ZUBATAC (ZOBATEC) Dentex dentex (Linnaeus, 1758)

Zubatac je morska riba kamenitog dna, sa ovalnim, bono spljotenim tijelom. Glava mu u pravilu masivna, sa terminalnom usnim otvorom, i snanom eljusti. Ventralno se nalaze dugake grudne peraje, srpolikog oblika te zailjenih krajeva, dok dorzalno se istiu snana, dvokraka peraja. Boja tijela mu je varijabilna osobina, od juvenilnih primjeraka koji su sive osnove, sa crnim pjegama po leima, do adultnih primjeraka koji dobivaju ruiastu nijansu tokom sazrijevanja. Mogu dostizati duinu do 1 m i teinu oko 16 kg, a ei su primjerci izmeu 20 i 50 cm. Moe se pronai du Jadranskog mora, iznad kamenitog dna na dubinama do 200, a tipino stanite predstavlja priobalno podruje od 5 do 30 m. Karnivorna vrsta sa osobinama prodrljivou i agresivnou. Hrani se preteno predacijom manjom ribom kao to je srdela i inun, i pojedinim vrstama glavonoaca. Meso je ukusno i vrlo cijenjeno, te se prireuje na razne naine, dok se kuhana glava smatra delikatesom.

 Scorpaena scrofa Linnaeus, 1758.

 krpina ili bodeljka je morska vrsta zdepastog, bono spljotenog tijela, sa velikom, koatom glavom koja je ispunjena s mnotvo grebenia i bodlji. Iznad gornje eljusti, na predonoj kosti nalaze se 3-4 iroke bodljice, dok iznad nadonih svodova istie se vea sedlasta uleknina. Dorzalno se nalazi jedno leno peraje, koje je sastavljen iz prednjeg, dueg i bodljastog dijela, te stranjeg, mekanog dijela. Ventralno se nalaze grudne peraje koje su veoma iroke, lepezaste i okruglog oblika, iza kojih dolaze mnogo krae trbuno peraje, dok na kraje dolazi repno zaobljeno peraje. Boja je jako dominantna i varira od ruiasto-crvene do smee mramorne, i opeka crvene. Rasprostranjena je ova vrsta uz vanjske rubove otoka Jadranskog mora, a moe da naraste do 66 cm i tei oko 5 kila, dok su redovnije vrste od 20 30 cm. Karnivorna i predatorska priobalna vrsta, koja obitava iznad kamenitog na i hrani se rakovima, ribom i mekucima. U lovu na krpinu treba biti oprezan zbog opasnih bodlji, a ulov vrijedi truda jer je meso jako ukusno i cijenjeno, te se moe prirediti na razne naine.

 Mugil cephalus Linnaeus, 1758.

 Skoac ili cipal glava je morska vrsta snanog vretenastog tijela, bono blago spljotenog. Glava je velika, spljotena odozgo prema dole, meuoni prosti je irok, blago konveksan. Usta su mala i termina, dok je usni otvor u obliku trokuta. Lena peraja su meusobno razmaknuta, prva je bodljasta i opasna, a druga je mekana, dok su grudna i trbuna peraja kratka. Repno peraje je veliko, duboko konkavno sa iljastim vrcima. Boja tijela dorzalno je tamno-pepeljasto sive boje, bokovi su sivosrebrnasti sa 6-7 tamnih vodoravnih pruga uzduno, dok je trbuh bjelkasto-srebrnast. Moe narasti do 75 cm i do 6 kg, dok je veina primjeraka duine do 50 cm. Skoac je priobalna, anadromna vrsta, rasprostranjena u tropskim i subtropskim morima, dok je u Jadranu rasprostranjen du obale. Migratorna vrsta, koja bira boatne vode, dok se zimi redovno vradaju u more. Populacija skoca je dosta stabilna, hrane se omnivorno, organskim detritusom i sitnim bentonskim algama, a rijee planktonom. U ishrani je jako cijenjen, meso je vrlo teno i sono, i prireuje se na mnoge naine.

 Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758)

 Lubin je morska riba snanog vretenastog tijela, sa dugakom glavom. Oblik glave je koan i usta su terminalna, velika i blago iskoena. Krljuti su relativno male i cikloidne, u bonoj liniji se nalazi oko 7172, dok se na skrnom poklopcu nalaze i dvije pljosnate bodlje. Dorzalno se nalaze dva lena peraja, pri emu je prednje bodljasto, a drugo mekano. Podrebno peraje je vede duine nego visini, dok je repno peraje iroko i blago ravasto. Boja tijela varira od olovnosrebrenasta, do plavkaste ili zelenkaste. Bokovi su mnogo svijetliji, a trbuh se bijeli. Lubin moe dostidi duinu do 1m i oko 14 kg, dok su najedi primjeri oko 20-25 cm. Karnivorna vrsta koja se hrani rakovima,mekucima i ribom koja se zadrava uz obalu, u boatnim vodama, najvie do 100 m dubine, ali uglavnom provode vrijeme u dubini od 20 m. Meso lubina je vrlo ukusno i cijenjeno, i u mnogim mediteranskim zemljama se uzgaja u marikulturi. Lovi se najbolje sa podvodnom pukom