Hermann Boll

STAKLENIK U NADBISKUPSKOM VRTU

Seminarski rad







Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet
Prediplomski studij arhitekture i urbanizma
Kolegij: Zatita Graditeljskog naslijea
Voditelj kolegija: V. pred. mr.sc. Alan Braun
Ak. god. 2012./2013.

Student: Andrija Matotan

Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
2


SADRAJ

1. POVIJESNI RAZVOJ GRAEVINE 3
2. NACRTI 8
3. DANANJE STANJE 9
4. PRIJEDLOG INTERVENCIJA 11
5. LITERATURA 15




















Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
3


1. POVIJESNI RAZVOJ GRAEVINE

Nakon razornog potresa u Zagrebu 9. studenog 1880. godine poinje
postepena obnova katedrale, nadbiskupskog dvora te popratnog kompleksa
koji je ukljuivao i nadbiskupski vrt. Hermann Boll biva zaposlen primarno na
obnovi katedrale i dvora te se tek kasnije, 1882. godine susree sa staklenicima
za zimsko pohranjivanje egzotinih vrsta bilja u nadbiskupskom vrtu.
Prostrana zelena povrina izmeu zidova nadbiskupske palae te
stranjih zidova dvorita graanskih kua na sjevernoj strani Vlake ulice
ureena je poetkom 1830-ih po nalogu biskupa Aleksandra Alagovia kao
reprezentativni vrt unato relativnoj zaklonjenosti od grada. Odmah potom
sagraena su dva staklenika uz zgradu dvora istono i zapadno od sredinjeg
ulaza, te trei na nepoznatoj lokaciji. Njihova forma slabo je poznata zbog
nedostatka nacrta, no oito je da su bili utilitarne svrhe, to vjerojatno po
miljenju Bolla nije bilo primjereno za glavno proelju najvee gradske palae
koju su ujedno i djelomino zaklanjali. Stari staklenici srueni su pritom iz
vjerojatno estetskih razloga krajem 1881. godine te poetkom 1882.



Slika 1. Fotografija katedrale i dvora netom prije potresa cca 1880.

Izgradnja novog staklenika zapoela je u drugoj polovici 1881.
godine, emu svjedoi zahtjev za graevnu dozvolu predan 24. kolovoza 1881.
Dokument navodi da e se nova kua za cvijee podii na mjestu nekadanje
kue za koijae do ulaza iz Lake ulice. Drugi izvori navode da je na istom
mjestu do potresa bila kua za sluniad.
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
4
























Slika 2. Fotografija jednog od starijih staklenika prije potresa cca 1880.

Graevna dozvola izdana je u Zagrebu, 5/9 1881., a zgrada
zavrena poetkom 1882. godine. Zgrada je izvedena u stilu talijanske
neorenesanse usprkos injenici da je veina radova na kadetrali i dvoru
uinjena u strogom stilu njemake neorenesanse. Razlog za promjenu
vjerojatno se moe pronai u poveznici s egzotinim mediteranskim biljem koje
je trebalo smjestiti u zgradu, to je vrlo vjerojatno budui da je odabir stila u 19.
stoljeu bio uvjetovan i ideolokim i praktinim, a ne samo estetskim razlozima.
Zgrada je koncipirana kao prostrana pravokutna graevina
postavljena na visoki sokl zbog kosine terena. Glavni rizalit istaknut je i visinom
i dubinom, te dominira proeljem pokrivenim otvorenim drvenim krovitem.
Dvostreni krov zaravnatog sljemena vjerojatno je izvorno bio dijelom ostakljen
kako bi se to vie iskoristila suneva svjetlost, no danas je zatvoren. Na vrhu je
bio ukraen specifinim Bollovim dekorativnim gromobranom. Juno proelje
rizalitom je simetrino ralanjeno u tri cjeline osnovu ostatka ralambe
nose istaknuti pilastri. Rizalit se sastoji od tri polja prozora s polukrunim
zavrecima od kojih je sredinji najvei. Vijenac prizemlja na rizalitu nosi arkadu
koja naglaava rizalit dekorativno i arhitektonski. Bona krila specifina su po
pravokutnim staklenim stijenama koje podsjeaju na kasnije Bollovo djelo
proelje zgrade Umjetnikih ateljea u Ilici 85, to je vjerojatno indikator njegove
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
5

intencije da unutranjosti omogui to je vie mogue svjetla. Zadnje polje
bonih krila sastoji se ponovo iz prozora s polukrunim zavrecima uokvirenima
pilastrima. Ostala proelja su gotovo u potpunosti gola izuzev utilitarnih otvora
za ulaz i manipulaciju biljkama to pokazuje intenciju da se zgrada uini
maksimalno energetski uinkovitom pasivnim metodama.


Slika 3. Razglednica s fotografijom egzotinog bilja u vrtu nakon obnove cca 1890.


Tlocrtna organizacija zgrade je vrlo jednostavna to je i oekivano s
obzirom na utilitarnu funkciju zgrade. Sredinja prostorija protee se kroz svih
pet polja zgrade te zauzima cijelokupno juno proelje zgrade. Uz sjeverno
proelje na bonim krilima smjetena su dva mala simetrina ulaza kroz manje
prostore vjerojatno vjetrobranske funkcije. Uz njih su smjetena dva prostora
vjerojatno spreminog karaktera te su dostupni iskljuivo iz vanjskog prostora i
malih vjetrobranskih prostorija. Krov je kod tih volumenskih istaka sputen na
jednostruku visinu. Direktan ulaz u sredinju prostoriju vjerojatno je bio mogu
s bonih proelja s obzirom na postojanje otvora s polukrunim zavrecima u
punoj visini do tla. Malo je vjerojatno da su ti otvori sluili kao prozori s obzirom
da svi ostali prozori strogo potuju sokl. Sa sjevernog proelja nije mogue ui u
sredinju prostoriju unato velikoj povrini golog zida. Zgrada je izvedena iz
opeke koja je vjerojato bukana i izvana i iznutra, a krovite je izvedeno kao
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
6

otvorena drvena konstrukcija s visuljama. Izvorni pokrov krova nije poznat, no
neke starije fotografije upuuju na metalne varijante (to je vjerojatno kasnije
stanje).






























Slika 4. Fotografija kadetrale, dvora i staklenika cca 1950.

injenica da od gradnje nisu sauvani brojni projekti ni trokovnici
mogla bi dovesti u sumnju Bollovo autorstvo. Naime, u Nadbiskupskom arhivu
postoje projekti Bartola Felbingera za staklenike iz 1823. godine, no jasno se
razlikuju od dananjeg stanja. Sumnju pobija i sauvan lanak iz Narodnih
novina koji opisuje kako su Zagrepani od Bolla navikli gledati samo gotiki
slog, te da je staklenikom pokazao kako zna realizirati po lijepoj osnovi i
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
7

graevinu u stilu talijanske renesanse. Jedini nacrt zgrade koji danas postoji
pripada arhivskoj grai Dravnog arhiva u Zagrebu jer Nadbiskupija nema
arhivirane nacrte vezane uz staklenik.

Staklenik je bio u koritenju u projektiranu svrhu barem iduih 60-ak
godina, dok 13. svibnja 1953. nije dodijeljen poduzeu za promet tehnikim
materijalom, bojom i kemikalijama TOKO na koritenje kao skladite.
Staklenik je do tog razdoblja pao u trono stanje dokument o dodjeljivanju na
koritenje navodi da je krovna konstrukcija bila trula, treina krova s istone
strane se uruila, a prozori su polupani to je jasan pokazatelj da zgrada nije
bila u funkciji staklenika bar neko vrijeme. Dokument nalae buduem korisniku
da zgradu popravi da na propadne, ali zabranjuje diranje u arhitekturu zgrade,
te napominje da je zgrada i dalje u vlasnitvu Uprave Nadbiskupskih dobara.



Slika 5. Fotografija staklenika nakon adaptacije u skladite 1954.

Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
8


2. NACRTI I ARHIVSKI DOKUMENTI

Sadraj:

- Tlocrt prizemlja
- Juno proelje
- Popreni presjek
- Zahtjev za graevnu dozvolu
- Zapisnik oevida graevinsko vatrogasnog odbora Graevna
dozvola
- Rjeenje o adaptaciji zgrade u skladite





















Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
Tlocrt prizemlja
Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
!uzno procel[e
Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
oprecnl pres[ek
Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
ZahL[ev za gradevnu dozvolu
Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
Cradevna dozvola
Permann 8olle - SLaklenlk u nadblskupskom vrLu ZasLlLa gradlLel[skog nasll[eda - Semlnarskl rad SLudenL: Andrl[a MaLoLan
8[esen[e o adapLacl[l zgrade u skladlsLe
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
9


3. DANANJE STANJE

Staklenik se danas nalazi u loem stanju. U novije vrijeme zapoeta
je obnova graevine, no nikad nije zavrena. Proelja su naroito propala
znatna koliina stakla je polupana te je obijena veina buke izvan i unutar
kue, to pokazuje osnovu Bollove konstrukcije. Nedostaje veina stolarije,
naroito bona vrata iji su otvori prekriveni daskama. Unato svemu tome
krov zgrade je na prvi pogled u dobrom stanju (izgledno je nedavno obnovljen),
kao i veina dekorativnih elemenata proelja.



Slika 6. Dananje stanje zgrade iz smjera istonog ulaza u vrt


Unato degradiranom stanju, najvei problem zgrade lei u injenici
da nema funkciju. Zatvoreni karakter Nadbiskupskog vrta oteava dodjelu nove
namjene ili adaptaciju, a s druge strane zbog izdvojenosti zgrade Nadbiskupija
nemoe kvalitetno zgradu koristiti za svoje potrebe.

Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
10




























Slika 7. Dananje stanje interijera zastala obnova




Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
11


4. PRIJEDLOG INTERVENCIJA

Narav moguih intervencija na zgradi prije svega predodreena je
urbanistikom situacijom. Naime, staklenik pripada Nadbiskupskom vrtu te je
kao takav zatvoren iza ograde koja ne doputa ak niti pogled. Pristupni put za
automobile slui ogranienoj svrsi, budui da je kolni promet rijedak, a s obje
strane je definiran vrstom linijom - ograde stranjih dvorita sjeverne strane
Vlake ulice, te terasasti platoi sjevernog segmenta vrta prema Ribnjaku.
Ukoliko se ne omogui javni pristup do objekta, zgrada moe zauzeti
tek limitiran opseg funkcija. Neke od moguih su izvorne funkcije staklenik za
egzotino bilje ili spremite alata za odravanje vrta nijedna od kojih ne
opravdava troak obnove zgrade i njenog daljnjeg odravanja. Ostale
potencijalne funkcije kao to su dislocirana itaonica za Nadbiskupsku arhivu
tee su ostvarive zbog nepostojanja veze izmeu dvora i staklenika izuzev
pristupnog puta, te upitna dostupnost zbog potrebe ulaska kroz portu.
Jednostavno urbanistiko rjeenje postiglo bi se dnevnim
otvaranjem istonog dijela nadbiskupskog vrta. Pristup bi trebalo omoguiti na
istonoj strani kod ulaznih vrata, te na sjevernoj strani kod veze s parkom
Ribnjak koja je trenutno zatvorena. Istim bi se postigla integracija zgrade
staklenika u pjeake rute parka i oblinjih ulica, kao i pjeacima otvorio pogled
prema Nadbiskupskom dvoru koji je kroz povijest bio dosta limitiran.


Slika 8. Prijedlog otvaranja vrta (zeleno) u odnosu na ostatak (crveno)
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
12


















Slika 9. Zakljuana vrata na spoju Ribnjak Nadbiskupski vrt

Vlasniko pravne odnose pritom nebi bilo potrebno mjenjati glede
parka i pristupa jer bi oni ostali u vlasnitvu Nadbiskupije, te bi se nou zatvarali
za posjetitelje kao to je i praksa u nekim velikim gradovima Europe. Zgrada
staklenika potom bi se metodom restauracije dovela u prvobitno stanje.
Izgledno je da bi za odrivo koritenje zgrade trebalo izvesti adaptaciju kako bi
se zgrada prilagodila novoj namjeni.
Najizglednije potencijalne namjene zgrade upravo su one usko
povezane s namjenama za koje je zgrada izvorno projektirana ili namjene koje
vrlo pozitivno reagiraju na kvalitete koje zgrada prua velika koliina
ostakljenja na junom proelju koja omoguava mnogo svjetla tokom godine te
poveana visina unutranjeg prostora. Takoer, zgrada svojom organizacijom
otvora u odnosu na strane svijeta pasivno tedi energiju, to znai da je nebi
trebalo biti teko adaptirati za neku djelatnost koja iziskuje grijanje odnosno
klimatizaciju prostora. S druge strane, postav zgrade na visokom soklu te
denivelacija u odnosu na ulicu eliminira bilokakvu komercijalnu namjenu koja
uvelike ovisi o izlaganju robe prema ulici unato pozamanoj koliini
ostakljenja.
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
13

Namee se zakljuak da bi u svrhu adaptacije najbolje namjene za
adaptaciju zgrade bile cvjearna (zbog povezanosti s prethodnom namjenom
objekta) ili neka komercijalna djelatnost koja ne ovisi o prikazivanju robe prema
ulici kao to su knjiare i antikvarijati. Sve tri djelatnosti imaju velike koristi iz
poveane visine prostora te dodatne koliine osvijetljenja, te bi projektantski
pristup pri adaptaciji trebao biti relativno slian. Sva tri primjera nove namjene
zahtjevala bi dakako poveanje iskoristive tlocrtne povrine uvoenjem
prodajnog prostora kroz vie etaa izvedenih u dilatiranoj laganoj
konstrukciji. Budui da visina prostora omoguava do tri etae prodajnog
prostora intimnijeg karaktera koji je primjeren ovakvoj zgradi male tlocrtne
povrine presjek bi bilo povoljno organizirati na nain da srednja etaa slui
kao prostor za sjedenje i odmor kako bi se minimalizirao dojam napora
vertikalnog kretanja. Dodatni faktor iza ovog pristupa bit e potencijalno visina
lukova na prelazu bonih polja u srednje koja u najmanju ruku diktira moguu
meusobnu komunikaciju meu poljima ograniavajui nju na prve dvije etae
ukoliko elimo maksimalno iskoristiti visinu prostora u sredinjem polju.
























Slika 10. Varijanta rjeenja vieetanog presjeka s laganom konstrukcijom
Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
14


Tlocrtna organizacija pritom bi se vjerojatno rjeila u skladu s
izvornom predispozicijom zgrade za longitudinalno kretanje dva bona otvora
dvostruke visine (originalno takvi vjerojatno zbog manipulacije biljem) vrlo bi
povoljno mogli posluiti kao ulaz i izlaz u zgradu, pri emu se sredinji prostor
svojom visinom koristi kao toka zadravanja i penjanja na laganu konstrukciju.
Sama metoda penjanja zbog limitiranog prostora vjerojatno bi se morala izvesti
laganim spiralnim stubitem ili strmijom jednokrakom varijantom. Sporedne
prostorije zgrade zbog svoje jednostruke visine najprimjerenije bi bilo iskoristiti
kao sanitarije odnosno pomono spremite.
Zbog nepostojanja otvora na sjevernoj strani lagana konstrukcija
moe se u potpunosti priljubiti uz istu te omoguiti nesmetani prodor svjetla do
svih vertikalnih segmenata interijera. No jedan od potencijalnih problema u
aktivnom koritenju prostora moglo bi biti konstantno osvjetljenje kroz velike
staklene stijene i opasnost od pregrijavanja koja bi se eventualno mogla
sprijeiti postavom manjih horizontalnih brisoleja po vanjskoj strani staklenih
povrina. Ovom pristupu pomae i gusti raster prljaka na staklenim
povrinama koji bi dijelom anulirao problematiku uvoenja novih elemenata na
proelje. Ukoliko se vanjska zatita od sunca smatra neprihvatljivom zbog
naruavanja neorenesansne estetike, svakako e biti potrebno osmisliti
adekvatnu zatitu od sunca u obliku visokoreflektivnog zatamnjenog stakla ili
unutarnje zatite od sunca. Dodatne mogunosti poboljanja sposobnosti
tednje energije za grijanje zgrade lee u eventualnom postavljanju toplinske
izolacije uz sjeverno proelje s vanjske zbog neupadljivosti proelja ili ako to
predstavlja problem glede promjene gabarita - s unutarnje strane. Toplinska
izolacija takoer se moe smjestiti i u krovnu konstrukciju.
Kljuni faktor u obnovi zgrade dakako ostaje rjeenje urbanistike
situacije bez koje nova namjena nikad nebi zaivjela. Potekoe lee u
pomirenju vlasniko pravnih odnosa Nadbiskupije i potrebe za privatnou s
javnim interesom te dostupnou nepokretnog kulturnog dobra javnosti.








Hermann Boll Staklenik u nadbiskupskom vrtu
Zatita graditeljskog naslijea Seminarski rad
15



5. LITERATURA

ARHIVSKA GRAA Dravni arhiv u Zagrebu, Optaika 29

Domjanovi Dragan, Obnova kompleksa zagrebakog nadbiskupskog
dvora 1879.1882. godine: Gradnja staklenika u nadbiskupskom vrtu//
Radovi instituta za povijest umjestnosti 35/2011., str. 202-204.

Olga Maruevski : Franjo Klein, graditelj sredine 19. stoljea// Radovi
instituta za povijest umjestnosti 17/1993., str. 114-116.

Galerija nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba:
http://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/

Stare fotografije Nadbiskupskog vrta:
http://1postozagrad.tumblr.com/
http://www.cro-eu.com/