Graf je uredjeni skup G=(V,E) gdje je V neprazan skup, a e skup ili multiskup uredjenih parova iz VxV.

V je skup cvorova grafa G, a E skup grana. Graf je neorjentisan ako je e simetricna relacija na skupu V, odnosno ako za svako x, y V vazi (x, y) E => (y, x) E. Petlja je grana grafa koja pocinje i zavrsava u istom cvoru. Jednostavan graf je neorjentisan graf bez petlji i visestrukih grana. Multigraf je graf u kome su dopustene visestruke grane izmedju cvorova. Grafovi su izomorfni ako postoji bijekcija f: V1V2 takva da (x, y) E1 ako i samo ako (f(x), f(y)) E2. Izomorfne grafove najcesce poistovjecujemo. Cvorovi x, y su susjedni ako (x, y) E. Cvor x i grana u su incidentni ako je x jedan od krajnjih cvorova grane u. Potpun graf sa n cvorova (u oznaci Kn) je neorjentisan graf bez petlji u kome su svaka dva cvora susjedna. Graf F=(V,E) je bipartitan ako postoji particija skupa cvorova V na dva disjunktna bloka takva da u E ne postoji grana koja povezuje cvorove iz istog bloka. Kompletan bipartitan graf je bipartitan graf sa particijom skupa cvorova na dva bloka X, Y takvih da |X|=m, |Y|=n i za svako x iy X i y iz Y vazi da (x, y) E. Komplementaran graf GC jednostavnog grafa G je graf sa istim skupom cvorova V takav da su dva cvora x, y iz V susjedna u GC ako i samo ako nisu susjedni u G. Jednostavan graf G je samokomplementaran ako je izomorfan sa GC. Matrica susjedstva grafa G je matrica A(m, n) u kojoj je Ai j jednako broju grana koje spajaju cvorove Vi i Vj. Matrica incidencije grafa G je matrica M(m, n) u kojoj je Mi j = 0 ako cvor Vi i grana Uj nisu incidentni, i Mi j = 1, ako su cvor Vi i grana Uj incidentni. Graf H je indukovan skupom cvorova VH ako je EH = E presjek (VH x VH).

Setnja je niz cvorova i grana W = v0, e1, v1, e2,..ek, vk takvim da za svako i=1,k vazi da je ei grana sa pocetnim cvorom vi -1 i krajnjim cvorom vi. Graf G je povezan ako za svaka dva cvora vi, vj iz V postoji vi, vj setnja. Graf K, podgraf grafa G, je komponenta povvezanosti ako je K maksimalno povezan podgraf grafa G. Staza je setnja u kojoj se svaka grana pojavljuje najvise jednom. Put je setnja koja svakim cvorom prolazi najvise jedan put. Ciklus je put koji pocinje i zavrsava u istom cvoru. Rastojanje izmedju cvorova neorjentisanog grafa G je duzina najkraceg puta koji spaja te cvorove. Aciklicki grafu je graf bez ciklusa. Stablo je jednostavan povezan aciklicki graf. Grana e grafa G je most ako se njenim uklanjanjem sa grafa povecava broj komponenata. H je razapinjuci podgraf grafa G, ako je H podgraf G i ako je VH = V, gdje je V skup cvorova grafa G. Graf H, podgraf grafa G, je razapinjuce stablo u G ako je H razapinjuci podgraf i H je stablo. Povezan graf je stablo ako su sve njegove grane mostovi. (naaa moraaaciiii, vi spajate rastavljeneee) Graf G je planaran graf ako se moze predstaviti u ravni tako da se njegove grane sijeku samo u cvorovima. Tako dobijen graf naziva se ravanski i izomorfan je sa grafom G. Ojlerova teorema za grafove: Neka je G planaran povezan graf sa n cvorova i m grana. Tada se G razbija na f= m n + 2 oblasti. Teorema Pontrijagin Kuratovski: Graf G je planaran ako i samo ako ne sadrzi podgrafove K5 ili K3,3 niti ma koji graf dobijen njihovom konacnom potpodjelom. (sto god to znacilo =D )

Evo ti i tekstovi ovih zadataka: 1. Dokazati da nizovi (7, 6, 5, 4, 3, 3, 2) i (6, 6, 5, 4, 3, 3, 1) nijesu graficki. Rjesenje: (7, 6, 5, 4, 3, 3, 2) Ne postoji graf sa 7 cvorova ciji je najveci stepen 7. Ako imamo 7 cvorova, to znaci da imamo ( ) 21 grana

Dalje, imamo da vazi: , gdje je m broj grana = 7+6+5+5+4+3+2 = 30 = 2m

(6, 6, 5, 4, 3, 3, 1) Ako bi postojao graf sa ovim nizom, to bi znacilo da je cvor, obiljezimo ga sa (d( =6) povezan, tj susjedan sa svim ostalim cvorovima, pa i sa cvorom (d( )=1), a taj cvor , kako je stepena 1, to ima samo jednu incidentnu granu. Dalje, cvor (d( je susjedan sa cvorom i cvorom (d( ) i sa jos 4 cvora, pa time i sa cvorom , a taj cvor je vec zauzet.

2. Neka je G jednostavan graf sa (G) = 4k 1 cvorova. Tada bar jedan od grafova G, sadrzi cvor ciji je stepen veci ili jednak 2k. Dokazati! Rjesenje: n = 4k 1 broj cvorova grafa G Bar jedan od G, sadrzi cvor d()2k. Pretpostavimo suprotno, tj d(v) (2k 1). Imamo da vazi:

Kako je n =4k -1 neparno, to bar jedan cvor mora biti parnog stepena(paran), tj postoji d(V)<2k-1. 2 < n(2k-1) 2 < n(2k-1)

( )

Sto nije tacno, pa polazna pretpostavka je neodrziva, te imamo da je

3. Ako je G jednostavan graf i (G) + 1. Dokazati! Rjesenje: G-jednostavan graf graf bez petlji i visestrukih grana. Neka je L = V U V1 U .. Vr put najvece duzine u G. Kako imamo da je (G)2, to je d(V)2. Cvor Vr je stepena makar (G), pa osim cvora Vr 1 ima bar (G) 1 susjeda, odnosno osim cvora Vr 1 ima vise ili jednako od 1 susjeda. Svaki njegov susjed mora pripadati skupu cvorova {V0, V1,..., Vr - 2} U suprotnom bi postojao put vece duzine od r, a za L smo izabrali put najvece duzine, pa kako cvor Vr mora imati susjed medju cvorovima {V0, V1,..., Vr - 2} mi smo obrazovali konturu duzine, makar (G) + 1, tj konturu duzine (G) + 1. 4. Ako je (G) (G), tada graf G sadrzi konturu. Dokazati. Rjesenje: (G) (G) => G sadrzi konturu Pretpostavimo suprotno, da graf G ne sadrzi konturu, tj da je graf G aciklican. Na osnomu teoreme imamo da vazi da G je povezan i ima n-1 granu; G je aciklican i ima n-1 granu (graf G sa n-cvorova) Kako je (G) (G) tu pretpostavka ne vazi, tako da graf G sadrzi konturu. Ako posmatramo nepovezan graf, to cemo imati da u bar jednoj komponenti nece vaziti (G) (G).