Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 3

Racunovodstveni aspekt kapitala preduzeca Osnivanje i funkcionisanje svakog preduzea, bez obzira na veliinu, gransku pripadnost i pravnu formu,

podrazumeva posedovanje i korienje ogovarajue imovine (sredstva).Imovina preduzea moe poticati iz:a) Sopstvenih izvora odnosno sopstvenog kapitala i b) Pozajmljenih izvora odnosno pozajmljenog kapitala.Osnivanje preduzea podrazumeva, pored ostalog, i odreivanje pravne forme i organizacionog oblika njegovog funkcionisanja. Pravna forma preduzea uslovljena je uticajem vie razliitih faktora, kao to su: nain pribavljanja i ulaganja sopstvenog kapitala, organizaciono-upravljaki zahtevi i reenja, odgovornost vlasnika kapitala za dugove, poslovni kontinuitet, kontrola i uee u ostvarenom rezultatu, mogunost transfera vlasnitva, poreski uslovi, pozicija preduzea i dr.Polazei od navedenih kriterijuma, posebno od naina pribavljanja i ulaganja sopstvenog kapitala, u okviru privrednih drutava izdiferencirane su sledee pravne forme preduzea, i to: inokosna preduzea, drutva lica, kao ortaka ili komanditna drutva bez akcija i drutva kapitala, kao drutva sa ogranienom odgovornou (DOO) i akcionarska ili deoniarska drutva (AD ili DD). Oblici sopstvenog kapitala preduzeca Prema Zakonu o raunovodstvu i reviziji sopstveni kapital preduzea ine: Osnovni kapital koji obuhvata sve oblike (vidove) kapitala koji pripadaju pojedinim oblicima - pravnim formama preduzea, a razvrstani prema redosledu u kontnom okviru grupe Osnovni kapital, i to: akcijski kapital, udeli drutva sa ogranienom odgovornou, ulozi, dravni kapital, drutveni kapital, zadruni udeli i ostali kapital.Rezerve, koje obuhvataju: emisionu premiju (kapitalne rezerve aio), revalorizacione rezerve, rezerve iz dobiti (zakonske, statutarne i druge rezerve).Nerasporeeni dobitak iz ranijih godina i iz tekue godine. Sopstveni kapital inokosnog preduzeca i drustva lica Osnivanje inokosnih preduzea je u sutini izraz volje pojedinanih vlasnika kapitala. U ovom sluaju vlasnik i preduzetnik su jedno isto lice, koje je odgovorno za poslovanje preduzea svojom kompletnom imovinom.Knjigovodstveno obuhvatanje uloga inokosnog vlasnika vri se na sledei nain: Inokosni kapital Rauni aktive (ulaganje vlasnika) Osnivanje drutva lica - ortakih preduzea vri se voljom izmeu dva ili vie fizikih lica izraenoj i potvrenoj ugovorom o meusobnim pravima i obavezama. Sopstveni poetni kapital formira se ulozima ortaka koji ne moraju biti jednaki.Komanditna drutva se takoe osnivaju izraenom voljom i ugovorom izmeu vie lica, od kojih najmanje jedno lice mora biti neogranieni solidarni dunik za obaveze drutva - komplementar i najmanje jedno lice koje snosi rizik na iznos ugovorenog uloga - komanditor. Sopstveni kapital u drustvima kapitala Drutvo kapitala sve moe pojaviti u dve osnovne pravne forme i to:a)Drutvo sa ogranienom odgovornou DOO i b)Akcionarska ili deoniarska drutva AD ili DD a)Drutvo sa ogranienom odgovornou DOO Mogu osnovati fizika i pravna lica,zakonom se odreuje broj lanova, minimalni iznos novanog dela osnivakog kapitala drutva, minimalna pojedinana visina uloga osnivaa i sl.Udeli mogu biti u novcu, stvarnima i pravima a za obaveze drutva ne odgovaraju vlasnici udela ve drutvo kao pravno lice u visini uloenog kapitala. Knjigovodstveno obuhvatanje formiranja i promena udela drutva izgleda ovako: Udeli u osnovnom kapitalu Rauni aktive ili

Raun aktive Upisani neuplaeni udeli u kapitalu Akcionarska ili deonicarska drustva AD ili DD Osnivaju se ugovorom o osnivanju, odnosno odlukom o osnivanju - simultano, otkupom svih akcija bez javnog poziva za upis akcija i sukcesivno, na osnovu javnog poziva za upis i uplatu akcija.Emisijom I prodajom akcija - redovnih (obinih) ili prioritetnih (povlaenih), akcionarsko drutvo formira sopstveni capital.Obine (redovne) akcije daju vlasniku pravo na kapital, dividendu i pravo glasa. Prioritetne (povlaene) akcije, pored prava na kapital i dividendu, omoguavaju vlasniku prioritet pri isplati dividendi, pri naplati imovine pri moguoj likvidaciji drutva I eventualno druge povlastice, ali bez prava glasa.Akcionari mogu zameniti obine akcije prioritetnim uz doplatu, pri emuosnovni kapital ostaje nepromenjen, a iznos doplate predstavlja poveanje rezervi. Sopstveni capital u drustvima kapitala Emisijom i prodajom akcija (redovnih ili prioritetnih) akcionarsko drutvo formira sopstveni kapital. Otuda i u knjigovodstvu dva razliita rauna kapitala i to: Akcijski kapital obine akcije i Akcijski kapital prioritetne akcije.Ukoliko se akcije prodaju po kursu koji je jednak nominalnoj vrednosti, to se knjigovodstveno evidentiranje vri na sledei nain: Neupl.upis.del.osnov.kapit.(P) Neupl.upis.del.osnov.kapit.(A) 1 Neupl.upis.del.osnov.kapit.(A) Blagajna/Tekui raun 2 Akcijski kapital obine akcije Neupl.upis.del.osnov.kapit.(P) 3 Ako se prodaja realizuje po kursu koji je vii od nomin.vrednosti akcija, razlika se naziva aio, odnosno emisiona premija. Knjigovodstveno obuhvatanje se vri na sledei nain: Neuplaeni upisani osnov.kapital (P) Neuplaeni upisani osnov.kapit.(A) Neuplaeni upis.osnov.kapit.(A) Blagajna/Tekui raun Emisiona premija (aio) Akcijski kapital Neupl.upis.osnv.kapit.(P) Udeli u osnovnom kapitalu Pozajmljeni kapital preduzeca Sopstveni kapital preduzea esto nije dovoljan da pokrije sve finansijske potrebe preduzea.Osnovni pozajmljeni izvori su:- krediti od banaka, preduzea, drugih organizacija i institucija, obaveze po osnovu hartija od vrednosti i druge obaveze.Prema vremenu (roku) angaovanja - ronosti, pozajmljeni izvori dele na: a) dugorone kredite, b) kratkorone kredite i c) tekue obaveze. POZAJMLJENI KAPITAL Dugorocni krediti Koriste se za pribavljanje - kupovinu ili izgradnju osnovnih sredstava kao i za finansiranje nabavke trajnih obrtnih sredstava.Dugoronim kreditom smatraju se zajmovi sa rokom duim od godinu dana. Klasifikuju se na: dugorone kredite u zemlji, kao obaveze po ovom osnovu prema pravnim i fizikim licima u zemlji, dugorone kredite u inostranstvu, kao obaveze po osnovu primljenih dugoronih kredita iz inostranstva i ostale dugorocne obaveze.Odobravanje dugoronih kredita - novanih ili robnih, vri se: na osnovu odgovarajuih zahteva i sklopljenih ugovora kojim se utvruju meusobna prava i obaveze izmeu davaoca i korisnika kredita u pogledu visine kredita, uea, visine kamate, dokumentacije (Investicionog elaborata), rokova

vraanja, naina realizacije kredita... Najee se iznos odobrenog kredita ne uplauje direktno na tekui raun traioca, ve kreditor isplauje obaveze traioca prema dobavljaima poveriocima.Vraanje dugoronih kredita vri se putem polugodinjih ili godinjih anuiteta.Anuitet sadri: otplatu, tj ratu i pripadajui deo kamate.Ugovorom o kreditu preciziraju se uslovi otplate kredita odreivanjem roka vraanja i naina obrauna anuiteta.Aniuteti mogu u zavisnosti od toga da li su rate stalne ili rastue biti opadajui ili stalni. Na osnovu roka otplate i naina obrauna anuiteta sastavlja se plan otplate zajma, u kome se odreuje visina godinje otplate, kamate odnosno anuiteta. Kratkorocni krediti Kratkoroni krediti se odobravaju sa rokom vraanja kraim od jedne godine. Njima finansiraju povremene i privremene potrebe u vezi s obrtnim sredstvima.Kao kreditori se mogu pojaviti banke, preduzea, druge organizacije i institucije.Izvrena je klasifikacija na: kratkorone kredite od povezanih preduzea, kratkorone kredite u zemlji, kratkorone kredite u inostranstvu i ostale kratkorone finansijske obaveze.Mogu biti u novanom i robnom obliku. Odobreni novani kratkoroni krediti se po pravilu uplauju na tekui raun traioca.Korienje kratkoronih kredita predmet je meusobnog ugovaranja izmeu traioca korisnika kredita i davaoca kredita - kreditora. Tekuce obaveze Tekue obaveze obuhvataju takoe finansijske obaveze ali sa jo kraim vremenom dospea. Njihovo razvrstavanje u zvaninom kontnom okviru, mogue ih je sistematizovati na sledei nain: tekue obaveze prema dobavljaima (poveriocima),obaveze po izdatim hartijama od vrednosti, posebno za emitovane obveznice, obaveze prema izvozniku, za komisione, konsignacione i ostale poslove, obaveze za line zarade zaposlenih, obaveze za poreze, doprinose i druge dabine, obaveze za kamate, dividende, trokove platnog prometa i druge obaveze.

You might also like