Predavanje 3: Numericki niz NUMERICKI NIZ Tko eli na.e nacin, tko ne eli na.e izgovor!

Numericki kontinuirani nizovi se konstruiraju ure.enjem vrijednosti kvantitativn ih varijabli. Vrste numerickih nizova: -numericki kontinuirani nizovi, -numericki diskontinuirani (diskretni) nizovi. Grupiranje . ra clanjivanje statistickog skupa prema modalitetima obilje ja Grupiranje podataka mora biti : -iskljucivo -iscrpno ili konacno Prigodom grupiranja vrijednosti numerickog niza nastaje distribucija frekvencija (ure.ivanjem vrijednosti kvantitativne varijable). Najjednostavnije ure.ivanje n umerickih nizova je nizanje po velicini vrijednosti modaliteta obilje ja. Ako su pojedinacne vrijednosti varijable X: X1, X2, ..., Xi,..., XN , uvid u var ijacije pru iti ce ure.eni skup vrijednosti varijable X, tako da vrijedi: Xi< Xi+1 i=1, 2, ..., N-1 Ako se grupira N podataka u k grupa, sa vrijednostima varijable (diskontinuirane ) X: X1, X2,...,Xi,..., Xk uz pripadajuce frekvencije: f (X1),f (X2),..,f (Xi),...,f (Xk) krace zapisano fi, distribucija frekvencija je skup: (Xi, fi), gdje je: k a fi = N i = 1, 2, .., k; i =1 N -broj jedinica statistickog skupa K -broj modaliteta obilje ja Xi - vrijednosti modaliteta i-tog obilje ja -f(i) apsolutne frekvencije -p(i) relativne frekvencije (nastaje diobom i-te apsolutne frekvencije zbrojem apsolutnih frekvencija) fi fi pi == i = 1,2,...., k;0 < pi < 1N a fi

Predavanje 3: Numericki niz Pojedinacni par u distribuciji frekvencija predstavlja NUMERICKU GRUPU, tj. broj jednakih vrijednosti varijable X. Obilje je Xi Broj jedinica modaliteta obilje ja fi X1 f1 X2 f2 ... ... Xk fk . fi=N Distribucija frekvencija (X1, f1) modaliteti (X2, f2) obilje ja ... (Xk, fk) Numericko kontinuirano obilje je obuhvaca ona numericka obilje ja koja se mogu izraziti i cijelim i decimalnim brojem (kilogrami, centimetri, litre, godine sta rosti, itd.) Osnovne odlike kontinuirane varijable: -kontinuirana varijabla poprima vrijednosti iz nekog intervala, -vrijednosti kontinuirane varijable grupiraju se na temelju razreda: -donja (L1i) granica razreda -gornja (L2i) granica razreda Odre.ivanje granica razreda -i-ti razred je dan izrazom: L L X < Li = 1,2,..., k s apsolutnom frekvencijom fi 1ii 2i Distribucija frekvencija kontinuirane numericke varijable je skup parova razreda pridru enih frekvencija

(L1i L Xi < L2i, fi) i = 1, 2, ..., k alternativno: (L1i < Xi L L2i, fi) i = 1, 2, ..., k STURGESOVO PRAVILO Sturgesovo pravilo slu i za odre.ivanje broja razreda k, za grupiranje N podataka u k numerickih grupa k 1 + 3,3log N Uobicajeni broj k numerickih grupa krece se od 5 do 15 (maximalno 25) Ako su razredi jednaki, irina im se aproksimativno odre.uje diobom raspona varija cija i broja razreda X -X RV max min DX == kk Numericko diskontinuirano obilje je Numericki diskontinuirani niz nastaje ure.enjem podataka prema numerickom diskontinuiranom (diskretnom) obilje ju. Numericko diskontinuirano obilje je je svak o ono numericko obilje je koje se mo e izraziti samo cijelim brojem (broj clanova obitelji , broj traktora poljoprivrednog gospodarstva, broj zaposlenih djelatnika jednoga poduze ca, itd.).

Predavanje 3: Numericki niz Kod diskontinuiranih numerickih nizova koji su grupirani u razrede (grupiranje s e obavlja kao kod kontinuiranih numerickih nizova) donja granica (i+1) razreda i i-tog razreda su me.usobno razlicite. VRSTE GRANICE RAZREDA I NJIHOVA PRIMJENA nominalne granice su one koje su zadane, odnosno, zabilje ene popisom Koriste se pri analiziranju diskontinuiranih numerickih nizova za sva potrebna izracunjavanja. prave granice se kreiraju samo za potrebe analize kontinuiranog numerickog niza. Nakon to se jednom konstruiraju, na temelju njih se dalje obavljaju sva izracunavanja i crtanja kontinuiranoga numerickoga niza. Dakle, prave granice razreda se koriste za: izracunavanja parametara kontinuiranog numerickog niza crtanja kontinuiranog numerickog niza precizne granice je potrebno kontruirati samo kada se eli graficki prikazati diskontinuirani numericki niz. One ne slu e ni za kakva racunanja bilo kojega niza . DISKNONTINUIRANI NUMERICKI NIZ KONTINUIRANI NUMERICKI NIZ NOMINALNE GRANICE PRECIZNE GRANICE PRAVE GRANICE za izracunavanje parametara za izracunavanje parametara za crtanje Primjer 1. Kontinuirano obilje je - prave granice - brojcana vrijednost L1i+1 razreda jednaka je gornjoj granici L2i (prethodnog razreda) cm (X) Prave granice razreda i Xi 150-159 150-160 10 155 160-169 160-170 10 165 170-179 170-180 10 175 ? ? ?

159 160

Predavanje 3: Numericki niz Primjer 2. Precizne granice razreda diskontinuirano numericko obilje je

Broj djece (X) Precizne granice i Xi 0 0-0,5 1 0 1 0,5-1,5 1 1 2-3 1,5-3,5 2 2,5 4-8 3,5-8,5 5 6 Primjer 3. obilje je? godine obilje je? Nominalne granice -19 . 20-29 . 30-49 . 50-69 . 70 i vi e. Nominalne granice Velicina razreda: Broj stabala Nominalne granice Precizne granice 150-154 . 149,5-154,5 155-159 . 154,5-159,5 160-169 . 159,5-169,5 Nominalne granice Precizne granice Prave granice1 (15) 0-20 20-30 30-50 50-70 70 80 (85) Prave granice -razlika izme.u donje granice slijedecega (i+1) razreda i donje granice promatra noga (i-tog) razreda i = L -Li =1,2,..., k i 11 i +1 i Sredina razreda je poluzbroj donje i gornje granice promatranog razreda, tj.: L1 + L2 ii Xi =

2 Ako je umno ak sredine razreda i apsolutne frekvencije jednak zbroju vrijednosti numericke varijable u rasponu granica razreda rijec je o pravoj sredini razreda. Razredna sredina imati ce svojstvo prave razredne sredine ako su vrijednosti u r azredu simetricno raspore.ene. Pogre ka grupiranja predstavlja razliku izme.u prave razredne sredine i izracunate razredne sredine. 1Pri kreiranju pravih granica, donja granica (i+1) razreda treba biti jednaka go rnjoj granici i-tog (prethodnog) razreda (ne zaboraviti navedeno primjeniti na posljednji razred!).

Predavanje 3: Numericki niz KORIGIRANE FREKVENCIJE Ako su velicine razreda me.usobno razlicite, potrebno je korigirati frekvencije: podijeliti originalne frekvencije pripadajucim velicinama razreda ili njima prop orcionalnim vrijednostima. Frekvencije se obvezatno korigiraju: -pri crtanju poligona frekvencija, -pri crtanju histograma, -pri izracunavanju moda,

fc(j) apsolutne korigirane frekvencije fc j = fj j = 1,2,..., k i j pc(j) relativne korigirane frekvencije (dioba i-te apsolutne frekvencije zbrojem apsolutnih frekvencija) f j p = jk a fj j =1 p p = jj = 1,2,..., k j ci j Primjer 4. Vrijednosti ocjena studenata EFO su: 2, 3, 4, 4, 3, 2, 4, 3, 2, 4, 4, 3, 3, 3, 4 , 5, 5, 5, 4, 2, 5, 3, 5, 2 a) zadane podatke grupirajte u razrede

b) izracunajte velicine razreda i sredine razreda c) izracunajte relativne frekvencije d) graficki prika ite distribuciju frekvencija Obilje je ocjena Broj studenata Relativne frekvencije Velicine razreda Sredine razreda Xi fi pi i Xi X1 = 2 5 5/24=0,20833 1 2 X2 = 3 7 7/24=0,29167 1 3 X3 = 4 7 7/24=0,29167 1 4 X4 = 5 5 5/24=0,20833 1 5 S 24 1 -U ovom primjeru nije nu no kreirati korigirane frekvencije, jer su razredi me.usob no jednakih velicina.

Predavanje 3: Numericki niz Primjer 5. Visine studenata u cm: 157,1; 160,3; 150,0; 179,9; 181,2; 173,4; 164,2; 156,3; 1 88,2; 172,1; 170,9; 163,4; 182,1; 175,6; 169,1; 175,3; 162,1; 190,0 Rv = xmax - xmin = 190 DX a) b) c) d) 150= 40 cm;

= 40/5 = 8 zadane podatke grupirajte u razrede (k@1+3,3log18@5,142) izracunajte velicine razreda i sredine razreda izracunajte relativne frekvencije graficki prika ite distribuciju frekvencija

Obilje je visine (cm) Xi Broj studenata fi Relativne frekvencije Pi Velicine razreda i Sredine razreda Xi L11 150-158 L21 3 0,1667 8 154 L12 158-166 L22 4 0,2222 8 162 L13 166-174 L23 4 0,2222 8 170 174-182 4 0,2222 8 178 182-190 3 0,1667 8 186 S 18 1 -GRAFICKO PRIKAZIVANJE NUMERICKIH NIZOVA Numericki nizovi se prikazuju sljedecim vrstama grafikona: -linijskim grafikonom o poligon frekvencija -specificnim vrstama povr inskih grafikona o histogram o S-L dijagram fi fi POVR INSKI GRAFIKONI AM za frekvencije -fi, pi -fc, pc -fr.kum. niza

-atributivno -geografsko -intervalno (vremensko) -numericko (histogram) Xi AM za obilje je LINIJSKI AM za GRAFIKONI frekven cije -fi, pi -fc, pc -fr. kum. niza - numericko (kontinuirano/diskontinuirano) -vremensko (intervalno/trenutacno) Xi AM za obilje je

Predavanje 3: Numericki niz 1. LINIJSKI GRAFIKON POLIGON FREKVENCIJA Najpoznatiji linijski grafikon za prikazivanje numerickih nizova je poligon frek vencija. Naziva se i mnogokutnikom jer se nakon povezivanja vrhova ordinata, stvara slika u kojo j me.usobno povezane linije tvore veci ili manji kut. Njegove karakteristike su: distribucija frekvencija (ili kretanje neke pojave) se prikazuje linijama ucrtana linija predstavlja oblik distribucije frekvencija povr ina ispod linije predstavlja ukupan broj elemenata statistickog skupa ili ops eg statistickog skupa -ako je prethodno nacrtan histogram, dovoljno je polovice vrhova stupaca (tj. sr edine razreda Xi) spojiti linijama da bi se kreirao poligon frekvencija Poligon frekvencija se konstruira na sljedeci nacin: na os X se nanosi aritmeticko mjerilo za vrijednosti numerickog obilje ja (X) na os Y se nanosi aritmeticko mjerilo za frekvencije. Pri tome valja imati na um u kako frekvencije mogu biti: . za razrede jednakih velicina apsolutne (f), relativne (p), . za razrede nejednakih velicina2 apsolutne korigirane (fc), relativne korigirane (pc). 2. POVR INSKI GRAFIKONI Pri prikazivanju numerickih nizova povr inskim grafikonima, uobicajeno se koriste dvije inacice povr inskog grafikona: histogram, i S-L dijagram. a) HISTOGRAM Histogram je grafikon kontura stupaca, kod kojeg se stupci crtaju bez razmaka. Njegove odlike su: visina pravokutnika je odre.ena frekvencijom

baza pravokutnika je odre.ena velicinom razreda povr ina svih pravokutnika jednaka je zbroju apsolutnih frekvencija, tj. relativni h frekvencija (1 ili 100) I kod histograma se osi grafikona prire.uju na vec opisan nacin, to jest: na os X se nanosi aritmeticko mjerilo za vrijednosti numerickog obilje ja (X) na os Y se nanosi aritmeticko mjerilo za frekvencije. Pri tome valja imati na um u kako frekvencije mogu biti: . za razrede jednakih velicina apsolutne (f), relativne (p), . za razrede nejednakih velicina3 apsolutne korigirane (fc), relativnih korigiranih (pc). 2 Ne zaboraviti: za potrebe crtanja grafikona, ako su razredi nejednakih velicin a obavezno korigirati frekvencije! 3 Ne zaboraviti: za potrebe crtanja grafikona, ako su razredi nejednakih velicin a obavezno korigirati frekvencije!

Predavanje 3: Numericki niz Primjer 6. Kilogrami Xi Broj kupaca fi Prave granice Xi Velicine razreda i 0-1 20 0-2 2 1-3 40 2-4 2 4-5 25 4-6 2 6-7 10 6-8 2 2 30 kg br. kupaca 15 4 6 8 45 b) TUKEYEV S-L DIJAGRAM (Stem-and-Leaf) Tukeyev S-L dijagram je poznat pod nazivom dijagram stabla i lista. Rijec je o s pecificnoj vrsti histograma i nacina grupiranja podatka. Postupak pri kreiranju S-L dijagrama: -poredati podatke po velicini (od najmanjeg prema najvecem) -s lijeve strane okomite crte navesti vodece znamenke (stablo), npr. oznake za d esetice -s desne strane okomite crte (nasuprot vodecoj znamenci) ispisati drugu znamenku (list) Primjer 7. Xi: 2, 4, 8, 16,17,19, 19, 21, 22, 23, 24, 25, 27, 28, 28, 33, 33, 34, 38, 42, 4 3, 45, 45, 45, 46 Tukeyev S-L prikaz vrijednosti varijable X Znamenke stabla Znamenke lista Frekvencije (vrijednosti od 0 do 10) 0 248 3 ( od 10 do 20) 1 6799 4 ( od 20 do 30) 2 12345788 8 ( od 30 do 40) 3 3348 4 ( od 40 do 50) 4 235556 6

Predavanje 3: Numericki niz EMPIRIJSKA FUNKCIJA DISTRIBUCIJE (KUMULATIVNI NIZ "MANJE OD") Empirijska funkcija distrubucije poznata pod nazivom "kumulativni niz" nastaje p ostupnim zbrajanjem originalnih frekvencija (apsolutnih ili relativnih) numerickog niza. Prvo ce biti poja njeno nastajanje kumulativnog niza "manje od" na temelju vrijedn osti diskontinuirane numericke varijable kod koje je grupirane provedeno uporabom aps olutnih frekvencija. S (X = x ) = f x 11 S (X L x ) = f + f x 2 12 ....................................... S (X L xj ) = f1 + f2 +... + fj x ..................................................... Sx (X L xk ) = f1 + f2 + ... + fj + ... + fk = N Iz navedenog slijedi, kako je j-ti clan kumulativnog niza: j Sx (xj ) =a fi j = 1,2,..., k Sx (xj ) = f ( X L xj ) i=1 Svojstva empirjske distribucije frekvencija (apsolutne frekvencije): i0, xj < xmin a) Sx (xj ) =0 L Sx (xj ) L N , xmin L xj L xmax N , xj > xmax b) Sx (xi ) L Sx (xj ) xi < xj Na analogan nacin se konstruira i kumulativni niz "manje od" na temelju individu alnih vrijednosti numericke varijable X i relativnih frekvencija (proporcije ili posto ci): j Fx (xj ) =a pi , i = 1,2,..., k, Fx (xj ) = p(X L xj )

i=1 Svojstva empirjske distribucije frekvencija za numericki niz temeljen na relativ nim frekvencijama: i0, xj < xmin a) Fx (xj ) =0 L Fx (xj ) L1, xmin L xj L xmax 1 > x , xj max b) F (x ) L F (x ) x < x xixj ij

Predavanje 3: Numericki niz Graficko prikazivanje kumulativnih nizova Kada se linijskim grafikonom prikazuje kumulativni niz kontinuiranog numerickog obilje ja, visina ordinate je uvijek odre.ena frekvencijom kumulativnog niza4 i mjerilom na osi ordinate. Kod prikazivanja kumulativnog niza "manje od" ordinata se podi e na mjestu apscise koje oznacuje vrijednost gornje granice razreda kojemu pripada frekvencija kumulativn og niza. Kod prikazivanja kumulativnog niza "vi e od" ordinata se podi e na mjestu apscise ko je oznacuje vrijednost donje granice razreda kojemu pripada frekvencija kumulativno g niza. Primjer 8. Zadanu distribuciju frekvencija prika ite graficki poligonom frekvencija i histogr amom. Graficki prika ite oba kumulativna niza. Iznos kredita u 1000 kuna Xi Broj komitenata fi Kumulativni niz "manje od" Kumulativni niz "vi e od" 0-2 20 20 120 2-5 50 70 100 5-7 35 105 50 7-10 15 120 15 a 120 -Graf kumulanti Primjer 9. Precizne granice razreda

diskontinuirano numericko obilje je

Broj djece (X) Broj obitelji Kumulativni niz manje od 0 50 50 1 150 200 2-3 200 400 4-8 20 420 Graf 4 Frekvencije kumulativnih nizova uvijek se kreiraju na temelju originalnih (a n e korigiranih) frekvencija.

Predavanje 3: Numericki niz Primjer 10. Zadanu distribuciju frekvencija prika ite graficki poligonom frekvencija i histogr amom. Graficki prika ite oba kumulativna niza (oprez: kod diskontinuiranog numerickog ni za, kumulante se konstruiraju kao stepenaste funkcije!). Broj djece Xi Broj obitelji fi Kumulativni niz "manje od" Kumulativni niz "vi e od" 1 500 500 1550 2 800 1300 1050 3 200 1500 250 4 i vi e 50 1550 50 a 1550 --