Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 4

Kinezi su otkrili Ameriku pre Kolumba ?

Pisac knjige "Ko je otkrio Ameriku?" Gevin Menzis tvrdi da Kolumbo nije prvi kroio na tlo Amerike, ve da mu je u tome pomogla mapa koju su Kinezi napravili jo 1418. godine

Kopija mape stare 600 godina koja dokazuje da su Kinezi, a ne Kristofer Kolumbo otkrili Novi Svet, pronaena je u prodavnici polovnih knjiga. Istorija ipak tvrdi drugaije, pa se tako ovih dana obeleava 521. godina od Kolumbovog otkria Amerike. Dokument je navodno kopija mape iz 1418. godine, koja datira iz 18. veka, a koju je ucrtao kineski admiral Zeng Hi, koji je detaljno prikazao Novi Svet. Dokazom je otkriveno da je kineski mornar ucrtao severnu hemisferu vie od sedam decenija pre Kolumba. Ovo su samo neke od pojedinosti koje je u svojoj knjizi Ko je otkrio Ameriku? napisao Gevin Menzis. - Tradicionalna pria o Kolumbu, koji je otkrio Novi Svet je fantazija, to je bajka naveo je Menzis.

Osim tvrdnje autora ima i onih koji navode da prvi stanovnici zapadne hemisfere nisu doli preko Beringovog moreuza, ve da su to bili kineski mornari, koji su prvi preli Pacifik, pre 4.000 godina. Menzis je takoe naveo da DNK markeri dokazuju da su ameriki Indijanci i ostali domorodci potomci azijskih naseljenika.

Takoe, on navodi da je velianstvena flota kineskih brodova, s komandantom Zeng Hijem na elu, plovila oko June Amerike ak 100 godina pre nego to je Ferdinand Magelan navodno postao prvi koji je to uinio. Menzis je posvetio 20 godina svog ivota istraujui i dokazujui da Kolumbo nije otkrio Ameriku.

Autor knjige veruje da je Kolumbo u stvari imao mapu koju je napravio kineski admiral Zeng He 1412. godine. U knjizi se navodi da je kopija mape otkrivena u prodavnici polovnih knjiga dokazala autorovu teoriju, a pronaao ju je Li Gang pekinki advokat. Menzis navodi da je jasno ucrtana Severna Amerika, obale, reke kao i Juna Amerika.Disertacija o ovome nije nova, ali otkrie kopije mape jeste. Li je mapu odneo na utvrivanje autentinosti u uvenu aukcijsku kuu Kristi u kojoj je ustanovljeno da je dokument veoma star i da se ne radi o novom falsifikatu. Nakon to je Li doneo mapu, Menzis je angaovao itav tim strunjaka koji su dodatno radili na utvrivanju autentinosti.

Naunici su zakljuili da je original nacrtan u periodu izmeu 1368. i 1644. godine, odnosno za vreme dinastije Ming.

Menzis veruje da su regioni na mapi u stvari Peru. On dodaje da su na karti prikazana kineska imena brojnih gradova i regiona u Peruu poput imena avan to je kinesko ime za zemlju pred etvu, kao i ulin to znai umsko drvo. Menzis nije kolovani istoriar, nema fakultetsku diplomu, bio je podmorniar u Kraljevskoj britanskoj vojsci. Uprkos tome on je angaovao est asistenata i uloio milione dolara u svoja istraivanja, a svoj dom u Londonu pretvorio je u istraivaki centar. Meutim, njegove teorije nisu prihvaene od strane zvanine akademske zajednice. - Ova knjiga je ravna onima o Elvisu u supermarketima naveo je svoje miljenje Felipe Fernandez Armesto, profesor istorije na londonskom univerzitetu.

ak i Vikipedija Menzisa smatra pseudo-istoriarem. Bilo kako bilo, stekao je milione vernih italaca i zaradio isto toliko novca od svojih knjiga.

KOLUMBOVO OTKRIE KLASINO TUMAENJE Istorijske injenice, meutim, govore da je Kristofer Kolumbo, pod zastavom kastiljanske panije, kroio na tlo Amerike 1492. godine. Putovanje je zapoeo na Kanarskim ostrvima, a posle 33 dana plovidbe Atlanskim okeanom iskrcao se na ostrvce Gvanahani, kom je dao ime San Salvador. Ovo putovanje i napori da se naseljavanje ostrva Hispaniola inicirala je pansku kolonizaciju Novog Sveta. Menzis je samo jedan od ljudi koji smatraju da Kolumbo nije bio prvi ovek koji je otkrio Ameriku. Postoje navodi da su Vikinzi doli do Amerike u 11. veku i osnovali malo mesto, meutim, dokazi za ovako neto nikad nisu pronaeni. Oko Kolumbovog otkria postoje mnoge kontroverze, pa se povezuje i sa smru miliona starosedelaca, kao i sa ropstvom. S druge strane mnogi ga smatraju veoma vanom istorijskom linou koja je ostavila traga i postavila dobre temelje za kulturnu ekspanziju Evrope.

You might also like