Privatna Srednja strukovna kola s pravom javnosti Libar Antuna Mihanovia 5, iroki Brijeg

Maturski rad Parkiralita i naplata

Mentor: Uenik: Bojan Barali

jul 2013.

Sadraj

1. Uvod
Posljednjih godina dolo je svuda u svijetu do veoma velikog poveanja saobraajnih potreba, do ogromne proizvodnje i upotrebe motornih vozila. U vezi s tim mnogi su se problemi pootrili, a neki su se po prvi put pojavili. Nagao i velik porast gradova doveo je do nesluenog razvoja saobraaja na gradskim ulicama, daleko veeg i breg od onog za koji su one bila dimenzionirane. Koncentracija proizvodnje, raspodjele i potronje u gradovima dovela je do upotrebe velikog broja kamiona u centralnim dijelovima gradova radi snabdijevanja trgovinske mree. Koncentracija stanovanja dovela je do nunosti da se velike mase stanovnitva prevoze od mjesta stanovanja na mjesto rada i obratno i da se za taj prijevoz organizira javni saobraaj. Porast ivotnog standarda stanovnitva, tenja za veom pokretljivou i udobnou i slino dovele su do sve vee upotrebe individualnih saobraajnih sredstava. Sva navedena vozila trebaju odreene povrine za kretanje i stajanje, ona se meusobno isprepliu, a ba tih povrina u starim dijelovima gradova nema dovoljno, te uslijed toga nastaju veliki i teki problemi. Problem ini jo teim injenica da nove ulice na perifernim dijelovima gradova imaju znatno vee profile, prilagoene novim poveanim saobraajnim potrebama, nego to su profili starih ulica, a u njih se ulijevaju. Ispreplitanje meugradskog, prigradskog i lokalnog saobraaja u centralnim dijelovima gradova, gdje su saobraajne potrebe najvee, dovodi do saobraajne prenatrpanosti i tekog problema parkiranja i garairanja vozila. Problem saobraaja u mirovanju vrlo je razliit u pojedinim zemljama, pa i unutar jedne te iste zemlje.

2. Pojam parkiranja
Parkiranje kao pojam nastaje poetkom 19. vijeka na sjevernoamerikom kontinentu USA, kada je Ford u svojoj tvornici koncipirao prvu pokretnu traku za proizvodnju privatnih vozila, koja je bila pretea masovne proizvodnje privatnih motornih vozila. irenjem masovne proizvodnje privatnih motornih vozila, najprije u Evropu, a potom diljem svijeta, poinje i problem uzrokovan koritenjem privatnih motornih vozila, najprije kretanja pa potom i mirovanja parkiranja. Poveanjem urbanizacije u svijetu, kao i poveanja standarda ivota, kretanje, pa tako i parkiranje, postaje sve vie dominirajui problem ubranih sredina. Sve ee i masovnije koritenje privatnog vozila u urbanim sredinama postaje ograniavajui inilac razvoja i ekonomskog ivota u gradovima pa je zbog toga nuno radi odrivog naina ivota u gradovima svoditi koritenje privatnog vozila na podnoljivu mjeru. Parkiranje, kao posljedica koritenja privatnog vozila, predstavlja problem u smislu racionalnoga koritenja urbanog prostora, ali i predstavlja mono sredstvo kojim je mogue, ponudom parkiranja, upravljati ukupnom prevoznom potranjom odreenog urbanog podruja. Lokalna zajednica u veini sluajeva kontrolie i regulie ulina parkiralina mjesta, dok su izvanulina parkiralina mjesta i garae, u razliitoj vlasnikoj strukturi i s razliitim reimom uslova i naplate parkiranja. Takoe, u namjeri da omogui podnoljiv ivot u gradu, lokalna zajednica esto, uz ostale mjere upravljanja prevoznom potranjom (gdje je uvijek najvei problem koritenje privatnog vozila za kretanje), koristi mjere upravljanja ponudom parkiranja. Ponuda parkiranja modelira ukupnu prevoznu potranju, svojim standardima parkiranja (dugorono), reimom parkiranja ogranienjem vremena parkiranja (kratkorono i na srednji rok) te naplatom i cijenom parkiranja (kratkorono i na srednji rok). 2.1. Problemi parkiranja u gradovima Kada je je rije o parkingu, postoje brojni problemi koji se pojavljuju u parkiranju na gradskim povrinama predodreenim za parking. Slijede neki od njih: Korisnici ponude parkiranja esto su oni koji su doli prvi dok jo mjesto nije zauzeto Ulino parkiranje uzrokuje smanjenje sigurnosti u prometu i probleme poveanja zaguenja (preoptereenja) ulica. Parkiranje na ulici, uzduno, koso ili okomito uzrokuje, prilikom manevra, prekid prometnog toka te ugroava pjeake koji nemaju dobru preglednost za kretanje uzdu ili preko ulice. Loe upravljanje parkiralinom ponudom i manjak informacija o raspoloivosti mjesta za parkiranje uzrokuje nepotrebno cirkulisanje prometa u traenju slobodnog mjesta za parkiranje, to uzrokuje poveano prometno zagaenje, optereuje dodatno prometni tok i poveava stres vozaa, ime se utie na smanjenje ukupnog stupnja sigurnosti u prometu. Regulativne mjere koje se odnose na parkiranje mogu biti slabo ili nikako provoene te su esto neformalne ili ak u sferi korupcije. Parkiranje na pjeakim povrinama onemoguuje kretanje pjeaka (naroito osoba s problemima u kretanju i majki s djejim kolicima), to ima za posljedicu manju atraktivnost podruja.

Neracionalne su tarife ulinog i vanulinog parkiranja (ulino povoljnije od vanulinog), pa je koritenje vanulinog parkiranja slabo iskoriteno. injenica je da velika ponuda parkiranja u gradskim sreditima potie ljude na koritenje privatnog vozila, pa stoga poveava zaguenja preoptereenja ulica i zagaenja koje taj promet proizvodi. U suprotnom, manja ponuda parkiranja ili parkiranje s ogranienjima rezultirat e manjim prometnim optereenjem, manjim zagaenjem te promjenom u modalnoj raspodjeli prema drugim nainima putovanja. Gradska sredita su suoena s gubitkom prihoda zbog nedostatka ponude parkiranja (za razliku od periferije koja ima dostatnu ponudu mjesta za parkiranje) pa nastoje nekritino osigurati dovoljnu ponudu parkiranja.

2.2. Definicija parkiranja i ponude parkiranja Parkiranje oznaava proces smjetaja i ostavljanja vozila, koje je ogranieno vremenski dolaskom i odlaskom vozila, dok korisnik vozila nastavlja aktivnosti radi kojih je poduzeo putovanje. Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj i ostavljanje vozila (pod tim se razumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje. Potreba za parkiranjem vozila naziva se potranja za parkiranjem. Ako se poveava broj vozila u naselju, lokalnom okruenju ili urbanoj sredini, tada se proizvodi potranja za parkiranjem. Pretpostavka je da do porasta stepena motorizacije postoji ravnotea izmeu ponude i potranje za parkiranjem. Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja za parkiranjem. Trend porasta stepena motorizacije u svijetu proizvod je kontinuiranog procesa migracije stanovnitva u gradove te poveanja broja motornih vozila u svijetu, koji od 2000. godine ima trend godinjeg rasta od 2%. Potreba za mirovanjem vozila je neizbjean pratilac svih vidova saobraaja. injenica je da putniki automobil provede vie od 90% vremena u stanju mirovanja. Zato se obezbjeivanje uslova za mirovanje parkiranje vozila postavlja kao polazni uslov za funkcionisanje saobraajnog sistema. U velikim gradovima ukupne potrebe se kreu u granicama 1,3 do 1,8 parking mjesta po jednom vozilu, odnosno oko 25 40 m2/PA ureenih saobraajnih povrina. U prijevodu, to znai da na nivou od 1 PA/porodicu parkiranje putnikih vozila moe da angauje prostor koji je ravan polovini stambenih potreba. Iz ovoga moemo izvui dva zakljuka: 1. da je individualni saobraaj krajnje neracionalan 2. da parkiranje predstavlja veliki urbanistiki problem ije rjeavanje zahtijeva smiljen pristup kako u drutveno ekonomskom, tako i u tehnikom pogledu. Problemi s parkiranjem nastaju u onom trenutku kada potranja za parkiranjem preraste, po svom volumenu u nekom periodu, ponudu parkiranja. Tipino za veinu gradova svijeta, problem prvobitno nastaje u gradskim sreditima, gdje potranja za parkiranjem viestruko nadmauje ponudu parkiranja. Lokalne uprave urbanih podruja veinom, pri omoguavanju ponude parkiranja, tipino slijede sljedee nabrojane strategije za pojedinu grupu korisnika: Rezidenti domicilno stanovnitvo urbanog dijela (naselja) imaju prioritet na listi korisnika. Preferira se pristup ulinoj i/ili vanulinoj ponudi parkiranja. Poslovni korisnici (poslovnih objekata te ostalih poslovnih funkcija u kontekstu obavljanja poslova), turisti i korisnici trgovina (kupci) sljedei su na listi prioriteta kojima se dozvoljava pristup ponudi parkiranja odreenog podruja. Pri modeliranju tarifne politike ta

grupa korisnika plaa jedininu cijenu mjesta za parkiranje vie od rezidenata. Zaposlenici su posljednji u prioritetu za pristup ponudi parkiranja odreenog podruja. To se veinom odnosi na ulinu, odnosno dijelom na vanulinu ponudu parkiranja. Jasno je da ta grupa korisnika ini dvostruki nepovoljni efekt za prometnu infrastrukturu Dostava takoe treba ulinu i/ili vanulinu ponudu parkiranja tokom dana, radi dostave razne robe i potreptina. Dostava se nastoji u vremenskoj emi pomaknuti u vrijeme kada nije prometna infrastruktura optereena, to implicira pomicanje u none ili ranojutarnje sate.

2.3. Tipovi ponude parkiranja etiri su osnovna tipa ponude parkiranja: 1. Ulino parkiranje je mjesto za parkiranje na ulici. To moe biti uzduno parkiranje, koso ili okomito parkiranje, no nalazi se u profilu uliice. esto ta mjesta mogu biti legalna, polulegalna ili potpuno nelegalna. injenica je da ulino parkiranje oduzima prostor ostalim uesnicima u prometu, te je namijenjeno ili koriteno iskljuivo za korisnike privatnih vozila. U pravilu je taj tip parkiranja javnoga karaktera, a nadzire ga lokalna uprava prema svojim propisima, ima operatera koji provodi reim kontrole, te se odrava u sklopu javnih cesta ili posebno. Operater moe biti javno preduzee u vlasnitvu lokalne uprave ili za taj posao moe biti raspisana koncesija. Lokalna uprava svojim regulativnim propisima odreuje reim ponude parkiranja, cijenu parkiranja, dostupnost i vremensko ogranienje parkiranja, te ulice u kojima je mogue i dozvoljeno parkiranje, a u kojima ne. Regulativnim mjerama propisuju se i sigurnosne mjere za taj tip parkiranja (npr. zabrana u zoni raskrsnice, u blizini stajalita javnoga gradskog prevoza i sl.). esto korespondira sa strategijama upravljanja vanulinim mjestima za parkiranje u javnoj funkciji te je sastavni dio ukupne prometne politike. Prvi uslov za uvoenje regulativnih mjera tog tipa ponude parkiranja je da ukupna potranja nadilazi ponudu parkiranja. 2. Javno vanulino parkiranje. Ponuda mjesta za parkiranje koje nije na javnoj ulinoj mrei, ali je dostupno kao to su i javne ceste. U pravilu, to su povrine izvan uline mree urbane sredine, namijenjene za parkiranje, ali je naglasak na tome da su u javnoj funkciji. Na tom tipu ponude parkiranja mogu biti regulativne mjere u smislu ogranienja vremena parkiranja, kao i tip naplate parkiranja. Upravljanje obavlja operater lokalna uprava ili je ustupljeno koncesijom privatnom operateru, koji za lokalnu upravu obavlja posao upravljanja i odravanja javnog vanulinog parkiranja. 3. Privatno vanulino parkiranje. To je parkiranje koje je pridrueno i uslovljeno za odreeni objekat (zgradu poslovne namjene i sl.), ili za koritenje odreene namjene zemljita. Primjeri su poslovne zgrade ili trgovaki centri. Samo osobe koje su povezane za koritenje tih objekata ili zemljita, teorijski mogu koristiti taj tip parkiranja. Korisnici objekata ili zemljita sami obavljaju kontrolu koritenja takvog tipa parkiranja, jasno temeljeno na propisima. Taj tip parkiranja moe biti javnoga karaktera (trgovaki centri), ili polu-javnog ili ogranienoga karaktera za odreene kategorije korisnika (kad su u pitanju poslovne zgrade pristup mogu imati samo osobe koje dobiju pristup vezan uz poslovnu aktivnost). Regulativne mjere mogu biti uz naplatu ili bez naplate, te ogranienog ili neogranienog vremena parkiranja. 4. Privatno vanulino parkiranja stanovnika. Podrazumijeva vanulino parkiranje vezano uz kue ili stanove, a parkiraju vlasnici odnosno korisnici stanova. Teorijski, samo vlasnici ili korisnici mogu koristiti taj tip parkiranja. Kontrolu i odravanje obavljaju vlasnici mjesta

za parkiranje. Ovaj tip parkiranja nema vremenskog ogranienja i u pravilu nije pod naplatom, ve je ukljueno u cijenu stana ili kue, prilikom izgradnje koja je uslovljena standardima za parkiranje.