ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE 3.

RAZRED

Drvena krovita Nastavna jedinica: Drvo u graditeljstvu Osobine i karakteristike drva

Nastavna cjelina:

Drvo
Uz kamen je najstariji graevni materijal Spada u obnovljive materijale Dobre osobine:
Razmjerno jeftino (prirodni materijal) Podnosi dosta velika naprezanja Ima dobru elastinost i vrstinu u odnosu na malu teinu Dobar je toplinski i zvuni izolator Otporan na kiseline i soli Estetski je prihvatljivo (lijepe strukture)

Drvo
Loe osobine:
Lako zapaljivo Reagira na vlagu, bubri ili se sui (radi) Unitavaju ga crvotoine Zbog vlage u zraku razvijaju se plijesni

Drvo
Klase stabla prema visini:
1.klasa stabla visoka 30-40m Smreka, bor, hrast, jela, bukva 2. klasa stabla visoka 20-30m omorika, crni bor, kesten, hrast 3. klasa stabla visoka 10-20m Hrast medunac, jabuka, kruka, klen 4. klasa stabla visoka 5-10m Borovica, crni jasen Stabla do 5m nemaju tehniku vrijednost Debljina stabla mjeri se na 130cm od tla

Drvo
Tehnika svojstva drva:
1. 2. 3. 4. Estetska svojstva Fizika svojstva Mehanika svojstva Fiziko-kemijska

Drvo
1. Estetska svojstva:
Boja na boju utjee vlaga, svjetlost, toplina, gljivicegodovi su razliite boje are (godovi), tekstura crnogorica ima izrazitiju teksturu Miris ovosi o kemijskom sastavu Crnogorica ima eterina ulja i smolu Prema mirisu se ocjenjuje da li je drvo zdravo Sjaj ovisi o stupnju obraenosti, irina kasnog dijela goda. Sjaj se poveava povrinskom obradom Finoa, obradivost ovisi o brzini rasta, mjestu rasta, vrsti drva, klimi

Drvo
2. Fizika svojstva:
Poroznost, (% pora) Vlaga u drvu,
Sirovo drvo-tek posjeeno Polusuho drvo-do 35%vlage Prosueno drvo-do 20%vlage Suho drvo najvie 15% vlage

Higroskopnost upijanje vlage iz zraka zbog celuloze. Na nioj temperaturi je upijanje vlage jae

Drvo
2. Fizika svojstva:
masa (teina) prosuenog drva
Vrlo lako drvo-do 500kg/m (jelovina) Lako drvo-do 500-600kg/m (borovina) Srednje teko drvo-do 600-700kg/m (hrastovina) Teko drvo-do 700-800kg/m (bukovina) Vrlo teko drvo-preko 800kg/m (grabovina)

Drvo
2. Fizika svojstva:
Promjena obujma
Skupljanje nastaje kada drvo izgubi vie od 30% slobodne vode Bubrenje nastaje kada drvo upija vodu Drvo radi=bubri i skuplja se Drvo najmanje radi u smjeru ice (0,2%) a najvie u smjeru godova (oko 8%) Koliko drvo radi ovisi o strukturi i vrsti drva (malo radi crnogorica a vie radi bukva, lipa, grab)

Drvo
2. Fizika svojstva:
Vodljivost zvuka
Drvo je dobar vodi zvuka (4000-5000m/s), kao eljezo Masivno drvo slabo upija zvuk i nije dobar zvuni izolator

Vodljivost topline
Suho drvo je dobar toplinski izolator ali vlano drvo ne

Vodljivost elektriciteta
Suho drvo je lo vodi struje (potpuno suho je izolator)

Drvo
3. Mehanika svojstva: Ponaanje drva pri djelovanju vanjskih sila
Tvrdoa vrstoa Cjepljivost Elastinost ilavost

Drvo
Tvrdoa drva
otpornost na prodiranje drugih materijala

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Vrlo meko drvo (smreka, topola, jela) Meko drvo (ari, breza, vrba) Srednje tvrdo (kesten, empres, brijest) Tvrdo drvo (hrast, javor, dud) Tvrdo drvo (maslina, dren) Tvrdo kao kost (egzote, gvajak, granadil)

Drvo
vrstoa drva
Opiranje drva prema silama koje nastoje promijeniti oblik drva
vrstoa vrstoa vrstoa vrstoa vrstoa vrstoa na na na na na na vlak tlak savijanja smicanje sukanje izvijanje

Drvo
Cjepljivost
Sposobnost rastavljanja drva zabijanjem klina po duini drvnih trakova

Drvo
Elastinost
Sposobnost drva da se vrati u prvobitni oblik nakon prestanka djelovanja optereenja Elastinost ovisi o: vrsti drva, stupnju vlanosti, pravilnosti piljene grae, starosti, klimatskim prilikama, mjestu rasta i vremenu sjee

Drvo
ilavost
Sposobnost drva da se savija iznad granica elastinosti a da ne doe do pucanja Drvo koje je ilavo jest i elastino ilavost drveta poveava se poveavanjem vlage i topline

Drvo
Savijanje drva

Drvo
Savijanje drva

Drvo
Savijanje drva

Drvo

Lamelirana drvena greda

Drvo

Lamelirano drvo

Drvo

Konstrukcija od lameliranog drva

Drvo
4. Fiziko-kemijska svojstva: Ponaanje drva pri djelovanju vanjskih i unutarnjih sila koje nastoje promijeniti kemijski sastav drva
Trajnost Ogrjevna snaga

Drvo
4. Fiziko-kemijska svojstva:
Trajnost-vrijeme u kom se ne mijenjaju neke osobine
tvrdoa, vrstoa, boja Trajnost ovisi o vrsti drva, vlazi, temperaturi, insektima, primjeni

Prema trajnosti drvo se dijeli:

1. Dugotrajno (hrast, ari, bor) 2. Trajno (jela, jasen) 3. Kratkotrajno bukva, topola, vrba)

Drvo
4. Fiziko-kemijska svojstva:
Ogrjevna snaga- koliina topline koju razvije drvo
Najvea temperatura koju drvo moe razviti je oko 1200C Za ogrjev se vie koristi listopadno drvo etinjae se vie koriste za grau

TEHNIKA SVOJSTVA DRVA Estetska svojstva Fizika svojstva Boja, are, miris, sjaj Poroznost, vlaga drva, higroskopnost, teina, promjena obujma, vodljivost zvuka, vodljivost topline, vodljivost elektriciteta, vodljivost svjetlosti Trajnost, ogrjevna snaga Tvrdoa, vrstoa, cjepljivost , elastinost, ilavost Trajnost, ogrjevna snaga Tvrdoa, vrstoa, cjepljivost , elastinost, ilavost

Fiziko-kemijska svojstva

Mehanika svojstva

Ovo prepisati