5.

GRADSKI URED 00 2 j n ZA ZDRAVSTVO, va tra RAD I SOCIJALNU SKRB

GRADA ZAGREBA

VRSTE
UZROCI

A L E RG I J E
DIJAGNOSTIKA PREVENCIJA LIJEENJE

VODI KROZ

Alergijske rekcije su vrlo este te gotovo nema osobe koja tijekom ivota nije imala neku alergijsku reakciju. Alergijske bolesti vezane za neki organski sustav pogaaju vie od 30% stanovnitva, od kojega 25% mladih ima neku od alergijskih bolesti. ee su meu mlaima, u razvijenim zemljama, meu gradskim stanovnitvom. Posljednjih godina postoji trend porasta oboljelih od raznih vrsta alergija.

VODI KROZ ALERGIJE

Procjena je da u Hrvatskoj 7-10% stanovnitva boluje od peludne alergije, a 3-5% boluje od astme. ak 150.000 graana Grada Zagreba mue razliite alergije, iji se broj za vrijeme kolovoza i rujna zbog ambrozije povea i do 250.000. Stoga je namjera ovoga vodia da Vam ponudi odgovore na najea pitanja vezana uz alergije, a sve u cilju poboljanja zdravlja i svakodnevnog ivota.

TO JE ALERGIJA? Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na inae nekodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo koom ili pojedemo, reakcija na razliite imbenike okolia. Alergija je promijenjena reakcijska sposobnost organizma na strane tvari. U kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija izmeu strane bjelanevine alergena i vlastite bjelanevine protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijskih reakcija pripadaju skupini imunogolbulina E (IgE). Imunoglobulini se veu na prihvatne molekule (receptore) na stanice mastocite, koje sadre posebne tvari histamin. Kada se IgE vee na mastocit, oslobaa se histamin, dolazi do irenja i pojaane cirkulacije kroz krvne ile, kontrakcije glatke muskulature i pojave simptoma. TO SVE UZROKUJE ALERGIJU? Uronici alergije alergeni su brojni. Skoro da nema tvari iz naeg okolia koja nije potencijalni uzronik alergije. Meu najee alergene ubrajaju se: pelud, grinje

kune praine, ivotinjska dlaka, spore plijesni, hrana, aditivi hrani i piima, konzervansi, otrovi insekata, UV zrake.

KOJE ALERGIJE POSTOJE?.......................................................................4 1. Alergija na peludi ili peludna hunjavica................................................4 2. Astma.....................................................................................................8 3. Cjelogodinji rinitis...............................................................................8 4. Atopijski dermatitis..............................................................................10 5. Alergija na hranu ili alergijska urtikarija.............................................11 6. Alergija na otrove insekata...................................................................12 7. Alergija na lijekove i cjepiva................................................................13 8. Alergija na sunce..................................................................................13 9. Profesionalne alergije...........................................................................13 DIJAGNOSTIKA ALERGIJA.....................................................................14 PREVENCIJA ALERGIJSKIH BOLESTI..................................................14 TO JE HIPOSENZIBILIZACIJA ILI SPECIFINA IMUNOTERAPIJA?.......14 LIJEENJE ALERGIJA..............................................................................14 TO JE BIOPROGNOZA?..........................................................................15 TO SU METEOROPATI?..........................................................................15

KOJE ALERGIJE POSTOJE?

1. Alergija na peludi ili peludna hunjavica
Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najei oblik alergije. Svaki deseti ovjek ima peludnu hunjavicu. To je alergjska bolest gornjih dinih putova koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze estice peludi stabala, korova i trava. Karakterisitini simptomi su svrbe i suzenje oiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Simptomi konjuktivitisa su:

svrbe, peenje i suzenje oiju. Nosni simptomi su uz kihanje svrbe vrka nosa, osjeaj neprohodnost i punoe nosa, povremeno nestanak njuha i obilni vodenasti iscjedak. esto poinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se moe javiti i na peludi stabala i korova. Javlja se u proljee i ljeto kada je polenacija prisutna. Polen ili peludna zrnca su lagana i noena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 100 kilometara. Najvei dio polena, oko 90% ostaje na mjestu otputanja. U veim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, polenska zrnca su najgua u sloju zraka do 10 m od tla. Uz povoljne meteoroloke uvjete, toplo i suho (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobaaju se velike koliine polena. Najvea koncentracija polena je ujutro, za sunanih i vjetrovitih dana pa se ne preporuuje jutarnje provjetravanje prostorija. Osobe alergine na polen trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kue. Preporuuje se i pranje kose svaku veer, jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose. Vrijeme pojave simptoma pomae u otkrivanju pravog uzronika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon viegodinjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviaju poetak polinacije, njeno trajanje s pogrekom +/- 15 dana, to

ovisi o meteorolokim uvjetima. Koncentracije peludi u zraku ovise o klimatskom podneblju, vegetaciji odreenog podruja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa koncentracije. Kontinentalni pojas- prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura se sniava broj polenskih zrnaca. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno poviene temperature, tijekom cijele godine nalazimo polen u zraku. Maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice rujna kada cvate korov (cvatnja lijeske u veljai; breze u oujku i travnju; trava u svibnju i lipnju; korova u srpnju, kolovozu i rujnu), Za primorski pojas je utvreno da je maksimum polinacije u predproljee i rano proljee, te kraj ljeta i poetak jeseni kada je izraena cvatnja korova i nekih trava (cvatnja masline, crnog bora i empresa u veljai i oujku, trava u travnju i svibnju, korova cijele godine). Razina peludi NISKA Broj zrnaca peludi /m3 zraka DRVEE TRAVE KOROVI

1 do 15 UMJERENA 16 do 90 VISOKA 91 do 1500 VRLO VISOKA vie od 1500

1 do 5 6 do 20 21 do 200 vie od 200

1 do 10 11 do 50 51 do 500 vie od 500

Broj peludnih zrnaca u kubnom metru zraka koji uzrokuje tegobe u veine bolesnika nije isti za sve skupine peludi. Za trave ve manji broj zrnaca stvara dine tegobe, npr. preko 10/m zraka, dok kod korova, smetnje nastaju obino kada koncentracija prijee 50/m zraka. Ovaj podatak jedino ne vrijedi za pelud korovne biljke ambrozije, kod koje ve 20-30 peludnih zrnaca/m zraka uzrokuje pojavu alergijske reakcije. Pri niskoj koncentraciji peluda u zraku samo osobe izrazito osjetljive na pelud imat e simptome bolesti. Pri umjerenoj koncentraciji veina e osoba osjetiti tegobe, dok kod visoke i vrlo visoke koncentracije sve e osobe razviti simptome.

Pelud biljke ambrozije (Ambrosa artemisiifolia) je najalergogenija pelud naega podneblja. Broj alergiara na tu vrstu peludi svake sezone se poveava. Mjerenjem koncentracije peludi omoguava svakodnevno informiranje javnosti o koliini peludi u zraku u sezoni cvatnje. U posljednjih 10 godina koncentracija peludi porasla je deset puta. Svaki 10. stanovnik alergian je na ambroziju budui se Grad Zagreb nalazi se u zoni najvee koncentracije peludi u Europi. Ambrozija cvjeta u kasno ljeto i u jesen proizvodei pelud. Svaka biljka proizvede stotinu mulijuna zrnaca peludi svake godine, koja moe putovati i do 300 kilometara. Najvee koncentracije peludi su u jutarnjim satima i tijekom prije podneva. Osobe osjetljive na ambroziju imaju sljedee simptome: kihanje, svrbe nosa i oiju, otok kapaka, oteano disanje i vodeni

iscjedak iz nosa, a kao est problem uz alergijski rinitis razvija se i astma. Lijeenje obuhvaa izbjegavanje izlazaka iz kue u vrijeme najveih dnevnih koncentracija peludi, pranje kose prije spavanja, izbjegavanje izlaenja iz kue za vrijeme suhih i vjetrovitih dana, primjena antihistaminika, lijeenje kortikosteroidima.
ZG-SJEVER ZG-ZAPAD ZG-ISTOK ZG-JUG

UDIO PELUDA AMBROZIJE U ODNOSU NA UKUPNI BROJ PELUDA SVIH TAKSONA U 5 POLINACIJSKA MJESECA U ZAGREBU

LIPANJ

LISTOPAD

LIPANJ

LISTOPAD

LIPANJ

LISTOPAD

LIPANJ

KOLOVOZ

KOLOVOZ

KOLOVOZ

KOLOVOZ

LISTOPAD

SRPANJ

SRPANJ

SRPANJ

SRPANJ

RUJAN

RUJAN

RUJAN

RUJAN

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

VRLO JAKA

Postoji obveza uklanjanja ambrozije iz dvorita, vrtova, neobraenog zemljita, javnih zelenih opvrina, te uz javne prometnice. Obveza uklanjanja ambrozije odnosi se na sve javne i fizike osobe. Vrste peludi koje kod osoba osjetljivih na pelud najee uzrokuju alergijske reakcije AMBROZIJA

ALERGOGENOST

VRSTE PELUDI kontinentalni Ambrozija Breza Pelin Trave empresi Lijeska Joha Jasen Grab Hrast Trputac Pitomi kesten Koprive mediteranski Maslina Crkvina

UMJERENA

JAKA

BREZA

CRKVINA

MASLINA

2. Astma
Od astme u svijetu boluje vie od 300.000 ljudi, a pretpostavke su da e se do 2020. godine taj broj poveati za jo 100.000 oboljelih. Astma je esto udruena s alergijskim rinitisom u skoro 70-90% sluajeva, dok ak 16-65% osoba s alergijskim rinitisom ima preosjetljivost dinih putova i potencijalni su kandidati za obolijevanje od astme. Astma je kronina upalna bolest malih dinih putova, karakterizirana epizodama zaduhe, piskanja u prsima, suhog nadraajnog kalja s oteanim iskaljavanjem gustog ilavog sekreta. Upala je rezultat preosjetljivosti dinih putova na razliite podraaje, to rezultira pojavom edema sluznice, gra miia u stijenci malih dinih putova i stvaranjem poveane koliine guste sluzi. Ovakvo stanje smanjuje protok

zraka kroz dine putove, pa je disanje oteano opstrukcija bronha. Astma se javlja u obitelji sa sklonou alergiji ili atopiji, najee u djejoj dobi, ali moe i u bilo kojem ivotnom razdoblju. Uzroci astme mogu biti: alergije na inhalacijske i nutritivne alergene, kronini upalni procesi gornjeg dinog trakta, napor i tjelesno optereenje, hladan zrak, kemijski podraaji, lijekovi i psihiki podraaji. Lijeenje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Astmatiar mora svoju prepisanu terapiju uzimati redovito, pravilno, treba izbjegavati kontakt s uzronim faktorom svoje bolesti, redovito kontrolirati svoju plunu funkciju, te obavljati redovite lijenike kontrole.

3. Cjelogodinji rinitis
Cjelogodinji rinitis je alergijski nadraaj sluznice nosa koji traje cijele godine, a uzrokovan je alergenima s kojima smo u doticaju tijekom cijele godine. Simptomi su isti kao kod sezonskog rinitisa ili peludne hunjavice, a uzrokuju ga sljedee alergije:

Alergija na plijesan
Visoka vlaga i visoka temperatura pogoduju razvoju nevidljivih spora plijesni. Sporama se razmnoavaju gljivice i plijesni. One se najee razvijaju na zidovima, ormarima, u klimatskim ureajima, odvodima, u kupaonicama, tavanima ili ostavama, te u ovlaivaima na radijatorima. Odumrli dijelovi biljaka i kompost su hranjiva podloga za razvoj plijesni. Plijesni se dobro razmnoavaju i u starim madracima, lonanicama, koarama za otpad. Potrebno je zatvorene prostorije redovito prozraivati, sanirati vlane zidove, uklanjati pljesnivu zemlju iz lonaca za cvijee, a osoba alergina na plijesni ne bi smjela raditi u vrtu.

Alergija na ivotinjske dlake

Radi se o alergijskoj reakciji koju ne mora izazvati sama ivotinjska dlaka ve i prhut koe i tjelesne izluevine koje se lijepe na dlaku kunih ljubimaca (pas, maka, hrak, zamorac, kuni), ali i na proizvode od koe i krzna. Najei uzronik ovog oblika alergije je maja dlaka, koje ima gotovo posvuda, te ju je kao alergen jako teko izbjei. Savjetuje se onima koji su alergini ne drati kune ljubimce ili ako ih ve imate preporua se kupanje, to je s makom vrlo teko izvesti. Bitno je da ivotinja ne dolazi u prostor gdje spava alergina osoba, a cijeli stan je neophodno svaki dan temeljito usisati.

Alergija na grinju iz kune praine

Grinje su mikroskopski malene ivotinje veliine od 0,1-0,5 mm, nalazimo ih u tapisonima, tepisima, jastucima punjenim perjem, zavjesama i tapeciranom namjetaju. Hrane se ljuskicama k o e , plijesnima i otpadom p e r j a . Uvjeti za razvoj grinje su temperatura od 20-30C i relativna vlaga od 65-80 %. Grinje moemo unititi pranjem tekstila na 60C ili suenjem na istoj temperaturi bar 2 sata. U stanu ne treba imati tapisone, tepihe, i zavjese. Pliane igrake je doboro povremeno zamrznuti preko noi u zamrzivau. Potrebno je koristiti antialergijsku posteljinu ili samo presvlake. Za ienje stana treba koristiti usisavae s mikrofilterom ili akaricidna sredstva. Grinja nema na visinama iznad 1000m/nm zbog male vlanosti zraka, pa se preporuuje provesti godinji odmor u gorju.

4. Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronina recidivirajua upala koe koja se manifestira crvenilom, jakim svrbeom i suhom koom na vratu, podlakticama, pregibima ruku, u pazusima i potkoljenicama. Moe biti uzrokovan raznim alergenima: deterdentima, metalima, kozmetikim sredstvima, UV zraenjem. Za ovaj oblik alergije vano je izbjegavati alergene na koje

je dokazana preosjetljivost, uvesti dijetalan nain prehrane, izbjegavati aditive i konzervanse u hrani, te je potrebno provesti rehidraciju koe za to se preporuuju uljne kupke, primjena odgovarajuih antialergijskih pripravaka masti i krema i antihistaminika.

5. Alergija na hranu ili alergijska urtikarija

Alergije na hranu mogu se javiti u bilo kojoj ivotnoj dobi. Najei pokretai alergijskih reakcija u hrani su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i koljke, soja, orasi i kikiriki. Od povra su to mahunarke, rajica, pinat, mrkva, perin, celer, luk. Od voa su to jagode, narane, banane, kivi, ananas, grejp, ljenjak. okolada, kakao i razne vrste brana, kao i zaini mogu izazavati alergijske reakcije. Kod nekih bolesnika koji su alergini na pelud uslijed unakrsne reaktivnosti moe se javiti alergijska reakcija na hranu i obrnuto. Tako se u bolesnika alerginih na pelud breze esto javljaju alergije na jabuku, krumpir, celer, mrkvu, graak i kivi. esti uzronici alergijskih reakcija na hranu su aditivi, boje i konzervansi, kojih je nemali broj u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo (natrijev, benzoat, taratazin, aspartam). Alergija na hranu se najee manifestira s oteklinom usnica, kapaka, dlanova, aka, uz osjeaj guenja. Bolesnicima se preporuuje eliminacijska dijeta, to znai izbjegavanje tih namirnica, a neobino je vano znati u kojoj se hrani nalaze alergogene tvari jer i njih stoga treba izbjegavati (tjestenina s jajima, aspartam u nekim slasticama).

11

6. Alergija na otrove insekata

Samo manji broj insekata, unato postojanja oko milijun vrsta, su uzronici alergijskih reakcija u ljudi. Ubodi opnokrilaca, pela, strljena, osa, bumbara i mrava najee za posljedicu imaju alergijsku reakciju kod ljudi, koja se manifestira crvenilom, otokom i boli na mjestu uboda, jer prilikom uboda kukac isputa otrov. Kod jae preosjetljivosti organizma mogu se javiti isti simptomi praeni muninom, povraanjem, oteanim disanjem, oteanim gutanjem, te osjeaj guenja. Kod lokalne reakcije u sluaju uboda nakon vaenja alca potrebno je primijeniti kortikosteroidnu kremu, obloge i antihistaminike. U sluaju sistemske reakcije potrebna je to bra primjena adrenalina, antihistaminika, kotikosteroida, te to bri odlazak i upuivanje u bolnicu na daljnje lijeenje, jer neke alergijske reakcije na ubode kukaca mogu biti tzv kasne u kojima se simptomi pojavljuju i po 8 do 12 sati nakon uboda. Alergijske reakcije na ubode kukaca mogu biti iznimno jake te mogu dovesti i do anafilaktikog oka, te se u takvim sluajevima preporuuje hiposenzibilizacija.

to trebaju znati alergini na ubode insekata: - ako je na mjestu uboda kukca ostao alac, potrebno ga je odmah izvaditi, - na mjesto uboda staviti hladni oblog, - imati u pripravnosti lijekove, - izbjegavati boravak u vrtovima i vonjacima, - prilikom rada u vrtu nositi zatitnu odjeu - izbjegavati odjeu jarkih boja, - izbjegavati noenje preiroke odjee, - izbjegavati vee tjelesne napore, jer miris znoja privlai insekte - izbjegavati upotrebu intenzivnih mirisa parfeme, kreme za sunanje i losione jer oni privlae insekte, - ne hodati bosi, - na prozore staviti zatitne mree, - slatke namirnice drati pokrivenima.

7. Alergija na lijekove i cjepiva

Neeljene reakcije na lijekove mogu se javiti iz vie razloga: kao posljedica predoziranja- prevelike doze lijeka, odnosno meusobne interakcije razliitih lijekova, ili su to reakcije na lijekove uslijed preosjetljivosti. Ovaj drugi vid reakcije pojavljuje se u preosjetljivih osoba i ini 6-10% svih neeljenih reakcija na lijekove. Najee ovaj oblik reakcije uzrokuju antibiotici, osobito penicilinski, antireumatici, lijekovi protiv bolova, acetilsalicilna kiselina, antikonvulzivi, anestetici i drugi. Jaina alergijske reakcije na odreeni lijek moe varirati od najeih konih simptoma kao to su urtikarija, angioedem i osipi; simptoma respiratornog sustava - rinitis, astma, kaalj; simptoma probavnog sustava upala eluca, crijeva; mokranog sustava upala bubrega, glomerulonefritis; pa sve do alergijskog oka i do toga da se manifestiraju istovremeno simptomi vie organskih sustava. U sluaju reakcija na lijekove i cjepiva neophodno je potrebno prekinuti uzimanje lijeka, zabraniti njegovu ponovnu primjenu, konzultirati lijenika. Alergije na cjepiva najee se manifestiraju kao lokalne reakcije (crvenilo, otok, poviena temperatura) na mjestu primjene cjepiva, a izuzetno rijetko javljaju se alergijske reakcije tipa anafilaktikog oka.

8. Alergija na sunce
Alergije na sunce nastaju nakon djelovanja UV svjetla na kou. Nakon sunanja, dok se koa jo nije navikla na sunce, javljaju se promjene najee na koi lica i ruku u vidu crvenila, jakog svrbea, osipa. Osim ovog oblika alergije moe se javiti i fotodermatoza u kojoj je uz svjetlo potrebno djelovanje fotosenzibilizirajue tvari koja moe biti uneena u organizam ili u obliku lijeka, hrane ili se nalazi u kozmetikim sredstvima i kremama za zatitu od sunca.

9. Profesionalne alergije
Profesionalne alergije se javljaju kao kontaktne urtikarije ili profesionalni kontaktni dermatitis. Nastaje nakon 6 48 sati nakon direktnog konatakta koe s alergenom. Simptomi su crvenilo, otok i jak svrbe koe, pojava osipa, ljuskanje koe. Ukoliko je koa dugotrajno izloena djelovanju alergena, kontaktni dermatitis postaje kronian. Najee se profesinalne alergije javljaju kod ljudi koji rade u cementnoj industriji, u preradi gume, kozmetikoj industriji i industriji lijekova i vitamina. Osnova lijenja je u izbjegavanju izlaganja djelovanju imbenika koji dovode do pojave simptoma uz primjenu antihistaminika.

13

DIJAGNOSTIKA ALERGIJA

Vanu ulogu u postavljanju dijagnoze imaju anamentistiki podaci prikupljeni na temelju iskaza bolesnika i klinika slika. Dijagnozu je potrebno potvrditi razliitim testiranjima i pretagama: -alergoloko kono testiranje na inhalacijske i nutritive alergene, -krvni testovi - na temelju imunoloke obrade kojom se u krvi potvruje alergija, a odreuje se ukupna koliina imunoglobulina E (RAST) i specifinih protutijela (RAST) na uzrone alergene, te mjerenje eozinofilnog kationskog proteina (ECP), -citoloki pregled iskaljaja ili brisa nosa na eozinofile ili mjerenje koncentracije duinog oksida u izdahnutom zraku radi dokaza upale u bronhalnoj sluznici, odreivanje broja eozinofilnih leukocita iz brisa nosa, sputuma i krvi, -testovi specifine provokacije u bolesnika izazivaju blai alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotine bolesti, odnosno pozitivan rezultat je najbolji i najsigurniji dokaz preosjetljivosti na odreeni alergen. -ispitivanjem plune funkcije ili spirometrijom utvruje se postojanje suenih dinih putova i oteano protjecanje zraka kroz njih, -RTG snimka paranazalnih sinusa, -testovi optereenja testovi nespecifine provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se utvruje preosjetljivost dinih putova. LIJEENJE ALERGIJA

PREVENCIJA ALERGIJSKIH BOLESTI

Prevencija alergijskih bolesti moe biti: primarna - kojom se spreava senzibilizacija bolesnika i stvaranje protutijela, sekundarna - smanjenje izloenosti odreenim inalacijskim i nutritivnim alergenima na koje je dokazana senzibilizacija, tercijarna prevencija prevencija pojave simptoma bolesti nakon to se bolest manifestirala.

TO JE HIPOSENZIBILIZACIJA ILI SPECIFINA IMUNOTERAPIJA?

Hiposenzibilizacija ili specifina imunoterapija je postupak kojim se u odreenim razmacima u kou ubrizgavaju razrijeeni alergeni jednom do dva puta tjedno, doza se postupno poveava, a lijeenje traje od tri do pet godina. Bolesnik se ovom metodom navikava postepene na odreene alergene. Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koje su alergine na jedan ili najvie na dva alergena. Ova metoda koristi se kod osoba koje imaju jaku dugogodinju alergijsku manifestaciju, kod alergena kao to je pelud i maja dlaka. Hiposenzibilizacija smanjuje rizik od nastanka astme i kod krinih reakcija na hranu.

Alergija nije izljeiva, ali postoje metode u lijeenju kojima se alergijski odgovor moe smanjiti, te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima. Prvenstveno je potrebno izbjegavati alergene i izloenost bolesnika alergenima. Zatita vanjskih sluznica od alergena mogua je uz pomo topikih kortikosteroida koji se direktno utrcavaju u nos ili kapaju u oi. U sluaju da ova zatita nije dovoljna upotrebljavaju se preparati antihistaminika. Lijeenje treba poeti na vrijeme i treba trajati do kraja djelovanja alergena (npr. lijeenje peludne hunjavice treba zapoeti najmanje 15 dana prije poetka polinacije, a treba trajati do kraja polinacije). Neobino bitno je praenje izvjea o aktivnosti polena, o kretanjima peludnih alergija, koja su sadrana u bioprognozi i peludnom kalendaru. Uz izbjegavanje izloenosti alergenima neobino je vano odravati higijenske navike, danju obavljati aktivnosti, dovoljno se dugo odmarati, odravati optimalnu tjelesnu teinu, slobodno vrijeme koristiti za relaksaciju i rekreaciju, preporuuje se to je mogue ee boravak na planinama iznad 1.000m/nm, jer nema zagaenja niti cvatnje.

TO JE BIOPROGNOZA?
Bioprognoza je praenje utjecaja svih parametara atmosfere na ljudsko zdravlje sa svakodnevnim informiranjem javnosti. Nositelj projekta, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u cilju promicanja zdravlja i prevencije bolesti stanovnitva, pokrenuo je projekt objavljivanja bioprognoze. Koordinator projekta je Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, a suradne ustanove su: Meteo centard.o.o., Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Poliklinika za bolesti dinog sustava, Poliklinika za reumatske bolesti i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago op, Psihijatrijska bolnica Vrape i ZGOS. S obzirom da meteoroloki parametri, kao i aerobioloki parametri najvie utjeu na pojavu simptoma kod pulmolokih i kardiovaskularnih bolesnika neophodno je i kljuno njihovo pravovremeno obavjetavanje o stanju u atmosferi i utjecaju takvog stanja na organizam. Bioprognoza osim polen monitoringa obuhvaa objedinjavanje biometeorolokih parametara. Bioprognoza se objavljuje svakodnevno za razdoblje od tri dana, a dobivenim podacima nas strunjaci pravovremeno upoznaju s oekivanim meteorolokim uvjetima, te savjetuju kako tititi zdravlje i prevenirati simptome.

TKO SU METEOROPATI?

Puno ljudi se ubraja u skupinu meteoropata. To su osobe osjetljive na promjenu temperature, tlaka zraka i stupnja vlanosti. Nepovoljen vremenske situacije su podruje niskog tlaka (ciklona), s prolazom fronte (velike temperaturne razlike). Tada dolazi do izraaja i atmosferskih zagaenja, a zbog hladnog zraka, koji je dokazan kao iritans, uz visoku vlanost zraka, navedeni uvjeti mogu uzrokovati npr. napadaje astme, glavobolje, promjene raspoloenja, razdraljivost, depresiju. Nepovoljne su i visoke temperature zraka uz visoku vlanost. Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta treba smanjiti fizike aktivnosti, redovito uzimati preporuenu terapiju, ak i u poveanoj dozi ako je to potrebno, kako bi se sprijeilo pogoranje bolesti.

15

KOME SE OBRATITI?
WWW.PUBLICHEALTH-ZAGREB.HR

1.Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba, Trg Stjepana Radia 1, 6101570, zdravstvo@zagreb.hr
2. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Mirogojska 16, 3. Poliklinika za bolesti dinog sustava, Prilaz baruna Filipovia 11, tel: 3776 044, polipulmo@zg.htnet.hr 4. Specijalna bolnica za bolesti dinog sustava djece i mladei, Srebrnjak 100, tel: 2430 783, ASTMAFON 2431 311

WWW.ZAGREB.HR