SADRAJ

1. UVOD...2 2. PRAVA I OBAVEZE U ODGOVORNOSTI POSLODAVCA..4 2.1. Znaaj osposobljavanja zaposlenih..4 2.2. Profesionalno obrazovanje, obuavanje i vaspitanje za siguran i bezbjedan rad5 2.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti zaposlenih..6 2.4. Obuka zaposlenih za obavljanje poslova u industriji za obradu metala..6 3. OPASNOSTI I MJERE ZATITE NA RADU U INDUSTRIJI OBRADE METALA..7 3.1. Opasnosti pri radu u industriji obrade metala.7 3.2. Mjere i sredstva za zatitu od povreda u industriji obrade metala..9 4. OPA NAELA SIGURNOSTI PRI RADU KOD ORUA ZA RAD....................10 4.1. Smjetaj maina i ureaja u industriji obrade metala...12 4.2. Natpisi, oznake i uputstva13 5. ZAHTJEVI U VEZI SA POGONSKOM ENERGIJOM..13 5.1. Rukovanje i upravljanje13 5.2. Zatitni ureaji i naprave...13 6. KALJENJE....16 6.1. Opasnosti i mjere zatite pri radu..17 7. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI SJEENJU,GLODANJU I BRUENJU ....21 7.1. Sjeenje..... 21 7.2. Glodanje.....23 7.3. Bruenje..24 8. OPASNOSTI I MJERE ZATIT PRI ZAVARIVANJU..25 8.1. Gasno zavarivanje......26 8.2. Elektrino zavarivanje...30 ZAKLJUAK.....35 LITERATURA..36

1. UVOD
Svako proizvedeno dobro ima svoj ivotni vijekija duina zavisi od naina rukovanja, ali i od odravanja inaina remonta istih. Svaka radna sredina koja u svom okviru sadri i mainsku radionicu ima za cilj da izradi i odrava svoje proizvode u radnoj sredini takvoj da bude u skladu sa svim pravilima i normama koje propisuje Zatita na radu kao institucija u ijem domenu je obezbjeivanje sigurnog i bezbjednog rada svih uesnika radnog procesa. Dobrim i uspjenim preduzeem se ne moe vie smatrati ono preduzee koje je ostvarilo visok profit ve onokoje je pored profita obezbjedilo svojim zaposlenima sigurnu i bezbjednu radnu sredinu u skladu sa Ustavnim izakonskim normama koji se odnose na rad i zatitu na radu. Preduzee koje u svojoj djelatnosti sadri I obavljanje poslova obrade metala u optem aktu iz zatite na radu mora obuhvatiti dijelove koji se odnose na zatitu na radu na sredstvima za rad, sredstvima i opremi line zatite na radu i i na lica koja rukuju njima. Ovaj diplomski rad je koncipiran tako da omogui svakom itaocu da shvati opasnosti koje prijete u radnoj sredini kakva je industrija obrade metala i da shvati potrebu za upoznavanjem i primjenom mjera zatite na radu.Da bi rad bio to jasniji, osvrnuo sam se istorijski na pojavu potrebe poslodavaca i zaposlenih za sprovoenjem mjera zatite na radu i na nain kako su to radili prvi Inenjeri ZNR. Pored teorijskog pristupa problemu mjera zatite na radu u industriji obrade metala, pomenuo sam i neke konkretnei praktine primjere sprovoenja mjera propisanih pravilnicima u rijei i ilustracijama. Opisao sam neke najvanije tehnike obrade metala I opasnosti koje iz njih proizilaze. Takoe sam navodio i dijelove Zakona o radu koji se posebno odnose na pitanja vezana za zatitu radnika putem pravnih normi i obaveza koja se nameu poslodavcima ali i samim radnicima kao zaposlenima. Ako se okrenemo neko vrijeme unazad, problem poslodavaca sa povredama zaposlenih nijeuticao na njihov profit jer je u to vrijeme radnika bilo dosta, a njihova cijena mala. Razvoj industrije i nauke zahtijevao je od radnika znanje i strunost u obavljanju odreenih poslova, a to je stvorilo problem poslodavcu da u svoju radnu sredinu ne moe vie uvoditi nekvalifikovanu jeftinu radnu snagu. Ukoliko bi dolo do povrede radnika, njegovo ispadanje iz radnog sistema bi prouzokovalo zastoje, a samim tim i pad produktivnosti i, analogno, pad profita. Vremenom ti problemi sa povredama u radu su se gomilali, pa su primorali poslodavce da pristupe preduzimanju odreenih mjera u cilju sprijeavanja povreda. U poetku nije postojala organizovana borba protiv povreda na radu, preko organizovanih slubi, kojima bi to bio osnovni zadatak. Vlasnici preduzea kao poslodavci su rjeavanje ovog problema povjerili istaknutim strunjacima inenjerima. Njihov zadatak je bio da putem tehnike zatite utiu na smanjenje
2

broja povreda, a samim tim na smanjenje izdataka i gubitaka koje su povrede prouzrokovale. Meutim, pojavile su se znatne tekoe jer prvi strunjaci za zatitu na radu upreduzeima su morali odmah rjeavati neodlona pitanja zatite na radu. U poetku se ovom problemu prilazilo iskustveno, bez sistemskih rjeenja, meutim razvojem proizvodnih snaga i modernizacijom sredstava za rad, pristupilo se sistemskom rjeavanju zatite na radu.Bez obzira da li se radi o domaem ili stranom, pravnom ili fizikom, privatnom ili dravnom licu, ono je, kao poslodavac, duno da obezbjedi i sprovodi utvrena pravila i norme zatitena radu. To moe uiniti na jedan od tri naina i to: da organizuje strunu slubu za poslove zatite na radu, odredi struno lice za poslove zatite na radu, angauje ovlaenu organizaciju za poslove zatite na radu. Poslodavac je taj koji je, bez obzira na koji se od ova tri naina odluio, odgovoran za sprovoenje mjera zatite na radu. Poslodavac je duan da, ukoliko ima vie od 20 zaposlenih, pravo na zatitu na radu regulie preko opteg akta iz zatite na radu. Ovaj akt sadri mjere zatite na radu i nain njihovog sprovoenja, a naroito prava, obaveze i odgovornost svih zaposlenih, nain obavljanja strunih poslova zatite na radu, nain utvrivanja i provjere zdravstvenog stanja zaposlenih koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada i drugih zaposlenih, nain osposobljavanjai provjere osposobljenosti za bezbjedan rad, korienje sredstava i opreme line zatite na radu i druga pitanja od znaaja za zatitu na radu.

2. PRAVA, OBAVEZE U ODGOVORNOSTI POSLODAVCA

3

Kako god da regulie pitanja zatite na radu, poslodavac je duan da obezbjedi da isti budu dostupni svim zaposlenima i da ih upozna sa pravima i obavezama u vezi sa zatitom na raduu radnoj sredini i na radnom mjestu. U radu e biti pomenute obaveze poslodavca, posebno interesantne za sprovoenje mjera zatite na radu industriji obrade metala. U okviru tih obaveza, neophodno je da poslodavac donese akt o procjeni rizika za sva radna mjesta na osnovu Pravilnika o nainu i postupku procjene rizika na radnom mjestu. Akt o procjeni rizika zasniva se na utvrivanju moguih vrsta opasnosti i tetnosti na random mjestu i u radnoj okolini, a na osnovu kojih se vri procjena rizika od nastanka povreda i zdravstvenog oteenja zaposlenih.Poslodavac kada primi zaposlenog u radni odnos mora da mu obezbjedi zdravstveni pregled, a naroito onim zaposlenima koji se rasporeuju na radna mjesta sa poveanim rizikom.Takoe, mu mora obezbjediti struno osposobljavanje za bezbjedan rad. Poslodavac je obavezan da obezbjedi svu potrebnu opremu i sredstva line zatite na radu kao i ispravna i sigurna sredstva i orua za rad. Prilikom njihove kupovine duan je da dostavi proizvoau uslove u pogledu zatite na radu koje moraju da ispunjavaju isporuena sredstva rada odnosno sredstva i oprema line zatite na radu. Poslodavac mora odrediti mjere za pruanje prve pomoi, gaenje poara i evakuaciju zaposlenih. 2.1. Znaaj osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad Nedostatak u upoznavanju sa opasnostima, posljedicama i mjerama za tehniku i linu zatitu,nedovoljna uvjebanost u vrenju odreenih poslova i izvoenja sigurnih radnih postupaka,kao i pomanjkanje linog iskustva radnika est je uzrok za brojne povrede i nesree na radu. Eliminisanje ili ublaavanje ovih uzroka sastoji se u permanentnom obuavanju i vaspitanju radnika sa ciljem da se u njegovim stavovima prema radu i opasnostima postignu pozitivne promjene. Cilj i smisao suzbijanja subjektivnih faktora kao agenasa za povrede i nesree na radu sastojise u korienju i primjeni utvrenih metoda i postupaka za njihovo eliminisanje ili smanjenje.Kao najvanije preventivne mjere i postupci koji su se u praksi smanjenja povreda i nesrea pokazali kao efikasni jesu: profesionalna orijentacija i selekcija, profesionalno obrazovanje,obuavanje i vaspitanje za siguran i bezbjedan rad, propaganda, briga za socijalne i drugeprobleme radnika, stimulisanje radnika, premjetanje. Neke od ovih mjera nisu ba popularne, ali su se pokazale veoma efikasne. Tako se profesionalna orijentacija sastoji u racionalnom izboru adekvatnog zanimanja ili vrste posla za svakog ovjeka prema njegovim psihofizikim osobinama, sposobnostima i sklonostima, koje su procijenjene od strane odreene strune komisije.
4

Premjetanje se kao krajnje sredstvo primjenjuje onda kada se ni na jedan nain ne mogu otkloniti subjektivni faktori koji utiu na nastanak povreda tokom rada. Ova mjera predstavlja izraz krajnje nemoi menadmenta preduzea jer je primorana da eliminie radnika kao uzronika negativnih pojava u procesu rada. 2.2 Profesionalno obrazovanje, obuavanje i vaspitanje za siguran i bezbjedan rad Osnovni cilj i svrha ove obrazovne djelatnosti sastoji se u tome da se zaposleni sistematski I permanentno upoznavaju sa opasnostima i tetnostima na radu, posljedicama koje iz toga proistiu, mjerama i sredstvima za tehniku i linu zatitu, te da se obue i osposobe za samostalno i bezbjedno obavljanje poslova i radnih zadataka i nesmetano odvijanje tehnolokog procesa proizvodnje. Na ovaj nain, lica na radu treba da steknu potrebna znanja,vjetinu i navike tako da njihovo ponaanje i stavovi kod obavljanja tehnolokih postupaka,operacija i manipulacija budu usklaeni sa zahtjevima koji garantuju bezbjednost na radu. U tom smislu, obrazovanje iz oblasti zatite na radu treba da pomogne dvojako:
-

da zaposleni, poto su prethodno upoznati sa opasnostima i mjerama zatite budu spremni da preduprijede pojavu mogue povrede ili oteenja, i

da budu osposobljeni da tano, brzo i efikasno reaguju na opasnosti koje nastaju iz objektivnih razloga i da time doprinesu da nastale posljedice budu to manje i lake.

Slika 1. Uticaj obuke na procenat povreda

Brojnim istraivanjima koja se odnose na utvrivanje uticaja obuenosti radnika i potovanje propisa u sprovoenju mjera zatite, dolo se do podataka koji pokazuju pozitivno djelovanje ove obrazovne djelatnosti na smanjenje broja povredana radu i poveanje produktivnosti proizvodnje.

Kriva, na Slici 1, pokazuje uticaj obuavanjaradnika i njihovog radnog iskustva na smanjenjebroja povreda na radu. Tako se vidi da se brojpovreda naglo smanjuje sa intezitetom(instruktaom) i duinom radnog staa radnika. 2.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti zaposlenih Poslodavac je duan da izvri osposobljavanje za bezbjedan rad zaposlenog kod zasnivanja radnog odnosa, rasporeda na druge poslove, uvoenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog rasporeivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo due od godinu dana. Poslodavac je duan da donese program o osposobljavanju za bezbjedan rad zaposlenih, uskladu sa procjenom rizika na radnom mjestu, kao i da, po potrebi, mijenja ili obnavljanjegovu sadrinu u zavisnosti od uvoenja novih procesa rada, novih tehnologija i sredstavaza rad. Osposobljavanje se sprovodi po programu osposobljavanja u toku radnog vremena, a trokove osposobljavanja snosi poslodavac. Poslodavac je duan da zaposlenog, u toku osposobljavanja za bezbjedan rad, upozna sa svimv rstama opasnosti na poslovima na koje ga rasporeuje i o konkretnim mjerama za zatitu naradu, koje su potrebne radi otklanjanja opasnosti po ivot, odnosno oteenje zdravlja. Poslodavac kod koga, na osnovu ugovora, ili po drugom osnovu, obavljaju rad zaposleni drugog poslodavca duan je da ih upozna sa mjerama za bezbjedan rad. Osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad poslodavac obavlja teorijski i praktino. Provjeru teorijske i praktine osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih poslodavac obavljana mjestu rada. Periodine provjere teorijske i praktine osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih, koji rade na poslovima na kojima je, prema aktu o procjeni rizika, prisutna poveana opasnost odpovreivanja ili oteenja zdravlja, odreuje poslodavac programom o osposobljavanju. 2.4. Obuka zaposlenih za obavljanje poslova u industriji za obradu metala Industrija za obradu metala sadri razliite maine i ureaje, alate i pribore, ukratko sredstva za rad razliitih namjena, koje zaposleni u njoj opsluuju. Samim tim je potrebno obezbjediti struno osposobljavanje zaposlenih za one djelatnosti i radne aktivnosti koje e obavljati (mehaniari,cijevari, varioci, monteri, tokari...). U okviru obuke, budui zaposleni se upoznaju sa konstrukcijom sredstava za rad, sa procesom koji ta sredstva izvode, sa ogranienjima i potencijalnim poremeajima koji se javljaju u toku procesa rada, sa mjerama zatite na radu u optem i u konkretnom smislu ukljuujui i sredstva line zatite, te mjerama prve pomoi i gaenja poara. Nakon obuke i uspjeno zavrene provjere znanja, zaposleni postaju kvalifikovani za uestvovanje u procesu rada u skladu sa Pravilnicima i Zakonom o zatiti na radu. Bez obzira
6

kojim se poslom bavi u radionici, zaposleni je duan da se informie i obnavlja svoje znanje kako bi bio u toku sa inovacijama koje su vrlo este u svijetu mainstva. Zaposleni koji rade na poslovima na kojima je, prema aktu o procjeni rizika, prisutna poveana opasnost od povreivanja ili oteenja zdravlja moraju pristupiti periodinim provjerama teorijske i praktine osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih.

OPASNOSTI I MJERE ZATITE NA RADU U INDUSTRIJI OBRADE METALA

3. 3.1. Opasnosti pri radu u industriji obrade metala U industriji obrade metala, svaki ureaj ili alatka za rad predstavlja potencijalnu opasnost za radnika. Opasnost je vea ukoliko se ta sredstva za rad ne koriste u skladu sa Pravilnikom i Zakonom o radu i ukoliko ih koriste lica koja nisu struno osposobljena za rad sa njima. Posebnu opasnost predstavlja obrada materijala na mainama za rezanje metala, obraivanje drveta, rezanje bravarskim alatima, drobljenje razliitih materijala, kao i svaka druga vrsta tehnolokog postupka pri kome dolazi do kretanjaestica materijala ili paradi izlomljenog alata. Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade materijala u industriji obrade metala ve mogu da nastupe i u drugima fazama procesa rada kao to je faza dopremanja sredstava za rad i materijala, njihovog skladitenja, pripreme za obradu. Ove opasnosti su utoliko vee ako se radi o materijalima ili dijelovima koji imaju isturene iljaste ili otre dijelove ili krajeve,kao npr.: limovi, profilisani materijali, ipkasti materijali, glodai, razne vrste noeva zamaine, alatke i razni drugi materijali i alati. Znatno veu opasnost pri radu predstavljaju pokretni dijelovi ili alati koji mogu da imaju kruno rotirajue ili pravolinijsko, odnosno translatorno kretanje. Maine kod kojih alat ima kruno kretanje su: builice, glodalice, brusilice za okruglobruenje, rune builice itd. Kod strugovaglavno kruno kretanje izvodi predmetobrade. Opasnosti od povreda predstavljaju ielementi maina kao to su: zupanici,remenice, osovine, valjci, leajevi, spojnice,razne vrste ekscentara, zamajci i dr ( Slika 3). Opasnost je jo vie poveana ako ovidijelovi, kao rotirajui, nose na sebi raznevrste zavrtanja, navrtki, poviene ispuste, neravnine i sl.

Slika 2. Primjeri radnih operacija u industriji obrade metala koje mogu da izazovu povrede Dalje, rotirajui elementi moguda budu sa ispustom ili udubljenjem, kao i sa otrim zavretkom, to moe jo vie da poveaopasnost. Kao tipian predstavnik elemenata sa ispustom i udubljenjem moe se navestistezna glava materijala kod struga.

Slika 3. Primjeri opasnih krunih kretanja Pokretni dijelovi koji imaju translatorno kretanjemogu da predstavljaju izvor povreda u viduukljetenja, pritiska izmeu pokretnog inepokretnog dijela, udara, posjekotina, odsijecanja,preloma i sl.( Slika 4). Tipian predstavnik ovakvevrste kretanja su maine alatke kratkohode idugohode rendisaljke, kao i razne vrste presa imehanikihekia, makaza za sijeenje limova,maina za savijanje lima, za sijeenje furnira i sl.

Slika 4. Primjer opasnog translatornog kretanja Svaki uesnik procesa rada u mainskoj radionici,ali i svako drugo lice koje doe u priliku da boravi u njoj, bilo da se radi o licima koji su prisutna radi kontrole procesa rada ili su u neformalnoj posjeti,moraju da bude upoznata sa opasnom zonom koja postoji u industriji obrade metala. Pod opasnom zonom podrazumijeva se odreeno mjesto ili prostor gdje moe doi do povrede usljed zahvatanja pojedinih dijelova tijela ili odjee odstrane pokretnih dijelova maina ili ureaja. Opasne zone, takoe, mogu da postoje i oko maina i ureaja kod raznih prenosnika kretanja i energije, materijala koji se obrauje, kao iraznih vrsta alata kojima se vri obrada. U veini dobro opremljenih metalnoj industriji za obradu metala mogu se vidjeti i razni tipovi dizalica, a najee mosnih dizalica koji naroito poveavaju povrinu opasne zone. Njihova potencijalna opasnost prijeti i u momentima kada nije u radnom procesu,esto zbog neosiguravanja kuke i uadi, to moe imati za posljedicu nekontrolisano kretanje pojedinih dijelova mosne dizalice. 3.2. Mjere i sredstva za zatitu od povreda u industriji obrade metala Pri upoznavanju mjera za zatitu od povreda na radu u industriji obrade metala, najprije se treba upoznati sa obavezama proizvoaa i korisnika sredstava za rad. Obaveze proizvoaa sredstava za rad su: 1.Smanjenje rizika pomou konstrukcije; 2. Ugradnja sistema zatite; 3. Uputstvo za upotrebu; 4.Dodatne mjere (eventualno vrenje obuke zaposlenih).
9

Obaveze korisnika sredstava za radsu: 1. Obuka zaposlenih; 2. Propisivanje bezbjedonosnih mjera rada; 3. Obezbjeenje linih zatitnih sredstava; 4. Vrenje nadzora; 5.Izdavanje odobrenja za propisani nain rada. Naravno da i radnik nije iskljuen iz svih ovih obaveza koje smanjuju rizike od povreda na radu tako to je on obavezan da ispotuje svaki zahtjev koji mu se namee od strane poslodavca, a koji je u slubi bezbjednosti rada i u skladu sa Pravilnikom i Zakonom o zatitina radu. Takoe je obavezan da procesu rada pristupi savjesno i bez ikakvog uticaja raznih hemijskih sredstava na njegovo stanje (droga, alkohol i sl.).

4. OPA NAELA SIGURNOSTI PRI RADU KOD ORUA ZA RAD

Tjelesna oteenja kod orua za rad gotovo su iskljuivo nesretni sluajevi (nezgode,povrede,ozljede).To su oteenja koja su nastala naglo,odreenim,vidljivim djelovanjem nekog kratkotrajnog dogaaja pri radu.Najei uzroci nesretnih sluajeva kod orua za rad jesu :direktan kontak sa pokretnim nezatienim djelovima, povratni udar,djelovi rasprsnutog alata, letee estice materijalapraina i slino;mehaika neispravnost,neispravnost elektrine instalacije, neispravana radni postupak pri radu, nepostojanje ureaja za zatitu,nedovoljno poznavanje orua za rad od strane radnika, podcjenjivanje opasnosti od strane radnika, neispravnost zatitne odjee i obue. Zatitne naprave kod orua za rad mogu se podjeliti u 4 glavne skupine: -

Nepomine Naprave za blokiranje(elektrini ili mehaniki, elektronski) Automatske ( npr. za uklanjanje ruku, za izvlaenje ruku) Za daljinsko rukovanje i za prinoenju materijala (dvoruni sistem pustanja stroja u rad automatsko prinoenjematerijala, specijalni alatai za prinoenje alata)

Veoma je vano da zatitne naprave predvide ve pri konstruisanju. Zatitne naprave koje se naknadano ugrauju i izazivaju vee trokove i esto nisu uspjene jer se veoma teko prilagouju postojeoj konstrukciji.Nadalje je vaan razmjetaj strojeva prema toku tehnolokog procesa, kao i stalno i pravilno odravanje orua za rad. Povoljno je da strojevi budu obojeni svijetlim bojama (npr.sivom) a zatitne naprave crvenom bojom. Orua za rad moraju uvjek biti ista i uredna pripremljena za siguran rad.

10

Pogonski strojevi moraju biti smjeteni u zasebne prostorije (strojarnice). Svi pokretni strojni djelovi moraju biti zatieni odnosno ograeni, pokriveni.To se napose odnosi na zamanjake, remenice,zubanike,spojke i sl.Paravodi ili vodovi za odvod plinova moraju biti do visine 2 m iznad poda ozidani ili omotani izolacijom od nezapaljivog materija. Kod eksplozivnih pogonskih strojeva treba predvidjeti napravu koja spreava povratni udarac ruke kojom se takvi strojevi stavljaju u pogon ili napravu koja omoguuje iskljuivanje kad se motor stavi u pogon. Stavljenje u pogon i zaustavljanje pogonskih strojeva objavljuje se pravodobno posebnim znakom u svim radionicama.Zabranjeno je obavljanje popravaka na pogonskim strojevima, kao i ienje pokretnih djelova za vrijeme dok je stroj u pogonu. Podmazivanje je doputeno samo posebnim napravama koje iskljuuju svaku opasnost. Jame za zamanjake , odnosno za pokretne djelove poogonskih strojeva moraju biti ograene ogradom od najmanje 1m, koja e u visini 0,20m iznad poda biti tako izraena da se sprijei da noga zaposlenog sluajno ne upadne u jamu.

Slika 5. Ograda kosog transmisiskog remena i ograda transmisije Zamanjaci, remenje i remenice i svi drugi pokretni djelovi transmisije moraju biti ograeni. Vertikalno i koso remenje, ueta i lanci, bez obzira na njihovu brzinu i irinu, moraju se oraditi do visine 1,8 metara iznad poda , a takvi glavni djelovi moraju se ograditi do visine od 2m iznad poda. Horizontalni transmisiski djelovi koji se nalaze na visini nioj od 2m iznad poda moraju se potpuno ograditi. Horizontalni djelovi koji se nalaze na visini iznad 2m od poda, a iri su od 10cm i kreu se brzinom veom od 10 m/s, moraju se oklopiti bar sa svoje donje strane. Navlaanje ili nabacivanje na ramenice smije se izvriti samo za vrijeme dok stroj miruje, i to jedino pomou posebnih naprava za tu svrhu.Transmisiska vratila moraju biti tako izraena da se mogu zaustaviti neovisno od drugih transmisiski vratila. Horizontalna vratila koja se nalaze nie od 2m iznad poda potrebno je ograditi odnosno obloiti, a vertikalna ili kosa isto tako do visine do 1,5m iznad poda. Krajevi vratila koji stre vie od promjera nie od 2m iznad poda moraju se obloiti. Prijelazi preko transmisiski vratila moraju biti vrsto izraeni sa sigurnim ogradama. Leita transmisija treba da su po mogunosti s automatskim podmazivanjem. Zubanici na

11

visini ispod 2 m iznad poda moraju biti opremljeni zatitnim kutijama. Svi dijelovi na transmisijama (mazalice,klinovi,vijci i sl.)koji stre moraju biti zatieni ili glatko izvedeni. Kod svakog radnog stroja mora postojati mogunost da se stroj stavi u pogon i zaustavi neovisno od ostalih radnih strojeva, i to sa radnog mjesta posluioca. Elektrini pojedinani pogon je znatno manje opasan od transmisiskog, al postoji opasnost od elektrine struje.Svaki stroj mora se dati odmah iskljuiti ako usljed prekida u pogonskom stroju doe do zastoja. Kotlovi i kotlovski ureaju, kao i posude od pritiskom moraju u svemu odgovarati posebnim propisima. Svaki kotao pod pritiskom mora imati propisanu armaturu (manometar,sigurnosni ventili, vodokazne cijevi), koja se mora nalaziti u potpuno ispravnom stanju. Najvii dopusteni priitisak kotla mora biti znaen na posebnoj metaknoj ploici na smom kotlu,a isto tako vidljivo crvenom crtom i na manometru.Kotlovi kamen i mulj u kotlu moraju se temeljito istiti suvremenim metodama.Pri radovima u kotlu mogu se upotrijebiti elektrine rune svjetiljke i elektrini sprovodnici koji odgovaraju propisima za elektrine instalacije iako su ti ureaji u potpuno ispravnom stanju. Napon runih elektrinih svjetiljki izmjenine struje treba svesti na napon od 42V ili nie. Parnim postrojenjima moe ruovati samo osoblje kvalificirano za tu slubu. Mjere i sredstva zatite od povreda u industriji obrade metala podrazumijevaju: pravilan smjetaj maina i ureaja u mainsku radionicu; upotrebu natpisa, oznaka i uputstava koji osiguravaju bezbjedan rad maina i ureaja, a samim tim i sigurniju radnu sredinu; odgovarajue zahtjeve u vezi sa pogonskom energijom; pravilno i olakano rukovanje i upravljanjem mainama i ureajima; upotrebu zatitnih ureaja, naprava i blokada; ispravne kontrolne instrumente I signalne ureaje; posebne zahtjeve u zavisnosti od sredstava za rad (kao npr. sredstva rada pri kojima se oslobaa praina, ili pri kojima nastaju visoke temperature i dr.). U daljem tekstu e biti obraene samo neke, posebno interesantne za radnu sredinu kao to je mainska radionica,to im ne daje veu vanost od ostalih. 4.1. Smjetaj maina i ureaja u industriji obrade metala Pri smjetanju maina i ureaja u industriji obrade metala mora se voditi rauna o njihovom poloaju u odnosu na druge objekte bilo da se radi o stubovima, zidovima, gredama; ili graevinskim objektima u okviru mainske radionice i slino; a sve to u cilju obezbjeivanja: sigurne i pregledne zone rada; neutralisanja opasnosti od moguih mehanikih povreda (od dijelova koji padaju i odlijeu), zdravstvenih oteenja (otrovne i agresivne materije, zraenja, blijetanja svijetlosti i dr.) i drugih neeljenih pojava; zatim slobodnih prolaza i pristupamainama i ureajima; obavezne slobodne povrine za rukovaoca maine ili ureaja koja nesmije biti manja od 2m kvadratna ; kao i povrine za odlaganje materijala, odnosno predmeta obrade.Takoe se na ovaj nain obezbjeuje i sigurnost drugih maina i ureaja i ostalih pokretnih i nepokretnih dijelova u mainskoj radionici. Potrebno je voditi rauna o rasporedu maina i ureaja u odnosu na izvore dnevne svijetlosti (prozori, svijetlarnici) ili obezbjediti zasebnu lokalnu rasvjetu za svaku mainu i ureaj u mainskoj radionici.
12

4.2. Natpisi, oznake i uputstva Sredstva za rad u mainskoj radionici moraju biti oznaeni uoljivim i trajnim natpisom sa podacima o proizvoau, tipu, seriji, fabrikim brojem, godinom proizvodnje i osnovnim tehnikim karakteristikama kao to su: snaga, napon, broj okretaja, radni pritisak i temperatura i slino. Takoe je poeljno pored tastera, ruica, poluga i sl., postaviti ploicu sa kratkim i jasnim opisom funkcije i naina rukovanja tim tasterom, ruicom ili polugom, bilo u rijei na slubenom (poeljno i engleskom) jeziku ili u slici. Ukoliko se radi o maini ili ureaju sa komplikovanijim i sloenijim procesom rada, dobro bi bilo postaviti uputstvo za upotrebu tog sredstva za rad i listu kvarova (troubleshooting) unjegovoj neposrednoj blizini. Ukoliko se radi o maini ili ureaju koji predstavljaju opasnost moraju se postaviti odgovarajui trajni znaci upozorenja ili uputstva.

5. ZAHTJEVI U VEZI SA POGONSKOM ENERGIJOM

Zahtjevi za vrstu i kvalitet pogonske energije su odreeni odgovarajuim propisima. Sredstva za rad na elektrini pogon koja se koriste u mainskim radionicama, koje su u veini sluajeva opremljene aparatima za varenje koji koriste acetilen i kiseonik, a nerijetko i drugim opasnim materijama, moraju udovoljiti zahtjevima posebnih tehnikih propisa. Sredstva rada koja su pogonjena sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem moraju biti smjetena u posebnu prostoriju sa odvodom ispunih gasova izvan objekta i dovoenjem svjeeg vazduha. Temelji moraju biti takvi da ne prenose vibracije na objekt. 5.1. Rukovanje i upravljanje Sredstvo za rad mora imati ureaj za putanje u pogon i zaustavljanje (npr. prekida, sklopka, pedala, ruica i sl.). Mora postojati nain ili ureaj za rastavljanje od izvora energije (zavisno o vrsti energije, npr.prekida, rastavlja, glavni ventil i sl.). Ureaj za upravljanje mora biti tako konstruisan i smjeten da obezbjeuje radniku fizioloki poloaj tijela.Sredstvo za rad na kojem postoji opasnost za radnika mora na odgovarajuem mjestu imati ureaj za hitno zaustavljanje kojim se moe sprijeiti opasnost (npr. STOP prekida, ue i sl.).Aktiviranjem ureaja za hitno zaustavljanje ne smiju se pojaviti nikakve dodatne opasnosti.Rotorajui dijelovi i zamane mase koje treba zaustaviti u kratkom vremenu moraju imati ureaj za koenje. Ukoliko se radi o mainskoj radionici gdje su neka radna mjesta na visini veoj od 1 m (npr. U mainskim radionicama gdje se vri remont pomonih brodskih motora, remont propelera idr.), moraju imati siguran pristup i moraju biti ograeni vrstom ogradom visine 1 m. 5.2. Zatitni ureaji i naprave

13

Sredstva rada moraju biti tako projektovana i izraena da onemogue ulazak bilo kojeg dijela tijela radnika u opasnu zonu, to je najvaniji zadatak primjene mjera i sredstava za zatitu u mainskoj radionici. Zatita zaposlenih na sredstvu za rad obezbjeuje se konstrukcionim rjeenjem sredstva ili njegovog dijela i to: 1. izborom odgovarajueg konstrukcionog materijala, 2. prikladnim oblikovanjem maine ili uraaja, 3. zatvaranjem u kuita pokretnih dijelova, elektrine opreme i drugih izvora opasnosti 4. ugradnjom izolacijskog materijala za zatitu od udara elektrine struje,za toplotnuizolaciju za zatitu od buke i vibracija te za zatitu od jonizacijskog i nejonizacijskog zraenja, 5. ugradnjom odgovarajue mehanike i elektrine opreme i instalacija (ureaji zazatitno blokiranje, ureaji za zatitu od elektrinog udara, zatitu preoptereenja i dr.) 6. hermetizacijom tehnolokog procesa 7. automatizacijom i daljinskim voenjem procesa Za tu namjenu sredstva za rad trebaju biti snabdjevena: 1. 2. 3. 4. zatitnim napravama, zatitnim ureajima, zatitnim blokadama, ureajima za daljinsko upravljanje (za specifina sredstva)

Zatitne naprave (ograde, kuita, branici, titnici i sl.) su djelovi sredstva rada koje onemoguuju ulazak bilo kojeg dijela tijela radnika u opasnu zonu, a titi radnika i od rasprsnua, loma, poara, eksplozije, trovanja i sl. Zatitne naprave moraju udovoljiti sljedeim uslovima: 1. da su dovoljnovrste i otporne
2. da su izraene od prikladnog materijala

3. da su odgovarajuih dimenzija 4. da svojim poloajem i izvedbom ne stvaraju nove izvore opasnosti, 5. da se mogu skinuti bez upotrebe alata Zatitni ureaji su dijelovi sredstva za rad koji slue za zatitu radnika i koji, izmeu ostalog: 1. onemoguavaju ulazak bilo kojega dijela tijela u opasnu zonu (dvoruno upravljanje, daljinsko voenje procesa i sl.) 2. osigurava sredstvo rada od previsokog pritiska ili previsoke temperature (sigurnosni ventili, ograniava temperature termostat i sl.)
14

3. onemoguava nekontrolisani rad (regulacioni sklopovi, elektromagnetni ventili i sl.) Zatitne blokade su dijelovi sredstva za rad koji osiguravaju meusobno djelovanje zatitnih naprava i zatitnih ureaja, npr.:
1. ogranienje hoda reznog alata

2. ogranienje dizanja tereta 3. ogranienje istodobnog izvravanja vie operacija 4. nemogunost pokretanja sredstva rada ako nisu u funkciji zatitne naprave ili ureaji 5. ogranienje brzine i sl. Ureaj za daljinsko upravljanje trebaju se na sredstvima za rad izvesti u sluajevima:
1. kada se radi na maini/ureaju sa toplotnim zraenjem

2. kada se radi sa mainom/ureajem sa opasnim zraenjem (rentgenski aparati) 3. kada se radi sa mainom/ureajem koja stvara buku iznad doputenog nivoa 4. kada se radi sa mainom/ureajem, a pritom se u radu oslobaaju razliite materije tetne za ivot i zdravlje radnika (gasovi, pare, aerosoli i dr.) 5. kada se radi sa specijalnim mainama kod kojih se daljinskim upravljanjem moe postii bolja preglednost rada, a time i vea sigurnost pri radu. Kontrolni instrumenti i signalni ureaji Kada se na sredstvu rada osigurava nadzor nad sigurnim radom kontrolom parametara rada(npr. struje, napona, temperature, brzine i sl.), na sredstvo rada se postavljaju kontrolni instrumenti. Oni se moraju odravati i badariti u propisanom periodu. Signalni ureaji (npr.zvuni, optiki i sl.) upozoravaju radnika na opasnost. Sredstva rada pri kojima se stvara statiki elektricitet Ako se na sredstvu rada javlja statiki elektricitet koji moe izazvati eksploziju, poar ili smetnjuu proizvodnji moraju se primjenjivati standardi za zatitu od statikog elektriciteta. Zavisno o tehnolokom procesu, koriste se razliite mjere i standardi zatite od statikog elektriciteta: 1. Uzemljenje 2. Odravanje odreene vlage u vazduhu 3. Koritenje antistatikih premaza 4. Koritenjem poluprovodljivih materijala za podove ili zidove 5. Jonizacija vazduha Navedene mjere se mogu kombinovati tako da daju najbolje rezultate, a da ne tete tehnolokom procesu.
15

Sredstva rada pri kojima se oslobaa praina Na sredstvima rada kod kojih se pri radu stvaraju odreene koncentracije praine postoje opasnosti od: 1. eksplozije uslijed stvaranja eksplozivnih smjesa praine i 2. oboljenja radnika kada rade u prostorijama gdje se stvara praina iznad MDK4. Takva sredstva rada trebaju biti smjetena u posebnu prostorije ili osigurati efikasni lokalni odsis praine s mjesta nastajanja opasnih koncentracija praine. Odsisni ureaj praine mora biti povezan s ureajem za putanje sredstva rada u pogon. Sredstva rada pri kojima nastaju buka i vibracije Sredstva rada kod kojih se pri radu stvaraju buka i vibracije (razne brusilice, builice, sjekai idr.) moraju biti tako izvedena da nivo buke i vibracija bude u granicama zahtjeva propisa obuci i vibracijama. Ako sredstvo za rad proizvodi buku veu od doputene, moraju se primijeniti sve ostale tehnike mjere za zatitu radnika: 1. zvuna izolacija 2. smjetaj sredstva rada u posebnu prostoriju 3. posebna izvedba temelja sredstva rada 4. izdvajanje radnika u izolacijsku kabinu 5. izdvajanje radnika u drugu prostoriju s daljinskim upravljanjem Radnicima se moraju osigurati lina zatitna sredstva za zatitu sluha i skratiti vrijeme rada u takvim prostorijama prema rezultatima ispitivanja. (frekventna analiza buke sa doputenim vremenom izlaganja radnika). Na kraju je potrebno naglasiti da se sve naprave i ureaji koji slue za zatitu moraju konstruisati i instalirati tako da ne remete proces rada. Pored svih ovih mjera, metoda, pravila i standarda koje se sprovode u cilju zatite na radu, vai jo jedno pravilo, a to je da se moraju maksimalno koristiti odgovarajua lina zatitna sredstva i oprema.

6. KALJENJE
Pod termikom obradom podrazumjeva se proces obrade proizvoda metala i legura pomocu toplotnog uticaja s ciljem promjene strukture grae u vrstom stanju i poboljanja mehaikih, fizikih, i tehnolokih osobina. Termika obrada je u metalopreraivakim preduzeima jedan od najvanijih tehnolokih zahvata kojim se najee presudno utie na nivo kvaliteta proizvoda. Kaljenje je jedan od postupaka termicke obrade metala , koji se sastoji iz zagrijavanja elika na temperaturu 30-50 stepeni Celzijusevih iznad kritine take kod Ac3 ( eutektoidnih) i A1,3
16

( nadeutektoidnih elika), dranja na ovoj temperaturi i brzog hlaenja u vodi, ulju, na zraku ili nekom drugom sredstvu za kaljenje. Najee se hladi zajedno sa pei, gdje se pe ugasi sa elikom koji je jo unutar nje. Radnici u ovakvim industrijama su izloeni velikim opasnostima na radu. S toga se na sve mogue naine pokuava zatiti zdravlje radnika i poveati njihova produktivnost na radu. 6.1 Opasnosti i mjere zatite pri radu U industriji obrade metala u postrojenju termicke obrade metala radi spreavanja zagaivanja ovjekove ivotne okoline odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lako zapaljive, otrovne ili agresivne tvari moraju se predvidjeti posebne kanalizacione mre. Moraju imati ugraene ureaje za proiavanje, odmaivanje ili neutralizaciju voda prije njihovog isputanja u gradsku kanalizacionu mreu ili septiku jamu. Otpadne tehnike vode pri ijem mijeanju moe doi do kemijskih reakcija i stvaranja otrovnih tvari ili eksplozivnih spojeva moraju se odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima koje moraju biti poloene u zemlju. Sve otpadne vode moraju se uiniti nekodljivim prije putanja u kanalizaciju. Nije dozvoljeno odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga organizacije u gradsku kanalizacionu mreu, rijeke, jezera, more, kanale i slino, bez prethodnog proiavanja. Radi odstranjivanja tetnih otpadaka i njihovog deponiranja mora se izabrati mjesto koje mora biti ureeno tako da se iskljui mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i ovjekove radne i ivotne okoline. Razvod energetskih instalacija elektrike, plina, pare, komprimiranog zraka, ulja i sl. do pojedinih potroaa u krugu organizacije potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zatiene od mehanikog oteenja. Instalacije moraju biti postavljene na mjestima koja iskljuuju mogunost da se na njih razlije rastaljeni metal ili ljaka. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima. Prikljuivanje crijeva pneumatskih alata za crijevne izvode zranih vodova i njihovo skidanje moe se vriti samo poslije obustavljanja dovoenja zraka. Privrivanje crijeva za prikljuke cjevovoda i alata mora se vriti odgovarajuim stezaima. Regulaciona armatura cjevovoda mora se postaviti na sigurna i dostupna mjesta za opsluivanje ili se mora osigurati daljinsko upravljanje. Na mjestima gdje su postavljene armature sa stalnim opsluivanjem mora se osigurati odgovarajue osvjetljenje. Zabranjena je ugradnja sistema vodenog i parnog grijanja u prostorijama gdje se proizvode i skladite aluminijske, magnezijske i druge egzotermne smjese kao i metalni natrij, kalij i druge tvari koje se u kontaktu s vodenom parom razlau uz eksploziju ili dolazi do paljenja. Ugraivanje cjevovoda koncentriranih kiselina na mjestima rada i prolazima nije dozvoljeno. Ugraivanje cjevovoda za transport zapaljivih, otrovnih i nagrizajuih tvari nije dozvoljeno preko pomonih i administrativnih prostorija, razvodnih ureaja, elektroenergetskih prostorija i
17

sistema za ventilaciju. U proizvodnim i skladinim prostorijama gdje se nalaze otrovne tvari kao i tvari koje stvaraju eksplozivne koncentracije plinova, para ili praine mora se vriti stalna kontrola radne okoline. Komandni pultovi, gdje se javljaju poveane tetnosti i opasnosti, moraju se smjestiti u posebne kabine u kojima su osigurani propisani radni uvjeti. Komandni mehanizmi ureaja i sistema transporta moraju imati sigurnosne ureaje za blokiranje kojima se osigurava propisani redoslijed operacija. Radnicima organizacija je duna osigurati koritenje osobnih zatitnih sredstava, ureaja i naprava prema utvrenim vrstama i opsegu opasnosti pri obavljanju odreenih poslova.

Slika 6. Sredstva za zastitu na radu Transporteri sirovina ija cijela duina trake nije vidljiva s mjesta ukljuivanja u pogon, moraju biti opskrbljeni sigurnosnom sajlom za iskljuivanje koja je postavljena cijelom duinom transportera. Transporteri moraju biti opskrbljeni zvunom ili svjetlosnom signalizacijom, kojom se objavljuje putanje transportera u rad. U cilju spreavanja prodiranja praine iz prijemnih bunkera u drobilicu ili mijealicu ne smiju se bunkeri pri isputanju sirovine potpuno isprazniti. Dodavanje materijala u drobilicu, ureaj za mljevenje i transport usitnjenog materijala mora biti mehanizirano. Ukljuivanje u rad drobilice i ureaja za mljevenje mora biti blokirano startnim ureajima napajaa kojima se onemoguuje dovoenje materijala u ove ureaje za vrijeme pogona. Ureaji za ukljuivanje u rad sistema za drobljenje i mljevenje moraju biti blokirani na nain da se ti ureaji ne mogu pustiti u rad bez ukljuenih ureaja za vlaenje materijala ili vlano otpraivanje pri drobljenju i mljevenju. Prije ulaska radnika u drobilicu ili ureaj za mljevenje radi ienja, pregleda ili popravka, elektromotorni pogon mora biti iskljuen, a na ureajima za ukljuivanje moraju biti postavljeni znakovi upozorenja sa naznakom zabrane ukljuivanja zbog popravka. Ukljuivanje ureaja za drobljenje ili mljevenje smije vriti samo rukovaoc odnosnog ureaja. Iskljuivanje drobilice ili mijealice iz pogona (osim u sluajevima kvarova) dozvoljeno je samo onda kada je cjelokupan materijal preraen, a dodava materijala prethodno ispranjen i iskljuen. Pri ulasku u drobilicu ili mijealicu radnici moraju koristiti sigurnosne pojase i druga odgovarajua osobna zatitna sredstva. Preglede i popravke unutranjih dijelova drobilice ili mijealice vre najmanje dva radnika od kojih se jedan nalazi nad otvorom
18

za punjenje a iji je zadatak da osigura siguran rad. Pri obavljanju radova postavljaju se privremeni drveni poklopci nad otvorom za punjenje drobilice ili mijealice radi spreavanja sluajnog upadanja stranih predmeta. Kod drobljenja materijala pri ijem se mljevenju moe stvoriti eksplozivna smjesa moraju se poduzeti mjere zatite od eksplozije. Zabranjeno je uzimanje uzoraka iz mlina kada je u radu. Razmak izmeu osi rotacionih suara mora biti najmanje tri promjera najveeg bubnja, a razmak od eone strane loita suare do zidova zgrada mora iznositi najmanje 5 m. Rotacione suare moraju biti opskrbljene ureajima za usisavanje plinova i hvatanje praine. Svi otpadni plinovi prije putanja u atmosferu moraju se preistiti. Prije putanja postrojenja za prenje u rad potrebno je provjeriti: - ope stanje i sigurnost cjelokupnog postrojenja, - sistem za hlaenje vodom, - ispravnost mjerno-regulacionih instrumenata i sigurnosne instalacije. U pogonima prionice, zbog mogunosti pojave poveanih koncentracija sumpor-dioksida, svaki radnik mora imati kod sebe sredstvo za zatitu organa za disanje. Za vrijeme rada ureaja za sinterovanje (aglomeraciono prenje) nije dozvoljen prilaz radnicima u opasnu zonu ureaja. Radi spreavanja moguih kvarova kojima se ugroava sigurnost radnika na radu, sistemi za hlaenje pei moraju imati kontrolnu-mjernu instrumentaciju sa signalizacijom i blokadom kojom se u sluaju povienih temperatura iskljuuje pogon. Cjevovod za dovoenje zraka u pe mora imati sigurnosni ureaj kojim se spreava prodiranje plina iz pei u sluaju prestanka upuhivanja zraka. Instalacija za dovoenje zraka u pe mora biti opskrbljena zvunom i svjetlosnom signalizacijom. Prije putanja pei u rad treba provjeriti hermetinost rashladnog sistema u pei. Dovoenje materijala do plamenih pei mora se vriti transporterima zatvorenog tipa ili na drugi nain kojim se osigurava siguran rad radnika. Sistem za transport mora imati sigurnosne ureaje za blokiranje kojima se osigurava propisani redoslijed operacija, ako se dovoenje materijala do plamenih pei vri transporterima zatvorenog tipa. ariranje pei mora biti mehanizirano, a brtvljenje izvedeno tako da se onemogui oslobaanje praine i plinova. ariranje ljevaonikih pei malog kapaciteta moe se vriti i runo. Dovod zraka, kisika i goriva mora imati automatsku blokadu kojom se iskljuuje dovod kisika i goriva u pe u sluaju kvara na sapnicama i mlaznicama. Pei moraju biti opskrbljene ureajima za odvod plinova koji omoguavaju stalan podtlak u pei. irina slobodnih prolaza oko pei mora biti najmanje 3 m. Uklanjanje naljepaka, ozidavanje i popravak pei moe se vriti ako temperatura u pei nije vea od 313 K (40 C). U izvanrednim sluajevima, kada je potrebno obavljati manje zahvate u pei pri temperaturi veoj od 313 K, organizacija je duna propisati posebna uputstva za rad kojima se osigurava rad na siguran nain. Na platformama elektrinih pei smiju se nalaziti samo neposredni izvrioci. Zabranjeno je unoenje vlanog i nauljenog materijala u pei.

19

Slika.7 Prionica Elektropei se moraju iskljuiti iz pogona u sljedeim sluajevima: 1. ako se utvrdi oteenje vodia razliitih faza ili mogunost spoja elemenata pod naponom sa metalnom konstrukcijom koji bi doveli do kratkog spoja, 2. pri nestanku vode za hlaenje u sistemu za dovod , 3. kod loma elektrode, 4. u svim sluajevima kada daljnji rad pei moe da utjee na sigurnost radnika na radu. Dodatna ariranja pei mogu se obavljati samo kada je pe iskljuena. Sistem za hlaenje elektropei vodom mora biti hermetian i opskrbljen automatskom kontrolom i signalizacijom. Podizanje i sputanje elektroda kroz poklopac elektrolune pei mora biti mehanizirano i upravljano sistemom daljinskog upravljanja. Mehanizam za podizanje i sputanje elektroda mora biti opskrbljen krajnjim iskljuivaima. Metalne konstrukcije i platforme elektropei moraju biti zatiene od previsokog napona dodira. Svi otvori na pei moraju biti zatvoreni poklopcima osim u toku ariranja pei, metalurke obrade. Pod oko pei mora biti ravan, bez rupa i pukotina i izraen od vatrostalnog materijala. Unutranje povrine prostorija i objekata u kojima se obavljaju procesi metalurgije moraju biti obraeni posebnim premazima radi kompaktnosti i izbjegavanja hrapavih povrina. Prostorije u kojima su smjeteni strojevi moraju imati izveden sistem ope i posebne ventilacije kojim se osigurava usisavanje praine, plinova i dima, tako da njihova koncentracija bude ispod maksimalno dozvoljene koncentracije propisane po standardu. Sistem za odvoenje praine na oruima za rad mora biti povezan s ureajem za ukljuivanje orua za rad tako da se orue za rad ne moe staviti u pogon ako sistem za otpraivanje nije ukljuen.

20

7. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI SJEENJU,GLODANJU I BRUENJU

Radnicima koji obavljaju odreene poslove odnosno radne zadatke moraju se osigurati odgovarajua osobna zatitna sredstva prema vrsti posla koji obavljaju i utvrenim tetnostima, a radnici su duni da ih namjenski upotrebljavaju i da ih odravaju u ispravnom stanju. Sva mjesta, na kojima moe doi do pada radnika u dubinu kao to su bazeni, jame, kanali i sl. moraju biti ograena, a pri radu nou i osvijetljena svjetlou jakosti najmanje 30 luxa.Sigurnosnom ogradom moraju biti ograena i mjesta na kojima su smjeteni spremnici i posude koje sadre vrue, jetke i otrovne tvari, kao i druga mjesta na kojima moe doi do ugroavanja ivota i zdravlja radnika. Strojevima smiju rukovati samo oni radnici koji su osposobljeni za obavljanje tih poslova na siguran nain kojim se osigurava rad bez ugroavanja vlastitog i tueg ivota i zdravlja. Dijelovi strojeva koji se pokreu, osim reznih alata i transportnih traka, moraju biti ograeni sa svih strana. Runi alati na mehanizirani pogon moraju imati ureaj za zaustavljanje kojim se zaustavlja pogon pri isputanju alata iz ruku. Strojevi i ureaji koji se u toku rada premjetaju moraju se prije poetka rada na odreenom mjestu na siguran nain uvrstiti. Pri obradi kratkih i uskih komada moraju se upotrebljavati posebne pomone naprave za njihovo potiskivanje i pridravanje. Prije poetka rada na stroju, radnik mora provjeriti da li je alat stroja ispravan, pravilno postavljen i sigurno privren, te da li su zatitne naprave ispravne, dobro postavljene i sigurno privrene. Na stroju smiju biti postavljeni samo oni alati koji se koriste za odreenu tehnoloku obradu materijala. Alati koji nisu potrebni u fazi rada stroja moraju se sa stroja skinuti i odloiti na odgovarajue mjesto. Brzina obrade na stroju mora biti odreena prema karakteristikama stroja, alata i materijala kojim se obrauje. Privrivanje i skidanje alata sa stroja smije se obavljati samo uz pomo za to predvienog alata prema uputama za rukovanje i odravanje stroja. 7.1. Sjeenje Mehanike kare : visina ograde treba da odgovara debljini komada koji se ree.Stroj se ne smije stavljati u pogon dok predmet rada nije dobro ispravno namjesten.Valja paziti na dobru rasvjetu. Rune krune pile moraju imati pokretnu zatitnu napravu koja pri praznom hodu pokriva cijeli obod lista pile.Debljina razdvojnog klina na stolu krune pile mora biti manja od irine reza, a najmanje za 1/4 vea od debljine lista pile.Razdvojni klin mora biti postavljen tako da mu vrh ne bude nii od dna najvieg zupca pile.Razdvojni klin mora biti podjednako udaljen od vrhova zubaca pile.Udaljenost ne smije biti vea od 10 mm niti manja od 3 mm. Ako se na krunoj pili koriste listovi pila razliitih promjera, moraju se postavljati razdvojni klinovi odgovarajuih dimenzija s mogunou horizontalnog i vertikalnog namjetanja i sigurnog uvrenja.

21

Ureaji za podizanje i sputanje lista krune pile i zatitne kape moraju se ugraditi prema uputama proizvoaa tako da se omogui siguran rad radnika. List krune pile iznad i ispod radnog stola mora biti pokriven zatitnom napravom osim onog dijela kojim se neposredno ree. Zatitna naprava lista krune pile mora biti uvrena tako da se za vrijeme rezanja ne moe pomicati uzdu ni okomito na list pile. Zatitna naprava lista krune pile mora biti postavljena tako da ne umanjuje vidljivost rezanja ali najvie do 6 mm iznad predmeta koji se obrauje. Ako je predmet koji se obrauje neravan, zatitna naprava postavlja se na visinu prema najviem dijelu predmeta. irina raspora u stolu krune pile mora biti za 1 - 3 mm ira od irine razvoda zubaca pile. Pri rezanju materijala koji je se u toku obrade moe pomicati odnosno okretati mora se koristiti naprava za spreavanje okretanja odnosno prevrtanja materijala.

Slika 8. Kruna pila Krune pile s vie listova i automatskim posmakom materijala moraju imati ureaj za zatitu od povratnog udarca.lanci u zatitnoj napravi protiv povratnog udarca odbaenog materijala ne smiju biti od mekog ili krtog materijala, a njihova irina ne smije biti vea od 10 mm. Potisni valjci za automatsko pomicanje materijala na krunu pilu moraju biti zatieni vrstim oklopom.List krune pile s njihalicom mora biti pokriven vrstom zatitnom kapom do visine rezanja.Popreni hod klatne i povlane pile mora biti ogranien tako da list pile ne moe prijei kraj radnog stola. List trane pile mora biti pokriven zatitnim oklopom po cijeloj duini, osim dijela kojim se ree, najvie do 6 mm iznad predmeta koji se obrauje.

22

Slika 9. Trana pila Zatitni oklop mora na siguran nain spreavati iskakanje lista pile ili njegovih dijelovi.Pomina zatitna naprava lista pile od oklopa vodeeg kola lista pile do predmeta obrade, mora biti izvedena tako da se moe sigurno namjetati i mehaniki uvrstiti na odabrani poloaj. Runo podeavanje vodilice lista trane pile moe se vriti samo dok pila nije u radu.Pri rezanju neravnog materijala moraju se koristiti ureaji koji spreavaju okretanje odnosno prevrtanje materijala za vrijeme obrade. 7.2. Glodanje Kod brzohodnih glodalica mora se upotrebljavati specijalni alat namijenjen za velike obodne brzine, a dimenzije alata moraju biti u skladu s karakteristikama strojeva.Na glodalici je zabranjena upotreba osovinskog nastavka - trna bez upotrebe gornjeg leaja, osim ako je konstrukcijom stroja od proizvoaa predviena upotreba osovinskog nastavka - trna bez gornjeg leaja.Obrada materijala smije se vriti samo okruglim glavama - draima noeva, osim ako je proizvoa stroja predvidio drugaije. Rotirajui alat kod radova sa ili bez vodilice mora biti zatien odgovarajuom zatitnom napravom. Glava lanane glodalice mora biti prekrivena zatitnim oklopom do najnieg poloaja.Zatitni oklop ne smije dodirivati lanac sa strane vodilice.Predmet obrade se ne smije pridravati rukom, ve mora biti uvren draem.Alat nadstolne glodalice mora biti zatien odgovarajuom zatitom.Svi alati strojeva za epovanje moraju biti zatieni osim na mjestu rezanja. Hod gornjeg i donjeg alata mora biti podeen tako da onemogui zadiranje jednog alata u drugi.Kod obrade metala nepravilnog oblika mora se koristiti naprava za voenje predmeta.

23

Slika 9. Glodalica 7.3. Bruenje Opasnosti nastaju od leteih estica materijala i brusnog kola te sitne praine, zatim od rasprsnua brusnog kola i dodira s njime. Glavne zatitne mjere sastoje se u upotrebi zatitnog oklopa, prirubnica brusnog kola propisane kvalitete i doputene obodne brzine. S obzirom na posebnu opasnost od brusilice postoji prilino opsena literatura o zatitnim mjerama.Zatitni oklop zatiuje od letih estica materijala i od sitne praine. Prirubnice slue samo kao drai brusnihkola, a upotrebljavaju se jedino u sklopu sa zatitnim oklopom. Promjer prirubnica za suho bruenje i kod brusova od korunda mora iznositinajmanje 1/3 a kod brusova za mokro bruenje najmanje promjera brusa . Ako je obodna brzina brusa vea od 11m/s , promjer prirubnice mora iznositi najmanje polovinu promjera brusa. Pokretni i nepokretni valjci na cilindrinim brusilicama kao i brusna traka moraju biti zatieni i od sluajnog dodira po cijeloj duini. Kod tanjurastih i drugih brusilica dio brusne ploe i njen obod koji se ne upotrebljava mora biti zatien oklopom, a radni stol mora biti to blie primaknut brusnoj ploi.Kod rada na tranim brusilicama mora se na pogonskom i vodeem kolu brusne trake izvesti zatitna naprava s ugraenim mehanikim sistemom za odsis brusne praine.Hod radnog stola mora biti mehaniki osiguran od mogunosti ispadanja iz vodilice.

24

Slika 10. Brusilica Za kombinirane strojeve za obradu metala i slinih materijala na kojima se obavlja vie radnih operacija primjenjuju se pravila zatite na radu propisana za svaku pojedinu radnu operaciju. Kod rada na kombiniranom stroju za obradu metala i slinih materijala i ako se kod izvoenja radnih operacija koriste pojedini alati, moraju se alati koji se pri obradi ne koriste, zatititi ili skinuti. 8. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI ZAVARIVANJU Radovi zavarivanja,toplotnog rezanja i lemljenja mogu se obavljati samo na mjestioma pripremljenim u skladu sa propisanim normativima tehnike i protivpoarne zatite. Oprema,aparati, ureaji i pratee instalacije za zavarivanje mogu se upotrebljavati samo ako su ispravnom stanju i prilagoeni vaeim tehnikim propisima. Mjesta za zavarivanje mogu da budu stalna i privremena. Stalna mjesta za zavarivanje su ona mjesta na kojim se , u tehnolokom procesu proizvodnje ili u radionicama, zavarivanje oavlja stalno ili sa kratkim prekidima. Privremena mjesta za zavarivanje su mjesta na kojima se zavarivanje obavlja prema potrebi i u vrijeme odreeno u odobrenju. Zavarivajne mogu da obavljaju radnici struno osposobljeni za rukovanje i upotrebu opreme za zavarivanje i upoznati sa propisanim mjerama zatite na radu koje treba preduzeti prilikom zavarivanja. Ruzkovodilac radova ne smije dozvoliti da zavarivanje obavljaju rradnici koji ne ispunjavaju propisane uslove. Neposredno odgovorna lica moraju prethodno da budu upoznata sa zakonskim obavezama, odgovornou i mjerama zatite od poara i eksplozije, kao i sa drugim mjerama koje treba preduzeti prilikom korienja opreme za zavarivanje i izvoenje radova. Stalna mjesta za zavarivanje moraju da budu prostorno poarno izdvojena. Ako se u tehnolokom procesu proizvodnje koriste zapaljivi materijali, zapaljive tenosti ili gasovi, stalna mjesta za zavarivanje moraju da budu izdvojena kao poseban poarni sektor, tako da zidovi, vrata, pod i tavanica obezbjeuju otpornost na vatru najmanje 2 sata. Kada su stalna mjesta za zavarivanje u radionici, radionica mora da bude poarno izdvojena od drugih prostorija ili objekata i sagraena od ne zapaljivog ili teko zapaljivog materijala, sa ne zapaljivim podom i
25

tavanicom, propisno izvedenom gromobranskom i elektrinom instalacijom i ureajima za ventilaciju.Zavarivanje na privremenim mjestima moe se obavljati samo poslje pribavljenog odobrenja, koje izdaje ovlateni radnik organizacije udruenog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice, gdje se obavljaju radovi zavarivanja. Odobrenje se izdaje na osnovu privremenog zahtjeva izvoaa radova zavarivanja. 8.1. Gasno zavarivanje Prilikom rukovanja sa punim buradima Ne otvarati ih nikad elinim sjekaem jer postoji opasnost da se pojavi varnica i doe do eksplozije. Umjesto njega, upotrebljavati alat izraen od mesinga ili bronze. Tokom pranjenja skupiti ostatke kalcium karbida (obno u prahu) u neko posebno bure. Nikako ih ne bacati na pod, jer on moe i da se ovlai. Tako skupljen prah potapati u sud sa velikom koliinom vode, pod uslovima da se sud nalazi u prinudno provjetravanoj prostoriji ili slobodnom prostoru, koji je udaljen od bilo kakvog plamena. Prilikom rukovanja sa praznim buradima Skladititi praznu burad tek poto suprethodno oprani. Burad ne treba koristiti kao sjedite prilikom zavarivanja ili toplotnog rezanja gasnim plamenom jer mjeavina vazduha i acetilena, stvorena dodirom zaostalog kalcijum karbida sa vlagom, moe da eksplodira u dodiru sa varnicom istopljenog metala. Ukoliko se burad upotrebljavaju moraju da budu obavezno prethodno oprana. Prilikom putanja u rad razvijaa acetilena treba: esto prati metalnu korpu za kalcijum karbid ( kontaktni razvija) ili kutiju (razvija sa kapanjem vode na karbid) da bi se odstranio stvoreni kre, Mjenjati vodu prilikom svakog punjenja razvijaa, Redovnopregledati cjevovode i ventile koje kre moe da zapui

Nikad ne treba isputati vodu iz razvijaa koji je napunjen gasom, sa ciljem da se izbjegne zamrzivanje. Tokom rada razvijaa, takoer, postoji opasnost od stvaranje eksplozivne smjese. Zbog toga, preduzimati odreene mjere predstronosti: istiti razvija poslje svakog punjenja kalcijum karbidom;stalno projetravati prostorije u kojima se nalaze razvijai;predvidjeti,kada je to mogue, odstranjivanje razvijenog gasa;nikad ne treba prilaziti razvijau, naruito ako je otvoren, sa ne zatienom svjetiljkom ili plamenom; obavezno zabraniti puenje u okolini razvijaa; nikad ne treba odmrzavati razvija plamenom. Ne treba otvarati razvija sve dok se gas sasvim ne odstrani. Takoer, ne treba ga otvarati prilikom ponovnog punjenja, npr.,ukoliko se na udaljenosti od 5m nalazi plamen ili vatra. Ne
26

treba utvrivati propustljivost suda razvijaa plamenom. Bezopasna je metoda provjere propustiljivosti sapunicom. Ne treba otpuavati razvodnu mreu acetilena mlazom kiseonika. Na alost, i pored preduzimanja svih mjera predstronosti prilikom putanja u rad i tokom rada, nije iskljuena mogunost pojave opasnosti. Da bi se opasnost svela na minimum, izrriito je zabranjeno da ne struna lica projektuju nove ili odravaju ve gotove razvijae. Isto tako zabranjene su bilo kakve dorade djelova, pa ak i ne predvien nain rukovanja sudom(kod prenosnih razvijaa), npr. Tumbanj, jer moe da doe do neeljenih promjena njegovih karekteristika, kao to je opasno poveanje koliine razvijenog gasa. Razvijai acetilena i acetilenske stanice Pregledi i ispitivanja opreme i orua za proizvodnju i punjenje acetilena u sudove, acetilenskih stanica za proizvodnju i razvoenje acetilena, kao i podstanica z napajanje i razvijanje acetilena vri se: Prije putanja u pogon, U roku od 3 godine od predhodnog ispitivanja za razvijae ( generatore) acetilena kompenzaciono-sabirne sudove, kompresore i njima pripadajuu opremu i pumpe rastvaraa, U roku od 6 godina od predhodnog ispitivanja za sve vrste ostalih sudova, kolektore, cjevovode sa prikljunim radnim mjestima za potroae i stanice za rastvara acetilena

Pokretni razvijai acetilena sa punjenjem do 10 kg kalcijum-karbida u jednoj sari ispituju se u roku od godinu dana do predhodnog ispitivanja. Pod acetilenskom stanicom podrazumjevaju sei cjevni vodovi za kiseonik i njima pripadajua armatura, a ako se razvoenje kiseonika vri sa centralnog mjesta pomou boca sa kiseonikom, smjetenih u posebnoj prostoriji. Opasnosti od eksplozije smjese gasova ACETILEN + VAZDUH ACETILEN + KISEONIK Najvea opasnot prijeti pri niem sadraju acetilena 7 13% u smjesi sa vazduhom, odnosno oko 30% u smjesi sa kiseonikom dakle u uslovima koji se prakino najee stvaraju a koje bi obavezno trebalo izbjei prilikom zavarivanja sudova. Pravila ponaanja kod upotrebe boca sa acetilenomi kiseonikom Radnici koji vre zavarivanje upotrebom boca acetilenom i kiseonikom moraju da se pridravaju sljedece pravila: Prilikom koritenja acetilena iz boce,otvaranje ventila mora da bude lagano i do kraja,
27

Prilikom postavljanja reduktora pritiska na bocu sa kiseonikom, za pitiva i navoj, kao i alat i ruke radnika ne smiju da budu zaprljane masnim materijalima, Boce moraju da budu zatiene od dejstva sunevi zraka Boce se ne smiju zagrijavati preko 35C Boce se nesmiju kotrljati niti skladititi u horizontanlnom poloaju Boce moraju da budu zatiene od pada pomou obujnica ili lanca

Parove boca treba stavljati tako da se redukcioni ventili ( proirivai) ne nalaze izmeu boca. Na taj nain ne mogu da se sudare niti otete. Osim toga, u sluaju nekog paljenja gasa u ventilu, nee biti dovedena u opasnost druga boca. Plaminski osigura potpuno zatiuje kompletni ureaj za gasno (acetilensko-kiseonino) zavarivanje.U sluaju eksplozije gasne smjese u gorioniku on spreava udar gasa u dovodnu gumenu cjev, a plamen gasi ugraena cjevica na principu Davyjeve svjetiljke. Istovremeno, plamenski osigura spreava zavarivanje sa preniskim pritiskom, jer isti mora premaiti 0,03 atm. Porast toplote za bocu pod pritiskom predstavlja povienje pritiska. Povienje toplote prema tome, predstavlja, opasnot od eksplozije! Pune boce uvjek tititi od jake vruine! Boce moraju da budu na rastojanju najmanje 5m od grejnih ureaja, odnosno 10m od otvorenihizvora vatre!

Slika 11. Sigurno privrene boce kod gasnog zavarivanja Prije iskljuivanja redukcionog ventila, slavinu boce nakratko vrijeme otvoriti. Prljavtina i vlakna od zapeetivaa bivaju oduvana. Gasni mlaz nikad ne upravljati na ovjeka! Takoer, ne
28

treba upravljati mlaz na druge boce pod pritiskom. Armature za gas su precizne naprave. Teina smotanih gumenh crijeva i gorjenika moe da oteti redukcione ventile, a pokazivanje manometara da uini pogreim. U tom neredu ventii mogu da se ne primjeeno otvore ili da promjene podeene veliine pritiska. Stoga: koristiti posebno napravljene oslonce za gumena crijeva, kao i za prenosna kolica. U sluaju sumnje da li gori gas ili kiseonik izlazi iz boce nikad ne probati plamenom! Treba etkicom namazati sumnjivo mjesto sa sapunicom ili drugim sredstvima koje pjeni. U takvom sluaju zamjeniti zaptiva ili pritegniti slavinu. Ne primjenjivati nikakvu silu! Crijeva za gas, kao pokretni dio ureaja za gasno zavarivanje,naruito su izloena opasnostima. Crijevo treba da je dugako najmanje 3 m. Boca koja se prevrne uvjek prestavlja opasnost. Teka boca prilikom pada moe nekog da povrijedi. Armature mogu da se otete i da vie ne zaptivaju. Prilikom pada sa vee visine boca moe ak da eksplodira. Boca za gas protiv pretvaranja uvjek treba osigurati lancima obujnicama, privrenim za zid ili posebnim staklom. Zavariva ili reza ne treba da imaju direktan dodir sa crijevima za gasove. Npr.,moe se desiti nepredvidivo cimanje koje, usljed nesigurnog stajanja zavarivaa, moe da dovede do pada ili eventualno proputanje gasa na nezapitvenim mjestima izazove natapanje njegovog odjela kiseonikom ili gorivim gasom. Naruita opasnost postoji od mogueg povratnog udarca! Iz toga razloga po pravilu, nikad ne stavljati crijeva za gas preko ramena. Gorionici za zavarivanje i toplotno rezanje koji su preko gumenih crijeva vezai sa bocama za gas, ne smiju nikada da se stave u neki sanduk ili sud. Hravi zapitveni ili neprimjetno malo otvoreni gasni ventili proputaju gas. Sud se moe napuniti mjeavinom gorivi gas- vazduh, koja je sposobna da eksplodira. Crijeva za gas po mogunosti ne treba polagati preko saobraajnog puta u radionici ili na gradilitu. Ako se to ne moe izbjei, crijeva za gas treba zatititi pomou posebnih mostiva za crijeva za gas. Svaki dio prostorije treba da ima posebna vrata sa spoljne strane, koji nisu povezani meusobno, niti sa zavarivakom radionicom. Zavarivaka radionica mora da bude odvojena od prostorije za smjetaj- uvanje gasova- protivpoarnim zidom, sa minimalnom vatrootpornou od 2 asa. Svaki zavarivaki posao predstavlja izvjesnu opasnost od poara. Prije svakog zavarivanja treba ispitati kuda rastopljene metalne estice mogu da se otkotrljaju. Kod preduzimanja mjera predostronosti, misli na ugroeni domet u prostoru ispod radnog mjesta.Potrai sve otvore prolaze i pukotine i dobro ih zatvori. U sluaju zavarivanja cjevovoda, nedostaje u unutronjasto cjevi potrebna koliina kiseonika iz vazduha. Tek iza kraja cijevi nastaje plamen kada ostatak gasa koji je jo sposoban da sagorjeva i jo uvjek zagrijan iznad take paljenja izae u slobodan prostor. Taj plamen prestavlja opasnost od poara, koji je udaljen od mjesta zavarivanja i u nekim sluajevima moe da se nalazi u drugoj prostoriji.
29

8.2. Elektrino zavarivanje Opasnosti prilikom zavarivanja otkrivenim elektrinim lukom: Od samog ureaja za zavarivanje, odnosno elektrinog napona Od elektrinog luka kao izvora svjetlosnog zraenja Od elektrinog luka kao izvora toplote Od razvijenih gasova, dimova, metalnih para i sl.

Prilikom zavarivanja elek. lukom postoji mogunost da doe do nesree. Uzrok nesree moe da bude sam ureaj za zavarivanje ( odnosno elektrini napon ), zatim elektrini luk kao izvor zraenja i elektrini luk kao izvor toplote.

Slika 12. Zatita kod elektrinog zavarivanja Nesree od elektrine struje Opasnot za zavarivaa moe biti ne samo napon u elektrinoj mrei nego i napon praznog hod aizvora struje za zavarivanje ako on iznosi vie od 42V, a zavariva je dobro uzemljen ili ako pri dobroj sopstvenoj izolaciji dospije u kolo struje izmeu komad akoji se zavaruje i runog kabla, za zavarivanje ili pak izmeu 2 kabla za zavarivanje. Potrebno je obratiti panju da svi
30

metalni djelovi, koji su pod naponom,budu dobro pokriveni. Prikljuak na elktrinu mreu se, po pravilu, obavlja preko utikaa, koji mora biti mehaniki otporan i dobro izolovan od dodira. Prikljuak sa strane mree vri se preko stege koja je, takoer moraju biti pokrivene radi osiguranja protiv dodira. Kuite aparata treba da je stalno uzemljeno, jer ma kakav spoj sa njim moe imati opasne posljedice, naruito ako zavariva doe u dodir s jedne strane sa tjelom maine, a sa druge strane, ne zatienim ( ne izolovanim) draem elektrode, tako da mu struja proe kroz tjelo. U sluaju prikljuka sa utikakom kutijom, uzemljenje se postie zasebno ilom u dovodnom kablu Zavarivanje u zatvorenim-skuenim prostorima Prilikom radova u rezervoarima(npr.kotlovima), cijevnim vodovodima i sl. I u sluaju radova u postrojenjima gdje je prostor skuen dozvoljeno je raditi samo jednosmjernom strujom . U se praksi za poveanje sigurnosti prilikom ovakvih radova najee koriste zavarivaki pretvara il ispravlja na niim naponom praznog hoda. Na kuitu ovih aparat treba da je utisnuta posebna oznaka. U sluaju transformatora, koriste se oni sa zatitnim prekidaem koji vii napon praznog hoda, najkasnije poslje 0,2 s uspostavljanja elektrinog luka, sniavaju na najvie 42V. Ovakav parat mora biti obiljeen na vidnom mjestu oznakom 42V a isto tako snadbjeven kontrolnim ureajem sa svjetleom sijalicom koja pokazuje da zatitni ureaj funkcionie. U sluaju radova u uskim, vlanim ili pregrijanim prostorijama, moraju se koristiti izolovane podloge i podmetai, zatim kone rukavice ili iz drugih materijala, koji izoluju tjelo prema podu, zidovima, djelovima aparata pod naponom ili slino. Pri ovakvim oteanim uslovima rada mora se obratiti posebna panja da prikljuak zavarivakog kabla bude dobro pokriven i da na izolaciji nema oteenih mjesta. Ogoljela mjesta predstavljaju za zavarivaa veliku opasnost. Popravak oteenog kabla uvijanje izolacionom trakom je nedovoljno. Danas se sve vie koristi postupak popravke suhim vulkaniziranjem , za neposrednu primjenu na licu mjesta . Opanost od zraenja Elektrini luk odaje svjetlosne zrake koje na oko djeluju kao jaka suneva svjetlost. A ova svjetlost je zasljepljujua. Osim vidljivih zrakova, iz elektrinog luka zrae nevidljivi zraci zv. Infracrveni i ultraljubiasti zraci. Toplotni zraci izazivaju poveanje temeperature. Ako ovi zraci djeluju na oko due vrijeme javit e se poveanje temperature ronjae i zjenice na 40C i vie , to moe vremenom da izazove ozbiljna oboljenja oiju ( katarakt). Iz ovog razloga obavezno je koritenje rune zatitne maske ili pokretne naglavne zatitne zavarivake kacige sa standardizovanim zatamnjenim zatitnim staklom. Upotrebom pokretne naglavne zatitne kacige, elektroluni zavariva ima neuporedivi preimustva, jer mu se oslobaa ljeva ruka ( ili desna) koju moe upotrijebiti u druge svrhe. Ispred skupog zatitnog stakla stavlja se, da bi se utedili izdatci zbog eih izmjena stakla, bezbojne ploice od obiog prozorskog stakla, koji se mjenjaju kad se otete il jako zaprljaju usljed brizganja. Prilikom
31

zavarivanja u zatitnim gasovima zraenje je naruito jako. Ovdje se esto koriste stakla sa odsjajem koja odbijaju jedan dio zrakova. Runa zatitna maska je prevaziena. Posredni zraci, oni koji potiu sa sausjednog radnog mjesta i koji pod izvjesnim okolnostima usljed odbijanja na zidovima mogu da pogode oko sa strane, naruito su kodljivi. Protiv ovog titimo se premazivanjem zidova tamnom bojom, koja upadne zrake ne reflektuje kao i noenjem naoala, po mogunosti sa specijalnim staklom i zatitom sa strane. Trebalo bi uopte da se elektrluni zavariva mnogo vie nego do sada navikne na noenje zatitni naoala. On na taj nain izbjegava istovremeno vrlo neprijatnu povredu komadiima troske (esto jo i vrue i otrobridne) koji lete velikom snagom na ruito prilikom ienja ava i tamo se najee tako uvrste da ih samo oni ljekar moe ukloniti, a zavariva je na nekoliko dana nesposoban za rad. Okviri zatini naoala treba da omogue noenje korekcionih naoala.

Slika 12. Zatita od zraenja pri elektrinom zavarivanju Nosei okvir mora biti od nezapaljive materije. Ultraljubiasti zraci mogu na nepokrivenim djelovima tjela da izazovu opekotine koe kao to je to sa jakim sunevim zracima. S toga, svi nepokriveni djelovi tjela (lice,vrat,ruke) od zraenja moraju biti zatioeni odgovarajuim zatitnim titovima ili rukavicama. Rukavice ispunjavaju, dakle, 2 zadatka jednovremeno: tite od struje i zraenja. Zraenje elektrinog luka ne djeluje na unutrnje organe, a pogotovo ne na polne organe. Lina zatitna sredstava Radi zatite od metalnih i drugih brizganja, zavariva nosi radno odjelo koje je po mogunosti ne zapaljivo, od dobrog materijala i koj etreba da bude pripijeno uz tjelo. U najveem broju sluajeva dovoljna je kona kecelja koja treba da je dovoljno dugaka i da gore dopire do vrata.
32

Za obuu se obino biraju dublje cipele ili izma. Pantalone zavariva ne smije da ulai u cipele ili izme ve treba da padaju preko njih, inae moe se dogoditi da uarena metalna varnica padne izmeu nogavice i cepele ili izme, i na taj nain izazove na nogoma teke opekotine. U ovom sluaju dobro je koristiti kao zatitu kone gamane- dokoljenice Ne obavljati ni jedan posao bez odgovarajuih linih zatitnnih sredstava! Ne upotrebljavati nepravilno nepropisna lina zatitna sredstva jer neodgovoran odnos prema njima moe, takoer, da ima teke posljedice! Ne korienjem linih zatitnihg sredstava, svuda gdje je to propisano i gdje su ona potrebna, stvara uslove za povreivanje i profesionalno oboljenje. Ugroavanje zdravlja od gasova, dimova i metalnih para Provjetravanje moe biti centralno i lokalno. Za vrijeme topljenja obloeih eletroda javljaju se gasovi i dimovi kao i metalne pare naruito prilikom upotrebe bazinih i celuloznih elektroda koji mogu u znatnoj mjeri da nadrae organe za disnje. Uticaj na samog zavarivaa ukoliko je manji, ukoliko je vei vazduni prostor koji pripada njegovom radnom mjestu. Provjetravanje utie pogodno. Ventilacija moe da bude centralna za cjelu radionicu ili svako radno mjesto moe da dobije zasebnu odsisnu instalaciju koja je najee u vezi sa radnim stolom. U upotrbi su razne konstrukcije sa donjim odvodom, sa odvodom sa strane ili gornjim odsisavanjem, pri emu su se kao nabolje pokazale instalacije sa gornjim odsisavanjem, jer koriste toplotno podizanje gasova.Maska zavarivaa je, isto tako dobra zatita, naruito one maske koje doseu ak do ispod brade i tite zavarivaa od gasova i dimova kao prosti runi i zatitni tit. Postoje i specijalne naglavne kacige sa sistemom za uduvanje ili usisavanje vazduha. Prilikom zavarivanja i lakih i obojenih metala u zatitnim gasovima danas se u svijetu koriste i posebne konstrukcije pitolja sa ugraenim sistemom za isisavanje. Ako se zavarivanje mora obavljati u skuenim prostorijama ili rezultatima i kotlovima neophodno je odgovarajue isisavanje vazduha. Mora se voditi rauna o dovoljnom dovoenju i odvoenju svjeeg vazduha po potrebi i pomou ventilatora. Ventilaciju tako dimenzionisati da nikad ne nastane promaja. Ventilacija u kotlovima ne smije se vriti uduvavanje kiseonika koji se uvlai u odjela i sniavca taku zapaljivosti odjela, tako da metalne varnice koje okolo brizgaju mogu da prouzrokuju teke opekotne, a u vie sluajeva su i dovele do pogibije. Ako prilikom zavarivanja cinka, mesinga i olova kao i pocinkanovih, poolovljenih ili premazanih limova olovnim bojama ventilacija nije dovoljna da odvede otrovne pare, zavariva mora da stavi zatitnu masku za disanje. Posebne mjere zatite od poara i eksplozije prilikom zavarivanja Objekat u kome se nalaze stalna mjesta za zavarivanje mora da bude izveden od materijala odgovarajueg stepena vatrootpornosti (zid podtavanica), elektrina instalacija izvedena u skladu sa vaeim tehnikim procesima,Ventilacija prostorija da bude efikasna u spreavanju stvaranju eksplozivnih koncentracija da objekat bude zatien gromobranskom instalacijom i do objekta obezbjeen ne smetan pristup vatrogasnim vozilima. Na stalnim mjestima zavarivanja ne smiju da se dre i upotrebljavaju lako zapaljive tenosti i zapaljivi materijali. Prilikom zavarivanja na privremenim mjestima zavarivanja, pod, odnosno prostor, mora da bude oien od zapaljvog
33

materijala u polupreniku od 10 m , od privremenog mjesta zavarivanja. A ako se ne moze da se ispuni ovaj uslov , onda se zapaljivi materijal mora da zatiti impregniranim prekrivaima, ili metalnim, ili azbestinim paravanima, ili zavjesama, tako da rubovi prekrivaa i preklopi budu ne propusni za varnice. Ako se prilikom zavarivanja podovi kvase, radnici koji vre elektrozavarivanje moraju da budu zatieni od moguih udara elektrine struje. U zoni zavarivanja unutar 10m od mjesta rada, svi otvori ili pukotine moraju da se prekriju, kako bi se sprijecio prelaz varnice u susjedne prostorije, i da se postae zavjese, ili ekran oko mjesta rada, ija visina ne smije da bude nia od 1,8m. Sistemi cjevnih vodova, transportnih traka i sl. mogu da prenose varnice do udaljenih zapaljivih materija moraju da budu protupoarno zatieni u skladu sa vaeim propisima ili van pogona. Zavarivanje se ne smije obavljati nametalnim pregradama, zidovima, tavanici ili krovu, koji imaju gorivu oblogu, niti na zidovima ili oregradama od zapaljivog materijala. Zavarivanje metalnih cjevi i drugih materijalnih djelova (konstrukcija nosaa ) koji su u dodiru sa zidovima, pregradama,tavanicama ili krovovima od zapaljivog materijalane smije se vriti u sluajevima da se zavarivanjem moe izazvati poar usljed toplotne provodljivosti. Prilikom zavarivanja metalnih zidova tavanica, krovova, cjevovoda i drugih, zapaljivi materijali na drugoj strani moraju da se uklone. Ako se zapaljivi materijal moze ukloniti, onda se na suprotnoj strani od mjesta rada postavlja vatrogasna straa. Na mjestima zavarivanja odgovarajui protupoarni aparati moraju da se dre u pripravnosti. Ako u objektu, gdje se vri zavarivanje postoje zidni hidranti vatrogasna crijeva sa mlaznicom moraju da budu spojena dovodnim cjevima i pripravna za upotrebu. Radnici koji obavljaju zavarivanje, moraju da budu obueni u ruovanju raspoloivom opremom za gaenje poara na mjestu zavarivanja i sistemom za uzbunjivanje u sluaju pojave poara. Kod izdavanja odobrenja za zavarivanje, ovlateni radnik mora da odredi pravo obavzno prisustvo vatrogasne strae za vrijeme obavljanja zavarivanja, u propisanim sluajevima. Vatrogasna straa sa odgovarajuom opremom i sredstvima za gaenje poara mora da ostane kod mjesta zavarivanja jo najmanje jedan as poslje zavretka zavarivanja.

ZAKLJUAK

34

Ovaj diplomski rad je koncipiran tako da omogui svakom itaocu da shvati opasnosti koje prijete u radnoj sredini kakva je industrija obrade metala i da shvati potrebu za upoznavanjem i primjenom mjera zatite na radu.Da bi rad bio to jasniji, osvrnuo sam se istorijski na pojavu potrebe poslodavaca i zaposlenih za sprovoenjem mjera zatite na radu i na nain kako su to radili prvi Inenjeri ZNR. Pored teorijskog pristupa problemu mjera zatite na radu u industriji obrade metala, pomenuo sam i neke konkretnei praktine primjere sprovoenja mjera propisanih pravilnicima u rijei i ilustracijama. Opisao sam neke najvanije tehnike obrade metala I opasnosti koje iz njih proizilaze. Takoe sam navodio i dijelove Zakona o radu koji se posebno odnose na pitanja vezana za zatitu radnika putem pravnih normi i obaveza koja se nameu poslodavcima ali i samim radnicima kao zaposlenima. Nedostatak u upoznavanju sa opasnostima, posljedicama i mjerama za tehniku i linu zatitu,nedovoljna uvjebanost u vrenju odreenih poslova i izvoenja sigurnih radnih postupaka,kao i pomanjkanje linog iskustva radnika est je uzrok za brojne povrede i nesree na radu. Eliminisanje ili ublaavanje ovih uzroka sastoji se u permanentnom obuavanju i vaspitanju radnika sa ciljem da se u njegovim stavovima prema radu i opasnostima postignu pozitivne promjene. U industriji obrade metala, svaki ureaj ili alatka za rad predstavlja potencijalnu opasnost za radnika. Opasnost je vea ukoliko se ta sredstva za rad ne koriste u skladu sa Pravilnikom i Zakonom o radu i ukoliko ih koriste lica koja nisu struno osposobljena za rad sa njima. Posebnu opasnost predstavlja obrada materijala na mainama za rezanje metala, obraivanje drveta, rezanje bravarskim alatima, drobljenje razliitih materijala, kao i svaka druga vrsta tehnolokog postupka pri kome dolazi do kretanjaestica materijala ili paradi izlomljenog alata. Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade materijala u industriji obrade metala ve mogu da nastupe i u drugima fazama procesa rada kao to je faza dopremanja sredstava za rad i materijala, njihovog skladitenja, pripreme za obradu. Ove opasnosti su utoliko vee ako se radi o materijalima ili dijelovima koji imaju isturene iljaste ili otre dijelove ili krajeve,kao npr.: limovi, profilisani materijali, ipkasti materijali, glodai, razne vrste noeva zamaine, alatke i razni drugi materijali i alati.Takoer kod varenja zracenje,stetni gasovi itd. Zbog svih tih opasnosti radnici su duni pridravati se pravila zatite na radu, i nositi odgovarajuu zatitu.

LITERATURA

35

1. Ekinovi S.: Postupci obrade rezanjem, Mainski fakultet, Zenica, 2003, 2. Radmilo M. Arsenijevi: Zavarivanje opasnosti i zatita,Ni,1981, 3. Cebalo R.: Alatni strojevi i obradioni sistemi,Zagreb.2000, 4. Prof.Dr.Ahmet Hadipai: Termika obrada metalnih materijala,Zenica,2006 5. Kraut: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb 1965. 6. Web: www.ram-rijeka.com 7. Web: http://www.iproz.hr 8. Kalajdi M.: Tehnologija mainogradnje, Univerzitet u Beogradu, Mainski fakultet, Beograd, 1981.

36

37

38

39

40

41

42

43