Prapovijest Italije ZEMLJOPISNE KARAKTERISTIKE Zemljopisna cjelina s mnogobrojnim raznolikim geografskim strukturama, klimama i krajolicima Apenini: -kasnijeg porijekla

a (uestali vulkanski fenomeni, nestabilnost tla) - razlike od sjevera prema jugu Rijeke: - rijeke bogate vodom u Padskoj nizini, jadranski, jonski i tirenski sliv Klima: - od kontinentalne otre preko vlane u Padskoj dolini do tople, suhe, gotovo afrike na obalama Sicilije - razlike tirenske i jadranske obale Oborine: - obilne na sjeveru, oskudne na jugu Neolitik u Italiji 6000. 2500. g. pr. Kr. impresso cardium keramika najstarija pojava kao i na istonoj jadranskoj obali pojava ratarstva i stoarstva lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti pokapanje zgrenih mrtvih poloaj fetusa kultura Fiorano srednji neolitik kasne neolitike skupine Lagozza (jezero Magiore; jednostavna keramika bez dekoracija) i Diana (Lipari; monokromna, svijetlocrvena keramika) keramike Opsidijan (Lipari) - trgovina stanovnitvo: jak utjecaj paleolitskih skupina dvije struje: iz Afrike preko panjolske i iz istone Europe preko Alpa i Jadrana neolitiki lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria La Quercia, Ripoli, Serra DAlto Eneolitik Italije Italija od 2500. g. pr. Kr. razvoj metalurgije pod utjecajem egejsko-maloazijskog areala i kultura iz sredinje i zapadne Europe megalitski ukopi 2400. 1900. g. pr. Kr. uspravno kamenje i dolmeni (grobnice divova) na Sardiniji, Malti i Korzici Razvij religijske svijesti vanost kulta mrtvih (tipovi i veliina grobnica), prvi mitovi (prirodni fenomeni) kultura sojenica od poetka 2. tis. pr. Kr. SJ Italija nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa kultura terramare Emilia Romagna nastala pod utjecajem iz srednje Europe kraj eneolitika i poetak bronanog doba obred spaljivanja pokojnika utjecaj iz srednje Europe Bronano doba u Italiji nastavak kulture terramare iz eneolitika na poluotoku pod utjecajem srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenika naselja) migracija sa sjevera Italije prema jugu

1/5

Prapovijest Italije apeninska kultura nakon 2000. g. pr. Kr. polunomadsko stoarsko stanovnitvo porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede bolji zemljoradniki alat uzgoj itarica i mahunarki raslojavanje drutva novi ratniki sloj maevi, kacige, oklopi s istoka preko mora uvezen konj i borna kola grobnice poput mikenskog tholosa s lanom kupolom premjetanje skupina iz unutranjosti dolinama rijeka prema obali subapeninska kultura aktivnija faza na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grke i Fenikije kulture Pantalica i Thapsos na Siciliji i Eolski otoci mijeanje raznih grobnih rituala spaljivanje i ukopavanje u zavrnoj fazi bronanog doba oko 1000. g. pr. Kr. pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama na sjeveru u Trentinu slinost s Istrom utjecaji mikenske civilizacije 14. 12. st. pr. Kr. legende o putovanjima homerovih junaka na zapad Diomed (juni Jadran), Odisej (tirenska obala) i Antenor (venetske obale) Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica) nalazi ratne opreme mikenski maevi ploice iz Pila Metapa (na linear B ploici = Metapont; po tradiciji podiu ratnici iz Pila pod Nestorom nakon Troje) i Pisa trgovinski odnosi s Mikenjanima mogua i mikenska naselja u Italiji narodi s mora egipatski tekstovi: Akaioua (Ahejci), Tura (mogui preci Etruana), ardani (Sardinija) veze italskog prostora s Egiptom ekspanzija Feniana Sardinija (bogata bakrom), Korzika, panjolska na Sardiniji u ranom bronanom dobu nastavak eneolitike kulture stanovnitvo vj. afrikog i hispanskog porijekla dolmeni nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploa nuraghi okrugli kameni suhozidni tornjevi s vie katova (18. 11. st. pr. Kr.) obino okrueni manjim nastambama vj. drutvo feudalnog tipa (razne veliine kua) bronani bodei i maevi, opsidijan utjecaj egejsko-kretskog i mikenskog svijeta

Italija u eljeznom dobu bronano doba: apeninska i terramare kultura do kraja bronanog doba novi prodor indoeuropskih naroda sa sjevera oko 1000. g. pr. Kr. dio ire europske populacije, nositelja kulture polja sa arama - napredna znanja o metalurgiji, napredno oruje (maevi) = Protovilanova irenje novog naina ukopavanja na itavu Italiju i Siciliju jo uvijek obiljeja bronanodobne kulture malo eljeznih predmeta novo stanovnitvo se stapa s starosjedilakim nastaju italske skupine Formiranje etnikih skupina italiko stanovnitvo dvije jezine grupe:

2/5

Prapovijest Italije manja latino-faliskijska (Latini, Falisci) vea oskijsko-umbriko-sabelska grupa (Umbri, Volani, Sabinjani, Samniani, Oski, Lukanci, Vestini) brdoviti krajevi Apenina Tabulae Iguvinae (5.-1. st.pr.Kr.) plemenski organizirano stanovnitvo naselja seoskog tipa centri na utvrenim uzvisinama Ligurija i Lombardija ostaci predindoeuropskog stanovnitva Liguri jadranska obala Piceni dananja pokrajina Marche veze s Liburnima slinost materijalne kulture mogue seobe s istonojadranske obale Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci mogue ilirsko porijeklo slinost imena Japiga i Japoda slinost materijalne kulture prema Herodotu: Japigi i Mesapijci su s Krete Veneti SI Italija Veneto, Furlanija, juni Tirol slinost s histarskom kulturom Vilanovska kultura (1000. 700. g. pr. Kr.) Emilia-Romagna i Toskana lokalitet Villanova kod Bologne eponimni lokalitet, metalurki centar spaljivanje mrtvih i arni ukopi jedna od osnova razvoja etruanske civilizacije grka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. Megara) na Sardiniji nastavak kulture nuraghija do 8. st. pr. Kr. kontakti s Fenianima koji koloniziraju obale Sardinije i Korzike Stvaranje gradova - grki i maloazijski poticaj

Italija Etruani tri glavne teorije o porijeklu Etruana: istono porijeklo iz Male Azije (Herodot), autohtono porijeklo (Dionizije iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) kombinacija ova tri elementa vjerojatno rjeenje ovog pitanja tri elementa postanka Etruana autohtona bronanodobna kultura u Toskani vilanovska kultura utjecaji s istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st. pr. Kr.) priljev stanovnika iz Male Azije Etruani Raseni, Tireni, Tusci matino podruje Toskana irenje prema jugu (do Kaapue u Kampaniji) i sjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna, do rijeke Po i Jadrana) kulturni utjecaji na Retijce u Alpama Etruani bez centralne organizacije drave samostalni gradovi s pripadajuim teritorijem na elu im je lukumon (kralj) oko 600. g. pr. Kr.: savez 12 gradova najvaniji gradovi: Caere (Cerveteri), Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija, Volturnum (Capua), Nola najvii stupanj civilizacije druga polovica 6. st. pr. Kr. pobjeda nad grkom flotom kod Alalije 540. g. pr. Kr. oko 525. g. pr. Kr. Etruani prelaze Apenine osnivaju gradove na jadranskoj obali Rimini, Ravenna, Spina razvoj trgovine po Jadranu gospodarstvo: napredna metalurgija (oruje, nakit, situle) i keramika proizvodnja oponaanje grke keramike razvijena poljoprivreda navodnjavanje i isuivanje istonjake tradicije gradovi razvijena komunalna infrastruktura

3/5

Prapovijest Italije gradnja velikih grobnica grobni humci ili komore u stijeni religija izraen kult mrtvih vrhovni bog Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona), Meniva (Minerva) etruanski hramovi utjecaj na kasnije rimske stupovi samo na proelju slikarstvo i kiparstvo sauvano u grobnicama grki utjecaj pismo deifrirano jezik ostao nerazumljiv nastalo pod utjecajem grkog alfabeta vj. iz Kume

Italija poeci Rima oko 1000. g. pr. Kr. prva mala naselja na rimskim breuljcima iznad movarnog tla u nizinama prijelaz preko Tibera trgovaki put soli na Forumu iz sredine 9. st. pr. Kr. vilanovski arni grobovi neto kasnije grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenom arhitekturom inhumacija dva grobna ritusa upuuju na suivot dvije razliite skupine ljudi na Palatinu Roma Quadrata najstarije naselje vj. utvreno Latini na Kvirinalu obitavali Sabinjani naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij Sabinjani na Kvirinalu mogua podloga za nastanak legende o otmici Sabinjanki druga legenda trojanski junak Eneja praotac Latina prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. Ab Urbe condita raunanje vremena (Varon) Romul i Rem: Enejini potomci izoravanje brazde etruanski obiaj prema arheolokim podacima osnutak grada oko 575. g. pr. Kr. osnivai su Etruani Roma (Ruma) etruansko ime razdoblje kraljeva sedam kraljeva: Romul, Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Superbo (Superbus Ohol) povjesniar Tit Livije: Ab Urbe Condita povijest Rima uz kralja vlada Senat predstavnici uglednih obitelji patres familias Romul: vj. mitski lik ostali povijesne linosti kraljevska titula nije nasljedna Tul Hostilije rat protiv grada Alba Longa Anko Marcije osvojio ue Tibera osnovao luku u Ostiji sagradio prvi vrsti most preko rijeke nizvodno od rijenog otoka u Rimu Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes, Luceres, Tities) 30 kurija vojna sila od oko 3000 pjeaka i 300 konjanika Tarkvinije Prisko Etruanin vlast slina grkoj tiranidi dolazak gradske kulture iz Etrurije Forum prvo poploenje: oko 575. g. pr. Kr. postaje politiko, vjersko i gospodarsko sredite proirenje senata: gentes minores uvoenje gladijatorskih igara T. Prisko uvodi tovanje kapitolijske trijade Jupiter, Junona, Minerva podie hram Jupiteru Optimu Maksimu Servije Tulije Latin podie prvi gradski zid oko 8 km u duljinu uveo staleko ustrojstvo ordines i gradus digninatis ukidaju se tri stara tribusa i uvode porezni razredi

4/5

Prapovijest Italije nova 4 gradska i vie seoskih tribusa ukida se znaaj rodovske i plemenske pripadnosti uvodi se teritorijalna podjela Tarkvinije Superbo (Oholi) ubija S. Tulija povratak etruanske dinastije despotski karakter vlasti nastoji pridobiti iroke mase graevnom djelatnou procvat etruanske umjetnosti u Rimu Lucije Junije Brut protjerivanje T. Superba legenda o silovanju Lukrecije od strane kraljevog sina Seksta povod za ruenje kraljevske vlasti prijelaz je vjerojatno bio postupniji kraljevi su polako gubili mo osnutak republike oko 509. g. pr. Kr. podudara se s padom etruanske moi konzuli zadravaju neka kraljevska obiljeja

5/5