Professional Documents
Culture Documents
Aluminijum, Staklo, Zaštita, Održavanje, Savijanje
Aluminijum, Staklo, Zaštita, Održavanje, Savijanje
Aluminijum je najzastupljeniji metal na zemlji. ini 8% sastava zemljine kore. Zbog svojih izuzetnih svojstava najprimenjeniji je metal posle elika sa svetskom produkcijom od preko 30 miliona tona godinje. iroka primena aluminijuma proistie iz jedinstvene kombinacije lakoe, vrstoe, postojanosti i antikorozionih svojstava sa dobrom termikom i elektroprovodljivou. Veliki broj legura omoguava da ova svojstva dou do punog izraaja. Aluminijum se veoma dobro oblikuje svim standardnim procesima obrade do veoma visokog stepena tanosti. Moe se ekstrudirati, zavarivati, toplo i hladno valjati u opsegu od tekih ploa do najfinijih folija debljine svega nekoliko mikrona. Izvanredno se povrinski obrauje. Eloksaa i elektrostatska pulverizacija (popularno plastifikacija) su najprimenjivanije metode. Aluminijum nije zapaljiv . ak ni pri visokim tempraturama ne oslobaa otrovna isparenja. Aluminijum je izuzetno podesan za reciklau. Svega 5% energije koja se troi za dobijanje primarnog metala troi se u procesu reciklae.
TRGOVINA ALUMINIJUMOM
Internacionalna trgovina aluminijumom, prodaja i kupovina, obavlja se na London Metal Exchange (LME) koja je osnovana 1877 godine. Takoe postoji nekoliko lokalnih berzi poput Shanghai Metal Exchange ili American Metal Market (AMM). Proizvoaka cena aluminijumskih profila najee se izraava u obliku LME + Premium to odprilike znai Cena na londonskoj berzi + cena za ekstruziju i fabrikaciju.
- Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Okrugle ipke presovane Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Kvadratne ipke presovane JUS C.C3.034 Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje estougaone ipke presovane JUS C.C3.036 Oblik i mere JUS C.C3.120 - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje ipke Tehniki uslovi - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Okrugla ica presovana JUS C.C3.130 Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Profilisana ica presovana JUS C.C3.134 (kvadratana, etougaona i pravougaona) Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Pravougaone ipke presovane JUS C.C3.200 Oblik i mere - Ravnokraki ugaonici od aluminijuma i aluminijumskih legura presovani JUS C.C3.202 Oblik i mere JUS C.C3.203 - U-profili od aluminijuma i aluminijumskih legura presovani Oblik i mere JUS C.C3.204 - T-profili od aluminijuma i aluminijumskih legura presovani Oblik i mere JUS C.C3.205 - I-profili od aluminijuma i aluminijumskih legura presovani Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za plastinu preradu Profili presovani JUS C.C3.220 Tehniki uslovi - Aluminijum i legure aluminijuma za plastinu preradu Anodno oksidisani JUS C.C4.160 limovi, trake i profili za graevinarstvo Tehniki uslovi JUS C.C5.020 - Cevi od aluminijuma Tehniki uslovi za izradu i isporuku - Aluminijum i legure aluminijuma za plastinu preradu Presovane i vuene cevi JUS C.C5.120 Tehniki uslovi - Aluminijum i legure aluminijuma za plastinu preradu Okrugle cevi-presovane JUS C.C5.130 Oblik i mere - Aluminijum i legure aluminijuma za gnjeenje Profili i ipke od legura JUS C.L3.100 aluminijuma za brodogradnju Tehniki uslovi JUS C.T7.219 - Anodna oksidacija aluminijuma i legura aluminijuma Termini i definicije - Anodna oksidacija aluminijuma i legura aluminijuma Opti tehniki uslovi za JUS C.T7.220 anodno oksidirani aluminijum Definicije, klasifikacija i oznaavanje - Aluminijum, magnezijum i njihove legure za plastinu preradu Izdavanje JUS ISO 2142 komada i epruveta za mehanika ispitivanja JUS ISO 3134-1 - Laki metali i legure lakih metala Termini i definicije Deo 1: Materijali - Laki metali i legure lakih metala Termini i definicije Deo 3: Proizvodi JUS ISO 3134-3 plastine prerade Laki metali i legure lakih metala Termini i definicije Deo 5: Metode plastine JUS ISO 3134-5 prerade i termike obrade JUS C.C3.030
Staklo
Kratka istorija proizvodnje stakla
Supstace sline staklu postoje u prirodnom obliku i od davnina su koriene. Najpoznatiji je opsidijan, vulkanskog porekla. Prva proizvodnja stakla datira jo iz antikih vremena. Smatra se da su putujui mediteranski trgovci sluajno izmeali sodu, pesak i kre u ognjitima svojih kampova i primetili vrstu bistru supstancu koja je ostala na zgaritu. Ove osnovne supstance koriste se i danas u proizvodnji stakla. Egipani su osnovali prvu poznatu fabriku stakla oko 1400. godine pre nove ere. Oko 500-te godine nae ere Rimljani su preneli tehniku proizvodnje stakla na ostale delove mediterana i dalje na sever Evrope
Ravno staklo vekovima je prozvodjeno duvanjem velikih balona od istopljenog stakla na kraju metalne sevi. Nakon odsecanja krajeva ovako dobijeno staklo je polagano na velike zagrejane ravne kamene ploe radi Peglanja pomou drvenih valjaka. Do sredine devetnaestog veka ova tehnika je u raznim oblicima toliko usavrena da je bilo mogue pravljenje cilindara dugih do 12 metara. Alternativno razvijen je proces centrifugalnog livenja stakla a poetkom 20. veka ovako dobijeno staklo moglo se obostrano polirati ime je postignut znaajan pomak u kvalitetu i optikim svojstvima. Tek 1959. godine u Engleskoj braa Pilkington patentirali su proces proizvodnje ravnog tzv. FLOAT stakla. Danas se 90% svetske proizvodnje stakla odvija po ovom procesu.
Zatita
Povrinska zatita
Anodna oksidacija, popularno ELOKSAA, je elektrohemijski proces kojim se na povrinu aluminijumskih profila nanosi kontrolisani sloj aluminijum oksida u vidu staklaste kristalne prevlake. Debljina ovog sloja se kree od 12 do 30 . Idealna debljina eloksae je od 15 do 18 . Tanji slojevi su nedovoljno otporni na habanje dok su slojevi deblji od 25 isuvie krti tako da prilikom savijanja dolazi do pucanja staklastog sloja oksida koji titi aluminijum. Tonovi eloksae se kreu od prirodne boje aluminijuma preko bronzanih nijansi do crne. Mogue je bojenje u zlatnim tonovima ali je ono manje postojano. Posebnim postupcima mogue je bojenje u plavoj, crvenoj ili zelenoj boji ali se ovaj postupak veoma retko primenjuje zbog visoke cene. Bojenje se vri neorganskim pigmentima na bazi kobalta, mangana ili redje oganskim pigmentima. JUS striktno propisuje ovaj vid povrinske zatite a atestiranje se obavlja u Institutu za ispitivanje materijala Republike Srbije. Elektrostatska pulverizacija, popularno PLASTIFIKACIJA ili Powder Coating je danas najzastupljeniji vid povrinske zatite arhitektonskog aluminijuma. Sam proces se odvija u vie faza. Prvo se vri odmaivanje povrine aluminijuma potapanjem u rastvor natrijum hidroksida. Nakon toga nanosi se tzv. prajmer. Prajmer je najee hromov oksid. U sledeoj fazi specijalnim difuzorima nanosi se jako pozitivno naelektrisan prah boje. S obzirom da su komadi koje plastificiramo suprotno naelektrisani (uzemljeni) dolazi do vrsog prianjanja praha za povrinu aluminijuma. Ovako napraeni komadi unose se u pei gde se zagravaju na 180 do 200C. Usled zagravanja dolazi do topljenja i polimerizovanja molekula praha pri emu se formira sloj plastifikata debljine 50 do 70 . Za elemente enterijera koristi se boja na bazi epoksida dok se za spoljni arhitektonski aluminijum koriste boje na bazi poliestera koje su znatno otpornije na ultraljubiaste zrake. Tena plastifikacija ili Liquid Coating, ova metoda povrinske zatite ponovo postaje aktuelna kod nekih veih preraivaa prvenstveno zbog ekonominosi samog postupka. Tehnoloki nema bitnije razlike u odnosu na elektrostatsku plastifikaciju osim to se umesto komplikovane procedure nanoenja boje u prahu al. profili jednostavno potapaju u kadu sa bojom.
Vane napomene
1. Eloksirani aluminijum je veoma otporan na kiseline ali je zato veoma neotporan na alkalije (baze). Striktno se mora voditi rauna da malter ili kre ne ostanu na povrini ugradjenih aluminijumskih elemenata due od nekoliko minuta jer e doi do trajnog oteenja sloja eloksae. Ne postoji nain da se ovakvo oteenje povrine otkloni. 2. Izbor tona plastifikacije vri se po RAL ton karti. Sjajnost povrine meri se jedinicom GLOS i kree se od mat povrine (oko 20 Glosa) do visokog sjaja (od 80 do 100 Glosa). 3. Izbor tona eloksae vri se po ton karti proizvoaa koja najee sadri 6 nijansi. Dozvoljeno je neznatno odstupanje tona eloksae od odabranog uzorka, uobiajeno se tolerie odstupanje za jedan poluton ili manje. 4. Evropski i ameriki standardi dozvoljavaju manja oteenja na povrini plastificiranog ili
eloksiranog aluminijumskog elementa s tim da ova oteenja ne smeju biti lako uoljiva ako se posmatraju golim okom sa rastojanja od tri metra upravno na povrinu. 5. Oteenja eloksae se izuzetno teko mogu otkloniti. Za tu svrhu se koriste specijalni Eloxal sprejevi mada je ishod najee nezadovoljavajui 6. Oteenja plastifikacije se relativno lako retuiraju specijalnim sprejevima ili prahom za plastifikaciju rastvorenim u acetonu.
Veliki broj proizvoaa vrata i prozora iz Jugoslavije i Makedonije na obostrano zadovoljstvo koristi nae usluge savijanja al. profila. Postupak savijanja profila za proizvodnju prozora i vrata je izuzetno sloen. Do nedavno bilo je gotovo nemogue napraviti dobar luni prozor ili vrata. Osnovni problem je u tome to se kontura rama ne poklapa sa konturom krila i usled ega zaptivke na pojedinim delovima prozora ili vrata ne prianjaju dovoljno ili uopte. Ovo je bilo najizraenije na mestu gde profili iz pravog dela prelazi u luni deo i gde se pojavljivalo tzv. guvanje profila