Druga srednja kola Beli Manastir Beli Manastir Podruje rada: ekonomija i trgovina Zanimanje: ekonomist

Tema zavrnog rada

Lizing
u ljetnom roku k. god. 2011 /2012

Mentor: Biljana Horvat, prof.

Uenik: Alen Blaevi, 4.E

Baranjsko Petrovo Selo, svibanj 2012 god.

Sadraj

1. Uvod....3 2. Pojam lizinga.......4 2.1Neizravni lizing......5 2.2Izravni lizing..6 3. Vrste lizinga7 4. Prednosti lizinga....10 5. Nedostatci lizinga..11 6. Zakljuak12 7. Literatura.13

1. Uvod: Financiranje je neizbjeno za razvoj bilo kojeg poslovnog subjekta, a zbog svojih efekata na ukupno poslovanje, odluke o financiranju su vrlo ozbiljne i vane za svako poduzee. U potragu za financiranjem kree se tako da se prije svega dobro razmotri trenutna situacija ukojoj se nalazi pravna ili fizika osoba koja trai financiranje. S obzirom na utvreno stanje i planove, odnosno ciljeve, treba utvrditi visinu potrebnih financijskih izvora te pronai sve opcije za financiranje.Pitanje financiranja je jako osjetljivo, ako nismo odabrali odgovarajui oblik financiranja mogue je da uzajmljena sredstva neemo uspjeti vraati u dogovorenim rokovima i pod dogovorenim uvjetima, to moe dovesti do ozbiljnih financijskih neprilika. Stoga, pri procjeni i odabiru financijskih alternativa treba biti kritian i realan, prije svega glede vlastite situacije i mogunosti, bez obzira na to radi li se o individualnoj ili pravnoj osobi.Mnogo je moguih tipova financiranja, u njihovom izboru lizing se pojavljuje kao jedna od zanimljivih i pogodnih alternativa.

2. Pojam lizinga: Lizing je specifian oblik tuega vanjskog financiranja, odnosno financiranja iz pozajmljenih izvora. U biti se pod lizingom podrazumijeva ugovor o uvjetima najma (zakupa)sklopljen izmeu jednog davatelja i jednog primatelja predmeta lizinga za odreeno razdoblje koji se do isteka ugovorenog razdoblja najma ne moe otkazati. Pritom jeglavna svrha ugovaranja financiranje nabave nekretnina i/ili pokretnih investicijskih dobara.Lizing karakterizira uporaba tueg dobra u odreenom razdoblju i uz plaanje odreene naknade davatelju lizinga od strane korisnika lizinga. Ovisno o nainu financiranja razlikuju se: -neizravni lizing ili lizing u uem smislu -izravni lizing ili lizing u irem smislu

Neizravni (indirektni) lizing Predstavlja trilateralnu poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju proizvoa ili isporuitelj nekog dobra; korisnik ili primatelj lizinga (lessee) i lizing organizacija ili davatelj lizinga (lessor). Cijeli se posao nabave, financiranja nabave i ustupanja nabavljenog dobra na koritenje odvija sklapanjem dvaju odvojenih ugovora i to:- kupoprodajnog ugovora to ga sklapaju proizvoa i lizing poduzee- ugovora o lizingu to ga sklapaju lizing poduzee i korisnik lizinga.Na osnovi prvoga kupoprodajnog ugovora, lizing poduzee obavezno je proizvoa u isplatiti ugovorenu kupovnu cijenu u gotovom za kupljeno dobro nad kojim stjee pravo vlasnitva. Na osnovi drugog ugovora o lizingu, lizing poduzee ustupa kupljeno dobro (na kojem i dalje zadrava pravo vlasnitva) nakoritenje korisniku lizinga na odreeno razdoblje i uz naplatu lizing naknade.

Izravni (direktni) lizing Poslovna transakcija u kojoj se nabava nekog investicijskog dobra ostvaruje sklapanjem samo jednogugovora ito ugovora o lizingu izmeu dva subjekta: proizvoaa kao davatelja lizinga iprimatelja dobra kao korisnika tog lizinga.Budui da su pri izravnom lizingu proizvoa i korisnik lizinga uneposrednom poslovnom odnosu, proizvoa koji svoje dobro daje na koritenje korisniku lizinga na temelju ugovora olizingu, mora rijeiti problem vlastitogfinanciranja za vrijeme proizvodnje investicijskog dobra, koje je predmet lizinga.Stoga se proizvoa obraa nekoj financijskoj ustanovi kojoj e prodati svoju trabinu za isplatu dospjele lizing naknade koju ima prema korisnikulizinga.Korisnik lizinga isplauje naknadu financijskoj ustanovi koja se na taj nain refinancira za unaprijed plaeni iznos kupnje. Proizvoa ostaje prema financijskoj ustanovi dunik sve dok korisnik lizinga ne ispuni u potpunosti sveobveze iz ugovora o lizingu tj. dok ne isplati lizing naknadu.Dakle, kod neizravnog (indirektnog) lizinga rije je o kupoprodaji predmetalizinga a kod izravnog (direktnog) lizinga, o kupoprodaji trabine dospjele lizingnaknade. Kod neizravnog se lizinga financiranje odvija preko lizing poduzea(koje je i samo stranka ugovora o lizingu) a kod izravnog lizinga financiranje serjeava ugovorom o financiranju to ga sklapaju proizvoai financijska ustanova

3. Vrste lizinga: a) prema karakteru i stupnju ugovorne obveze Financijski lizing kojeg karakterizira ugovaranje osnovnog vremenatrajanja ugovora o lizingu u kojem ga ugovorne strane ne mogu otkazati.Korisnik lizinga nadoknauje vrijednost financiranog dobra isplatom lizingnaknade za vrijeme trajanja ugovora s tim da trajanje ugovora odgovara vremenugospodarskog iskoritenja predmeta lizinga.Ovim se lizingom rjeava pitanje financiranja odreene investicije Operativni lizing jest kratkoroni lizing ugovor koji se moe raskinuti usvakom trenutku, prema uvjetima navedenim u ugovoru o lizingu. Znaajan je potrajanju koje je krae od ekonomskog vijeka predmeta ugovora a naknada koju plaa korisnik manja je od vrijednosti predmeta lizinga. To znai da davatelj lizinga moe iz te naknade amortizirati samo dio svojih trokova a osim togasnosi i sve rozoke zastarjelosti i gubitaka predmeta lizinga kao i trokove vezaneuz odravanje predmeta lizinga.Kratkoronost ugovora o lizingu opreme primorava davatelja lizinga da ugovaranjem s vie korisnika lizinga osigura sukcesivnost iznajmljivanja opremea time i isplativost svoga poslovanja. b) prema trajanju lizinga Kratkoroni lizing pod kojim se podrazumijeva koritenje predmeta lizinga u trajanju od jedne do tri godine. Dugoroni lizing pri kojem se iskoritavanje predmeta lizinga ugovara narok dui od tri godine c) prema odravanju predmeta lizinga Neto lizing pri kojem korisnik lizinga preuzima kompletnu brigu okoodravanja, servisiranja i osiguravanja predmeta lizinga, odnosno o njegovojispravnosti i osiguranju od rizika. Bruto lizing pri kojem davatelj lizinga preuzima izriitu obvezu odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta lizinga u tijeku ugovornograzdoblja njegova koritenja, a
7

moe se ugovoriti i obveza davatelja lizinga daugovoreni predmet lizinga zamijeni novijim suvremenijim modelom, na zahtjevkorisnika lizinga. d) prema predmetu lizinga Lizing investicijske opreme pri kojem davatelj lizinga ustupa korisnikulizinga na uporabu jedan ili vie predmeta pokretnih investicijskih dobara kao tosu npr. automobili, dizalice, tiskarski strojevi, kompjuteri, tokarski strojevi,...Lizing investicijske opreme pretpostavlja ugovaranje roka uporabe takve opremeod tri i vie godina. Lizing kompletnih postrojenja predstavlja ugovaranje iznajmljivanjakompletnih postrojenja ili objekata, odnosno nepokretnih investicijskih dobarakao to su: zemljita, zgrade, tvornice, bolnice, bazeni za plivanje, portskedvorane ili neka druga postrojenja. U ovom sluaju rok iznajmljivanja moe biti vrlo dug,ak od 15 do 20 godina. Lizing robe iroke potronje trajnije vrijednosti odnosi se naiznajmljivanje potronih dobara dueg vijeka trajanja kao to su: televizori,hladnjaci, strojevi za pranje rublja i sua, osobni automobili i sl. Ovavrsta lizingaesto ukljuuje servisne usluge odravanja i reparature iznajmljenih predmetalizinga od strane davatelja lizinga. e) prema koritenosti predmeta lizinga Lizing neupotrebljavanih dobara pri kojem se u lizing daju potpuno nova neupotrebljavana dobra. Lizing upotrebljavanih dobara koji se odnosi na davanje u lizing ve upotrebljavanih dobara odnosno dobara koja su ve koritena u nekomprethodnom lizing ugovoru. f) prema odreenosti predmeta lizinga Individualni lizing pri kojem je predmet ugovora o lizingu tono i precizno odreen. Blanketni lizing koji predstavlja samo okvirni ugovor sklopljen izmeu davatelja i korisnika predmeta lizinga a kojom se davatelj predmeta lizingaobvezuje nabaviti i predati na uporabu predmete lizinga po izboru korisnika lizinga. g) prema vrsti lizing ugovora
8

Normalni (standardni) lizing ugovor prema kojem se iznajmljenipredmet lizinga vra a davatelju lizinga nakon isteka ugovorenog roka ili senovim lizing ugovorom najam produava. Ugovor s pravom opcije po kojem se zakupcu doputa da se nakon istekaugovorenog roka slobodno odlui hoe li uporabljeni predmet vratiti ili produitinjegovu uporabu. Ugovor s klauzulom o pravu kupnje (otkupa) po kojem zakupacpridrava pravo da unajmljeni predmet lizinga kupi nakon isteka ugovorenog rokanjegove uporabe. h) ostale vrste lizinga Vremenski lizing pri kojem se predmet lizinga daje na uporabu naunaprijed ugovoreno vrijeme s time da se nakon isteka ugovorenog rokamora vratitidavatelju lizinga. Rotiraju i lizing pri kojem je korisnik lizinga ovlaten da nakon istekaugovorenog roka zamijeni predmet lizinga suvremenijim dobrom, odnosno daprodui ugovor o lizingu. Povratni lizing je posebna konstrukcija lizing posla. Karakterizira gaprodaja nekog investicijskog dobra, najee nepokretnog, s time da bivi vlasnik istodobno uzima tako prodano dobro lizing drutvu od tog lizing drutva natrag,na temelju ugovora o lizingu. Lizing s odlukom o kupoprodaji pri kojem se ugovor o zakupu moe zakljuiti tako da se odmah donese odluka o kupoprodaji predmeta lizinga im istekne razdoblje zakupa

4. Prednosti lizinga: Jedna od primarnih prednosti lizinga u odnosu na druge izvore financiranja je da poduzeene treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju iostvaruju radom u budunosti. To je izuzetno vano u uvjetima skromnog privrednog rasta ,skromnih vlastitih sredstava kao i u uvjetima restrikcije kod dobivanja bankarskih kredita.Takoer je velika prednost lizinga poveanje likvidnosti korisnika, stvaranje konkurentskog poloaja na tritu te modernizacija ili proirenje proizvodnje. U odnosu na kredit predstavlja relativno jednostavan i brz nain nabavke potrebnih sredstava.Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje pravo na kredit kod banke injegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period. U odnosu na taj proces sam posaolizinga ne trai toliko formalnih radnji i zakljuuje se samo jednim ugovorom. Takoer jeizrazito vano da novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze, to se posebno odnosina operativni lizing, ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zaduenja suvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnom i solidnom poduzeu.Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine.U uvjetima brzog tehnikog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu ikontinuirano prate rast proizvodnje zbog sniavanja cijena, odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda da bi bila i ostala konkurentna. Mnogi proizvoai su dovedeni u teak poloaj pod prijetnjom odustajanja ili brzog obnavljanja opreme to je mogue uraditi jedino u sluajevima ugovaranja nabavke sredstava po lizing ugovorima.

10

5. Nedostatci lizinga: Konana cijena lizinga koja na kraju pada na korisnika posla je mnogo vea jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra, profit lizing kue i razne druge naknade. Ako fiskalna politika nije takva da daje prednosti korisniku lizinga, tada lizing poskupljuje. Nepovoljan ugovor koji je rezultat ekonomske razlike zemalja i superiornost davatelja lizinga stavlja u neravnopravan i nedovoljno korektan odnos prema korisniku lizinga.Posao lizinga je naroito nepovoljan ukoliko trini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo doive promjenu, tj. nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koju su vezane zaopremu iz lizing posla jer dogovorene rate dospijevaju, a prestaju tekui priljevi. Ukoliko korisnik lizinga nije u mogunosti vratiti opremu, nastupit e bankrot. Jedan od indirektnih nedostataka je neefikasan pravni sustav u podruju lizinga te nerazvijenost trita rabljene opreme, koji uzrokuju veu cijenu lizinga kroz poveani rizik,a konaan rezultat je sporo razvijanje lizinga trita.

11

6. Zakljuak: U dananje vrijeme, kad je gotovo nemogue dobiti eljeni kredit ili u gotovini isplatiti eljeni automobil, opremu ili neki drugi predmet, lizing je logian i pametan odabir. Sve vaniji nain financiranja iznimno je pogodan za sve pravne osobe, ponajprije za male poduzetnike I graane, koji taj nain prakticiraju radi ostvarivanja prihoda, a ne radi stjecanja potpunog vlasnitva nad predmetom lizinga. No treba naglasiti kako je lizing kao izvor financiranja isplativ samo u sluaju kada klijent zahvaljujui svojoj osnovnoj djelatnosti zarauje dovoljnoda pokrije sve nastale trokove u ugovoru. U suprotnom, cijeli proces lizingaa nema smisla.Unato prisutnoj krizi posao lizinga nije upitan.Veina banaka je posljednjih mjeseci povisila kamate, a ni u budunosti situacija ne izgleda obeavajue. Upravo zbog navedenih razloga kupci ve neko vrijeme kao alternativu bankama koje im sve ee okreu lea trae u lizing kuama. Dok e s druge strane njegova jednostavnost i brzina ugovaranja sve vie dolaziti do izraaja u odnosu na druge vrste financiranja, to je sve posljedica velikih promjena na globalnom tritu.Iako lizing ima mnoge prednosti postoji jedan veliki nedostatak koji koi njegov razvoj, a to je ne efikasnost pravnog sustava. Dok je bankovni sustav strogo reguliran i usklaen sa zakonodavstvom, ili smo barem mislili da je to tako, jer nas prisutna kriza u tome demantira,lizing trite je u nekim zemljama u pravnom i regulatornom smislu zapostavljeno.. Kako se budu rjeavali ovi problemi, stvarat e se bolje pretpostavke za razvoj lizing trita. Stoga je za oekivati da e lizing biti sve vaniji i ei oblik financiranja u cijelom svijetu.

12

7. Literatura : www.ekopen.hr www.business-navigator.biz www.s-lizing.hr www.poduzetnitvo.org www.poduzetnik.info Leko,V.: Financijske institucije i trita, Zagreb, 2008

13