Marija Ruev, prof.

Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska kola Stanka Oania, Zadar

Povijesne prilike: Hrvatska je rascjepkana

krajevi Hrvatske
pod turskom vlau primorski dijelovi pod mletakom vlau Banska Hrvatska je u sastavu Habsburke Monarhije jedini slobodni teritorij je Dubrovaka Republika (do 19.st.)

Dubrovnik

Zadar

ibenik

Renesansa u Hrvatskoj: 15. i 16. st.

Prethodnici:

hrvatski humanisti (pisali na lat. j.) Knjievna sredita: Dubrovnik, Hvar, Split, Trogir, ibenik, Zadar Utjecaji: talijanski humanizam i renesansa utjeu na razvoj knjievnosti u primorskim gradovima Razvoj gradova, pomorstva, trgovine, umjetnosti, knjievnosti

Radovanov portal, Trogir

Trogir

Hvarsko kazalite (16.st.)

Marko Marulid Split, 1450.-1524.

Judita, 1521.
Plemi iz splitske obitelji U posveti don Dujmu Balistriliu,

Peani Studirao pravo u Padovi U Splitu obavljao biljenike (pravne) poslove Djela na hrvatskom j. : Judita Suzana Molitva suprotiva Turkom Tuenje grada Hjeruzolima Anka satira

Maruli objanjava: razlog pisanja Juditena hrvatskom jeziku: Ulize mi u pamet da ju stumaim naim jazikom, kako bi je razumjeli i oni ki ne znaju knjige latinske aliti dijake. uzori su mu hrvatski pisci : po obiaju naih zainjavac i antiki pisci: po zakonu ... starih poet.

 Prvo tiskano

umjetniko djelo na hrvatskom jeziku (splitska akavica) Otac hrvatske knjievnosti dao je dostojanstvo svom pukom materinskom jeziku (poput Dantea) Tema iz Starog zavjeta: udovica Judita ubija asirskoga vojskovou Holoferna i tako spaava idovski narod Poticaj na pisanje : stvarna opasnost od Turaka nadomak Splita

Judita, 1521.
(napisana 1501.)
Kompozicija: 6 pjevanja Stih: dvostruko rimovani 12-erac Likovi u suprotnostima :

Judita = dobra, plemenita, lijepa, uzorna, hrabra; simbol naroda i domovine u opasnosti Holoferno= osvaja, pun poroka, oholnik, neprijatelj; simbol opasnosti, nepravde, zla

Judita -znaajke Renesansna poetika:

ugledanje na vergilijanski ep; petrarkistiki motiv ljepote ene (Juditino ukraavanje); kronoloki prikaz; invokacija; posveta; narodni jezik; suvremena tematika (turska opasnost) Kransko-etiki motivi: biblijska tematika, duhovnost iznad tjelesnosti; obrana naroda i slobode Srednjovjekovni elementi: religiozna tematika, kranski svjetonazor, alegorinost, didaktinost Ideja djela: Juditina hrabrost i Betuljanima i hrvatskom narodu pokazuje da se uz Boju pomo i vlastitom vjerom ovjek moe spasiti od svake opasnosti.

Petar Zoranid
Zadar, 1508.-1569.(?)
Plemi iz ninske obitelji Iz posvete Mateju Matijeviu: briga za hrvatski jezik: pisah ...

Tetai Bio je pravnik i notar Djela: Ljubveni lov i Vilenica (izgubljena su)

Planine1569.
(napisane 1536.) Prvi hrvatski roman ; u prozi i stihu; 24 poglavlja Vrsta: pastirsko alegorijski roman

jer jazik kim opimo popuren jest latinskim (tj. talijanskim) hrvatska knjievnost nema dugu tradiciju: put moj po neuvibanu konjicu po stazi netlaeni proad Danteov utjecaj: glavni lik je pjesnik; hrvatski jezik (a ne latinski); motiv pakla (Vraja vrata); vila vodilja (Milost)

GEOGRAFSKI PRIKAZ ZORANIEVA PUTOVANJA : Nin - Paklenica Velebit Dinara ibenik Zadar - Nin

Planine,1569.
(napisane 1536.)
Tema: Glavni lik i pripovjeda,

Velebit

pastir Zoran, odlazi u planine da se izlijei od ljubavne boli. Dvije razine romana: doslovna: putovanje zaljubljena pastira Zorana po realnim hrvatskim krajevima alegorijska: ovjekov ivot je putovanje prema spoznaji, kamo ga vodi Boja milost Srednjovjekovni elementi: alegorinost putovanja (putovanje=ovjekov ivot) alegorinost broja 7 (7 godina je zaljubljen,7 dana putuje,7 slapova)

Renesansni elementi: glavni lik Zoran = P. Zorani ich-form ; realni pripovjeda zamiljeno putovanje realnim prostorima opisivanje vlastitih osjeaja, prirode i stvarnog ivota angairani stavovi o upadima Turaka, odnaroivanju, o zapostavljanju hrvatskoga jezika, otporu Turcima, pustoenju hrvatskih krajeva (rasuta baina) svijest o vlastitoj prolosti, kulturi i nacionalnom jeziku, te potreba njihove afirmacije

Planine = najdomoljubnije renesansno djelo: promie hrvatski

jezik, proslavlja prirodne ljepote domovine, potie na otpor neprijatelju, promie svijest o kontinuitetu hrvatskoga jezika i kulture, kudi odnaroivanje, iskazuje domoljublje
AKTUALIZIRAJ citate iz

Perivoja od Slave:

Ah nepomnjo i nehaju jezika

hrvatskoga! Znam da Hrvat... da se manom, pae sobom sramuju i stide, i prem ako ki poje ali pie, u jini tuj jezik pie i poje. Po grkoj zemlji n gore...n rike ... n kolja ... dil laui ... piui rese, a nae ove vele

Sv.Nikola, Nin

Sv.Kri, Nin

Panorama Nina i ninske solane

Opsada Sigeta, gravura 16.st.

Brne Karnarutid
Zadar, 1515./1520. 1573.
Zadarski plemi, konjiki asnik, odvjetnik Djela: Ljubav i smrt Pirama i Tibe (prema Ovidiju) Vazetje Sigeta Grada, 1548.=dvostruko rimovani 12-erac, 4 pjevanja Prvi hrvatski umjetniki ep s temom iz suvremene povijesti Posveta: Jurju, sinu Nikole ubia Zrinskog

Tema: Bitka kod Sigeta 1566. u kojoj su Turci porazili kransku

vojsku predvoenu Nikolom ubiem Zrinskim (3 000 branitelja Sigeta naprama 10 000 turskih vojnika) egzistencijalo pitanje ivota; otpor i borba protiv osvajaa Turaka opisan je Sulejmanov pohod, opsada Sigeta i herojska smrt Zrinskog AKTUALIZACIJA: Gdo s potenjem spravan na ov svit umira, vini mu glas slavan do nebes dopira.

Petar Hektorovid Stari Grad (o.Hvar), 1487.-1572.

Lirski i epski pjesnik, prvi zapisiva narodnih pjesama
Tvrdalj, Stari Grad

Djelo: Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1556.= prvi hrvatski putopis

Kompozicija: 3 dijela/dana; stih: dvostruko rimovani 12-erac Prvi opis stvarnog putovanja; od lokaliteta Ploe u Starom Gradu na o. Hvaru,

preko o. Braa, do Neujma na o. olti gdje je esto boravio Marko Maruli Vrsta: putopisni ep; poslanica Jeronimu Bartueviu; ribarska ekloga (razgovor) Uz pjesnika, glavni likovi su ribari/teaci Nikola Zet i Paskoje Debelja Putovanje protjee u ribarenju, razgovoru i pjevanju narodnih pjesama (Marko Kraljevi i brat mu Andrija; I klie djevojka...) Prvi put su, uz rijei narodnih pjesama, zapisane i note Renesansni elementi: stvarno putovanje (likovi, mjesta, pojedinosti), opis prirode; univerzalni motivi: prolaznost, ljubav prema ovjeku, prirodi i domovini, sklad prirode i ovjeka; ich-form Motivacija: I klie djevojka, CD Cesarice 2, str.B

Hanibal Lucid Hvar, 1485.-1553.

Plemi, dramatiar,

Jur nijedna na svit vila

Remek-djelo hrvatske

pjesnik, hvarski sudac Djela: Pjesnike zbirke: Pisni ljuvene; Skladanje izvarsnih pisan razlicih Drama: Robinja prva hrvatska drama sa suvremenom tematikom (upadi Turaka i odvoenje u roblje) Stih: dvostruko rimovani 12-erac; 3 ina

renesansne poezije Stih: simetrini osmerac; strofa: oktava Hermetinost i simetrija: jednaki su 1. i 8. stih te 2. i 7. stih Motivi: ljubav, ljepota (pojedinosti) te emocionalni doivljaj ene Uzori: Petrarca, dubrovaki petrarkisti, domaa tradicija, narodna poezija Renesansno poimanje ljepote: ljepota je boanski dar; izraz savrene ravnotee osjetila, razuma, tijela i duha; harmonija pojedinosti i cjeline

Dubrovaki pjesniki krug

iko Meneti: pjesnik - petrarkist Pjesme sauvane u Zborniku Nike Ranjine:

(Prvi pogled, Blaeni as i hip) Dore Dri, pjesnik-petrarkist i dramatiar Pjesme sauvane u Zborniku Nike Ranjine (Draa je od zlata) Pisac prve hrvatske pastoralne drame Radmio i Ljubmir Mavro Vetranovi, pjesnik i dramatiar, benediktinac pisao religiozne, refleksivne i satirine pjesme (Moja plavca) Drama Orfeo, prikazanje Posvetilite Abramovo, ep Piligrin Zbornik Nike Ranjine, 1507. najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkistikih pjesama. Ranjina je zapisivao pjesme svojih suvremenika pjesnika (oko 800 pjesama). Temeljni motivi pjesama: neuzvraena ljubav i enska ljepota.

Renesansna lirika

Ljubavna, petrarkistika = Motivi: ljubav, prvi susret, ljubavna

enja, ljepota ene i njezino djelovanje na druge, bol zbog neuzvraene ljubavi Stih: dvostruko rimovani 12-erac i 8-erac Refleksivna i duhovna = o ivotu, smrti i prolaznosti, o ljudskoj sudbini Satirina = satira na ljudske mane (oholost, la, pohlepa) i javni ivot Pokladna = vezana uz karneval Vrsta: maskerata= pokladna pjesma koju govori neka maska (gata sudbinu, daje ljubavne savjete) Mika Pelegrinovi (Hvar): Jeupka, djelo se sastoji od 1 uvodne i 6 maskerata koje djevojkama govori mladi preruen u ciganku; katreni; 8-erac
Sandro Botticelli

Marin Drid Dubrovnik,1508.-Venecija,1567.)

DJELA: Pastorale: Tirena, Venera i Adon, Griula Pokladna igra (farsa): Novela od Stanca Komedije: Dundo Maroje, Skup, Arkulin, Tripe de Utole, Pjerin Tragedija: Hekuba Dramatiar, sveenik, orgulja, tajnik grofa Rogendorfa, urotnik Jedan od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa
Realistiki je prikazao dubrovako drutvo svoga doba: razuzdanu

mlade, krte starce, trgovce, zaljubljene, doljake i strance, kurtizane, sluge, gospare i puane, prikazavi vjene teme: odnos sela i grada, mladosti i starosti, mudrosti i ludosti, inteligencije i gluposti.

Dundo Maroje Prolog Dugog Nosa

Sadri glavnu ideju djela: suprotstavljanje ljudi nazbilj ljudima

nahvao koji naruavaju drutveni sklad: Prolog Dugog Nosa: Ljudi nahvao ... prioe u ove nae strane, i to prokleto sjeme ovuljci, viranti, barbaepi, obrazi od papagala...s koze udreni, ljudi nahvao uselie se u ovi na svijet. Ljudi nahvao (zavidni, nakazni, pokvareni, zli) su se namnoili i potisnuli ljude nazbilj (blage, tihe, mudre, razumne): Narav, kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila ... srce nose prid oima, da svak vidi njihove dobre misli. Ljudi nahvao prepoznaju se u Drievim urotnikim pisamima Cosimu de Mediciju: Imamo lude upravljae koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede nita... Zar da se dubrovaki puk pod jarmom petnaestorice nemonih i bezvrijednih luaka...sada boji i koleba podii glavu?!

Dundo Maroje - komedija karaktera i intrige

Odlike djela: Dri slijedi antiku tradiciju Dvije dramaturke linije i

dva odnosa: 1. Sluga Pomet pomae svom gospodaru Ugu Tudeku da osvoji kurtizanu Lauru odnos nemonih gospodara i lukavih slugu 2. Dundo Maroje uspijeva vratiti dukate i nadmudriti svog razuzdanog sina Mara odnos krtog oca i rasipnog sina

eruditne plautovske komedije Djelo poiva na antitezi

inferiornog mnotva nasuprot mudroga i vjetog pojedinca, ovjeka obdarenog vrlinama, sposobnog da svlada prevrtljivu sreu i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima
(I.Vavra). Homo novus, tj. idealni renesansni ovjek je inteligentan, razuman, darovit, mudar, strpljiv, hedonist; svojom sposobnou

Prokomentirajte i aktualizirajte Pometove misli:

Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat, trijeba bit vjertuozu tko

hoe renjat na svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat... Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uiva ...a merita moj profumani trbuh da mu vjerno sluim ... er me nigda ne izdava na dobru obroku ... trbue moj dragi gospodine, primi u pacijenciju; odsela e kadgodi i srdjelicom se pasat Fortunu piu enom ne zaman... obre se sad ovamo sad onamo ...tko nije provao zlo, ne zna to je dobro ...nisam kako i njeki ki u dobru prijatelja ljube, u zlu ne ine ga se vidjet nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potitene...

Pomet = homo novus, inteligentan, mudar, hedonist, filozof ivotna filozofija Pometova: treba biti strpljiv i znati se ponaati

u ivotnim situacijama, podnijeti tekoe da bi kasnije uivao u

Renesansa u Europi i Hrvatskoj

Tizian: ena s ogledalom Juraj Dalmatinac, portreti ibenana na katedrali Sv.Jakova

Renesansa u Europi: ovjek i priroda u centru panje Optimizam, staloenost duha, vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara Jednostavnost, jasnoa, smisao za mjeru, harmonija izraza Univerzalnost motiva; realizam Jezik= narodni (a ne latinski) Renesansni ovjek je kritian, aktivan, realistian, optimistian, tei ljepoti i uivanju u ovozemaljskim dobrima

Renesansa u Hrvatskoj Ima sve odlike europske renesanse, ali ima jak naglasak na nacionalno to se iskazuje : u vezanosti uz hrvatski jezik u vezanosti uz zaviaj u aktualnosti, tj. politikoj, povijesnoj i drutvenoj stvarnosti (turska opasnost, odnaroivanje, zapostavljenost hrvatskoga jezika) U pojedinanome, tj. nacionalnom prepoznaje se univerzalno; aktualna tematika, realizam (renesansno)

Juraj Dalmatinac

Aktualizacija/rasprava uz pojedina djela iz hrvatske knjievnosti

Vee ljubavi nitko nema od ove: da tko ivot svoj poloi za svoje

prijatelje Iv. 15, 13 Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: O nehaju i nepomnjo jazika hrvackoga? to je za ovjeka poticajnije/vanije: voljeti nekoga ili biti voljen? Kako je renesansni ovjek doivljavao enu, a kako je doivljava suvremeni ovjek? Gdo s potenjem spravan na ov svit umira, vini mu glas slavan do nebes dopira. Koga bi Dri danas nazvao ljudima nazbilj, a koga ljudima nahvao? Razlikuje li se mladi renesansni ovjek od dananjega? Tko sve dava, vele dava; a tko srce dava, svega sebe dava!

Julije Klovi (Mikelangelo minijature) : Minijature iz asoslova Farnese, 1546. s prikazom Poklonstva mudraca i Salomon s kraljicom od Sabe (Slika na naslovnici: Nikola Boidarevi, Triptih, 15.st., Dubrovnik)