavina (xx) 2. polje-zrnata leguminoza 5

3. polje- ozima strna itarica Kukuruz je bio glavna okopavina, zrnata leguminoza je bila grahorica a ozimih strnina penica. Taj plodored je nazvan staro slavonsko tropolje .

Slika 3.

Feudalno tropolje

U 17. stoljeu, u pokrajinama Norfolk i Suffolk (Engleska), uveden je novi plodored po membenom principu. Poznat je pod nazivom norfolki plodored. U svom originalnom obliku imao je shemu: 1. polje okopavina (xx) 2. polje- jara strna itarica s usejanom detelinom 3. polje detelina 4. polje ozima strna itarica

Slika 4. Norfolki plodored

U norfolokom plodoredu strne itarice su zauzimale 50% povrina, 25% okopavine i leguminoze 25%. Ovaj plodored se poeo iriti po Evropi u 18. stoljeu, pa je uz njegova prilagodjavanja odredjenim agroekolokim uslovima u ostatku Evrope postao opte prihvaen. Pored odvajanja strnih itarica po membenom principu nekom leguminozom (djetelinom), djetelina daje i kvalitetnu krmu koja poveava uzgoj stoke, a u vezi s tim, i proizvodnje dovoljne koliine stajnjaka za djubrenje okopavina. ubrenjem okopavina, poveava se plodnost zemljita to dakako utie i na poveanje prinosa slijedeeg usjeva a to je ozima penica. U ovom 6

plodoredu slijed usjeva u cijeloj rotaciji povoljan je s biolokog i agrotehnikog gledita, a jara strnina slui kao zatitni usiev za usijanu djtelinu.

Osim pravog norfolokog plodoreda bilo je poznato okopavinsko membeno etveropolje bez leguminoza sastavljeno od dvije membene dvojke: 1. polje okopavina(xx) 2. polje jara strnina 3. polje okopavina (x) 4. polje ozima strnina Kao primjer, navodimo emu esteropolja s djetelinom i zrnatom leguminozom: 1. polje okopavina (xx) 2. polje jara strnina s usijanim djetelinama s travama ili bez njih 3. polje djetelina ili travno polje 4. polje okopavina 5. polje zrnata leguminoza 6. polje ozima strnina. Na malim gazdinstvima, redak je plodored od est polja. U bivem SSSR-u, primenjivan je viepoljni plodored. Temelj takvom plodoredu je dao Viljams (1950), koji je poao od premise da je osnovno odrati zemljite tajno plodnim. Da bi se zadrala trajna plodnost zemljita, ono mora imati stabilnu mrviastu strukturu. Stabilnu mrviastu strukturu najbre je postii intenzivnim gajenjem viegodinjih trava i djetelina, zato su one ukljuene u plodored u znatnom procentu. Kako su djeteline niske tolerantnosti, plodoredi moraju biti viepoljni. Ovaj sistem ratarenja nazvan je travopoljni sistem ili Viljamsov sistem ratarenja. Broj polja u travopoljnim plodoredima rastao je do 15, a ponekad i vie. U sledeoj slici, dat je primjer jednog travopoljnog plodoreda od devet polja po membenom principu.

Slika 5. Travopoljni plodored od devet polja rasporeen po membenom principu

TEHNIKA UVOENJA PLODOREDA I PRELAZ PLODOREDA NA DRUGI Kada se plodored uvodi prvi put, potrebni su odredjeni pripremni radovi. Prvo se sakupljaju svi raspoloivi podaci iz samog gazdinstva, ueg ili ireg podruja: o zemljitu (tip, dubina, uslojenost, teksturni sastav, vodni reim i nivo plodnosti), klimi

(hidrotermike osobine, kolebanja temperatura, apsolutne i minimalne temperature, koliine i raspored oborina, klimatske averzije tua, jaki vjetrovi, njihovu frekvenciju i sezonske pojave), usjevima (podaci o visini prinosa pet godina unazad, primenjena agrotehnika sistem obrade zemljita za svaki usijev, dubina obrade, koliine organskih i mineralnih djubriva).Vrlo su vani podaci o bolestima, tetnicima i korovima, uestalost njihove pojave te stepen njihova napada. Uz skupljanje ovih podataka, premeravaju se obradive povrine da bi se od njih formirala polja plodoreda. Razmjeravanjem u polja, treba obuhvatiti putnu mreu a vana je lokacija ekonomskog dvorita. Idealna lokacija ekonomskog dvorita je u centru ili blie sredini plodorednih polja. Plodoredna polja po povrini medjusobno ne bi smela odstupati vie od 10%, kako bi se izbjegla vea razlika u planiranoj proizvodnji pojedinih usjeva, naroito krmnih za vlastite potrebe. Kada se zavre svi pripremni radovi, odabire se najprikladniji plodored prema ocjeni ambijentalnih faktora i potrebama gazdinstva. Potom se uspostavlja knjiga plodoreda. Svako polje dobiva svoj list. U njega se unose sljedei podaci: poloajni nacrt plodorednog polja (table) s orijentaciom i izohipsama, veliina table, opis zemljita, plodosmjena i agrotehnika. Za svaku tablu se unose detaljni podaci o zemljitu (tip zemljita, reljef, dubina oraninog sloja, reljef, stratigrafija, vodni reim, pH vrijednost, nivo fizioloki aktivnih hranjiva i humusa te bonitetna ocjena zemljita). Po godinama ili plodosmjeni, unose se sljedei podaci o usevu i sorti, obrada zemljita i djubrenja te ostala agrotehnika, pojava bolesti i tetnih insekata, fitozatitne mjere i zakorovljenost. Na kraju se unose podaci o prinosu u pojedinim godinama (zrno, slama, gomolj, koren, seno). Nakon formiranja plodorednih polja, poinje prva rotacija plodoreda. Ako su u plodored uvrtene djetelinsko-travne smjese, onda se za njih biraju najbolje table i osigurava vrlo brina agrotehnika, jer bi u suprotnom sluaju bio promaen odmor zemljita. Kada gazdinstvo mijenja plodored, ini to pomou prelaznog plodoreda. Prelaznim plodoredom se prelazi s plodoreda s manjim brojem polja na plodored s veim brojem, no moe biti i obrnuto (regresija plodoreda). Plodored se moe mijenjati i tako da se uvode djetelinsko travne- smijese ili se one iskljuuju ( prekinuti plodored). Najee se prelazi s plodoreda bez djetelina i trava s manjim brojem polja gde su gajene dva glavna usjeva, na plodored s djetelinsko-travnim smijesama i veim brojem polja. Plodoredna polja iz poetnog dvopoljnog plodoreda (npr. kukuruz i penica) se svaka naredne godine dele na tri polja (ukupno est). Na novo formiranim plodrednim poljima (tablama) odrava se kontinuitet gajenja najvanijih usjeva, kukuruz i penica, ali se u plodored uvode novi usjevi (npr., dvije okopavine, jedna zrnasta leguminoza i jara strnina). To je prva prelazna etapa koja mora biti kratkotrajna.

A) Poetna etapa plodoreda

B) Prelazna faza proreda

Slika 6. Poetna etapa plodored) i Prelazna faza plodoreda

1. GLAVNI DIO Prije detaljnijeg razmatranja pojma plodoreda, potrebno je terminoloki objasniti pojmove kategorija usjeva koje se esto upotrebljavaju vezano za plodored. Tabela 1. Kategorije useva u plodoredu (Mihali, 1985)

Plodored predstavlja sistem biljne proizvodnje s pravilnom izmjenom usjeva, prostorno i vremenski na proizvodnim povrinama a zamjenjuje bioloka ravnotea spontanih biocenoza ukljuujui niz agrotehnikih i organizacijsko-tehnikih mijera. Prema Todoroviu(1948)plodored predstavlja plan iskoriavanja vegetacione sredine u prvom redu klime i zemljita putem gajenja biljaka po unaprijed utvrenom rasporedu u vremenu i prostoru. Obuhvata vremensku smjenu usijeva (plodosmjenu), prostornu smjenu uijseva (poljosmjenu) i odmor zemljita.

Vremenska smjena usjeva ili plodosmjena ostvaruje se u okviru plodoreda u toku jedne rotacije, a okosnicu ine glavni usjevi plodoreda. Plodosmjena se oznauje u slijedu godina (kalendarski), na primjer: 1998. godine okopavina 1999. godine- jara strna itarica 2000. godine- detjelinsko travne smijese 2001. godine- okopavina 2002. godine ozima strna ita Prostorna smjena usijeva (rotacija) znai prostornu smijenu usijeva po plodorednim poljima. Ona se ostvaruje tako da se sve porizvodne povrine (oranice) podele u odredjeni broj plodorednih polja. Odatle potie numerika oznaka plodoreda (dvopoljni, tropoljni, etveropoljni plodored itd). Kada jedan usijev obidje sva polja u plodoredu, tada je jedna rotacija zavrena i poinje druga. Iz toga se moe zakljuiti da je rotacija nemogua bez vremenskog faktora. Odmorom zemljita treba osigurati normalno funkcionisanje zemljita kao supstrata za gajenje oraninih usijeva. Klasino odmaranje zemljita ranije se provodilo ugarom, a danas se funkcionisanje sistema zemljita-gajena biljka eli prebaciti na redovitu agrotehniku, u prvom redu djubrenje kao i na zahvate pedohigijene. 2. RAZLOZI UVOENJA PLODOREDA U poetnom periodu razvoja poljoprivrede, gajeni su trajni usevi na jednoj povrini do granice koje su postavili negativni faktori (iscrpljivanje biljnih hranjiva, tetnici, bolesti itd). To je bila primitivna monoprodukcija. Upravo su slabe strane trajnog gajenja usijeva bile uzrok da se potrailo rjeenje u smjeni usijeva, dakle u plodoredu. Za uvodjenje plodoreda postoje bioloki, agrotehniki i organizacijsko ekonomski razlozi. 2.1. Bioloki razlozi

Bioloki uvodjenja plodoreda grupiraju se u etiri grupe: tolerantnost usijeva prema ponovljenoj sjetvi, irenje korova, irenje tetnika i bolesti dotinog usijeva. Jedni usjevi lako podnose ponovljeno gajenje sve do monoprodukcije, a s druge strane su vrlo osjetljivi odnosno netolerantni. Svi oranini usjevi mogu se razvrstati prema stepenu tolerantnosti u prilino iroku skalu. Pa tako postoje snoljivi ili samostabilni usjevi (trave, kukuruz, proso, sirak, ovas, ra, ria, krompir, lupina, soja, pasulj i konoplja. U nesnoljive ili samolabilne usjeve ulaze: jeam, crvena detjelina, lucerka, graak, eerne repa, lan i suncokret. Prema tome, samolabilnost usjeva glavni je razlog izmjene, zato to je netolerantnost vea, pa isti usev rijedje smije doi na isto mijesto odnosno, visoka tolerantnost omoguuje slobodno ratarenje bez vrstog plodoreda sve do monoprodukcije. Zapravo, netolerantnost nekog usjeva povezuje se uz negativne procese u zemljitu, koji mogu postati i limitirajui za daljne gajenje istog usijeva.

10

Slika 7. Avionski snimak plodorednih polja

Druga je bakterijska teorija ili Hiltnerova teorija koja tvrdi da se umornost zemljita javlja zbog promenje u mikrobiolokom sastavu zemljita, to za posljedicu ima nesposobnost mikroorganizama da stvaraju aktivan sloj rizosfere, a s druge strane, nestajanje korisnih mikroorganizama i faune u zemljitu. Nestanak korisnih mikroorganizama prati irenje tetnih organizama zemljita koje negativno deluju na bioloku ravnoteu zemljita. I ova teorija nije potpuno objasnila pojavu umornosti zemljita, jer za ne stvaranje aktivnog sloja rizosfere nema argumenata i jednostrano je. Mnogo vie podataka ima, da u ponovljenoj sjetvi neki usjevi nakupljaju odredjene grupe mikroorganizama koji izluuju materije koje djeluju tetno na druge korisne mikroorganizme. Osim toga, postoji negativna alelopatija izmedu zemljinih mikroorganizama i usijeva. Pored toga, neki mikroorganizmi lue toksine koji uzrokuju umornost zemljita. 2.2. Agrotehniki razlozi uvoenja plodoreda

Odnosi se na pravilno iskoritavanje staninih faktora, u prvom redu samog zemljita. Glavni razlozi su odraavanje nivoa humusa i strukture zemljita, pravilno troenje vode, razliito ukorenjavanje usijeva, bolje iskoritavanje hranjiva i razliita obrada zemljita. U plodoredu se izmenjuju usjevi koji osiromauju zemljite humusom i azotom sa usjevima koji ga obogauju (leguminoze i trave). Na taj nain se zadrava dostignuti nivo humusa i azota u zemljitu. Humus u zemljitu odrava njegovu povoljnu strukturu, pa je time ouvana ukupna plodnost poljoprivrednog zemljita. Usjevi razliito troe vodu, pa i unutar iste vrste potronja vode se mijenja prema stadijumu razvoja.

11

Slika 8,. Dijelovanje plodoreda na sadraj organske materije u zemljitu (po Thompsonu)

Svaka biljna vrsta razvija u normalnim okolnostima korijenov sistem koji je svojstven toj vrsti. Korijnje se po vrstama biljaka razlikuje po ukupnoj masi, dubini prodiranja u zemljite, bonom irenju, veliini rizosfere itd. Iz toga razloga, izmenom usijeva u plodoredu, korenovi razliito dijeluju na zemljite, kako u pogledu bioloke drenae, iskorienja zemljita po slojevima, stimulisanje ili destimulisanje procesa ugorenja zemljita i humifikacije zemljita korijenovim ostacima. Obrada zemljita je prilagodjena potrebama svakog pojedinog usjeva. Ona se prema tome, razlikuje po dubini i broju operacija osnovne i dopunske obrade zemljita. Ne samo da je razliita frekvencija i dubina obrade, ve se obrada vremenski razliito izvodi. Kada se u plodoredu mjenjaju usjevi, mjenja se i sistem obrade zemljita to pozitivno utie na plodnost zemljita, ukljuujui bolju ekonomiju vodom, procese ugorenja zemljita i bolje unitavanje korova. Poznat je produni efekt duboko obrade u pozitivnom smislu, na sledee usjeve koji se siju iza usijeva za kojeg je vrena duboka obrada zemljita. 2.3. Organizacijsko tehniki razlozi

Gajenjem usijeva u monoprodukciji, poljski radovi se obavljaju u isto vrijeme. Posljedica toga je sezonsko ili povremeno nagomilavanje agrotehnikih zahvata u jednom kratkom vremenu, koja se zove pica radova. Takvi zahvati koji se moraju svladati u kratkom vremenskom periodu, iziskuju veliko angaovanje maina i ljudskog rada. Problem se uslonjava ako je neka povrina pod monoprodukcijom vea, a vremenske prilike nepovoljnije. Nasuprot tome, u plodoredu se zbog istodobnog gajenja nekoliko razliitih usijeva, agrotehniki zahvati ravnomijernije rasporeduju tokom godine ili vegetacione sezone, ime se prilino ublaava pica radova. 12

S ekonomskog stajalita, plodored ini poljoprivrednog proizvodjaa stabilnijim prema tritu, jer e u klimatski nepovoljnoj godini, jedan usijev podbaciti, dok e drugi imati relativno dobar prinos. Vrlo je vana injenica, da se gajenjem usijeva u plodoredu izbjegava vea teta koju moe izazvati eksplozija nekih tetnih insekata ili bolesti nekog usijeva. Ostali usijevi koji nisu tako napadnuti, svojim prinosom i cijenom na tritu mogu gazdinstvu pokriti eventualne trokove zatite i ostvariti odredjenu dobit.

3. UTICAJ KLIME I ZEMLJITA NA IZBOR PLODOREDA Klima svojim hidrotermikim osobinama znatno utie na rast biljaka, izbor usijeva kao i na plodored. Dakle, plodored je pored drugih faktora uslovljen i klimom. Vlanost klime je vaan faktor pri izboru usjeva, jer se biljke razlikuju prema potrebama za vodu. Naime, dovoljno vlana klima i povoljan raspored oborina daje veliku mogunost gajenja i izbora usijeva ako su i ostali faktori povoljni. Ako nema dovoljno oborina, izbor usijeva u plodoredu je suen, jer se tada moraju sijati usjevi koji podnose nedostatak vlage ili se mora osigurati navodnjavanje. Ako je godinja koliina padavina oko 150 mm, uz povoljnu evapotranspiraciju, na oranicama se mora primjenjivati crni ugar koji se smenjuje sa penicom, jer ozime strne itarice iskoritavaju vlani dio godine, a zavravaju vegetaciju u toplom (suhom) dijelu naredne godine. U subhumidnoj klimi mogu se kombinovati usjevi veeg i manjeg potroka vode (strne itarice, okopavine i leguminoze), a u humidnoj klimi prevladavaju dijeteline i trave. Previe vlana klima, takodjer suava izbor usjeva u plodoredu, pa se nee sijati usjvi koje ne podnose provlaivanje zemljita. Toplotne osobine klime mnogo utiu na rast biljaka. Za usjeve je bitno da se duina vegetacionog perioda poklapa sa zonom efektivnih temperatura od 5 do 45 C0. Prema tome, niske temperature u odredjenim stadijumima razvoja biljaka, ne mogu izdrati termofilne biljke, ali to mogu kriofilne. To znai, da e u klimatu s niskom prosijenom godinjom temperaturom vazduha, izbor usjeva u plodoredu biti suen samo na one biljne vrste koje podnose niske temperature (ozime strne itarice, neke trave i deteline), dok e u klimatu sa veim ili visokim prosijenim godinjim temperaturama vazduha, izbor useva biti znanto iri. Isto tako, dugi vegetacioni period prua velike mogunosti izbora i kombinovanja kriofilnih, 13

mezofilnih i termofilnih usjeva. Smjena hladnih i toplih perioda u toku godine, uzrok su podjele usjeva na ozime i jare, a skraenjem vegetacionog perioda sve vie prevladavaju jarine krae vegetacije. Intenzitet, duina osvjetljenja i broj sunanih dana (insolacija), utie na rast usjeva i na njihov izbor u plodoredu. Voda, toplota i suneva svijetlost ne djeluju kao odvojeni faktori, ve istodobno, u vrlo razliitim odnosima djeluju na gajenje usjeva pa prema tome i na plodored. Podruja s dosta osvijetljenja i toplote, pogodna su za gajenje usjeva od kojih dobijamo eer, ulje i aromatine materije, u umjerenom podneblju usjeve za krob i proteine a u vlanom-hladnijem podruju za proizvodnju vegetativne mase. I vijetar svojom brzinom, toplotom i vlanou u utie na rast i razvoj usjeva, pa i on u odredjenoj mijeri moe uticati na izbor plodoreda. Zemljite sa svojim osobinama dijeluje kompleksno na usjeve, ono ima veliku ulogu izbora usjeva u plodoredu. Zemljita sa srednje teksturnog sastava pogodna su za sve usjeve (ilovasta zemljita), dok idui prema glini ili skeletu, nastaju ogranienja izbora usjeva, pa sve do nemogunost organizovanja oranine biljne proizvodnje. Lagana, pjeskovita zemljita su pogodna za gajenje krompira, rai i lupine ali su nepogodna za djeteline i trave, dok su tea, glinasta prikladna za trave i strne itarice, a neprikladna za korijenaste i gomoljaste usijeve. Nepovoljan sloj profila (stratigrafija), sprjeava rast korijenovog sistema biljaka, a prate ga obino i loe vodne prilike zemljita. Medjutim, ako je zemljite duboko, prua povoljne uslove za usjeve dubokog korijenja (eerne repa, hmelj i lucerka), a plitka zemljita sa dosta vlage pogoduju travama. U pogledu reakcije zemljita (pH), moe se istai da blago kisela zemljita pogoduju gotovo za sve vrste usjeva. Osrednje kisela zemljita su dobra za gajenje krompira i rai. Alkalina zemljita su nepovoljna, pogotovo ako je lunatost posljedica lako topivih soli. Ali ako ona nije visoka, mogu se gajiti halofitini usjevi (jeam, lucerka, bijela djetelina, suncokret i ria). Na krenim zemljitima, izbor usjeva se suuje na leguminoze, eernu repu, kupusnjae i druge kalkofilne usjeve. I sadraj humusa u zemljitu ima odgovarajui znaaj za izbor plodoreda, jer vea koliina humusa pogoduje gajenju zeljastog povra, usjeva za dobivanje voluminozne krme i konoplja za vlakno, ali kodi kvaliteti usjeva za proizvodnju sjemena a pogotovo eernoj repi (krupan korijen sa veim udijelom proteina to je nepovoljno sa stanovita prerade u eer). 4. SASTAVLJANJE PLODOREDA (GRAEVNE JEDINICE) Plodored ima i svoju unutranju strukturu odnosno graevne jedinice. One su lanovi jednog plodoreda, a postoje krnji i pravi lanovi plodoreda. Krnjim lanovima pripadaju plodoredna dvojka ili par, a pravim plodoredna trojka. Plodoredna trojka se dalje dijeli na pravu trojku, koja je sastavljena po membenom principu. Membeni princip je oblik sastavljana plodoreda gdje se dvije strne itarice razdvajaju drugim usjevima (okopavine ili leguminoze). U pravoj trojci sudjeluje jedna strna itarica, jedna okopavina i jedna leguminoza. 14

Osim prave trojke postoje itna trojka, sastavljena od dvije strne itarice i jedne okopavine, okopavinska trojka sa dvije okopavine i jednom strnom itaricom te krmna trojka koja je sastavljena od dvije samostabilne leguminoze i jedne okopavine. Navedenim gradjevnim jedinicama se sastavlja plodored s razliitim brojem polja, od dva do petnaest i vie. To se postie mnoenjem plodorednih dvojki ili trojki ili njihovim kombinovanjem. U staroj poljoprivredi, plodoredi su bili sastavljeni do tri polja, pa je ve etveropolje bio proiren plodored. Danas je donja granica plodoreda od etiri polja, a plodored vei od tog broja, ve se smatra viepoljnim plodoredom. Najpovoljniji su plodoredi gradjeni na osnovu prave trojke po membenom principu u kojem su glavne grupe usjeva u razmjeri 1/3 strnih itarica, 1/3 okopavina i 1/3 leguminoza, a po broju polja mogu biti 3,6,9 i 12 poljni plodored.

Medjutim, kao praktina gornja granica plodoreda smatra plodored od 10 polja jer ako je on vei od tog broja polja, plodoredi postaju komplikovani i nepregledni. Struktura plodoreda ima i druge pojmove. Ako se broj plodorednih polja podudara s brojem usjeva, radi se o pravom plodoredu. On je izgradjen od jedne ili vie gradjevnih jedinica. Broj usjeva moe biti i manji od broja plodorednih polja, ako u rotaciju ulazi neki viegodinji usjev . Ako je svako polje plodoreda zauzeto samo jednim usjevom, to je tada jednostavni plodored, a ako jedno plodoredno polje dijele dva ili vie srodnih odnosno ksenotolerantnih usjeva, govori se o sastavljenom plodoredu. Ovakav plodored se esto primenjuje u povrtarstvu. Kada neki usjev (dvije ili vie vegetacija) izlazi iz vrste poljosmene, rije je u prekinutom plodoredu. Izvan rotacije najee izlaze viegodinji usijevi (lucerka i djeteline), a nakon iskorienja izluena se povrina ukljuuje ponovo o rotaciju, a izdvaja nova. Poveanje broja usjeva u jednoj rotaciji naziva se intenziviranjem plodoreda. Medjutim, za intenziviranje plodoreda, moraju biti osigurani odredjeni uslovi, posebno u pogledu klime s povoljnim hidrotermikim odnosima, ime je osiguran dugi vegetacioni period. Osim povoljne klime, zemljite mora biti plodno, primjena intenzivne i kvalitetne agrotehnike, dobra organizacija rada da se optimalno iskoriste prazna mijesta u rotaciji. Prilikom intenziviranja plodoreda, interpoliraju se nakon etve/berbe glavnog, usjevi krae i kratke vegetacije, a to su postrni i ozimi krmni medjuusjevi.

15

Slika 9. Shema plodoreda sa interpoliranim usevima

Slika 10. Shema pravog plodoreda

ZAKLJUAK Iz priloenog se da zakljuiti da za dobar plodored treba odabrati najpovoljniji nain gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe; uzgajate li neku vrstu povra na istoj povrini, urod se smanjuje i kakvoa mu opada; tlo postane umorno jer se nakupljaju tvari to ih izluuje korijen i tetni spojevi nastali raspadanjem biljnih ostataka; razmnoe se pojedine skupine bakterija, nagomilaju se jaja, kukuljice, odrasli tetni kukci i spore gljivica uzronica bolesti, pa postupno sve vie ugroavaju biljke; razmnoe se jednogodinji i trajni korovi, specifini za svaku kulturu; pojedine vrste povra troe vee koliine nekih hranjiva; uzgajate li ih neprestano na istoj povrini, zalihe se iscrpe; esto natapanje i oroavanje povra naruava mrviavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa; tlo postane umorno i zbog nejednolike razvijenosti korijenova sustava; prije sjetve sastavite dobar tropoljni ili etveropoljni plodored.

16

LITERATURA 1. www.kws.de/global/show_document.asp?id=aaaaaaaaaaextnw 2. www.agrofabl.org/datoteka/doc.../6-sistemi-ratarske-proizvodnje 3. www.scribd.com/doc/53183411/59/Tehnologija-uzgoja- Plodored

17

18