XVI.

STOLJEE
Gazi Husrev-beg (1521. 1524.) (1526 1533.) (1536. 1541.) 1523. 1524. 1526. 1527. 1529. 1532. 1533. 1537. 1538. 1539. 1541. Osvaja Knin, Skradin i Ostrovicu. Opsada Jajca, zavretak prvog namjesnitva. Drugo namjesnitvo. Bitka na Mohau. Osvaja Jajce, Banja Luku i jo 10 gradova. Uestvuje kao zapovjednik prethodnice na Be. O svome troku otprema 10.000 vojnika u opsadu Kiseka. Postavljen za smederevskog sandakbega. Osvajanje Klisa, osnivanje Klikog sandaka (Murad-beg Tardi) Osvajanje poege, osnivanje Poekog sandaka. Osvaja Sinj. Sudjeluje u pohodu na Budim.

Smrt: 1. Poginuo u pohodu na Budim (Muvekkit) 2. Umro prirodnom smru u Sarajevu (Fojnika kronika) 3. Poginuo u Drobnjacima u Crnoj Gori. Zadubine: 1. Damija prva graevina, zavrena 1531. S istone strane se nalazi turbe Gazi Husrev-bega 2. Medresa Kurumlija. Sagraena 1537., preko puta damije. Sagradio je Mimar Sinan. 3. Biblioteka Sagraena 1537. Vakufnamom iz 1537. odreeno je da to pretekne od gradnje medrese uloi u kupnju knjiga. Sadri 10.000 kodeksa , ukupan fond je 60.000 djela. 4. Imaret i musafirhana socijalne ustanove. Besplatne kuhinje (imaret) i konaita (musafirhane). 5. Sahat kula na zapadnpj strani damije, ne spomije se u vakufnami. 6. Bezistan Talihan. 7. Hamam. OSMANSKO-MLETAKI RAT 1537. 1540. UZROK: Nepotivanje Venecije odredbe o slobodnim plovidbama na Jadranskom moru. 1538. Mleani zauzimaju Novi. 1539. Osmanlije zauzimaju Novi Husrev.beg). (Hajrudin Barbarosa) i Sinj (Gazi

MIROVNE ODREDBE: - Venecija priznaje Porti gradove Novi i Risan u Boki te Nadin i Vranu u Dalmaciji. - Venecija plaa kontribuciju 30.000 dukata. - Obaveza potivanja slobodne plovidbe Jadranskim morem. OSMANSKO-AUSTRIJSKI RAT 1593. 1606. UZROK: Piratske akcije senjskih uskoka pod komandom austrijskih kapetana.

1593. Bitka kod Siska 1594. Osmanlije zauzimaju Sisak (Sarho Mustafa-paa); Borbe oko Siska, Petrinje i Kostajnice. 1596. Osmanlije zauzimaju Eger u Ugarskoj. 1598. Osmanlije opsjeaju Budim. 1599. Pohod na Kanjiu u kojem uestvuju brojni bosanski feudalci. 1600. Osvajanje Kanjie, osnivanje Kanjikog ejaleta, Poeki sandak izdvojen iz Bosanskog ejaleta i prikljuen Kanjikom. 1601. Austrija bezuspjeno pokuava vratiti Kanjiu. MIR U ITVA-DOROGU (1606.): - Austrija prestaje plaati godinji danak sultanu. - Dogovoren prestanak vojnih upada i pljaki u graninim podrujima. - Vraanje zarobljenika i nadoknada poinjene tete. - Ugarska ostaje u osmanskim rukama, Erdelj dobija status poluzavisnog kraljevstva. - Sultan i car se smatraju ravnopravnim.

XVII. STOLJEE
KANDIJSKI RAT (1645. 1669.) 1646. Prve ratne operacije na bosansko.dalmatinskoj granici; Osmanlije osvajaju Novigrad (Ibrahim-paa Sivi Gabeljek) i opsjedaju ibenik. 1647. Mleani osvajaju Zemunik, Vranu, Nadin i Ostrovicu. 1648. Mleani osvajaju Klis. 1648. 1654. Obostrana etovanja. 1650. Mleani osvajaju Gabelu. 1654. Mleani u Perastu uspostavljaju novu hajduko-gusarsku bazu; Poraz Mletake vojske kod Knina.

OSMANSKO-AUSTRIJSKI RAT (1663. 1664.) UZROK: Pokuaji Habsburgovaca da na vlast u Erdelju dovedu svoje pristalice. 1663. Osmanlije zauzimaju Ujvar. 1664. Bitka kod St. Gotarda. MIR U VAVARU (1664.): - Austrija gubi sve svoje pozicije u Erdelju i priznaje osmanskog namjesnika za kralja Erdelja. - Sultan zadrava vlast nad sjevernom Ugarskom i protektorat nad Erdeljem. - Austrijski car ponovo je obavezan plaati godinji danak. - Uzdravanje osmanskih snaga od upada na habsburke teritorije. VELIKI BEKI RAT (1683. 1699.)

1683. Osmanlije opsjedaju Be; Ustanak Morlaka u graninim oblastima Dalmacije i Bosne, ustanici zauzimaju Skradin, Vranu, Benkovac i Obrovac. 1684. Morlaki ustanici zauzimaju Makarsku; Formiranje Svete lige, Venecija se ukljuuje u rat; Osmansko Carstvo ratuje na nekoliko frontova; Austrija osvaja Viroviticu. 1686. Mleani osvajaju Sinj i Knin, Austrijanci osvajaju Budim, Peuh i Segedin. 1687. Austrija osvaja Osijek, Vukovar i akovo. 1688. Austrija osvaja Derventu, Zvornik i Beograd. 1689. Osmanlije zauzimaju Zvornik, gube Udbinu. 1690. Osmanska kontraofanziva, vraaju se izgubljeni posjedi u Srbiji. U Bosni povraeni gradovi Bosanski Novi, Dubica i Jasenovac (Topal Huseinpaa). 1691. Bitka kod Slankamena, Ludvig Badenski porazio velikog vezira Mustafa-pau uprilia. Kraj osmanske kontraofanzive. 1697. Bitka kod Sente; Eugen Savojski provaljuje u Bosnu i spaljuje Sarajevo. MIR U SREMSKIM KARLOVCIMA (1699.): - Osmansko Carstvo gubi sve teritorije sjeverno od Save i Dunava izuzev Banata. - Osmansko Carstvo gubi posjede u Lici, Krbavi i Dalmaciji. - Sloboda vjeroispovijest katolicima u Bosni. - Sloboda trgovine. - Bosanski ejalet je sveden na 5 sandaka. Kasnije je Bihaki pripojen Bosanskom tako da ih je ostalo samo 4.

XVIII. STOLJEE
OSMANSKO-MLETAKO-AUSTRIJSKI RAT (1714. 1718.) UZROK: Mletako uznemiravanje osmanskih brodova i davanje podrke vladici Danilu. 1714. Osmanlije osvajaju Moreju. 1715. Poraz Osmanlija kod Sinja. 1716. Mleani razaraju i naputaju Gabelu. Austrija se ukljuuje u rat. Poraz osmanske vojske kod Petrovaradina (Eugen Savojski). Austrija osvaja Banat i Beograd. U Bosni Austrija osvaja Gradiku, Dubicu, Kostajnicu i Bijeljinu. 1717. Mleani osvajaju Imotski. MIR U POAREVCU (1718.): - Austrija dobija Bijeljinu sa uskim pojasom (6 10 km) juno od Save. U taj pojas uli su gradovi Brko, Bosanski Brod, Koba, Gradika, Dubica. - Venecija gubi Moreju i sva uporita na Kreti kao i Gabelu. - Dubrovnik poklanja Osmanskom Carstvu Klek i Sutorinu. RUSKO-AUSTRIJSKO-OSMANSKI RAT (1736. 1739.)

UZROK: Ruska carica Ane i austrijski car Karlo VI. ele podjeliti osmanske teritorije u Europi. 1737. Bitka kod Ozije, Bitka kod Banja Luke, Ali-paa Heimoglu krstari po Srbiji i nanosi austrijskoj vojsci teke poraze. 1739. Bitka kod Hisardika, poraz Austrijanaca. BEOGRADSKI MIR (1739.): - Austrija gubi sve teritorije koje je stekla Poerevakim mirom. - Rusija gubi Azov i neposrednu trgovinu Crnim morem.

DUBIKI RAT (1787. 1791.) UZROK: Tajni plan ruske carice Katarine II. i austrijskog cara Josipa II. o obnovi Bizantskog Carstva. 1787. 1788. 1789. 1790. Proglas cara Josipa II. bosanskom stanovnitvu. Austrijanci osvajaju Dubicu i Bosanski Novi te abac. Austrijanci osvajaju Gradiku i Beograd. Austrijanci osvajaju Cetingrad.

SVITOVSKI MIR (1791.): - Austrija je vratila sve osvojene gradove u Bosni izuzev Cetingrada. - Rusija postaje zatitnik pravoslavnog stanovnitva na Balkanu.

Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini KAPETANIJE su bile manji, tono ogranieni teritoriji, du pograninih teritorija Osmanskog Carstva u Bosanskom ejaletu. Od XVIII. st. nalaze se i u unutranjosti Bosanskog ejaleta. Ova institucija nije postojala ni u jednom drugom dijelu carstva. Uz janjiare i spahije vojska kapetanija sainjavala je posebnu vrstu obranbene snage u Bosanskom ejaletu. Kapetanije su bile vojniki irganizirane a zapovjedao im je kapetan. Sve slube u kapetaniji, od kapetana do zadnjeg vojnika bile su plaene i nasljedne. Kapetanije se prvi puta pominju od druge polovine XVI. st. i postojale su do 1835. god. IME KAPETANIJA: Slubeno su se zvale imenom glavnog grada (utvrde) svoga teritorija ali su u narodu i kapetanije i kapetani nazivani po glavnim naseljima. Imena kapetanija i kadiluka ne bi se mijenjala ni onda kada bi se sijelo kapetana prenijelo iz jednog grada u drugi.

BROJ KAPETANIJA: Godine 1829. u Bosanskom ejaletu je bilo 39 kapetanija. Godine 1802. osnovana je zadnja kapetanija sa sjeditem u Hutovu. Rasporeene po sandacima, broj kapetanija je iznosio: - Bosanski sandak 18 - Kliki sandak 6 - Hercegovaki sandak 12 - Zvorniki sandak 3 AGALUK je bila na kapetanski nain organizirana vojna jedinica koja se sastojala od samo jednog demata vojnika sa agom na elu. Ti vojnici bili su ili konjanici ili azapi (straari). PRVA KAPETANIJA: Najstariji podatak govori o kapetanu grada Gradike, pod osmanskom upravom od 1537. god. Kreevljakovi dri da je najstarija kapetanija Krupa, osvojena 1565. god. Gabela je imala kapetana 1591., a Biha 1592. godine. KAPETANIJE U XVII. STOLJEU: Rauna se sa brojem od 12 kapetanija na podruju Bosanskog ejaleta ali e u vlasti Porte, nakon Mira u Sremskim Karlovcima (1699.) ostati samo pet: Biha, Gabela, Jajce, Novi i Dubica. KAPETANIJE U XVIII. STOLJEU: Iza 1730. god. broj kapetanija je porastao na 30 a do kraja stoljee na 38. Najvie je kapetanija osnivano dakle upravo u ovom stoljeu kada opada mo Osmanskog Carstva. TERITORIJ KAPETANIJE: Nikada nije prelazio granicu sandaka. Teritorij se mogao podudarati sa teritorijom kadiluka ali je mogao sezati i na teritorij dvaju kadiluka. Takoer je u sklopu jednog kadiluka moglo biti vie kapetanija. UTVRDE u kapetanijama su se dijelile na tri vrste: - GRADOVI po materijalu od kojega su graeni dijelili su se na KALE i PALANKE. Prvi su zidani od vrstog materijala a drugi od drveta i zemlje. - KULE su bile zidane od kamena na vie katova. Na njima su se nalazili prozori i pukarnice. Osnova im je gotovo uvijek kvadratna sa krovom na etiri sliva. Prizemne prostorije su sluile kao zatvori. U sjeditu kapetana bila je zgrada nazivana ODAK u kojoj je ivio kapetan sa svojom obitelji. Kula je sluila kao mjesto gdje je kapetan vrio uredske poslove a izvan sjedita kapetana u kulama su bili postavljeni vojnici kao straa na putu gdje je prolaz bio opasan. Kada bi u doba mira sa ovakve kule pucao top, to je bio znak da kapetan poziva svoje ljude iz okolnih mjesta na savjetovanje (tembih). - ARDACI su sluili za stanovanje vojnika. To su bile zgrade na kat kojima je donji dio zidan od vrstog kamena a gornji od drveta. Hazim abanovi, Bosanski paaluk, Sarajevo 1959. KARAKTERISTIKE OSMANLIJSKIH OSVAJANJA

Osobitost osmanlijskih osvajanja je metoda postepenog osvajanja koje se sistematski primjenjivalo na svim stranama ratita. Osvajanja su vrena u dvije etape: 1. Akindijski upadi, sa ciljem da se ekonomski oslabe zemlje koje su se namjeravale osvojiti, da se prorijedi stanovnitvo odvoenjem u ropstvo ili pod osjeajem nesigurnosti da se odseli u sigurnije krajeve te da se oslabi moral i ulije strah preostalom stanovnitvu. 2. Ostvarivanje direktne dominacije nad zemljom, nametanje svoje vlasti i svog dravnog, drutvenog i ekonomskog poretka. (str. 16) OSVAJANJA NA BALKANU (XIV. st.) 1353. 1354. 1361. 1362. 1363. 1371. 1381. 1385. 1386. 1388. 1389. 1391. 1393. 1394. 1396. impu Galipolje Dimotika Jedren (1370.?) Plovdiv Bitka na Marici (Istona Makedonija) Prvi upad u Srbiju Sofija Prvi upad u Bosnu Bitka kod Bilee Bitka na Kosovu Solun Trnovska Bugarska (Trnovo) Bitka na Rovinama (Zapadna i juna Makedonija) Bitka kod Nikopolja (Vidinska Bugarska, Vidin) (str. 18 20)

ORGANIZACIJA OSMANSKE DRAVNE VLASTI ZA VRIJEME SULTANA MURATA I. (1362. 1389.) 1385. Osnovan Rumelijski ejalet, uvoenje zvanja beglerbeg. U poetku se sastojao od samo tri sandaka, sjedite u Galipolju (1354. 1365.), Plovdiv (1365. 1453.), Jedren (1453. do XVI. st.), Sofija (od XVI. st.). Prvi beglerbeg Lala ahin-paa. (str. 21 24) 1362. Ustanova kazaskera, vrhovnog vojnog sudije, starjeina cjelokupnog sudstva, vjerskih i prosvjetnih organa. Prvi kazasker Dandareli Halil, kadija Bruse. (str. 22) Osnivanje timarskog sistema.

SKOPSKO KRAJITE

Nakon poraza na Kosovu Vuk Brankovi je morao priznati osmanlijsku vlast i predati im neke gradove. Skopje se nalazi u osmanskim rukama 1392. godine. Od tada se u tvravi nalazi stalna vojna posada a u podgrau je kolonizirano stanovnitvo. Skopje postaje polazna taka za napade na Bosnu, Srbiju, Zetu i Albaniju. Skopski krajinici: 1392. 1414. Paajigit-beg 1414. 1439. Ishak-beg 1439. 1463. Isa-beg Ishakovi (str. 25) PRIZNAVANJE OSMANSKE VLASTI U BOSNI 1411. Sandalj Hrani ima najamniku osmanlijsku vojsku 1414. Hrvoje Vuki u savezu sa Ishak-begom, kralj Ostoja i Sandalj se obavezuju na plaanje danka sultanu. 1415. Bitka na Lavi, nestanak ugarskog a pojaan osmanski uticaj na Bosnu, Pavlovii priznaju osmansku vrhovnu vlast. 1418. Sandalj priznaje vrhovnu osmansku vlast. 1420. Osmanlije potpuno kontroliraju politika zbivanja u Bosni. Raspolau bosanskm zemljom, oduzimaju je i dijele, mjeaju se u dinastika pitanja, podravaju i pomau pojedine pretendente, potvruju bosanske kraljeve i prisiljavaju ih da i formalno priznaju osmansku vlast i da plaaju danak. (str. 26)