ERIC R.

PIANKA

NESTAJUA KNJIGA IVOTA NA ZEMLJI

Materijal na Engleskom jeziku ( Vanishing book of Life ) preuzet sa http://uts.cc.utexas.edu/~varanus/

Velika sjevernoamerika prerija visoke trave jednostavno smo ju uzeli i pretvorili u poljoprivredno zemljite. Istrebili bizone, izbrisali indijance, unitili prerijske pse ... Jednostavno uklonili jedan cijeli ekosistem. To je (nama) amerikancima bilo vrlo zgodno, jer nam je bogati gornji sloj tla omoguio uzgoj hrane, ime moemo hraniti sebe i velik dio svijeta. Kao rezultat toga, razvili smo se smo u debele, mizerne, apatine ljude. Izgubili smo bizone izgubili smo uasno mnogo vie toga nego to emo ikada uspjeti povratiti. Danas elim govoriti o sudnjem danu koji visi u zraku. Veliki ranoameriki prirodoslovac, Henry David Thoreau, prigrlio je divljinu i uzeo knjigu kao metaforu za ivot na Zemlji. Znanstveni filozof Holmes Rolston III proirio je Thoreau-ovu metaforu u izraz "nestajua [isezavajua] knjiga ivota". Rolston je napomenuo da je "unitavanje vrsta jednako trganju stranica iz neproitane knjige napisanu jezikom koji ljudi teko da znaju itati." Ta knjiga ivota nestaje pred naim oima. Svaka stranica odgovara jednoj od mnogobrojnih vrsta, ivotnih oblika, koja je

ivjela ili jo ivi na Zemlji, i opisuje sve to se moe znati o prirodnoj povijesti, ekologiji, parazitima, plijenu i lovcima [predatorima], njihovim odnosima sa najbliim precima, i jo mnogo, mnogo toga. Svako poglavlje [te knjige] opisuje kako se svaki lan tog mnotva milijuna raznih mikroba, gljivica, biljaka i ivotinja ponaa i odnosi u nekom prirodnom ekosistemu. Svi od Zemljinih iskonskih ekosistema, prolih i sadanjih, metaforiki su opisani u jednom od mnogih tomova te knjige. Ogromna koliina informacija sadranih u cjelokupnom ivotu n Zemlji nikad ne bi mogla stati u jednu knjigu, ak ni enciklopediju; zahtijevale bi neto poput mnogih Kongresnih blioteka. Ta je Knjiga ivota zapravo najvrednija od svih naih knjiga jer sadri cjelokupnu povijest svog ivota na Zemlji, jo od najranijih poetaka, prije 3,500,000,000 godina. Naalost, ta najvelianstvenija knjiga iscijepana je u dronjke, nedostaju stranice, a neka su poglavlja iupana. Ljudi nesmotreno unitavaju stanita, uinkovito trgajui stranice Knjige ivota prije nego li biolozi dobiju priliku da ih proitaju. Spaljujemo najveu knjigu samo zbog ekspanzije ljudske populacije koja je ve ionako dosegla preveliku brojku. Veina ljudi smatra biologiju, posebice ekologiju, luksuzom bez kojega se moe. tovie, mnoge medicinske kole u SAD-u ne zahtijevaju vie biologiju na prijemnom ispitu. Osnove biologije nisu luksuz, ve apsolutna potreba. Uprkos naim humano orijentiranim stajalitima, ostali ivotni oblici nisu nebitni za na opstanak. Kao dokazani produkti prirodne selekcije koji su se prilagodili prirodnom okoliu tokom milenija, imaju pravo na opstanak. Sa rastuom ljudskom populacijom, sve veim pomanjkanjem prostora i drugih ogranienih resursa, treba nam svo bioloko znanje do kojega moemo doi. Od ivotnog je znaaja ekoloko razumijevanje. Bez razumijevanja prirodnih ekosistema, kako moemo oekivati uspjeh sistema koje je stvorio ovjek? Osnovno ekololoko istraivanje je izuzetno hitno jer pritisak ovjeanstva irom svijeta ubrzano gura vrste u izumiranje, unitavajui upravo one sisteme koje ekolozi pokuavaju razumjeti. Nijedna prirodna zajednica ne ostavlja se netaknuta, u svom iskonskom obliku. Patetino, mnoge e nestati bez da uope budu adekvatno opisane. Kako postojee vrste izumiru, i ak itavi ekosistemi nestaju, zauvijek gubimo priliku da ih prouavamo. Znanje njihove evolucijske povijesti i metoda adaptacije nestaje sa njima. Gubimo pristup vrlo vrijednim biolokim informacijama. Ekolozi u mnogim dijelovima svijeta konano poinju uiti da itaju teko itljivu (i ubrzano iezavajuu) knjigu a suoavaju se sa neprijateljskim stavovima javnosti i vlada, te teko pronalazei podrku.

Razmotrimo knjigu ivota: Postavlja se nekoliko pitanja Moemo li ju proitati? Hoe li nam biti dozvoljeno da ju proitamo? Da li nam je preostalo dovoljno vremena da ju proitamo? Imao sam ogromnu sreu da provedem velik dio ivota prouavajui ekologiju pustinjskih gutera. Otkrivam da mi nije vie doputeno initi stvari kao prije, jer kako uzimamo stanita i ugroavamo druge vrste, one postaju tako rijetke da ih treba zatiti. Zabrinut sam da nee protei puno vremena kada e ekolozima biti zabranjeno da diraju divlje kraljenjake. Kada se to dogodi, vrijeme e za nas istei. Najvei neprijatelj s kojim se suoavamo je antropocentrizam. To je ono uobiajeno ljudsko gledite da je sve na ovome svijetu stavljeno ovdje za nau upotrebu na nain na koji god mi to hoemo. Primjer antropocentrinog ovjeka je drvosjea sa motornom pilom koji sijee tisuugodinju umu. To je stvarno odvano, to je antropocentrizam, i to je pogreno. ivim na breuljcima 35 milja zapadno od Austina [Texas] . To je mjesto pretvoreno u spavaonicu grada. Svakojake vrste ljudi doselile su na te breuljke da bi izbjegli velike poreze u Austinu, i dovukli su sa sobom svoje pokretne domove [velike kampprikolice, i sl.], svoju sigurnosnu rasvjetu, svoje make i pse ... sada je tu uas. Grad Dripping Springs morao je zbog tog priliva izgraditi 3 nove kole, i praktiki je pretvoren u predgrae Austina. I sve je otilo nizbrdo. Kada sretnete svoje nove susjede obino preko ograde pojave se i kau: Bok, a ko ste vi, to radite ovdje vani?. Predstavim se a oni hoe znati ime se bavim, kako zaraujem za ivot? Kaem im da sam univerzitetski profesor i ekolog gutera. I tada poinje moja rasprava sa njima. Kaem im da je tu na ovim breuljcima nekada bilo mnogo gutera i zmija koji nestaju zbog ovog nadiranja urbanizacije. Raspravljam se s njima jer putaju svoje pse i make da slobodno lutaju make su prirodni ubojice [lovci] . Psi su vukovi kada su slobodni (puteni da se igraju sa jelenima), udruuju se i ubijaju. Oni ne pripadaju ovdje. Jo neto to ljudi ovdje rade je postavljanje hranilica za ptice. To dovlai ovamo gradske ptice, koje ne bi trebale biti ovdje i koje istjeruju domicilne ptice. Primijetio sam da su egrtue potpuno nestale. Doli su mi neki novi susjedi, i kada sam se raspravljao sa njima da prestanu doputati svojim makama da tamane gutere jedna od njih je napravila veliku greku pogledala me i rekla kakva je korist od gutera? Nije mi to trebala rei ... Pogledao sam je u oi i rekao: Kakva je korist od tebe? Ekolozi moraju imati pristup divljim organizmima u polu-iskonskim prirodnim uvjetima jer su to mjesta gdje su evoluirali i na koja su se prilagodili. Nema ih smisla prouavati ako nisu u svom prirodnom okoliu.

Ovdje vidimo zvearku ... ljudi me esto zovu i pitaju gdje ju mogu vidjeti. Ne ele vidjeti je divlju, nego iza stakla. To nema smisla, to joj nije prirodno stanite; neznam gdje i u kojim uvjetima se razvila i kako se prilagodila okoliu, neznam nita o tome. To je kao da uzmete najvee svjetske ljubavne prie i karama isijeete rije ljubav svaki put kada naletite na nju u tekstu, i te (iz teksta isijeene) rijei ljubav stavite ispod stakla na stolu. Neznate ni iz kojih knjiga dolaze, neznate jesu li imenice (ljubav) ili pridjevi (ljubavne) ili glagoli (ljubiti), neznate zapravo ni tko koga voli; ljubav je izvaena potpuno iz konteksta. To je ono to je pogreno sa ivotinjama u zoolokim vrtovima. Nemaju svoj ekosistem. Na neki nain su ve mrtve. Trebali bismo spasiti nestajuu knjigu ivota, ali ju isto tako i proitati. Kao biolog, htio bih rei da svatko moe pomoi u tom spaavanju. Postoji mnotvo ljudi koji samo ele spasiti planet. Svatko to moe, no to zahtijeva posveenost i ozbiljnost, i malo ludosti da se pokua proitati neto iz te knjige. To bismo trebali raditi ako posjedujemo potrebne vjetine proitati prije nego nestane. Nevidim nikakvog smisla u spaavanju ako biolozi nebudu imali tome pristup. To je ovdje kritina toka. Danas posjedujemo mnogo snanih alata da nam pomognu deifrirati nestajuu knjigu, kojih nije bilo prije par desetljea. Zrani prijevoz eMail, fax-maine, GPS, slike sa satelita, GIS (geogr.info sistem), PCR (polymerase lanana reakcija) koja pojaava DNK, DNK sekvencioniranje, mone stolne kompjutere sa posebnim programima. Naalost, ba kada su biolozi doli u posjed tih novih tehnologija, materijal za prouavanje poeo je nestajati.

Nekima od vas neke od tih stvari i nisu ba noviteti, no ja sam prilino star i sjeam se kada su se pojavili prvi faxevi radio sam u Australiji i htio sam neto poslati u Austin/Texas; dobio sam pristup novom faxu i slao materijale u realnom vremenu za mene je to bilo zapanjujua tehnologija. Danas imamo tehnologiju koja kao da je izvan ovoga svijeta [ni nezna koliko si blizu istine Prim.prev.]. Poeo sam koristiti 'Net' prije nego je postao 'Internet'. Prije eMaila imali smo Arpanet; danas mogu imati kolege na cijeloj kugli i zajedniki istovremeno raditi na nekom poslu. Volio bih da se GPS pojavio ranije jer dok sam ranije radio vani na prikupljanju podataka o guterima morao sam zapisivati lokalitete i pozicije kao : 15 milja sjever sjeverozapad od Mojave, California i u mapi sam traio otprilike geografsku duinu i irinu. Bilo bi toliko jednostavnije da sam imao malu GPS spravicu sa mogunou preciznog zapisivanja lokacije; ali prekasno je sada za to jer smo izbrisali velike dijelove informacija. Bio sam ponovo na nekim sjeverno-amerikim lokalitetima gdje sam prouavao gutere prije 40 45 godina; bilo ih je mnotvo, a danas to su dijelovi malih gradova, parkiralita za prikolice..., a gutera nigdje. Kolekcije koje sam tada napravio, koje su sada u skladitima ili muzejima, sada su zapravo fosilne vrijednosti. Predstavljaju ono to je tada bilo tamo prije no to su se tamo nastanili ljudi. To me okiralo. Sada te kolekcije imaju poveu vrijednost. Ne kaem da ne odobravam 'konzervacijsku biologiju' potrebna nam je, - kaem ako ste fanatini u tom ouvanju biologije, molim, molim vas dozvolite biolozima pristup Knjizi ivota. To je, konano, i glavni razlog konzervacije. 'Konzervacijska biologija' je krizna disciplina. To je hitnoa koju je stvorio ovjek. Ne bismo ju trebali da nismo opustoili ovu Zemlju i zauzeli tako mnogo njezine povrine. Danas mi zauzimamo polovicu Zemljine kopnene povrine i vie od polovice raspoloive pitke vode. I, sada zauzimamo polovicu sunane energije koja bi trebala padati na kopneni dio. To je okantno. Da jedna vrsta uzme polovicu svega za svoje pohlepno malo Ja. U fiziolokim hitnoama moramo intervenirati, pribjei operativnom zahvatu onoga koji umire. Rat je ekvivalent u politikoj znanosti. Kada imamo meunarodnu politiku hitnou, idemo u rat. To je 'konzervacijska biologija' krizna disciplina ovjekom stvorena, ba kao i rat. Konzervacijska biologija je zapravo vie od biologije jer premouje jaz prema socijalnim (drutvenim) naukama moramo poeti razmiljati u terminima etike o tome to to radimo sa Zemljom. O tome smo morali poeti razmiljati davno prije.

Problemi u Konzervacijskoj Biologiji Prepoznavanje i upravljanje ugroenim vrstama Ekoloka obnova Sauvanje ekosistema Ekoloka ekonomija Etika okolia Vrednovanje, vrijednost bioloke raznolikosti Plan prirodnih rezervi Minimalna veliina (brojnost) populacije sposobne za ivot Genetska uska grla Analiza populacijske sposobnosti za ivot Osjetljiva analiza Leslijevih matrica To je kratka lista nekih stvari kojima su zaokupljeni konzervacijski biolozi dizajn prirodnih rezervata, identifikacija ugroenih vrsta i njihovo spaavanje od izumiranja... i to je dobro utemeljeno u veem dijelu svijeta no ja to ne smatram ekologijom to je primijenjena ekologija. Ona ne ita Nestajuu Knjigu, usmjerena je na spaavanje ono malo ta je preostalo. Na to se treba potroiti novac. [Value of
Biodiversity]

Posljednji 'passenger pigeon' (golub putnik) Uginuo 1914.g. u Zoo parku u Cincinnatiu

Kada sam bio mali, provodio sam sate i sate gledajui slike u knjizi Audubons Birds of the World (Audubonove Ptice Svijeta). Sjeam se gledanja u goluba putnika posljednjeg goluba putnika koji je uginuo 1914.g. u Zoo parku u Cincinnatiju. I kao mali djearac, nisam mogao vjerovati, jer sam proitao tekst u kojem se kae da je nekada nebo bilo zacrnjeno milijardama tih ptica. Zatim sam itao dalje gdje se kae da su pohlepni ljudi iz njihovih gnijezda uzimali ptie, zatim ih konzervirali i slali u Evropu, gdje su bili traeni specijalitet. To su inili iz nekoliko razloga, te uspjeli zaustaviti reprodukciju te vrste i dotjerati ju u izumiranje, i to u vrlo kratko vrijeme svega nekoliko godina. Izumrlost je vjena. Isto smo uinili i Karolinskoj maloj papigi. Sve do nedavno mislili smo i da je istrijebljen i slonovaastokljuni djetli, no sreom, nekoliko ih je preivjelo. I moete se kladiti da je on upravo sada na 'ivotnoj listi' promatraa ptica. Kad sam prvi put doao u Afriku da prouavam gutere, 1970.g., jo je postojalo obilje nosoroga; ljudi ih nisu tamanili. Danas je nekoliko vrsta nosoroga ugroeno zbog mita koji je doao iz Azije, po kome je rog nosoroga odlian afrodizijak moe se dobiti do 20.000 dolara po funti teine. Danas su svedeni na veoma mala geografska podruja, dalje od svojih prvobitnih stanita. U nekim su podrujima pod 24-satnom oruanom paskom. Moni ljudi nagovaraju siromane koji nikad nee moi doi do nekog novca, crnce u zemljama treeg svijeta u Africi, da im pribave rog za 1000 dolara, to je vie nego bi ti potencijalni ubojice zaradili u cijelom ivotu. Zatim ih oni bogatuni opreme orujem, i ako lovokradica uspije, dobija 1000 dolara. Rog zavrava u Evropi ili Aziji, postiui 10 do 100 puta veu cijenu. Zaista, krajnje je vrijeme da se prebacimo na Viagru. To je nain na koji se mi odnosimo prema svemu. Ovdje (na sljedeoj stranici) imamo geografsku mapu podruja amerikog bizona prekrasne ivotinje, prvobitno rasprostranjene od Buffala, New York, sve do SierraNevade, prije 1800.g. Ljudi su priali o gromoglasnoj tutnjavi milionskih krda koja je odjekivala dan i no; ak su bizona nazivali Prerijski gromovnik Ali ta su vremena prola, i za ivota sigurno neete uti takvu grmljavinu. Kada se sagradila trans-kontinentalna eljeznika pruga, ljudi su kupovali karte, ukrcavali se na vlak sa pukama, i kako bi vlak prolazio od jedne na drugu stran kontinenta, pucali bi po bizonima iz zabave, ostavljajui njihova trupla da se raspadaju na suncu.

Kao to se moe vidjeti, pruga je podijelila bizonsku populaciju na sjeverno i na juno krdo. Jedan od generala, mislim da se zvao Sheridan, rekao je da su lovci na bizone uinili vie za kontrolu Amerikih Indijanaca nego cjelokupno konjanitvo. Praktiki smo izgladnjeli mnotvo Indijanaca i to one koje nismo pobili velikim i malim boginjama. Ukrali smo ovaj kontinent drugim ljudima. Uinili smo to naprosto zato to smo to mogli. Ja imam krdo bizona. To su predivne ivotinje. Na slici je bik iz mog krda, Lucifer. Visok je est stopa, a teak 2600 funti. Kada Lucifer eli, odlazi preko ograde (nisam ga zapravo nikad vidio da to ini), a tada se zemlja trese. Njegova navika preskakivanja donijela mu je ime.

Mi moramo sjahati sa svog visokog antropocentrinog konja. Bioloka Raznolikost ima odrednicu o tome kako i koliko je ljudi mogu koristiti. Druga bia su na Zemlji due od nas, - mnogo, mnogo due i takoer imaju pravo na ovaj planet. To ukljuuje ose koje vas bodu, mrave koji vas grizu, korpione i zvearke ukljuuje vukove i sve ostale koje smo gurnuli do ruba istrebljenja. Neu sada govoriti o svim stvarima koje brinu Konzervacijske Biologe, htio sam samo ukazati na one koji su patetini: zasjeli smo na minimalni broj populacije sposobne za ivot koliko nisko moemo dogurati i jo uvijek neto imati za mene to je tragino. Jedan konzervacijski biolog skovao je izraz vrtlog izumiranja - kako smanjujemo neku populaciju, do vrlo nepouzdanog broja, pojavljuju se razni imbenici koji ju na kraju dovedu do izumiranja i svim (tim faktorima) je uzronik ovjek. Ukrali smo im stanita. Fragmentirali smo im stanita. Srezali smo ih na broj gdje genetska varijabilnost nestaje i ne zaboravimo naravno, klimatske promjene i otrovna zagaenja. Sada smo zabrinutiji za otrovna zagaenja jer utiu na ljude, uzrokujui kancerogena i svakovrsna druga oboljenja. Trebalo bi da smo zabrinuti jer se ta zagaenja odnose na cijeli ivot na Zemlji. I sada su ljudi konano, konano poeli biti svjesni da smo upropastili atmosferu do toke da se cijeli planet mijenja. Samo je pitanje trenutka kada e te promjene zaista postati gadne. Neki meteorolozi imaju modele koji pokazuju da se takve takve promjene mogu desiti u trenu, gotovo preko noi. Kada ljudi dou u supermarket i na policama vie nema Jaffa-biskvita, rei e: Odakle uope dolaze ti Jaffa-biskviti? Mnogi su izgubili dodir sa stvarnou odakle dolazi hrana. Kompletno su zavedeni. Hrana je samo komoditet koji se kupuje i prodaje i ljudi zarauju na tome. Morate misliti, morate razmiljati zapamtite, ljudi su bili lovci/sakupljai ne ba tako davno i uskoro e to opet postati. Jedna od stveri koje inimo jest krenje uma gotovo svugdje za orijevna drva, gradnju kua i amaca. Iskrivanje uma je na pojedinim mjestima planeta obavljeno vrlo temeljito. SAD su sretne jo imamo luksuz drvea, jer smo prilino rano preli na ugljen i fosilna goriva te uspjeli da se grijemo i (u ovom sluaju) hladimo bez da posijeemo previe ume. Postojala je oaza u sreditu Sahare, pravo u centru niega, u sjevernoj Africi koja je imala tri stabla. Na arapskom se zvala tres arboles, a rekoh tres arboles jer znam da neki od vas znaju panjolski. No neki je upak posjekao ta stabla. Iako je jo na mapi, iako je jo oaza, ona nema ni jedno stablo. Jedne hladne noi neki ih je sebini ovjek posjekao. Madagaskar je jedno od mjesta koje bih elio posjetiti prije smrti, jer posjeduje mnoge endemine vrste. Odvojio se od Afrike prije 100 miliona godina i ima vrste

koje se nemogu pronai nigdje drugdje na Zemlji. Pa ipak su ljudi na Madagaskaru trei svijet, vlada prenapuenost, glad i jedu svata. Jedna ugroena kopnena vrsta kornjae sa Madagaskara je na visokoj poziciji zatienih vrsta svjetske liste ne inite nita tim kornjaama, no uobiajeno se koristi meu siromanim pukom za pripremu juhe.

Jednom smo bili okrueni divljinom i divljim ivotinjama, a danas mi okruujemo njih Ove slike ilustriraju fragmentaciju stanita. Slika gore lijevo prikazuje kvadratnu milju ume u Wisconsinu kada su ljudi prvi puta tamo stigli. Bila je umovita sa malim komadom prerije na jugozapadnom dijelu. Prerija je gorjela svake godine (prerijski poari) i tokom stoljea stvorila dubok gornji sloj crnice koji nas danas prehranjuje. Prvu stvar koju su doseljenici napravili bila je da posijeku stabla, kao to se vidi. Za neto vie od jednog stoljea ostale su samo malene umovite kockaste parcele. Zamislite efekat koji je to imalo na sve to je ivjelo u toj umi.

Prethodna slika pokazuje primjer sa Bornea. To je ono to inimo ovome planetu. Drvo je postalo vrlo vrijedno, i mi ga i dalje unitavamo. Jedan od problema fragmentacije stanita, jest to se gubi jezgra stanita. U onom primjeru iz Wisconsina, 1830.g. prije dolaska ljudi, postaojalo je samo tanko rubno podruje izmeu prerije i ume. Kukavice su paraziti gnijezda. Legu svoja jaja u gnijezdima drugih ptica. Bile su prilino rijetke u sjevernoj Americi. Sada, porastom fragmentacije stanita, njihova populacija doivjela je bum, i jedino mjesto gdje male ptice pjevice mogu na miru nesti svoja jaja jest duboko u umi. Ako postoje samo flekasta podruja umaraka, znai da nema duboke ume i da one nemaju kamo pobjei kako bi im gnijezda bila na miru od parazitskih kukavica. I tako su male pjevice dovedene do izumiranja zahvaljujui nama.

Evo jo jednog svjedoanstva naeg antropocentrizma i ljudske pohlepe. Ovo je rad Texake kompanije za koju ste moda uli; Freeport-McMoRan. Sklopili su ugovor s indoneanskim vlastima kako bi mogli iskopavati zlato i bakar sa vrha planine u Papui na Novoj Gvineji, (sada dijelu Indonezije). Ogolili su veinu vrha planine i velikim cijevima deset stopa u promjeru, transportirali ga nie gdje se odvajaju zlato i bakar, i zatim do mora gdje se rudaa ukrcava na brodove i odlazi dalje. Na slici se vidi teta koju taj rad ini. Velike naslage blata klize niz planinu i zagauju potoke. Domoroci u niim podrujima Nove Gvineje ivjeli su od tih prekrasnih bistrih potoka bogatih ribom, ljuskarima i svakovrsnom drugom hranom. Sada su neupotrebljivi zbog blata koje je produkt Freeport-McMoRan rada na vrhu planine. Grupica tih ljudi kojima je ta velika, masna amerika kompanija unitila ivotnu sredi-

nu, provalila je u skladite kompanije, pribavila dinamit i minirala dio tih ogromnih transportnih cijevi kojima se slue pri ispiranju zemlje i odvajanju rude. Jedan od direktora McMoRana izjavio je da je to kompaniju kotalo milione dolara dnevno. Oni to rade ve deset godina. Ve deset godina oni vade milione dolara dnevno sa tog mjesta. A kad zavre, bez sumnje e se prebaciti na planinu iza ove.

Ovo je najstraniji grafikon kojeg ste ikad vidjeli dobro ga pogledajte. Nema tako dugo da smo dostigli brojku od 6 milijardi. Danas je to ve est ipo milijardi i jo se zahuktava. Ova vrsta eksplozije populacije je nezaustavljiva i treba da prestane. Ljudi ponekad pitaju: Koja je krajnja mogua brojka? Mi ljudi, onako ugrubo, zauzimamo polovicu kopnenog dijela Zemlje, preko pola raspoloive koliine pitke vode, i polovicu zemljine primarne produkcije. No, mnogo ljudi ivi u siromatvu, ni ne dobivajui adekvatnu prehranu. Mnogi su jo djeca koja ive pod krovom roditelja, koja e za koju deceniju trebati svoje vlastite kue i automobile. Plimni val ovjean-

stva tek dolazi. Teko da e ijedan politiar ikada priznati ovaj problem. Sada u vam pokuati dokazati da broj ljudi na Zemlji treba biti smanjen. Paul Ehrlich 1960-ih godina napisao je zgodnu malu knjigu, Populacijska Bomba, nastojei da skrene pozornost na tu temu. Nitko nije obratio pozornost. ak i danas ujem da ljudi govore: Ma, vi ekolozi i va sudnji dan, pa imamo vode i nema nikakvih problema. Njihov je pogled jako kratkog dometa.

Sliica iz Kine. Kako bi vam se dopalo ivjeti tamo? Pogledajte te zbijene prozorie. Poput sardina. Bar imaju struju. Za sada. elite li ivjeti kao termit? Jesmo li mi termiti? Ja elim biti na vrhu onog breuljka gdje je bijela stolica i elim imati prostora oko sebe a vi? [ slika ispod: termitnjaci ]

Ljudi izgleda ne ele o tome razmiljati. Jo uvijek je dozvoljeno da ljudi imaju vie od dvoje djece. Mi potiemo razmnoavanje (reprodukciju). Zapravo dajemo olakice onima koji imaju djecu. A zapravo bi trebalo biti da plaate vie poreza kad dobijete prvo dijete, jo vie kad dobijete drugo, a iza treeg uope da ne dobivate povrat poreza. Na porezni sistem je potpuno obrnut. No takav nam je i ekonomski sistem.

Amerika organizacija Ribe i Divlja pustila je irvase na otoke Aljaske kako bi pomogla Eskimima, Aleutima, da dobiju proteinsku prehranu. Stada sa tih otoka nekoliko otoka rasla su eksponencijalno, ba kao i ljudska populacija ve neko vrijeme, i, taj rast je trajao dok nisu popasli (pojeli) sve to su mogli. Tada je nastupio kraj. To je ono to se i nama sprema. To je ono to e se dogoditi jo za naeg ivota, a ne u tamo nekoj budunosti. Je li to zvui zabavno? elite li dospijeti u to? Ve smo dospjeli. Predugo se ekalo. Sada karikaturisti imaju mnogo materijala za rad. Evo nam podsjetnika iz Knjige postanka. Oznaili smo (ekirali) sve osim jednog. Budite plodni i mnoite se, Napunite Zemlju, Sebi je podloite, Vladajte ribom u morima,

I pticama u zraku, I svim ivim stvorovima to puze po zemlji.

Plodni smo i mnoimo se, vladamo svime i svima, jedino smo zaboravili napuniti zemlju. Sada slii suhoj groici. Sve isisavamo iz majke Zemlje i pretvaramo u debelu ljudsku biomasu.

1-nemogu vjerovat... propustio sam salatu da uzmem hotdog 2-Pogledi koji su mi upueni.. ini se da svi znaju to jedem.. i estoko neodobravaju! 3-Nadajmo se da uiva u svojoj deraini! Ode jo jedna kina uma! Gledajte, pa on nosi i kone cipele! Ubojica! Zagaiva! 4-Moda da ostanem stajati apsolutno mirno ... Pogledajte ga samo kako stoji tamo i ispuhuje CO2 (ugljini dioksid) !

Svatko je od nas kriv sve to radimo, svaki dah koji uzmemo, svako ispiranje wckoljke, svaki put kad vozimo auto, kad bilota kupimo doprinosimo zagaenju Zemlje U mnogo sluajeva ni neznamo to inimo. Naravno, elio bih izdvojiti i CO2 koji je prerastao u velik problem; nezadrivo raste i daleko je iznad normalnih koliina, a uzrok je ovjek koji sagorijeva fosilna goriva i sijee i spaljuje ume. To uzrokuje globalno zatopljenje i klimatske promjene; a pretpostavlja se i uragane koji su uestaliji i snaniji u zadnje vrijeme. Naravno, to je vie ljudi natrpano na Zemlji, vie e ih i ginuti u tim katastrofama. Zabrinut sam i za polarne medvjede; iako o njima brine WWF ( www.wwf.org ) i svi misle da su oni divni i da bi bila teta da ih izgubimo. Polarni medvjedi trebaju led i ledene sante. To su ivotinje prilagoene Arktiku, a kako se led topi i povlai, mnogi misle da e to biti kraj za te medvjede. naravno, ima meu vama ljudi koji e rei: Ma zadrati emo mi njih u Zoo-u, sa klima ureajima [ThermoKing?] odvrnutima do kraja. Podsjeam vas da onda oni nee biti divlje ivotinje, nego poput onih prije pomenutih isjeenih rijei ljubav, ispod stakla. Dakle globalna klima se mijenja, i vratiu se nazad na knjigu Paula Ehrlicha. Ehrlich je 1960-ih godina govorio da ako ljudi nemaju politike volje da kontroliu svoju populaciju, mikrobi e to uiniti umjesto njih. Htio bih vas podsjetiti na vremena 1300-te, kada je Crna smrt [Kuga] izbrisala treinu populacije. Mi smo pri doseljavanju u nova podruja pobili velik broj domorodaca sa Velikim i Malim boginjama, kojima su bijelci iz Evrope bili prilagoeni. Ponovno se sprema slino, na globalnom planu. Do sada su ljudi bili sretni to se sline globalne epidemije nisu dogaale u skorijoj povijesti. Mikrobi su majuni i vrlo se brzo razmnoavaju generacijsko vrijeme im se mjeri u minutama ili manje; evoluiraju prilino brzo i nemoemo drati korak sa njima. Mi smo prokleti, a mikrobi e nam doi glave. Mi smo veliki plodni substrat koji samo eka mikrobe da se ponu razmnoavati. Iako smo jo uvijek Homo Sapiens znate da sapiens znai pametan ja bih rekao da nismo (pametni). Ja bih rekao da smo glupi jer doputamo da naa populacije raste poput soja bakterija na podlozi agara, dok ne dosegne granicu; i to je glupo. Ljudi nisu bolji od bakterija, zapravo ba su isti kao i one to se tie pitanja upotrebe resursa. Umjesto to mnoimo svoje mozgove, trebali bi ih poeti upotrebljavati.

~00~ [ Dodatak prevoditelja: Ubacit u ovdje dio iz legendarnog filma Matrix, dio dialoga [zapravo monologa] u kojem Agent Smith govori zarobljenom i svezanom Morpheusu, a poinje u 01h:37min:36sek minutai filma : ] Podijelio bih s tobom otkrivenje koje sam ovdje doivio. Dolo mi je dok sam klasificirao vau vrstu... ...i shvatio sam da vi zapravo niste sisavci. Svaki sisavac na ovom planetu nagonski razvija prirodnu ravnoteu s okoliem oko sebe. Ali vi ljudi ne. Doete na neko podruje i razmnoavate se i razmnoavate dok ne potroite sve prirodne resurse. Preivljavate jedino tako da se irite u novo podruje. Na ovom planetu postoji jo jedan organizam koji se isto ponaa. Zna koji je to? Virus. Ljudska su bia bolest. Rak ovog planeta. Vi ste kuga. ~00~

Dakle, u nastavku pokuaja da vas uvjerim kako se populacije regulirane dajem vam ovaj grafiki prikaz koji pokazuje postotne [ % ] promjene u veliini populacije u odnosu prema njenpj gustoi.

Kada su populacije velike idu prema smanjivanju, a kada su male idu ka poveanju ako je krivulja regresivne linije izmeu toaka negativna, populacija je kontrolirana populacijskim reguliranjem.
Tabela. Frekventnost pozitivnih i negativnih meuodnosa izmeu postotka promjene u gustoi i populacijskoj gustoi za razliite populacije .. ________________________________________________________________ Brojevi populacija u raznim kategorijama Positive Positive Negative Negative Negative Taxon (P<.05) (Not sig.) (Not sig.) (P<.10) (P < .05) Total ________________________________________________________________ Bsekimenjaci 0 0 0 0 4 4 Insekti 0 0 7 1 7 15 Ribe 0 1 2 0 4 7 Ptice 0 2 32 16 43 93 Sisavci 1* 0 4 1 13 19 Total 1* 3 45 18 71 138 ________________________________________________________________ * Homo sapiens. Izvor: od Pianke (2000)

To je bio samo jedan primjer. Veina tih studija napravljena je sa pticama. Ptice su dobro prouene jer ih ljudi vole, dok je svega nekoliko beskimenjaka ukljueno. Na desnom dijelu gornje tabele vidimo izrazito negativne regresije, a na lijevom dijelu su pozitivne. Veina je negativna, a polovina tih istih je znaajnije negativna. Imamo i jedan upadljiv izuzetak. Jedna od tih 138 vrsta misli da moe kriti prirodni zakon i da moe rasti u beskonanost. Ljudi misle da mogu protiv prirodnih zakona. Mi smo Homo Sap , ne sapiens nego sap [eng. sap = budala, u argonu ] ... Na slici nie vidimo ljudsku T-eliju (stanicu) inficiranu virusom HIV-a

Svaka od onih malih okruglica je HIV virion spreman da zarazi drugog ovjeka. U osnovi, taj virus koristi nae T-elije kao tvornice za svoju reprodukciju. HIV je pandemino rairen po cijelom svijetu. Na mnogim mjestima je u progresiji i predstavlja problem za svih. No, nee on biti taj koji e nas dotui, jer je prespor; dozvoljava nam da ivimo nekoliko godina nakon infekcije. HIV nije dobar on je prespor da bi kontrolirao brojnost ljudske populacije.

Razmotrimo sada neke druge viruse Ebola Zair ima potencijala. Ubija devetero od deset ljudi. Nikada nije izaao iz Afrike jer je tako virulentan da ubija prije no to stigne negdje otii. Mislim, za dan dva. Moete se jedino zaraziti Ebola Zairom u direktnom kontaktu sa zaraenim ovjekom. Uzrokuje krvarenja tako da prouzroi pucanje kapilara, i ovjek krvari 'gdjegod je upalj'. Dodirnete li zaraenoga i vi ete se zaraziti, a smrtnost je 90 % Jo jedna varijacija Ebole, Ebola Reston, izala je van iz Afrike i ula u SAD putem zelenih majmuna koji su uveeni radi medicinskih istraivanja. Ime je dobila po Restonu u Zapadnoj Virdiniji gdje su smjetene karantene za te majmune. Izbila je epidemija i svi su majmuni uginuli, bez da su imali direktnog meusobnog dodira. Dijelili su jedino zajedniki sistem ventilacije u prostoriji. Svi majmuni iz prostorije udisali su isti zrak i uginuli. Sreom po nas, ta vrsta virusa ne utie na ljude. Sada je samo pitanje vremena kada e Ebola Zaire malo mutirati na nain da e se poput Ebole Reston moi iriti zrakom. I tada emo konano vidjeti njeno irenje po svijetu i biti e mnogo mrtvih. Svak onaj dovoljno sretan da preivi, morat e sahraniti devetoricu. Razmislite o tome. Istinski, ja sumnjam da e ba Ebola biti ta koja e nam doi glave. Mislim da e se tu raditi o neem drugom. Jeste li ikada razmiljali zato se pojavljuju stvari kao SARS i sada Avianska gripa? Pojavljuju se jer smo bili dovoljno glupi da im omoguimo idealne epidemioloke uslove. Sada bi tu glupost mogli i platiti. Mikrobi e prevladati, i izregulirati na broj ba kao to su to inili u prolosti. Razmislite o tome. Ljudi su mogli biti upravitelji Zemlje i svih njenih stanovnika, mikroba, biljaka, gljivica, ivotinja. Imamo takve mogunosti da smo mogli biti poput bogova. Umjesto toga desio se kratkovidni, sebini, neprilagoeni populacijski bum i stvorio od nas najvee zlo za planetu. Izbrisali smo i uzurpirali iroke pojaseve prirodnih stanita. Izjeli svaku vrstu koja je jestiva, dotukli veinu raznovrsnih zemljinih resursa. U jednom stoljeu spalili smo fosilna goriva koja su se stvarala milijunima godina. Zagadili smo atmosferu, zemljita, zatrovali izvore i rijeke, inei planet nenaseljivim ak i za nas. Zapravo, razlika izmeu onoga to smo mogli biti i jadnika koji smo sada je tragina i neoprostiva. Da je barem vie ljudi moglo zaivjeti svoj puni potencijal!

... Evo nam daka svjeeg zraka: Aldo Leopold. To je poetak laganog i vrlo malog uspona (poboljanja). Bili smo na dnu, meu mikrobima koji se spremaju da nam dou glave. Aldo Leoplod bio je konzervacijski biolog prije svih nas. Bio je u 'Upravi divljine' na Wisconsinskom univerzitetu 1950-ih godina. Umro je mlad, ali su njegova djeca sastavila kolekciju njegovih eseja u mali knjigu A Sand county Almanac [almanah pjeanog okruga]. Potiem sve vas da ju proitate. Neke od reenica iz nje tjeraju mi suze na oi. Doslovno mislim da su me slomile i da sam plakao. Jedna od temeljnih stvari koju je Aldo rekao je da svaka generacija nezna to je izgubila samo prethodne generacije znaju. Kao da se prisjeam vremena kada sam izaao na zadnja vrata i otiao do polu iskonskog potoka i lovio zmije i gutere; djeca dananjih generacija nemaju tu mogunost. Naalost ive u gradovima gdje nema drevnih potoka. Postao sam biolog velikim dijelom zbog uticaja iz djetinjstva. Jedna od Leopoldovih izjava je da se nemoemo nastaviti ponaati kao osvajai, da nam nisu bogom-dana prava da radimo to nam se prohtije, kao npr., sijeenje ogromnih uma, i da moramo imati potovanja prema ostalim stanovnicima planete. Moramo nadii antropocentrizam. Ostala stvorenja imaju takoer pravo na ivot.

prethodna slika : ETIKA SEKVENCA (Leopold 1949; Nash 1989) Naiao sam na ovu sliku u knjizi konzervacijske biologije, i mislim da je danas vrlo prikladna. ivjeli smo u peinama, u plemenima.Tu i tamo neko bi se selio u drugo pleme Plemena su se takoer borila za resurse. To je na dnu slike. U tim malim krugovima na dnu slike bliski smo sa sebinim ponaanjem. Svi smo sebini, a prirodna selekcija daje prednost takvom ponaanju. Dalje, moemo biti neto manje sebini sa rodbinom koja dijeli nae gene. Spiljska plemena su funkcionirala, no, sad kad proirimo pogled prema vani, prema manje bliskim pojedincima i veim socijalnim grupama, rasama i nacijama, nesebino ponaanje potpuno se gubi. Pogledajte podijeljenost u Americi danas; otprilike je 50/50. Ne ide nam suradnja kao u onim manjim krugovima. Potreban nam je napredak dijaloga i suradnje na irem planu, a takoer i promjena miljenja. Svi bi trebali biti zabrinuti za zdravlje Zemlje. Idui dalje dolazimo do jedinki drugih vrsta. Ovdje mislim na impanze, gorile i orangutane. To su nam najblii srodnici. Pitam se da su oni razvili vei mozak prije nas kako bi nas tretirali? Bi li radili medicinske opite na nama i jeli nas kao to mi jedemo njih u Africi? Razmislite o tome. To zapravo nadilazi gorile i impanze, i trebali bismo postati upravitelji planete, namjesto to smo danas osvajai i silovatelji. Herman Daly identificirao je velik problem, a to je naa ekonomija. U osnovi, ona je cijela defektna. uli ste kad politiari govore o ekonomskom rastu. Naa ekonomija je povezana lanano i temelji se na piramidalnoj strukturi, hijerarhiji, a to naprosto nemoe funkcionirati. Naopako postavljena piramida jednostavno se mora sruiti. Mjehurii se uvijek rasprsnu. I to e se i dogoditi. U okvirima fosilnih goriva, raspada se ve sada. Cijena goriva nee se smanjivati. Neki se naftai fino bogate. Potrebno je da izvjetite svoje vjetine preivljavanja (u prirodi) i pripremite najneophodnije to e vam trebati kad doe vrijeme. A onda se treba maknuti koliko je god mogue dalje od drugih ljudi, oni bi vam opljakali i to to nosite sa sobom. Pokuajte uhvatiti zeca, ako tamo gdje ste doli uope ima zeeva. Paljivo mu odreite kou i spremite, uskoro bi vam mogla posluiti za odjevni predmet. Vratimo se Hermanu Dalyu. On smatra da ekonomija mora biti odriva, i ima ideju o uravnoteenoj ekonomiji. Solenjicin je imao istu ideju. U jednoj uravnoteenoj ekonomiji svatko e od nas, kad za to doe vrijeme, napustiti Zemlju u istom stanju [obliku/prilici/figuri] u kojem je i doao. Nitko od nas to ne radi.

Vodei ekonomisti misle da je Daly malo blesav i jednostavno ga ignoriraju. Vodei ekonomisti, koji savjetuju politiare, u cijelosti se pouzdaju u rastuu ekonomiju, prava rastomanijska nemogua vuduekonomija. Ne cijene netaknutu prirodu i misle da su resursi neiscrpni. Ekonomija mora biti ponovno izumljena. Herman Daly izdao je 4 knjige na tu temu. Trebao je pridobiti vie ljudi na svoju stranu. Ljudi moraju razmisliti. Ne mogu vjeno razmiljati kao ovce da su resursi neiscrpni. Trebaju shvatiti da se resursi smanjuju i da ostajemo bez najvanijih stvari: vode, istog zraka, nafte i hrane. Meadoews je napisao knjigu na slinu temu, zapravo tri verzije knjige. 1970-ih je izdao Limits to Growth [ogranienja rasta], u kojoj je dao sistematski model Zemlje i njenih resursa i koliko bi ljudi trebalo ivjeti na njoj. Radio je sa razliitim scenarijima, ukljuiujui neogranienu tehnologiju i dosta drugih stvari. Tehnologija nas mami na tanak led. Nauio sam to prije mnogo godina kada sam nabavio svoje prvo vozilo na 4 kotaa. Mislio sam da konano mogu ii gdjegod poelim. Shvatio sam da se sa 4 kotaa mnogo gore mogu zaglaviti i zapeti u blatu nego na 2 kotaa

( Land-Rover zaglavljen do osovina u blatu uistinu je tuan prizor ) Neograniena, jeftina i ista energija kakvoj se strastno nadamo da emo dobiti hladnom fuzijom, zapravo bi bila najstranija stvar koja bi nam se mogla desiti. Takva energija bi omoguila masovnu potronju energije i daljnje unitenje svih stanita. (za primjer: planine bi bile poravnate, iskopali bi se masivni vodeni kanali, oceanska voda bi se destilirala i pumpala u pustinje pretvarajui ih u zelena polja.). Rasap topline stvorio bi toplinsko zagaenje koje bi ubrzo ugrijalo atmosferu do toke da bi sav ivot bio ugroen, moda do ultimativne ekokatastrofe. 1972.g. Meadows je rekao da neto treba uiniti i to brzo, i naravno, nitko od nas

odraslih u 1960-im godinama nije obraao panju na to to on govori. Zatim je 1992.g. napisana i druga knjiga, nazvana Beyond the Limits (Iznad granica [mogunosti]) u kojoj je istaknuto da se vie nemoemo jednostavno vratiti u okvire odrivog drutva jer smo preli tu granicu jo 1980-e godine. Sada, 30 godina kasnije, zajedno sa svojom kerkom i Jorgenom Randersom, Meadows je izdao knjigu Beyond the Limits the 30 year update ( Iznad granica izdanje osvjeeno sa novim podacima 30 godina nakon prvog izdanja). To je prilino depresivna knjiga, jer je svaki scenarij kojeg su oni odvrtili pokazali da ljudskom rodu predstoji kolaps. U nekim scenarijima kolaps je vei, u nekima je manji, no svi se odvijaju u bliskoj budunosti. Svi emo mi to doivjeti. Ovaj trenutni problem sa naftom samo je poetak. Nismo spremni za ono to dolazi. Budunost ti dolazi brzo i postati e lovac-sakuplja. Razmisli o tome. Na jednom od grafikona je prikazano da ve danas koristimo 25% vie nego je Zemlja u mogunosti da prua. Nikada ne bismo dosegli brojku od 6,5 milijardi bez fosilnih goriva, u principu mi pretvaramo naftu u hranu, a hranu u ljude; koristimo naftu za izgradnju automobilam i autoputeva kojima zauzimamo jo vie i stvaramo sve vei nered, CO2 zagaenje i sve ostalo. No, ostajemo bez nafte, a nismo uloili dovoljno u razvoj obnovljivih izvora energije, posebno u koritenje sunane energije. Ovo je doista uzbudljivo razdoblje u povijesti ljudske vrste. Sjetimo se drevne kineske kletve: Dabog da ivio u interesantnim vremenima. Mislim da je upravo sada najinteresantnije vrijeme ikada, moemo ga promatrati i nadam se nekolicina od nas e i preivjeti. Na jo jednom grafikonu iz n jihove knjige, primijetio sam da su predvidjeli i naftni vrhunac. Naravno, ima budala koje tvrde da nafte ima u izobilju, da emo ju nastaviti pronalaziti i da e sve biti ok. Krivulja nakon kolapsa pokazuje da e stvari biti bolje, jer ljudi vie nee biti u stanju toliko devastirati Zemlju. Ja mislim da e svijet biti mnogo bolji kada od nas preostane nekih 10 - 20% ljudi. To e dati priliku prirodi da se oporavi neemo vie trebati konzervacijske biologe. Kako se stvari za ljude budu pogoravale, tako e se svim ostalim stvorenjima na Zemlji stvari popravljati. Preporuam Heinbergovu knjigu Zabava je zavrena Nafta, rat i sudbina industrijskog drutva. Jedan mi je kemiar jednom rekao to ti je kao da smo na luksuznom kruzeru koji ima rupu na dnu, a mi smo na najvioj palubi i imamo zabavu; pitanje je vremena, ali na kraju emo se svi nai pod vodom. To je Heinbergova poruka a on je paljivo izuio sve injenice. To je knjiga

sudnjeg dana, no on je ipak optimista, i na kraju predlae to moe uraditi svaki pojedinac, poevi od vonje bicikla, uzgoja vlastite hrane i tsl. Ima mnotvo dobrih ideja, no, naalost, ako vi i napravite sve to, ima mnogo, mnogo onih koji to nee napraviti. Obrazovani ljudi imaju manje djece od neobrazovanih. Garret Hardin je to istakao i dodao da 'oni koji su najmanje savjesni u pogledu Zemlje oni e ju i naslijediti, jer oni kojih je ba briga vie se mnoe, od onih kojih je briga.' [Na tu alosnu temu napravljen je zabavan film Idiocracy (idiokracija); skinuo sam ga sa torrenta i naao nae subtitlove ko voli nek izvoli; op.prev.] To se ve dogaa, i IQ je iz nekog razloga takoer u opadanju (Herrnstein, 1989.) ~00~

~ Rije prevoditelja ~ Za Erica Pianku sam uo nedavno, kada sam paljivo pratio film Aleca Jonesa Endgame blueprints for global enslavement: a morao sam ga paljivo pratiti prvo zato to je zanimljiv, a drugo zato to sam radio subtitles za taj film :-) Naao sam ovu publikaciju / knjiicu na kojoj se bazira njegov famozni govor odran 3.3. 2006. na Texakoj akademiji znanosti, a koji se spominje u filmu, i odluio da je prevedem tako da imamo uvid u kompletan materijal, obzirom da se njegove rijei obino vade iz konteksta, osobito od strane budaletina koje ele bombastine naslove za svoje stranice. Tako svatko od Vas moe imati uvid u cjelokupni sadraj, i na osnovu toga razviti vlastito miljenje o istom.

equilibrium2008

~00~