METODIKA NASTAVE KNJIEVNOSTI 1. NABROJITE METODIKE SUSTAVE! 1. Dogmatsko-reproduktivni 2. Reprodukativno-eksplikativni 3. Interpretativno-analitiki 4. Problemsko-stvaralaki 5. Problemsko-recepcijski 6. Korelacijsko-integracijski 7. Timski 8. Komunikacijski 9.

. Multimedijski 2. DOGMATSKO REPRODUKTIVNI SUSTAV: OSNOVE, PREDNOSTI I NEDOSTATCI. Kojim je knjievnim teorijama blizak. Uitelj je predava, obavjetava uenike o ivotopisu autora, epohi u kojemu je djelo nastaloUenik je neka vrsta stroja za preslike ili nosaa zvuka, njegov je zadatak upamtiti to tonije navedene podatke. Ovaj sustav nema izravnih poveznica s pozitivizmom. Prednosti: predava sa sigurnou zna da je istu koliinu gradiva prenio svim uenicima na jednako kvalitetan nain; uenike predava doivljava kao cjelinu, razvija svoj nastup i retoriku; uenici dobivaju gotove podatke pa za njima ne trebaju tragati; razvijaju svoju sposobnost pamenja. Nedostatci: Ovaj sustav nosi ne malu opasanost-govori se puno, ali se razumije manje. To dovodi do uenikog ne znanja. Blizak je pozitivizmu iako se od njega razlikuje. Vidljiva je duhovna srodnost u teitu na podatcima iz povijesti knjievnosti i na injenicama koje valja svladati. Autori: Charles Augustine de Saint- Beuve (djelo knjievni portreti), Hippolyte Taine (povijest engleske knjievnosti) i Wilhelm Scherer (povijest njemake knjievnosti). 3. REPRODUKATIVNO-EKSPLIKATIVNI USTROJ SATA. SUSTAV: OSNOVE, IZVORI,

esto uitelj iznosi sadraje monolokom metodom, on je predava, no sada je i tuma knjievnih pojava. Uenik nakon toga iznosi knjievne sadraje svojim rijeima. Izvori: razvijen je iz francuske eksplikacije teksta kojom se teite tumaenja stavlja na samu umjetninu: Gustave Lanson 1892, objavio Objasnidbeno itanje francuskoga pisca- opi okvir eksplikacije, 1919, Nekoliko rijei o eksplikaciji teksta; Gustave Rudler objavljuje 1902, Francusku ekplikaciju, naela i primjene. Ovome sustavu pridonjela je i angloamerika NOVA KRITIKA I TEHNIKA POMNOGA ITANJA. Ustroj sata: 1.

Kratak uvod s opim podacima o piscu i tekstu, 2. itanje teksta, 3. Prouavanje kompozicije, 4. Ponovno itanje praeno analizom pojedinosti, 5. Zakljuci, 6. itanje i uenje teksta napamet.

4. INTERPRETATIVNO - ANALITIKI SUSTAV: OSNOVE, KNJIEVNO TEORIJSKI IZVORI, USTROJ SATA, METODE. Najee se primjenjuje u nastavnoj praksi, samo djelo dolazi u sredite pozornosti, a interpretacija je u sreditu sata knjievnosti. Zadaci su pomoi ueniku da doivi knjievnu umjetninu, osjeaje i stavove koje ona uva i prua, spoznati odnos cjeline i dijelova kao i koje tehnike su posluile umjetniku u njegovu izrazu. Knjievno teorijski izvori: blizak je njemakoj koli interpretacije: Friedrich Schleiermacher, Wilhelm Dilthey: Doivljaj i pjesnitvo, bitan je Lacan koji razlikuje pojam Drugoga (izvor jezika) od drugoga (privid drugoga), Emil Staiger: Temeljni pojmovi poetike, Frank Raymond Leavis- asopis Scrutiny, Northrop Frye: Anatomija kritike. Ustroj sata: 1. Doivljajno spoznajna motivacija, 2. Najava teksta i lokalizacija, 3. Interpretativno itanje teksta, 4. Emocionalno-intelektualna stanka, 5. Objava doivljaja i njihova korekcija, 6. Interpretacija, 7. Sinteza, 8. Zadaci za samostalan rad. Metode: 1. Dijaloka ili metoda heuristikoga razgovora (Sokrat), pravi interpretator mora znati postavljati dobre upite pitati tako da upit sadri dio odgovora, 2. Metoda rada na tekstu u tivu se trae odreene pojave i izvode se zakljuci. 5. PROBLEMSKO - STVARALAKI SUSTAV: OSNOVE, IZVORI, USTROJ SATA. Poznat pod imenom problemske nastave, uenik je postavljen pred knjievni problem, njime je potaknut te tako poinje razmiljati, istraivati, zapaati i raspravljati. Uenik sam dolazi do gotovih spoznaja. Npr. Eliotova Pusta zemlja bila b i pogodna za ovaj sustav. Izvori: poetak ovog sustava je 1965 g., kad je u NY odran simpozij na kojem je sustav predstavljen. Ustroj sata: Najprije treba uenicima rei da prije ovog sat proitaju djelo, naprave biljeke i steknu dojmove i sudove o liku i djelu. Nakon toga slijedi: 1. Izraavanje dojmova i stvaranje problemske situacije, 2. Definiranje problema i metoda rjeavanja, 3. Samostalan istraivaki rad, 4. Analiza rezultata istraivanja, 5 zadaci za samostalan rad 6. KAKO STVORITI PROBLEMSKU SITUACIJU? Stvara se suprotstavljanjem razliitih miljenja uenika- nastavnik smilja pitanja o kojima e uenici htjeti govoriti. Problemska situacija moe se stvoriti i anketom, razliitim stavovima kritiara, mudrim izrekama. 7. PROBLEMSKO-RECEPCIJSKI PRISTUP ROMANU: IZVORI, HRVATSKI ZNANSTVENICI, PRIMJERI.

Izvori: Odnosi se na teoriju recepcije koja u sredite promiljanja stavlja itatelja: Hans Robert Jauss odreuje itateljski obzor oekivanja- pojam koji je sastavljen od itateljevih prijanjih iskustava sa anrom, proitanim djelima te odstupanjima od norme. Wolfgang Iser govori o praznim mjestima unutar umjetnikog djela koja svaki itatelj ispunjava na svoj nain te tako interpretira tekst. Hrvatski znanstvenici + primjeri: Vlado Pandi istraivao je obzore oekivanja, interese srednjokolaca 70-ih i 80-ih godina 20.st, tako je razvio problemsko-recepcijski pristup romanu u knjizi Hrvatski roman u koli. Daje analizu Krleinog romana Filipa kojeg odreuje psiholokim pristupom, Kurlani M. Boia stavlja u kontekst romana sa seoskom tematikom. Mirjana Benjak istraila zastupljenost srednjoeuropske knjievnosti u hrvatskim, slovenskim, austrijskim, maarskim i ekim nastavnim programima i itankama. Skromna je zastupljenost. Npr. u hrvatskoj je zastupljen Kunderin roman ala u izbornom dijelu programa. 8. KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAV: OSNOVE I LITERATURA. Korelacija je spoj s drugim umjetnostima, znanostima i religijom (komparativna knjievnost). Razlikujemo unutarpredmetnu (povezujemo nastavu knjievnosti s nastavom gramatike, te vezu s medijskom kulturom) i meupredmetnu (hrvatski jezik povezan s glazbenim i likovnom odgojem, povijeu, povijeu umjetnosti, zemljopisom, eng., njem) korelaciju u hrvatskom jeziku. O korelacijama piu: Etienne Souriau, Miroslav Beker, Rasima Kaji, Viktor mega i Tonko Marojevi. Imamo vie vrsta korelacija: sinkronijska-istodoban govor o odreenoj temi u vie predmeta, npr. tema Baanske ploe na satu hrvatskog i povijesti , asinkronijska- dva tipa: perspektivni i retrospektivi. U perspektivnoj korelaciji tema se najavljuje i tumai u jednom predmetu , a zatim se istrauje u iduem, npr. Sigetska bitka iz 1566., se najprije ui na povijesti, a potom se na hrvatskom ui ep Vazetje Sigeta grada. Retrospektivna korelacija tumai izabrane prijanje ostvaraje odreene teme ili simbola. Npr., govorei o Danteovu silasku u donji svijet trebamo uenike podsjetiti na Kristov silazak u pakao, Kristov lik u opovim pjesmama moemo usporediti s onim iz Eliotove poezije, kao i s onim iz Majstora i Margarite. Eliot je sluao i gledao balet Igora Stravinskog Le sacre dok je pisao Pustu zemlju zato ne bi bilo loe da i uenici sluaju ovu zahtjevnu glazbu. Za Eliotova etiri kvarteta pogodan je Beethovenov kvartet u A molu. 9. TIMSKI SUSTAV Razvoj korelacijsko-integracijskog sustava jer je vie nastavnika ukljueno u nastavu. Mogu se pozvati glumci, redatelji kao i sami pisci, svaki e sa svog stajalita tumaiti tekst. Ovaj sustav je rijedak zbog nedostatka vremena i novca. 10. PODJELA METODA Podjela prema Dragutinu Rosandiu: 1. Prema izvorima (pisane, govorene i vizualne metode), 2. Prema aktivnosti uenika (vanjske: metoda itanja, sluanja, govorenja, pisanja, pokazivanja i promatranja; unutarnje: doivljavanja, zapaanja, zamiljanja i razmiljanja (usporedjivanja, usustavljivanja, zakljucivanja, asociranja, ocjenjivanja)), 3. Prema sredstvima i nainima prenoenja informacija (auditivna, vizualna i audiovizualna

sredstva), 4. Prema recepcijsko spoznajnim aktivnostima uenika (metoda stvaralakog itanja, heuristika, istraivaka i reproduktivna metoda). 11. PODJELA I OBILJEJA NASTAVNIH OBLIKA. 1. Frontalni rad- nastavnik predaje, razred je cjelina. Prednosti su: ekonominost, razvijanje metode heuristikog razgovora i usmenog tumaenja (nastavnik), uenici stjeu isto znanje, na istoj razini i na iste naine, ucenici razvijaju navike djelovanja u kolektivu, Razvijanje kolektivnog natjecateljskog duha. Nedostaci: nisu svi ucenici isti; redovito vise sudjeluju nametljiviji ucenici. 2. Skupinski rad- skolonost udruzivanju na vrhuncu oko 11-12 god; slozenost gradiva i vrem raspon od 45 ne pogoduju skupinskom radu na samom satu; odgovara jednostavnijim zadacima, est je u slobodnim aktivnostima. Podvrsta ovoga rada je rad u paru. 3. Individualni rad- najuspjeniji nastavni oblik, zahtijeva najvie priprema. Jednostavnije je da se odreenim skupinama uenika s istim sposobnostima prilagode zadaci. Tri su vrste individualnog rada: a) samostalni rad s udbenikom ili itankom- uenik e na satu ili doma samostalno interpretirati sadraj pomou udbenika koji odredi nastavnik, na kraju sata ili na iduem satu dobivamo povratnu informaciju- usmenim ispitivanjem uitelja, b) nastavni listii- gradivo izloeno na listiima koji uenike vode kroz sadraj, c) programirana nastava- gradivo se dijeli na sekvencije, a svaka ima tri dijela: obavijest o pojavi, zadatak i povratna informacija. Individualni oblik je najpotrebniji kada nastavnik naie na nadarena uenika. 12. NABROJITE NAJEA POMAGALA U HRVATSKIM KOLAMA! Jo uvijek se rabe grafoskopi na koje se stavljaju prozirnice, raunala, projektori i projekcijska platna. 13. TO JE SLIKONIZ, SLIKOKAZ, ZBITICA? Sadraje potrebne za nastavni sat mogue je oblikovati kao prezentaciju (PPP) ili slikokaz, a takav nain prikaza sadraja naziva se slikoniz. Razliiti sadraji mogu biti pohranjeni na CD, a hrvatska zamjena za tu rije je zbitica, od glagola zbijati. 14. TO MOEMO INITI POMOU NASTAVNIH LISTIA? Pomou njih moemo uiti, vjebati i provjeravati. Sadraj treba biti pripremljen i prilagoen razredu/ueniku 15. TO MOE SADRAVATI NASTAVNI LISTI? Knjievno djelo, kritiku djela u najirem smislu, svaki podatak koristan za gradivo i nastavu, slike, tablice, kronologije, kao i usporedne podatke.

16. VRSTE PROGRAMA? Dravni i izvedbeni programi. Dravni- donosi ga Ministarstvo, za hrvatski jezik piu ga strunjaci za kroatistiku (Sveuilini profesori, nastavnici i uitelji). Izvedbeni- na temelju dravnog plana i programa nastavnik sastavlja svoj izvedbeni program, u novije vrijeme na propisanim uzorcima. Trai se broj sati, naziv teme (nastavne jedinice) + drugi podaci: metode i korelacije. 17. NASTAVNI SAT! Vremenski odreen dio nastavnog procesa, sadrajno, logiki i metodiki organiziran sustav; uitelj uenike pouava i s njima komunicira pa kaemo da je rije o didaktikom i komunikacijskom sustavu, ostvaruje odgojne i obrazovne zadae iz programa. Nekad je trajao 60 min, a danas traje 45 min. Dio je predmetno-satnoga kolskoga sustava. 19 . TIPOVI SATI PO KNJIEVNOM SADRAJU! 1. sat interpretacije, 2. Sat analize knjievnog djela, 3. Sat teorije knjievnosti, 4. Sat povijesti knjievnosti: a)knjievnik, b)razdoblje i epoha, 5. Sat lektire a)uvodni ili motivacijski sat, b) sat preporuivanja knjievnog djela, c)sat rasprave i produbljivanja recepcije, d) susret s knjievnikom, 6. Dramski sat i filmski sat. 20. UVODNI SAT O RENESANSI, KLJUNI PODACI! Najbolje ga je osmisliti unutar korelacijsko-integracijskoga sustava, tako da se najutjecajnijemu svjetonazoru doba, povijesnoj i zemljopisnoj, politikoj situaciji, glazbi i slikarstvu posveti 10-20 min. Na satu o renesansi moemo dodati glazbu koju stvara John Dunstaple, Johannes Ciconija, Antonio da Cividale i Claudio Monteverdi. Dobro je prikazati vrijeme nizom podataka oko misli koju je izrekao poznati vladar iz renesanse Lorenzo Medici ili Il Magnifico: Kako li je lijepa mladost koja odlazi i bjei nek se veseli tko eli jer tko zna to e sutra biti. Stihovi iz Trijumfa Bakha i Venere podsjeaju na Horacijevo Carpe di em- tako dolazimo do interesa renesanse za antiku. Ako imamo vremena uenike emo podsjetiti na neoplatonizam u kojem se tumai kako se blaenstvo moe dostii u ovom svijetu- u tome je kljuna enska ljepota. 21. DRAMSKI SAT! Prenosi nastavni sadraj u dramski oblik, no ne znai samo dramsko djelo nego i drugo: mogue je dramatizirati sukob na knjievnoj ljevici u 30-im godinama, Matoevu novelu Kip domovine ili ideje Bareva eseja Umjetnost i bol. 22. TIPOVI SATI PO DIDAKTIKOM KRITERIJU! 1. sat uzimanja novoga gradiva, 2. Sat vjebi i ponavljanja (reproduktivni i produktivni), 3. Sat provjere i ocjenjivanja. 23. RAZINE ZNANJA!

Prisjeanje, prepoznavanje, definicije, oprimjeravanja, uporabljivo znanje, stvaralako znanje. 24. LITERARNE SPOSOBNOSTI! Primanja (recepcijske sposobnosti), doivljavanja i uivljavanja (empatija), uoavanja i zapaanja, pisanoga izraavanja, usmenoga izraavanja, asocijacije i usporedbe, samostalnoga tumaenja, preoblike 25. SAT PONAVLJANJA, PRIMJER ZA HIPERBOLU I DJELO IZ KOJEGA JE PREUZETA! Razlikujemo produktivni i reproduktivni sat. Reproduktivni sat obuhvaa pojmove, definicije, pravila, teorije, podatke, nazive, imena te povezane knjievne sadraje. Produktivni sat zahtijeva od uenika i nastavnika da usustave gradivo, usporede nau i svjetsku knjievnost, preoblikuju (stihove u prozu), aktualiziraju. Primjer za hiperbolu i ljubav: moj je dar kao bezgranino more, moja je ljubav toliko duboka; to ti vie dajem vie imam, jer beskrajno je oboje- Romeo i Julija, 2 in, 3 scena. 26. MOTIVACIJA I VRSTE MOTIVACIJA! Motivacija je postupak kojim uenika pripremamo za izravnu recepciju knjievnoga djela. Treba biti primjerena dobi i sposobnostima uenika te samome djelu. Uenici moraju doivjeti umjetninu i spoznati poruke, a motivacija e poticati doivljaje i spoznaju. Motivacije je redoviti dio sata, ali katkada cijeli sati mogu biti motivacija za idue sate. Postoji sedam vrsta motivacija: 1. Osobna iskustva uenika, 2. Glazbene, filmske i likovne motivacije, 3. Filozofski, povijesni i religijski sadraji, 4. Opekulturni sadraji, 5. Knjievno-teorijske, knjievno-povijesne motivacije, 6. Motivacije knjigama na koje se oslanja tumaeno djelo, 7. Stilistika i jezina motivacija. 27. OSOBNA ISKUSTVA UENIKA, VRSTE I PRIMJER! Vrste: 1. Osjeaji- metodiki postupci su uglavnom usmeni razgovor i pisana anketa, na prethodnom satu uitelj moe zadati uenicima da napiu kratak sastavak o odreenim osjeajima koji e itati na iduem satu. Uitelj treba znati koji osjeaji su izraeni u tekstu, a posebno treba obratiti pozornost na osjeaje tuge i alosti. Npr.; Cesarieva, Ujevieva i Poeova poezija, Goetheove Patnje mladoga Werthera, Salingerov Lovac u itu. 2. Socijalna iskustva- uitelj treba paziti na obiteljske i materijalne okolnosti uenika da ne bi dolo do poruge u razredu, npr., Cesarieva Balada iz predgraa, imievi Siromasi koji jedu od podna do podna, Otac Goriot, Germinal, Crveno i crno, Zloin i kazna, 3. Moralna iskustva- razgovor o osobi koja je izloila svoj ugled ili sigurnost kako bi pomogla drugima, npr., Pauna Tita Bilopavlovia, Divlji konj Boidara Prosenjaka, Zloin i kazna, 4. Intelektualna iskustva- ee u srednjoj koli, uenici govore o spoznajama do kojih su doli na putovanjima, npr., Pogled u Bosnu Matije Maurania. 28. GLAZBENE, LIKOVNE I FILMSKE MOTIVACIJE-PRIMJERI!

Ove su motivacije bliske korelacijama. Sve je isto kao kod korelacijsko-integracijskog sustava. Glazbena motivacija: najee slui kao motivacija djelima lirskoga anra. Uvjeti: glazbeno i knjievno djelo trebaju biti podudarni u emotivnom ili motivskom smislu (npr., Mol za Matoev Notturno), djelo treba biti primjereno uenicima (Prvi stavak Beethovenove Kreutzerove sonate broj 9 u A duru za klavir i violinu je prihvaeno u 3 razredu srednje kole), glazbena motivacije ne smije trajati dulje od nekoliko minuta, uvijek provjeriti ueniki dojam nakon sluanja i uspostaviti vezu glazbe i teksta. Likovna motivacija: danas su slike lako dostupne na internetskim stranicama, npr., primjer meuodnosa poezije i kubizma vidljiv je u pjesnika Horvatia. Slike o povijesnim temama Otona Ivekovia najee slue kao motivacija za Nazorova Tomislava. Filmska motivacija: u praksi se esto dogaa da uenici pogledaju film, a ne proitaju knjigu, zato uitelj treba jako dobro poznavati film. Film i knjigu moemo usporeivati na strukturnoj, tematskoj, fabulativnoj i aktantskoj razini, npr., film Troja Wolfganga Petersena koristan je u recepciji Ilijade, film Ana Karenjina (Bernard Rose)Postoje i neki filmovi kojima su romani posluili samo kao motivacija, npr., Arsen Ostoji u filmu Ta divna Splitska no prikazuje Split na protu idilian nain. Postoje i didaktini filmovi o knjievnicima (o Dobrii Cesariu, Juri Katelanu, Vjekoslavu Majeru)

op kroz cieli peljar->di ga sve spominjemo

29. LITERATURA O KORELACIJAMA! Miroslav Beker: Uvod u komparativnu knjievnost, Rasima Kaji: Povezivanje umjetnosti u nastavi, Tonko Maroevi: Napisane slike, Etienne Souriau: La Correspondance des arts, Viktor mega: Knjievnost i glazba. 30. FILOZOFSKI, POVIJESNI I RELIGIJSKI SADRAJI U MOTIVACIJIPRIMJERI. Shakespeareovu Hamletu, Balzacovu Ocu Goriotu, Zloinu i kazni, Brai Karamazovima Dostojevskoga moemo pristupiti motivacijom koja istie etiki problem. Marulievoj Juditi pristupamo raspravom o moralu, Camusovom Strancu raspravljamo o egzistencijalistikoj filozofiji. Religijska pitanja pronalazimo u djelima Braa Karamazovi, Majstoru i Margariti, te opovoj pjesmi Kuda bih vodio Isusa. 31. OPEKULTURNI SADRAJI, PRIMJERI ZA OSNOVNU I SREDNJU KOLU, POSEBNO ZA DRIA. Opekulturni sadraji- 4 podvrste: a)predmeti iz svakodnevnog ivota: npr., motivacija za Singerovu pripovijetku Ole i Trufa- likovi su personificirani listovi, a uitelj je posuo pod listovima, a iznad ploe stavio 2 velika lista koji su predstavljali junake pripovijesti. Cesarieva Jesen- uenici su digli ruke i glumili kronje na vjetru: puhali, zvidali, rominjali prstima po klupi kao kia. b) ivi svjedoci odreenih dogaaja: motivacija

ratnoj prozi Sinie Glavaevia ili Ratka Cvetnia bili bi hrvatski branitelji koji bi govorili o svojim iskustvima na primjeren nain. c) novinske i druge vijesti: npr., vijesti iz crne kronike mogu biti motivacija za primjerice pripovijest iz Velegradskog podzemlja Vjenceslava Novaka. Primjerice za Drievu Novelu od stanca mogue je proitati tekst policije u kojemu pratimo suvremeni dogaaj u kojemu su kradljivci prevarili starca. I nakon toga uenici trebaju povezati sadanji dogaaj i dogaaj u komediji. d) razgovor o blagdanima i drugim bitnim nadnevcima: najbolje je ovakvim razgovorima motivirati prije pjesama koje su tematski vezane uz vjerske blagdane. 32. KNJIEVNO-TEORIJSKE I KNJIEVNO-POVIJESNE MOTIVACIJEPRIMJERI. ei su u srednjoj koli, i to vie u prozi i drami nego u lirici. Npr., Uitelj treba podsjetiti uenike na sve to ve znaju o odreenom anru, npr., o realistinom romanu ili epu. Zatim e navedene elemente zajedno potraiti u Vergilijevoj Eneidi. Knjievnopovijesni sadraji mogu biti razgovor o obiljejima modernizma- fragmentarni pristup gradnji proznih djela, izostanak cjelovite pripovijesti, likovi su antijunaci. Nakon toga slijedi interpretaciji Kafkine Preobrazbe ili Kamovljeve pripovijesti Sloboda. U potonjoj e posluiti i razgovor o psihoanalizi. U knjievnu povijest ila bi i pieva biografija, ali s tim valja biti oprezan. Hemingway je sudjelovao u 1. Svjetskom ratu (Zbogom-oruje), bio je dopisnik u panjolskom graanskom ratu (Za kim zvono zvoni) i bavio se ribolovom (Starac i more). Ovdje se postavljaju razna pitanja i meusobne povezanosti izmeu njegovog ivota i djela. 33. KNJIGE KAO MOTIVACIJA. Mnogi e susreti s knjievnicima potaknuti na itanje djela. Takoer autori mogu predstaviti svoje nove knjige i tako potaknuti uenike na itanje. Npr., Dubravko Horvati Stanari u slonu, Nedjeljko Fabrio Vjebanje ivota itd. Nijedna knjiga kao i Biblija, nije nastala bez oslonca na druge knjige. Takve je odnose mogue iskoristiti u postupcima motivacije. Na razini velikih dijela rije je o Kralj Lear i Ocu Goriotu. Kod na su dodiri Hamlet i Breana, potom Mihalieva pjesma Majstore ugasi svijeu i imieva pjesma o Pjesnicima. Postoje odnosi i na mikrorazini premlaivanje konja jest san u Zloinu i kazni, a stvarnost u uki Begoviu. 34. STILSKA I JEZINA MOTIVACIJA. Ove motivacije izvorno pripadaju niim razredima osnovne kole. 4 podvrste: a) stvaranje usporedbe- npr., uitelj kae pojam nebo, a uenici smiljaju usporedbe uz pomo rijei kao ili poput-nebo je plavo kao oko. b) stvaranje personifikacije- uitelj potie uenike da zamisle to bi pojam iz pjesme mogao initi kad bi bio ivo bie- jesen bi mogla hodati ili ljutiti se. c) stvaranje metafore- uenici trebaju uoiti da se u metafori dva pojma stvaraju u blizinu, no ne istie se ono to im je zajedniko. Zajednika osobina se prenosi s jednog pojma na drugi. Uenici trebaju: nai pojam koji im je posebno drag; povezati njegovo obiljeje s obiljejima drugog pojma, stvoriti usporedbu pomou rijei kao i na kraju skratiti usporedbu i dobiti metaforu. d) igre rijeima- povezane su s tipom

humorne i ludistike poezije kakvu piu Zvonimir Balog i Grigor Vitez. Uenici trebaju skraivati, proirivati i spajati rijei. Npr., san-sanjariti, mogu doi do no-noariti. 35. METODIKI POSTUPCI PRI MOTIVACIJAMA. Usmeni razgovor, pisana anketa, izlaganja nastavnika, uenika ili nekoga gosta. U osnovnoj koli najei postupak je stupnjevito otkrivanje pojmova po okomici koji daju rjeenje (tzv., krialjka). est je i postupak asociranja- u novije vrijeme naziva se i oluja ideja (natavnik napie rije na plou i uenici mu diktiraju sve to im padne na pamet). 36. DVIJE VRSTE TEKSTOVA S PRIMJERIMA (LOKALIZACIJA) Lokalizacijom smjetamo ulomak u djelo, djelo u knjievnikov opus i opus u tematski, anrovski i vremensko prostorni okvir. Ona moe obuhvatiti politike, biografske i druge okolnosti. Postoje nezavisni i zavisni tekstovi. Nezavisni- cjeline koje moemo proitati i interpretirati tijekom jednoga sata, krai oblici-novele i pjesme, npr., Matoev Kip domovine i Kranjeviev Moj dom. Zavisni- su odlomci iz romana, drama ili pripovijetki. Npr., ulomci iz Gospoe Bovary u kojima imamo opise bala, potom onaj kada joj se udvara Rodolphe. Npr., ulomak o rastanku Emilije i Lucijan iz Fabrieva Vjebanja ivota 37. DVIJE VRSTE LOKALIZACIJA S PRIMJERIMA. Vanjska i unutarnja lokalizacija. Vanjsku ine nezavisni tekstovi, a unutarnju ine zavisni tekstovi. 38. PROTUMAITE ZATO JE POTREBAN OPREZ S LOKALIZACIJOM U INTERPRETACIJI LIRIKE. Lokalizacija ostvarena prije itanja treba zadrati ugoaj stvoren u motivaciji kako bi doivljaj bio potpun. Pogreno je nakon dobre motivacije za Rilkeov Jesenji dan (ostvarene slikama s jesenskim motivima te razgovorom o samoi i smrti) u lokalizaciji navoditi godine roenja i smrti pjesnika. Potrebno je nakon motivacije rei da je svoj dom i zaviaj volio i hrvatski kajkavskih pjesnik Mikula Pavi koji je o tome napisao lijepu pjesmu. 39. JEZINE FUNKCIJE PO JAKOBSONU I PRIMJERI (INTERPRETATIVNO ITANJE). 6 funkcija: 1. Emotivna- npr., uzvici aaaa, 2. Konativna- vokativ i imerativ, Jana, doi, 3. Referencijalna- osnovno znaenje poruke: elio bih te to prije vidjeti, 4. Fatika- otvaranje komunikacijskog kanala: Halo ujemo se? Hoe bombon?, 5. Metajezina- dogovor o znakovima- znaili jo jagoda ljubav u jeziku koji rabimo nas dvoje? 6. Pjesnika- izrei na poseban stilski primjeren nain: uj, draga mislim da sam postao alergian na jagode. 40. EMOCIONALNI ANROVI TEKSTA: MO.

Mo povezuje molbu i naredbu. Molitelj dri da ima manje moi od onoga komu se obraa. Onaj tko nareuje misli da ima vie moi od onoga komu nareuje. Molba je bliska alosti i suuti pa sudjeluje u ljubavi. Npr., trubadurske pjesme imaju veze s molbom. U glasu se treba osjeati ton poniznosti, blagosti i nesigurnosti. Primjeri su: Miroslav Krlea Bitka kod bistrice Lesne , za utjehu Mato- Utjeha kose, tualjka: Zlatko Tomii Roda. 41. EMOCIONALNI ANROVI TEKSTA: MORAL Odnos prema moralu povezuje zahvala i poruga. Zahvala izrie radost, a poruga izrie tobonju radost. Zahvala ima ostvaraj u sveeniko-himnikom iskazu i vodi prema udnji za onim komu zahvaljujemo. U glasu ujemo svijetle tonove, dobrostivost i polet. Primjeri: zahvale bile bi Hanin hvalospjev iz prve knjige Samuelove i Marijin hvalospjev iz evanelja po Luki. Pupaievo more ima tonova zahvalnosti i udnje kao i prve dvije kitice Poeove pjesme Annabel Lee. Poruga je bliska prijetnji i prethodi nasilnosti. U glasu se uje prijetvornost. U knjievnosti je ironija odgovor na nasilje vlasti. Primjer je u prvoj knjizi Kraljeva kada se Ilija toboe saalijeva nad neuspjehom Baalovih proroka. 42. EMOCIONALNI ANROVI TEKSTA: VRIJEME udnju i izvjee spaja vrijeme, tonije vremenska suprotnost. Kazivai govore u asu koji je njihova sadanjost. S te toke gledaju unatrag ili unaprijed, u vrijeme kojem se djelovalo ili e se tek djelovati. udnja govori o eljenoj budunosti. Podvrste udnje su: prorotvo i tjelesna pouda. Obiljeava ju napetost. Izvjee je povezano s prolou. to je povijesni odmak vei osjeaji su ublaeniji. Primjer izvjea znanstvena rasprava i slubeno izvjee; eseji, feljtoni i novinski lanci. Prorotvo je naglaeno mijeani iskaz. Sadri izvjee i udnju, ali ima i elemente prijetnje. Npr., apokaliptina literatura (Knjiga Otkrivenja). Primjer prijelaza razliitih izraza i tonova vidljiv je u pjesmi Jesenji dan (Rilke): naredba, tamno prorotvo i utjeha. 43. ELEMENTI INTERPRETATIVNOG ITANJA ILI GOVORNE VRJEDNOTE. 1. Intenzitet, 2. Stanka, 3. Melodija ili intonacija, 4. Tempo, 5. Ritam, 6. Modulacija, 7. Mimika i geste. 44. INTENZITET S PRIMJERIMA. Intenzitet je napetost izraza. Moe se postii glasnim govorenjem, ali i apatom. Primjer jakog intenziteta bio bi Nazorov Tomislav. Primjer blagog intenziteta je Tadijanovieva pjesma Dugo u no. Promjene intenziteta Cesariev Voka poslije kie, goldingov roman Gospodar muha i Ujeviev Dad. 45. STANKA S PRIMJERIMA. Stanka je vei ili manji prekid u govoru koji stvara prostor tiine. Npr., uma Striborova. opova pjesma Isus u posjetu kod nas. 46. RITAM S PRIMJERIMA

Ritmike cjeline u sebi imaju jedinice koje se ravnomjerno opetuju. Npr., dva duga tona za kojima slijede tri kratka ine ritmiku cjelinu. Mogue je postaviti izraze tako da ritam ini ravnomjerna izmjena tempa, intonacije i modulacije. Npr., u Eliotovoj Pustoj zemlji gdje se u odlomku s opisom odnos tipkaice i agenta ostvaruje izmjena prorokih, zanesenih i traginih tonova, a prate ih izmjena brzine, tona i intenziteta. Izmjenu ritmova nosi i Slamnigova Barbara.-recitiranje za 5 47. PJESMA S PROMJENOM RITMA. PROTUMAITE NA PRIMJERU. Npr., Slamnigova Barabara. Brz ritam oituje se u kratkom razmaku samih kratkih rijei (bijela, bijela), slogova (bijela jedra i bijela bedra, bijela jedra i bijela bedra) i nutarnjih rima (jedra bedra). Same rijei spora ko kornjaa ironino govore o ritmu pjesme koji je brz, a ova kitica donosi usporeniji ritam: more je tamno crvene boje, stari mornari na palubi stoje. Parone, dobar odabraste pravac, more je gusti stari plavac. 48. MELODIJA ILI INTONACIJA S PRIMJERIMA. Melodija nastaje s putanjem ili dizanjem glasa, a pritom djeluje i promjena intenziteta. Tipian primjer je s vrstama reenica: silazna intonacija- izjavne i upitne reenice, uzlazna uskline i upitne reenice bez upitne rijei. Silazna intonacija izraava osjeaje beznaa, bol. Npr., poetak romana Put u Indiju (Forster), te Krleina Bitka kod bistrice Lesne. Uzlazna intonacija izrie osjeaje obiljeene sreom ili nadom, npr., Tolkienov Gospodar prstenova, Epitaf vojniku koji je pao u asu potpisivanja primirja Grigora Viteza 49. MODULACIJA I OSJEAJI MRNJE I BOLI. Modulacija nastaje kada stapamo vii ili dublji registar i preteito mjesto oblikovanja struje glasova. Ona naglaeno i potanko izraava emociju i smisao. Za mrnju i bol to su: dublji tonovi koji idu prema basu i baritonu; grlenost, napetost u laringalnom dijelu; pojaan intenzitet (Matoeva 1909. i Nazorov Tomislav); izgovor je ubrzan, a rjee usporen. 50. MODULACIJA I OSJEAJI RADOSTI I LJUBAVI Visoki tonovi, prednji dio govornoga aparata, umjeren intenzitet, ubrzan tempo. Primjeri su Pupaievo More, te Poeova pjesma Annabel Lee. 51. IRONIJA, LA I MODULACIJA. Postie se: mijenom u tonu- neto su vii tonovi na poetku, dublji nakraju ili je put suprotan; mijenom u mjestu izgovora; ublaenim intenzitetom; tempom koji se mijenja od usporenog prema ubrzanom ili obrnuto. Ironian ton pronalazimo u doivljajima dobroga vojaka vejka Jaroslava Haeka i Baba cmizdri pod galgama Miroslava Krlee. 52. VJEBE INTERPRETATIVNOG ITANJA. a) unos zamiljenih osjeaja- uenici se podijele u skupine i itaju stilski ne obiljeen tekst (recept, odlomak iz teorije knjievnosti), nastojei u njega unijeti svoje osjeaje koje e

izrei pomou tumaenih elemenata. Tekst e se itati: strogo, odrjeito; ponizno, skrueno; proroki i poudno. b) itanje stilski obiljeenoga teksta- uitelj mora izabrati tekst kojega dobro poznaje. U Pustoj zemlji podrobnije je prikazan odnos interpretacije i itanja. Ulomak sa zavodnicom, Lil i Albertom bogat je preljevima. Jaki proroki tonovi i intelektualizirana patnja. 53. STAIGEROVA OBILJEJA LIRSKOG STILA S PRIMJERIMA. a) proimanje subjekta i objekta pjesme Isti taj razmak to se gubio izmeu pjesmotvora i sluatelja nestaje i izmeu pjesnika i onoga o emu on govori. To bi znailo da onaj koji govori lirsku pjesmu stapa se s onime o emu govori. Pupaieva pjesma More primjer je takvoga jedinstva. Pjesma donosi viestruku proetost lirskoga subjekta pejzaem i voljenom osobom. Lirska proetost vidljiva je i u pjesmi Tri moja brata. Pupaieva agramatinost znak je njegove sposobnosti da izrazi osjeaje zajednitva. Dobar primjer proetosti subjekta i objekta stihovi su iz pjesme Moj dom od Kranjevia. Najbolji primjer stapanja kazivaa lirike, sluatelja i same pjesme jest Cesariave pjesma Pjesma mrtvog pjesnika. Lirika ovdje ne slui samo kao most izmeu ivota i smrti, mrtvoga i ivoga ovjeka- ona je zamjena za religiju. b) Prizivanje (evokacija) je sr lirskoga stila 5 pjevanje Danteova Pakla (nema vee boli do sjeati se sretnoga vremena u danima patnje); Gavran E. A. Poa; Wordsworthovi Sunovrati. c) kratkoa lirske pjesme kao izriaj kratkoe sklada pjesnika i svijeta, subjekta i objekta- lirski je ugoaj uvijek kratak; Holderlinova pjesma Kratkoa, d) lirski je stil obiljeen glazbom- zvuk u lirskom stilu nije odvojen od smisla, nego je njegova bitna sastavnica. Verlaine poinje svoju Art poetique slavljenjem glazbe; Poeova Annabel Lee (ugoaj zajednike ljubavi pjesnika i drage se evocira glazbenim refrenom); u modernizmu pjesma Eugenija Montalea Barche sulla Marna. e) sr lirskoga stila moemo uoiti na razini sloga- primjeri: Poeova Annabel Lee, Verlainova Jesenja pjesma, Matoevo Jesenje vee, Slamnigova Ubili su ga ciglama. 54. OBILJEJA EPSKOGA STILA S PRIMJERIMA a) razdvojenost subjekta i objekta- primjer: Homerova Ilijada- odvojenost pripovjedaa od onoga o emu govori-pogled sa zidina. U treoj knjizi Ilijade kad Helena tumai Prijamu koje grke junake vidi podno zidina. U Ilijadi postoje mnogi samostalni odlomci u kojima moemo oitati poetak, sredinu i kraj, a sve je povezano teologijom. Pisac svoje likove moe promatrati s vie strana-simultanizam. Npr, Eliotova Pusta zemlja, Gospoa Bovary (kad se Rodolphe udvara Emmi). Vana je ironija, primjer je Cervantesov roman Bistri vitez Don Quiote od Manche. Ironija se moe oitovati i u imenima, npr., u

Kiklopu- kukavica Melkior nosi ime koje na hebrejskom znai kralj svjetla; Orwellova ivotinjska farma; Oliver Twist; Byronov Don Juan. b) epiar prikazuje ono to izravno vidi-predstavlja slike to se pojavljuju- epiar e nastojati da likove i njihove emocije prikae, npr., Kumii tako govori u svom ogledu O romanu- djelo se zove Pod pukom. Epiar prua podatke i onda kad pie na rubu fantastike-npr., Kalebov Gost, Borgesova i Kafkina proza i enoino Zlatarevo zlato. c) epsko djelo je obimno- epiar prikazuje obilje materijala, dogaaja i likova, npr., Musilov ovjek bez svojstava, Krleine Zastave, Tolkienov Gospodar prstenova, Tolstojev Rat i mir. Obimnost je povezana sa samostalnou dijelova koji se podudaraju s oblicima i silnicama iz cjeline. Npr., Moliereov krtac, Kralj Lear, Montaleova Jegulja, Moby Dick. d) epski stil je srodan slikarstvu (i filmu)- slikovno je obiljeje vano za prikazivaku funkciju epskog stila, oituje se i u uporabi vie pripovjedaa. Npr., Faulknerov roman Dok leah na smrti, Kundera ala i Braa Karamazovi. Stama je napisao knjigu slikovno i pojmovno pjesnitvo, kao i Rilke, Knjigu slika. Rije je o redovitoj jednoj kljunoj sliciprimjerice slici Tadijanovieve majke koja za snjene noi tka platno. e) sr epskoga stila moemo uoiti na razini rijei- obiljeje odreuje i uz prikazivaki karakter epike: neto moemo prikazati i naslikati samo ako rabimo cijelu rije. Npr., Orwellova rije jednakije, iz Gogoljeve Kabanice rije kabanica, iz enoina Zlatareva zlata rije zlato, iz Maupassantove novele Na vodi rije le, odlomak s plesom iz gospoe Bovary- rije ples. 55. OBILJEJA DRAMSKOG STILA S PRIMJERIMA. a) napetost kao kljuno obiljeje dramskog stila- napetost ima dva izvora: problem i patetiku. Oba elementa trae publiku. Npr., Sofoklov Tirezija iz Antigone je nositelj patetike. U Bibliji Job predstavlja ostvaraj dramskog stila, on je patos, nesretnik. Primjeri su vidljivi u nizu Shakespearovih djela: Romeo i Julija, Hamlet, Kralj Lear, zatim u Beckettovu U iekivanju Godota, Eliotovo Umorstvo u katedrali, Eliotova Pusta zemlja, Macbeth, Gospoda Glembayevi, te Mannovi Buddenbrookovi. b) reenica kao temelj dramskoga sustava- temelj dramskog stila je izreka. Kreontova Antigona, Hamlet (monolog biti ili ne biti), Emmina izreka iz Gospoe Bovary (pusti me guva mi haljinu). c) rjeenje dramske napetosti smijehom ili smru- komedija i tragedija. Ako je glavni junak moralan, onda je ustroj njegova svijeta savren- tako nastaje tragedija, a ako smijeh omoguuje drugaiji pogled na sustav, pa ini neozbiljnim ono to treba biti pametnokomedija. Drieva Novela od stanca i Dundo Maroje su najbolji primjer. 56. PRIMJENA STAIGEROVE TEORIJE O STILU KNJIEVNIH RODOVA U PROGRAMIMA ZA HRVATSKI JEZIK U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA.

57. HEIDEGGER I STAIGER U ODNOSU PJESME I RAZMILJANJA (DVA PRIMJERA). Primjeri: Danteovo istilite pokazuje pojedinost u kojoj se Staiger i Haidegger nisu sloili. Rije je o odnosu misli i pjeva. Haidegger smatra da se miljenje i pjevanje ne podnose. Staiger navodi primjer rimovano-asonanciskog razmiljanja, odnosno ne razmiljanja. Georgeova pjesma Das wort (Rije); ovdje Heidegger neizravno polemizira sa Staigerovim tvrdnjama o neskladnosti razmiljanja i lirskoga stila u interpretaciji. Heidegger smatra da sluajui pjesmu promiljamo samo pjevanje. 58. TEMELJNE MOGUNOSTI LJUDSKOGA POSTOJANJA I LIRSKI, EPSKI I DRAMSKI STIL. Lirski stil: enski rod, dua, prolost, jezik na razini osjeaja, slog, osjeaj svijeta i proetost subjekta i objekta. Epski stil: muki rod, tijelo, sadanjost, jezik na razini opaaja, rije, promatranje svijeta i samostalnost subjekta u odnosu na objekt. Dramski stil: srednji rod, duh, budunost, jezik na razini pojmova, reenica, sud nad svijetom i subjekt i objekt tvore sustav. 59. PISAC I DJELO: ZABLUDE NAMJERE (Interpretacije) Latinski interpretatio znai tumaenje, a interpretacija je posao kojim se objanjavaju knjievna djela i druge pojave. Osoba koja tumai je interpretor- posrednik, tuma. Zanimanje za ivotopise smanjuje se u 20.st, pogotovo nakon to Proust kritizira metodu interpretacije teksta pomou ivota pisca. 1946.godine William Kurtz Wimsatt i Monroe Beardsley objavljuju djelo Zabluda namjere. Ona se sastoji u tom da autorovim stvarnim ili prividnim namjerama pridamo kljunu vanost u tumaenju njihovih tekstova. Ono to je pisac namjeravao sa znaenjem i ono to je doista znaenje za odreenoga itatelja nije isto. Interpretacija nije spiritistika seansa i ne priziva duh pisca koji bi jedini mogao rei to pjesma znai (iz ovoga Barthes razvio tezu o smrti autora). 60. TUMA I DJELO: UIVLJAVANJE, STAPANJE OBZORA. Gadamerovo djelo Istina i metoda iz 1960., govori o spoznaji uope, ali nosi postavke vane za tumaenje knjievnih tekstova. Za spoznavanje rabi sintagmu stapanje obzora. Tuma se uivljava u djelo koje interpretira te se tako stapaju obzori pisca umjetnine i njezina tumaa. Dvije osobe trebaju imati zajednike sustave vrijednosti koji im omoguuju komunikaciju. U eseju Tri glasa poezije 1954. Eliot tvrdi da neki lik moemo uiniti ivim tako da s njim duboko suosjeamo. Interpretator treba suosjeati s kazivaem lirike, ali i sa svim likovima pa i negativnim kako bi razumio njihove motive, tumaio ih drugima i znao o njima suditi. Emocija koju je djelo u itatelja ili tumaa izazvalo nije konana odrednica znaenja djela.

61. STANDARDNI JEZIK I DJELO: PRIMJERI. U interpretaciji su vana odstupanja od jezine norme, ali trebamo imati na umu normu prostora i vremena u kojem je djelo nastalo. Primjeri: Pesme horvatske Katarine Patai (18.st.), Pjesme Dominka Zlataria (16. I 17. St.), Matoeve (Jesenje vee) i Gundulieve (Osman) pjesme. 62. DEFINICIJA TOPOSA. Roman je anr s pravilima koja su naglaeno podlona promjenama pa su za razumijevanje pojedinih djela korisna tipina mjesta- toposi ili topi. Rije je grkoga podrijetla, a jedna definicija kazuje da je topos povratna pripovjedna dionica. 63. ANR I DJELO: PRIMJERI. Razlikujemo 2 vrste interpretacije: Prva naglaava da djelo ostvaruje pravila odreenoga anra, a druga istie individualni stil djela koji je neponovljiv. Primjeri: roman Amerika tragedija Dreisera, Stendhalov Crveno i crno, Zloin i kazna, Braa Karamazovi, Sjaj i bjeda, Kurtizana. 64. EPOHA I DJELO: PRIMJERI. Thoman Mann govori o mladom knjievniku u pripovijetki Tonio Kroger, te o zrelom umjetniku rijei u Smrt u Veneciji. Gideovi Krivotvoritelji novca, Aldous Huxley u Kontrapunktu, Krlein slikar iz Filipa i Majstor i Margarita od Bulgakova. 65. SADRAJ I FORMA-STRUKTURA PO CLEANTHU BROOKSU. Brooks rabi pojam strukture i tvrdi da ona nije neka forma koja bi poput omotaa bila ovijena oko sadraja. Struktura je uvjetovana naravi samoga materijala koji ulazi u poemu. Narav materijal ureuje kako rijeiti problem odnosa forme i sadraja. 66. VRSTE SMISLA PO BIBLIJSKOJ EGZEGEZI- PRIMJENA NA KNJIEVNA DJELA. U Bibliji postoje doslovni i duhovni smisao. Duhovni smisao se dijeli na: alegorijski (upuuje na Krista), moralni (kako itatelj treba postupati) i anagogiki (odnosi se na vjeno znaenje u kraljevstvu nebeskom). Jonin boravak u utrobi kita i podatak da ga je riba povratila nakon to se obratio Bogu. Doslovni smisao je redovito dio povijesti. Alegorijski smisao govori da je Krist leao 3 dana u grobu i onda uskrsnuo. Moralni smisao ui nas da se u pogibli trebamo obratiti Bogu za pomo, anagogijski nas ui da nakraju pobjeuje ivot, u Kraljevstvu nebeskom smrti vie ne e biti. imieva Opomena (zvijezde mogu biti ovjekovi ideali), Pusta zemlja (Tirezija je prorok, pravednik). 67. FREUDOVA TEORIJA I KNJIEVNOST: OSNOVE SIMBOLIKE. Po psihoanalizi manifestni i latentni sadraji sna bitno se razlikuju. Latentno je uvjetno skriveno znaenje i odnosi se na seksualnost, muke ili enske spolne organe te Edipov kompleks u mukaraca, odnosno Elektrin kompleks u ena. Snovi pokazuju sanjaeve

spolne i ubojike podsvjesne elje. Mukarci se boje kastracije, a ene zavide mukarcima jer nemaju muki spolni organ. Freud je negirao religiju. Teze o Edipovom kompleksu nalazimo primjerice u Brai Karamazovima- koji govore o ubojstvu oca. Podsvjesno- id: seksualni i ubilaki nagoni, svijest- ego: svjesno ja, nadsvijest- superego. 68. IMENUJTE 2 SVJETSKA NASTAVLJAA FREUDOVA UENJA I 2 HRVATSKA TUMAA NJEGOVA DJELA BITNA ZA KNJIEVNOST. Carl Gustav Jung i J. Lacan razvili su svoje kole temeljene na Freudu. Kod nas: eljka Matijaevi i Mladen Machiedo. 69. TO JE VIESMISLENOST EMPSONU? Svaki preljev meu rijeima, ma kako tanan, koji prua mogunost razliitim reakcijama na isti odsjeak jezika. Rabi rije neodreenost i viesmislenost koje postaju mjerilo vrijednosti pjesnitva. 70. HERMENEUTIKI KRUG S PRIMJEROM. Schleiermacher misli da emo pojedini tekst bolje razumjeti ako poznajemo ukupno djelo pisca, i znaenje rijei moe se bolje upoznati ako znamo reenini smisao i cjelinu kojoj rije pripada ili kojoj je pripadala. Tako dolazimo do hermeneutikoga kruga. Dijelove koje izdvajamo moemo razumjeti samo iz cjeline, a cjelinu samo iz dijelova. Hermeneutikom krugu pripada i odnos eksplicitnoga i implicitnoga u tekstu- onoga to je manje ili vie izravno prueno i onoga to je neizravno navijeteno. Antun oljan: ima jedan ovjek iz Kalkute to je stalno jeo kruh i puter. Evo jedne mlade gospoje iz Troje, oko koje se broje muhe to se roje. Toma Akvinski i njegova postavka o ljepoti. 71. ELIOT I INTERTEKST. Eliot smatra da nezreli pjesnici oponaaju, a zreli kradu, loi pjesnici pokvare to to uzmu, a dobar pjesnik to preradi u neto bolje. On pretopi svoj plijen u cjelinu koja je posve drugaija od one iz koje je dio otrgnuo, lo pjesnik to pretvori u nepovezanu smjesu. Dobar pjesnik posuuje od autora koji je udaljen u vremenu i u jeziku. 72. BINARNE OPREKE: TEORETIAR I PRIMJER. Claude Levi-Strauss u Strukturalnoj antropologiji tumai mitove tako to polazi od temeljnih opreka na kojima oni poivaju. Npr, tumai indijanski mit o borbama naroda koji rabe strune na lukovima ivotinjskoga podrijetla s narodima koji rabe strune na lukovima biljnog podrijetla. Budui da su biljke nadreene ivotinjama jer obnavljaju svoj ivot, u dobitku su uvijek oni koji rabe biljne strune. Ta je opreka vidljiva i u pripovijestidjeluje opreka ivota i smrti. Strauss je opisivao i ciklus mitova o Edipu i njegovoj obitelji. U Goldingovu romanu Gospodar muha imamo sukob dviju skupina djeaka od kojih prva uva oganj na brdu i jede biljke, a druga lovi divlje svinje i nosi maske. Prva ne ubija ni ivotinje ni ljudi, a druga nakon ivotinja poinje ubijati i ljude- opreka ivota i smrti.

73. SLOBODNA IGRA I NJEZIN TEORETIAR-KLJUNI TERMIN I ZNAENJE. Derrida govori o interpretaciji interpretacije: strukture i slobodne igre. Postoje dvije istineistina u slobodnoj igri nije okrenuta prema porijeklu, pokuava prei preko ovjeka i humanizma- kroz povijest cijele povijesti. Slobodna igra je u opreci prema strukturi. Derrida umjesto opreka i reda predlae slobodnu igru i istie vanost elementa differance (kritizirao binarne opreke). Rije je o elementu koji se ne bi uklopio u zadane struktura, koji subverzira pravila teksta, koji odgaa uspostavu smisla teksta, pa i smisla ivota. Po toj teoriji je sve relativno. Primjer: Goldingov roman Gospodar muha. 74. U EM JEST I U EM NIJE INDIVIDUALNI STIL: TEORETIAR I DJELO U KOJEM IZNOSI POSTAVKU. Staigerove misli najbolje izriu ono u em jest individualnost djela (Temeljni pojmovi poetike). Individualni stil pjesme nije u formi i nije u sadraju, nije u misli i nije u pojedinom motivu. On je sve reeno u jednom- savrenstvo djela poiva na tom da je sve usklaeno u stilu. Primjeri: Pusta zemlja, Breanova Predstava Hamleta i drugi. 75. KLJUNA OBILJEJA KOLSKE INTERPRETACIJE. Namijenjena je uenicima mora zadovoljavati ove kriterije: 1. Jasna i jednostavna, no ne znai prizemna, 2. Utemeljena na terminima i teorijama koje uenici poznaju, koji su u nastavnom planu i programu, 3. Ne zaobilazi bitne elemente djela, dok se znanstvena interpretacija usredotouje na samo jedan segment romana, kolska ne. Ona mora paziti da protumai sve to je bitno, 4. Znanstvena prua neto novo, kolska ne mora imati ovo obiljeje, ali moe rei neto prije nepoznato i ostati jasnom, 5. Pazit e da prikae umjetninu ne ponovljivom, ali e uputiti na njezine veze sa anrom i epohom. 76. NAJEI METODIKI POSTUPCI U KOLSKOJ INTERPRETACIJI (VALJA ZNATI KLJUNE PODATKE, A NE IH SAMO NABROJITI).
1. razgovor nastavnika i uenika na razini reenica- valja rabiti primjere, 2. Pripremljena kratka izlaganja uenika o bitnim elementima djela (npr., slijed dogaaja u noveli Kip domovine, likovi i njihov odnos, spoj uzvienoga i niskoga, odnos povijesti i fikcije, pojedinosti i cjeline: ban kao spomenik i ban kao uspomena), uitelj mora imati pripremljen plan interpretacije, 3. Pripremljena rasprava o odreenim problemima- (dvije skupine koje iznose suprotne stavove: Ana Karenjina je sebina- nije sebina, Nora je kriva jer naputa obitelj-nije kriva), 4. Fingirana sudska rasprava- tuiteljeva skupina napada Juliena Sorela, iznosei dokaze, braniteljska skupina brani junaka i porota odluuje o dobitniku, 5. Uiteljevo izlaganje uz primjere, 6. Rad na tekst: ralaniti, usporediti i dokazivati. 77. NAVEDITE NASLOV I AUTORA BITNE KNJIGE O METODIKOM PRISTUPU LIKOVIMA. Zvonimir Dikli: Lik u knjievnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. 78. VRSTE KARAKTERIZACIJA LIKOVA PO ZVONIMIRU DIKLIU.

Etika, psiholoka, socioloka, filozofska, povijesna, fizioloka, govorna i stilistika. Uz to razlikuje karakterizacije glede oblika pripovijedanja te vrsta pripovjedne proze. Razlikuje romantini, realistini, naturalistini i moderan lik. 79. PET OBILJEJA SUVREMENOG JUNAKA PREMA LYNETTE PORTER. 1. junak djeluje po svojim uvjerenjima, 2. Moe isplanirati strategiju pa i u hodu dok traje kriza, zna misliti, 3. rtvuje se ako je potrebno, ali ne trai sam ulogu muenika, 4. Razvija se: iako je uvijek imao prikrivene junake osobine, pokazuje ih kada valja zatititi dobro ili ispraviti nepravdu, 5. Zastupa vrijednosti doma i obitelji za koje se bori, ne napada tue domovine, nego brani svoju. 80. VEA PROMJENA OBILJEJA PROTUJUNACI S PRIMJERIMA. KNJIEVNIH JUNAKA: NEJUNACI I

Velika promjena obiljeja junaka vodi prema protujunacima ((Holoferno) ili nejunacima (Vladimir i Estragon). Odstupa li neki lik u manjoj mjeri od zamiljenih obiljeja junaka, ne mora nuno postati protujunak ili nejunak. Tolstojev Pjer bezuhov biva nespretnim u odnosu s laljivim upraviteljem svojih posjeda; Prosenjakov Divlji konj ini velike pogreke kad ini pogreke i dospijeva u podzemlje; Tolkienov Gandalf ne zna na poetku otvoriti vrata Morije. 81.=80. MANJE PROMJENE OBILJEJA KNJIEVNIH JUNAKA: POSLJEDICE I PRIMJERI. 82. OSNOVNI PODATCI O PUSTOJ ZEMLJI. (SADAJ, FORMA I GODINA OBJAVLJIVANJA). Eliotova Pusta zemlja predstavljena je kljunim podatcima o formi i sadraju te etirima odlomcima: prvi je o Tireziji, agentu i tipkaici, drugi tumai biskupa, kraljicu i grofa, trei interpretira razgovor para u dnevnom boravku, a etvrti govori o zavodnici, Lil i Albertu. Tumai se sebinost likova, socioloka karakterizacija, te poruga na obrede i same rugae. Tekst prua i prijedloge za motivaciju i interpretativno itanje te korelacije s glazbom i povijesti. Poglavlje govori i o samom kraju poeme s lijekom protiv pustoi. Objavljena je 1922., godine. 83. DJELOVI POEME KOJI SU INTERPRETIRANI U OVOM POGLAVLJU 1. Tirezija, tipkaica, agent, 2. Biskup, kraljica, grof, 3. Partija aha (dva para), 4. Zavodnica, Albert i Lil., 5. Ga Porter, ki i Sweeney, 6. Slatka Temzo tiho teci. 84. MOTIVACIJE ZA PUSTU ZEMLJU Pusta zemlja odreena za 3 nastavna sata . Tirezija, tipkaica, agent: od uenika treba traiti da napiu jednu rije ili reenicu koja oznauje ono to oekuju od ivota. Moda e neki navesti ljubav. Uenicima treba rei da emo iz mnotva motiva u djelo prouavati najprije one koji govore o iznevjerenim ljubavima. Radi se o ljubavi izmeu mukarca i ene koja bi trebala voditi braku. Moemo i 2 uenika prethodno zaduiti da pronau na internetu Eliotove rane pjesme pretrae koliko se u njima javlja rije ljubav. U samoj poemi te rijei uope nema. Biskup, kraljica i grof: Engleska kraljica Elizabeta I bila je naklonjena lordu Robertu Dudleyju, grofu od Leicestera, no nije se udala za njega iz politikih razloga. Biskup De Quadra pisao je kako se jednom naao s njima dvoje u velikom amcu na Temzi. Zaljubljeni su bili dobre volje i govorili su besmislice- grof je rekao da nema razloga da se ne oene kad je biskup na brodu. Ove podatke

moemo doznati iz napomena koje je napisao sam pjesnik. Uenike moemo zatraiti da proitaju napomene. Partija aha: nastavnik moe s uenicima razgovarati o razlozima propasti brakova i veza. Najvaniji razlog je nedostatak komunikacije i ne slaganje karaktera. U svom stvarnom ivotu Eliot se rastavio od svoje prve supruge Vivienne Wood. Zavodnica, Albert i Lil: uenike je dovoljno podsjetiti na prethodne parove i najaviti prostor i vrijeme slijedee scene- pub ili kafi u 20.st, a u prenesenom smislu i 21.st. Slatka Temzo tiho teci: uenici e kod kue proitati uvod u 3 pjevanje od Slomljen je ator rijeke: posljednji prsti lia pa do slatka Temzo tiho teci, jer ne govori ni glasni niti dugo. U njima trebaju traiti sljedee motive: pustoi, jalovosti, blata i sebine spolnosti; socijalnu karakterizaciju i asocijacije na religiju. 85. INTERPRETACIJA SCENE S TIPKAICOM I AGENTOM: METODIKI POSTUPCI. Ispitujemo 3 elementa: a) sebinost, nepotivanje osobe, jezik,- nadmeu se 2 egoizma-svaki je na svoj nain pogibeljan za istu komunikaciju. Meu njima nema nikakve iskrenosti, potrebni su jedno drugomu jer hrane potrebe svoga tijela i svoje duhovne praznine. Ljubav zamjenjuju spolnim inom. b) socioloku karakterizaciju- Bradford je bio sredite tekstilne industrije. Eliot eli rei da i nii drutveni sloj moe biti zahvaen grijehom isto kao i imuni koji su olieni neizravno u bratfordskom milijunau, koji je ratni profiter. Tjelesno je izrazito ruan. Tipkaica pripada niem staleu. i c) porugu svetoj pripovijesti-braku- odnos bez ljubavi predstavlja parodiju obreda vjenanja i braka. Tirezija-prorok, ovdje je nevidljivi sveenik, to je opet poruga: umjesto da ih posveuje on postaje voajer bezosjeajnoga ina. 86. INTERPRETACIJA SCENE S KRALJICOM I GROFOM (SPOMENITE IMENA: METODIKI POSTUPCI I ITANJE TEKSTA) itanje teksta: Najprije se itaju i tumae napomene-one su integralni dio teksta. Prvo slijedi pjesma triju Temzinih keri. Ulomak zapoinje s The river sweats, a zavrava s White towers Wallala leialala. Ovaj dio poeme bi trebao neki uenik izrecitirati napamet. Tonovi mogu varirati od lascivnosti do teine koja izrie zaparu. Stihovi su izrazito pjevni. Interpretacija: a)sebinost i nepotivanje osobe, jezik: kraljica Elizabeth i grof Leicester nisu ostvarili svoju ljubav. Oni su zadovoljavali svoje potrebe, nisu imali osjeaja, moda jer je nekomu od njih vlast vanija. Nevinost ovdje pokazuje svoje drugo lice- Elizabeth je bila neplodana. B) socioloka karakterizacija- oni su grof i kraljica-bogatstvo je vidljivo i iz plovila s kojim se slueelegancija, zlatne krme, c) poruga svetoj pripovijesti-braku, izdaja ljubavi, svijet bez djeceTirezija je nevidljiv za tipkaicu i agenta, biskup je nebitan za kraljicu i grofa. Leicesterov postupak je velika uvreda prema kraljici- on se ali s prosidbom. Zvonjava zvona podsjea na obred enidbe koji se nije odigrao. Plovidba Temzom parodira svadbenu povorku. Stihove Wallala leialala pjevaju silovane djevojke pa ovdje imamo novu osjeajnu nesreu. 87. INTERPRETACIJA SCENE SA ZVODNICOM U PUBU: METODIKI POSTUPCI I PROBLEMI ITANJA TEKSTA. itanje: bilo bi korisno da ovaj odlomak odglumi uenica koja e se uivjeti i kostimirati u zavodnicu iz bara. Dio zapoinje stihom: Kad se Lilin mu demobilizirao, ja sam rekla, a zavrava: laku no, gospoe, slatke gospoe, laku no. Posljednja je reenica iz Shakespeareaizgovara ju Ofelija na oprotaju. Bitan je ton kazivaice, mora glumiti 3 osobe. Treba naglo mijenjati modulacije: govori maznim, samouvjerenim, podrugljivim i erotiziranim tonovima. Lil treba biti ponizna, nesigurna i nesuvremena. Albert ima prizvuk grubosti. Interpretacija: a) sebinost i nepotivanje osobe- tri egoizma: zavodnica je nemilosrdno spomenula zube i

pobaaje koje je imala Lil. Ona je spreman oteti Alberta. Lil se odrie svoje djece i uzima pilule za pobaaj, Albert je spreman na prevaru. Tako su svi povezani s povrnou i jalovou puste zemlje. B) socioloka karakterizacija i jezik- nizak socijalni poloaj govornice te Alberta i Lil. C) poruga sakramenta braka, izdaja ljubavi, djeca prezrena- Albert, Lil i traerica parodiraju Kristovu posljednju veeru, time i euharistiju i Kristovu rtvu- izvor pravoga ivota i prave smrti za krane. Likovi uzimaju svoj obrok u nedjelju kad krani slave Uskrs. Rije gammon znai unku, ali znai i govoriti besmislice. 88. 3 ELEMENTA KOLSKE INTERPRETACIJE POEME 1. sebinost i nepotivanje osobe, 2. Socioloka karakterizacija, jezik i 3. Poruga sakramenta braka, izdaja ljubavi, obreda. 89. PRISTUP PJESNIKOJ ZBIRCI Pusta zemlja nalik je zbirci pjesama. Zbirke imaju cikluse sa zajednikim motivima. Najbolje je da uenici trae motive i simbole te opiu razlike i mogui razvoj u zbirci. Zbirke pjesama moemo interpretirati po uputama danima u poglavlju o kolskoj interpretaciji. Trebamo traiti poveznice s drugim knjigama istoga autora, drugih pjesnika srodna stila te doba. U osnovnoj koli rije je o Tadijanovievim Srebrnim sviralama, Krleinim Baladama i Ujevievoj Kolajni. 90. PETRARCA PJESNITVA) I PEJZANA LIRIKA (INTERPRETACIJA PEJZANOG

Petrarca se 26., travnja 1336., popeo na brdo Ventoux sa svojim bratom i dvama slugama. Ondje je razmiljao o 10 godina ljubavi prema Lauri i otvorio Augustinove ispovijesti. Vanjski svijet prirode zrcali se u jednako velikom svijetu slika u ovjekovoj nutrini. Vanjski svijet je potaknuo Petrarcu da se popne na brdo, a ono to je otkrio bio je nutarnji svijet. Prikaz krajobraza i elemenata iz njega poznati je ve u antikim tekstovima. 91. TO JE PEJZANA PJESMA? Pejzana pjesma prikazuje otvoren prostor, u njoj su simboli iz mineralnoga, biljnoga i animalnoga svijeta. Redovit je prikaz i ljudskih osjeaja. Pejzane pjesme dijelimo na: idile i elegije: obje rabe preneseno znaenje pa su misaone pjesme. Nekada prelaze u pohvalu domovine (Cesarieva votka poslije kie). 92. KOJE SE PODVRSTE PEJZANIH PJESAMA TUMAE U POGLAVLJU I KOJA SU IM OBILJEJA? Anutn Gustav Mato: Jesenje vee- ovdje pejzana pjesma poprima izrazito misaoni obzor . A) biljni element: stablo. Stablo je znak za ovjeka (pravedan ovjek), moe biti znak za pjesnika, umjetnika, proroka ili pojedinca. Prirodni svijet podsjea na ljudsku duu i sudbinu. Na jednoj je strani smrt sunca, a na drugoj ivot. Svojim porazom i ponosom pokazuje mu snagu i vjeru u pobjedu dobra i ivota. Jablan moe biti simbol pjesnika. Simbol jablana u sebi ne nosi nita naivno, njegova suprotstavljenost tami ne oznauje ni sreu ni patetinu bol. Jablan ape istinu. B)mineralni element: kue. Potvrde proetosti zemljopisa i pejzane lirike. Kuice i toranj su skriveni, pritisnuti tamom, maglom, smru i vranama. C )ljudski simbol: personifikacijski glagoli: oblaci snivaju, sjene plivaju, magle skrivaju , sunce mre i motri vrane. Ovime su najavljeni ljudski nemiri. D) ivotinjski simbol: vrane su u skladu s eleginim znaenjem pjesme. One su u pukim junakim pjesmama povezane s bojitima oko kojih su se skupljale i napadale mrtve. Ptice su u

suglasju sa sunevim ranama, d) trag boanskog simbola: u jablanu je znak ivota u religijskom smislu- on je znak za boanski element, prorok na ija usta govori Bog. Bog je stalan, stariji od svega pa i od jezika. Jablan time predstavlja Boga. Nikola Pavi: Kipec a) biljni element: vjetar se eta kroz granje-pozitivan trag. Trava je mekana- u njezinoj je blizini pjeva, pjesnik, a trava mu daje zaklon, b)mineralni element: kua je bitna i pozitivna, personificirana usporedbom krova i svetake glave. Dok Matoeve kue tonu u mrak, Pavieve donose element pozitivnosti. C)ljudski simbol: druga kitica donosi simbol vjetra koji se ee, to ine samo ljudi. Pjesma je obiljeena proimanjem elemenata iz pejzaa ljudskim oznakama u pozitivnom tonu. U njoj vlada harmonina simbolizacija po srodnosti izmeu kue i svetca, vjetra i etaa, te cvrka i ovjeka. Kua je znak doma, tople sree-idilina stvarnost, d) ivotinjski simbol: jedino cvrak prua verbalni znak. On je neopasan, dobrostiv i pjeva-idila, dio slike koji nije suprotstavljen drugim simbolima. E) trag boanskog simbola: slika koja je pribliila sveevu glavu i slamnati krov je idilina. Svetac ovdje ivi bez bola-nije izdvojen ni muen. Georg Trakl: De profundis, a)vegetacijski simboli: stablo i grmlje, stablo nosi oznaku samoe. Trnovo grmlje je simbol- u njemu su pastiri nali istrulo tijelo. U ljeskovu grmlju odzvanjaju kristalni aneli. B) mineralni element kue: kolibe su prazne. Neugodan znak iz mineralnog svijeta je hladna kovina koja dotie kazivaevo elo. C)ljudski simbol: ljudi su prisutni u metaforizaciji. Ugoaj je traginoelegini. enska osoba koja skuplja klasja je sirota. Spominje se i gnjilo tijelo u grmlju. Lirski subjekt je odvojen od ljudi-taman ugoaj. D)ivotinjski simbol: pauci pokazuju veu prijetnju nego vrane u Matoa. Pauci trae sr ovjekova srca. E) trag boanskog simbola: naslov pjesme je poetak Psalma 130-og: iz dubine, Jahve vapim tebi: Gospodine uj glas moj. Sirota moe znaiti Majku Boju koja eka Blagovijest. Kaziva koji je sjena pije Boju utnju. utnja moe biti i osuda i pohvala. U surjeju ove pjesme prevladava negativno. Drago Gervais: Moja zemlja- a) vegetacija: stabla- u pjesmi nema stabala, tu su leice- male lijehe koje slue za uzgoj biljaka, b)kue: pjesma zapoinje i zavrava s kuama. Metaforizacija kua ostvarena je glagolima ili imenicama s ljudskim obiljejima. Kue predstavljaju dom, toplinu i obitelj- prisnost ovjeka i krajolika, c) ljudski element: dva izravna ljudska bia dana su u umanjenicama: enice i deica. D) ivotinjski simbol: vrapii su pozitivni, dana im je vrijednost pjevanja e) trag boanskog simbola: simbol crkvenog tornja-turna. Rije je o pripadnosti odreenoj kulturi, manje o vjeroispovijesti. Antun Branko imi: Hercegovina- a) stabla- javljaju se u mnoini, ne predstavljaju najvaniji dio pjesme. U blizini su sa simbolom zvijezda. B)kue- one su niske i razbacane, ne predstavljaju siguran ili udoban dom. C)ljudi-nema ih pa imamo ton nelagode i praznine. Nalazimo metaforizaciju ljudskosti: brda su legla, cesta ima glavu. D)ivotinjski simboli-nema ih, e)trag boanskog simbola: zvijezde su boanski trag. No, ovdje su razliite od svega ostaloga zato to su pokretne (one koracaju). 93. OSNOVNI POGLAVLJU ELEMENTI INTERPRETACIJE PJESAMA TUMAENIH U

a) biljni (vegetacijski) element, b) mineralni element, c) ljudski simbol, d) ivotinjski (animalni) simbol, e) trag boanskog simbola 94. MOTIVACIJE ZA PEJZANU LIRIKU Iskazi osoba koje su putovale odreenim krajem su dobre motivacije, fotografije i slike s puta. 95. IZABERITE DVIJE TUMAENE PEJZANE PJESME I IZNESITE OSNOVICE INTERPRETACIJE. = 92. 96. KOJE SU DOMOLJUBNE PJESME INTERPRETIRANE U OVOM POGLAVLJU?

Silvije Strahimir Kranjevi: Moj dom, Vladimir Nazor: Tomislav, A. g. Mato:1909., Nikola op: Iz vjenoga preludija, Boris Maruna: aka, Hrvati mi idu na jetra, Udbai ; Wilfred Owen: Dulce et Decorum Est, Zvonimir Balog: Krk 97. VRSTE DOMOLJUBNIH PJESAMA TUMAENE U POGLAVLJU Silvije Strahimir Kranjevi: Moj dom (domoljubna pjesma s obranom od osvajaa i ironijom), Vladimir Nazor: Tomislav (domoljubna pjesma s obranom od osvajaa i ironijom ), A. g. Mato:1909. (domoljubna pjesma s obranom od osvajaa i ironijom), Nikola op : Iz vjenoga preludija (domoljubna pjesma s obranom od osvajaa i ironijom), Boris Maruna: aka (domoljubna lirika s asteizmom) , Hrvati mi idu na jetra (pjesma koja naginje poruzi) , Udbai (pjesma s humorom: od asteizma prema smijehu) ; Wilfred Owen: Dulce et Decorum Est (pjesma koja naginje poruzi) , Zvonimir Balog: Krk (pjesma s humorom: od asteizma prema smijehu). 98. ELEMENTI INTERPRETACIJE DOMOLJUBNOG PJESNITVA a) simboli koji prevladavaju: domovina, protivnici i kaziva, b) metaforizacija domovine, c) metaforizacija protivnika, d) stopljenost kazivaa i domovine i e) ironija 99. IMENUJTE PJESNIKA I IRONINU VIEJEZINU PJESMU KOJA GOVORI O GODINI 1671. Nikola op: Iz vjenoga preludija 100. IMENUJTE PJESNIKA I PJESMU KOJA SE RUGA MILICAJCIMA, NJIHOVIM DOUNICIM I SLUBENICIMA ZA VRIJEME KOMUNIZMA TE RABI ASTEIZAM U PRIKAZU SAMOGA KAZIVAA. Boris Maruna: Udbai ? 101. IMENUJTE PJESNIKA I PJESMU KOJA U HUMORNOM TONU HVALI DOMOVINU I SPOMINJE OTOK U JADRANU Zvonimir Balog : Krk 102. KOJA PJESMA POVEZUJE GRIGORA VITEZA, WILFRED OWEN I ANDRIJU MATIJAA PAUKA? KAKO SU TEKST I OSOBE POVEZANE? To je pjesma Dulce et Decorum Est. Wilfred Owen se dva puta dragovoljno javio u vojsku u 1.svj. ratu te je poginuo tjedan dana prije primirja 1918. Njegova je smrt nadahnula Grigora Viteza da napie pjesmu Epitaf vojniku koji je pao u asu potpisivanja primirja. Zanimljivo je da je zapovjednik etvrte gardijska brigade Andrija Matija, zvan Pauk poginuo na samom kraju Domovinskog rata 1995. kraj Mrkonji grada u Bosni. 103 IZABERITE DVIJE DOMOLJUBNE PJESME I IZNESIT OSNOVICE ZA INTERPRETACIJU. Boris Maruna: Udbai- protivnicima domovine dano je najvie prostora, a kaziva je prikazan otrim asteizmom. Pjesma toboe hvali suradnike neprijateljskog reima pokazujui sve ono to su mogli uivati (luksuz). Kaziva se stavlja u podvrgnut poloaj, on je u usporedbi s udbaima smijean, ne eli ga ni prostitutka. Domovina je objekt zahvaen zlom, udbaka tvorevina.

Stopljenost domovine s neprijateljima. Ton je oputen, nema tekih i krvavih sukoba. Neprijatelji su kurvini sinovi (nepoteni bogatuni), a kaziva je poteni siromah. Zvonimir Balog: Krk- rije Hrvat (Hrvatica) spominje se tri puta, a nije nametljivo. Izraz je oputen asteizmom i kolokvijalizmom zatelebali, humoran uinak: Hrvati se kolebaju trebaju li doi na Krk do 7.st., jer se bave milju da prije toga naprave aerodrom. Nema napetosti u izrazu. 111. TO JE ZA ARISTOTELA RETORIKA? Retoriku ili govornitvo Aristotel vidi sukladnu dijalektici jer obje govore o spoznajama koje su zajednike za sve ljude, a ne pripadaju ni jednoj znanosti. Retorika je vjetina koja pronalazi metode uvjeravanja, sposobnost teorijskoga iznalaenja uvjerljivoga u svakom danom sluaju. Ona je praktina disciplina, a ne znanost. 112. 3 VRSTE GOVORNITVA I NJIHOVA OBILJEJA 1. politiko- na neto potie ili od neega odvraa, ima u vidu budunost, obraa se narodnoj skuptini. Svrha je rasprava o tome to je korisno, a to tetno. Pet je glavnih toaka: prihodi, rashodi, rat i mir, obrana zemlje i zakonodavstvo, 2. Epideiktiko- ovaj govor kudi ili hvali odreenu pojavu, upuen je obinom gledatelju. Ima u vidu sadanjost. Svrha govornika je ast ili sramota. Vrline su: pravednost, hrabrost, trezvenost, dareljivost, blagost, razboritost i mudrost, 3. Sudsko- obiljeuje ga optuba i obrana jer jedna strana optuuje, a druga brani. Ovaj govor upuen je sudcu. Ima u vidu prolost. Svrha je pravda ili nepravda. 113. TO JE ENTIMEM, 2 PRIMJERA? Silogizam je pojam iz dijalektike, a sastoji se od dviju premisa i zakljuka. Prva premisa: on je ovjek, druga premisa: svi su ljudi smrtni i trea je zakljuak: prije ili poslije on e umrijeti. Entimem je skraeni silogizam. Jedna se premisa preuuje jer se dri da ju sluatelji ili itatelji znaju. 1. Premisa: on je ovjek. 3. Zakljuak: on e prije ili poslije umrijeti (preuena je 2.premisa). Znaenje grke imenice enthymema jest misao, ali isto tako i metoda, plan, savjet, motiv. Entimem iz suprotnosti: ako nije pravedno ljutiti se, na onoga koji nam je uinio zla protiv svoje volje, nema potrebe biti zahvalan, nikomu tko nam je pod prisilom uinio neko dobro. Izvedba entimeme iz uzajamnih odnosa: ako vas nije sramota prodavati, nije ni nas kupovati. 114. TO JE PRIMJER? Zakljuivanje o nekom danom sluaju na temelju brojnih slinih sluajeva u dijalektici se naziva indukcija, a u retorici primjer. Primjer se ne odnosi prema onomu to oprimjeruje, nego kao dio prema dijelu. 115. ODLIKE DOBRA STILA Jasnoa (pravilna uporaba veznika, uporaba obinih izraza, roda i broja), razmjer jednostavnosti i sloenosti (oni koji se slue biranim govorom to moraju izvoditi neopaano), prikladnost (uporaba metafore), suhoparnost stila (uzrokuju ju 4 elementa: sloenice, neobini izrazi, esti i neprikladni epiteti i uestale metafore), usporedba, opirnost i saetost stila (saetost postiemo tako to umjesto opisa rabimo ime), skladnost stila, ritam, kompozicija reeninih perioda i otmjeno izraavanje.-----------suhoparnost nije odlika dobrog stila! 117. PRIKAITE PROBLEM ODNOSA ETIKE I ESTETIKE

Aristotel donosi misli koje su bitne za moral i umjetnost. Uenje i divljenje su ugodni pa je ugodno i sve to je tomu slino: slikarstvo, kiparstvo, pjesnitvo i svako dobro oponaanje. Iz oponaanja uvijek neto moemo nauiti.