Predavanje 10 (ElPos) Web PDF

Elektrina postrojenja Sheme spoja glavnih strujnih krugova
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar Doc. dr. sc. Marko Delimar
2007/2008
Gdje smo?
uvod simetrine komponente modeliranje elemenata sustava
(transformatori, generatori, prigunice, vodovi, troila)
proraun kratkog spoja elementi postrojenja

sabirnice, izolatori, rastavljai, ureaji za prekidanje struje sklopni ureaji niskog napona energetski transformatori, mjerni transformatori, ... sekundarni sustavi u elektrinim postrojenjima
sheme spoja
2
FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova
Elektrina postrojenja Sekundarni sustavi u elektrinim postrojenjima
2007/2008
Principna shema sustava zatite i voenja DV polja

DV POLJE 3 ~ 50Hz, 110 kV S1 S2 -Q1 R11 R12 Nadzor -Q0 P
Iskljuenje
Upravljanje
S S1 P R R11 R2 R3 OP ST NT
VN sabirnice sabirniki sustav 1 prekida rastavlja sabirniki rastavlja (kao i R12) linijski rastavlja (rastavlja vodnog polja) zemljospojnik odvodnik prenapona strujni (mjerni) transformator naponski (mjerni) transformator
-T1
ST 800/5/5 A NT ZATITA MJERENJE VOENJE
-T5 110/3 / 0,1/ 3 / 0,1/3 -Q9 -Q8 R3 R2
OP DV
Sekundarni sustavi u postrojenju

Signalizacija (svjetlosna, zvuna, ekranska; lokalna/daljinska) Mjerenje (pogonsko, obraunsko) Upravljanje (upravljanje aparatima, blokade) Regulacija i lokalna automatika (transformatora) Zatita (transformatora, vodova, ...) Nadzor (transformatora, prekidaa, ees-a)
Pomodni strujni krugovi i ureaji u elektroenergetskom postrojenju

Pomodni strujni krugovi aparata Akumulatorska baterija Izvori izmjeninog napona (SN ili NN mrea, transf. vlastite potronje, DEA, DC/AC pretvornik) Razvodna ploa (ormar) vlastite potronje Razvod istosmjernog napona Razvod izmjeninog napona Komunikacijski sustav Sustav za gaenje poara TR, GEN (CO2, H20) Kompresorsko postrojenje Razvod komprimiranog zraka
Sekundarni sustavi na razini polja

Na razini vodnog polja

7
Zatita voda (distantna, nadstrujna, zemljospojna, termika, APU, ...) Lokalno / daljinsko upravljanje Mjerenje izmjeninih veliina (U, I, P, Q, f) i nadzor izmjerenih podataka (min/max) Registracija dogaaja u vezi s djelovanjem zatite, nadzorom i upravljanjem Lokalno suelje, komunikacija s nadreenom razinom, samonadzor Signalizacija dogaaja u pomodnim postrojenjima Zatita transformatora (diferencijalna, nadstrujna, termika, zatita otpornika za uzemljenje, zatita od otkaza prekidaa, zatita od nesklada polova, Buchholz, kontaktni termometar, termo slika) Lokalna regulacija napona i jalove snage Lokalno / daljinsko voenje Mjerenja (U, I, P, Q), nadzor izmjerenih podataka, lokalni nadzor toka snage Obraunsko mjerenje Registracija dogaaja vezi s djelovanjem zatite, nadzorom i upravljanjem Lokalno suelje, komunikacija s nadreenom razinom, samonadzor
Na razini transformatorskog polja
Sekundarni sustavi na razini postrojenja

Na razini postrojenja
Komunikacija s nadreenom razinom voenja Komunikacija sa sekundarnim podsustavom i ureajima na razini polja Komunikacija pomodu lokalnog korisnikog suelja Zatita na razini postrojenja (zatita sabirnica, zatita od otkaza prekidaa) Nadzor i upravljanje na razini postrojenja Prikupljanje i lokalna obrada podataka Izvoenje blokada u sustavu upravljanja Mjerenja napona i frekvencija Samonadzor i odranje baze podataka Podfrekvencijsko rasteredenje i kompenzacija jalove snage na srednjenaponskim sabirnicama
Sustav zatite i voenja

Nadzor i upravljanje trebaju biti organizirani hijerarhijski na tri razine:
razina polja, razina objekta i razina nadreenog centra.
Funkcije nadzora i upravljanja, te zatite, na VN razini,moraju biti potpuno odvojene i nezavisne jedna o drugoj i raditi potpuno. Na razini polja upravljanje aparatima i osnovna pokazna mjerenja moraju biti uvijek raspoloiva ak i u sluaju kvara dijela ili cijelog sustava nadzora i upravljanja. Blokade su sastavni dio nadzora i upravljanja. Nadzor i upravljanje se uvijek moraju tretirati tako da se osigura funkcionalnost cijelog sustava, od polja preko objekta do nadreenog centra. Rjeenje zatite, nadzora, upravljanja i mjerenja projektira se uvijek tako da se jednostavno moe proirivati dodavanjem novih polja i funkcija, a da se pri tome ne naruava do tada postignuta funkcionalnost sustava.
9
Upravljanje
Razine upravljanja su organizirane strogo hijerarhijski. U svakom trenutku treba potovati princip subordinacije, tj. u istom trenutku nadlenost za upravljakom akcijom moe biti pridodijeljena samo jednoj razini. Najvii prioritet ima najnia razina (lokalno na razini polja) i uvijek nia razina vieg prioriteta moe oduzeti nadlenost vioj razini nieg prioriteta, dok obrat ne vrijedi. Svi procesni podaci raspoloivi na razini objekta istodobno su raspoloivi i za funkciju daljinskog upravljanja u nadreenom centru. Postrojenje se povezuje s nadreenim centrom na prijenosnoj razini uvijek preko dva neovisna komunikacijska puta, uz omoguden automatski izbor prijenosnog puta. Blokade su sastavni dio upravljanja. Uzdune i poprene blokade bilo na razini polja ili cijelog objekta rjeavaju se oienjem i/ili programski. Pri tome treba biti omogudeno da se u izvanrednim pogonskim uvjetima, uz prethodnu autorizaciju pristupa, neposredno upravljanje aparatima provede bez prethodne provjere zadovoljenja uvjeta blokade. Opde je pravilo da se sve izdane komande na svim razinama i upravljakim mjestima u normalnom pogonu moraju prije izvrenja podvrgnuti provjeri zadovoljenja svih unaprijed zadanih uvjeta blokada.
10
Nadzor
Funkcija nadzora ostvaruje se na svim razinama, uz napomenu da je nadzor mogud istodobno na svim razinama. Pravilo je da niti jedno stanje koje bi moglo ugroziti siguran rad i pogon ne smije ostati neregistrirano. Svi dogaaji se biljee i arhiviraju na jednom od raspoloivih medija u samom objektu.
Unapreenje funkcije nadzora ostvaruje se kroz mogudnost trajnog biljeenja procesnih podataka u objektu i njihov dohvat s udaljenih lokacija. Arhivirani podaci se koriste za naknadne analize djelovanja zatite, pogonskih dogaaja, te pri odravanju.
11
Mjerenja
Pogonska mjerenja (energetska mjerenja) Obraunska mjerenja
Pogonska mjerenja su sva ona mjerenja koja su u funkciji voenja EES-a, tj. samog objekta i prikazuju se na svim razinama Obraunska mjerenja slue iskljuivo za funkciju obrauna elektrine energije i nisu izravno ukljuena u sustav nadzora i upravljanja, nego su ukljuena u sustav za prikupljanje, daljinski prijenos i obradu obraunskih i energetskih podataka u prijenosnoj mrei HEP-a
12
Komunikacija
Komunikacija unutar objekta se rjeava pomodu oienih ili optikih veza bilo kao lokalna mrea (LAN) ili veza toka-toka vrlo visoke raspoloivosti i kvalitete. Za komunikaciju s numerikom ureajima (npr. zatitom) danas se najede koriste optike veze. Komunikacijski protokoli moraju odgovarati meunarodnim IEC standardima, odnosno normama (npr. IEC 61850).
Pri rjeenju ovog sustava, zbog izrazito narasle potrebe za komunikacijama na lokalnoj razini potrebno je posvetiti posebnu pozornost broju podataka koji se moe pojaviti u havarijskom sluaju. Ni u kom sluaju se ne smije dogoditi da zbog problema u komunikaciji na lokalnoj razini doe u pitanje bilo koja funkcija lokalnog ili daljinskog sustava upravljanja i nadzora. Zato treba koristiti komunikacijska rjeenja koja viestruko nadmauju (faktor 1000) izraunati informacijski promet.
13
Elektrina postrojenja
Sheme spoja glavnih strujnih krugova
2007/2008
Sheme spoja glavnih strujnih krugova

izrada sheme spoja glavnih strujnih krugova je prvi korak pri projektiranju
postrojenja
ona prikazuje:
broj transformatora, broj generatora i broj odvoda te nain njihova meusobnog spoja predviene aparate u svakom odvodu
predviena mjerenja i zatitu

predvienu signalizaciju i upravljanje
u postrojenju razlikujemo:
glavni strujni krug protjecan strujom tereta
strujni krug mjerenja i zatite spojen na sekundar mjernih transformatora

pomodni strujni krug napajan iz posebnog (istosmjernog) izvora
15
Vrste shema spoja: jednopolna shema

prikazani su samo glavni strujni krugovi shematski su (bez spojeva) pored svakog odvoda prikazani mjerni i zatitni ureaji navedene su glavne veliine karakteristine za pojedine aparate iz sheme
16
Vrste shema spoja: jednopolna shema (primjer)
17
Vrste shema spoja: principna shema

prikazane su samo sabirnice, odvodi i sklopni aparati pojednostavljenim simbolima prikazuje meusobnu povezanost odvoda
18
Vrste shema spoja: principna shema (primjer)
19
Vrste shema spoja: shema djelovanja

tropolni prikaz glavnog strujnog kruga, krugova mjerenja i zatite te krugova signalizacije i upravljanja pri tome se ne vodi rauna o stvarnom prostornom rasporedu aparata na slici radi preglednosti prikaza nisu prikazani krugovi upravljanja i signalizacije
20
Vrste shema spoja (nastavak)

Shema vezivanja:
uzima u obzir i prostorni smjetaj aparata
prikazane su sve stezaljke na aparatima, redne stezaljke na koje se spajaju kabeli i ije oznake moraju odgovarati oznakama u samom rasklopnom/razvodnom postrojenju to je izvedbena shema rasklopnog/razvodnog postrojenja
Strujna shema:
prikaz djelovanja pomodnih strujnih krugova zbog jednostavne i efikasne kontrole ispravnosti spoja ne prikazuje prostorni raspored aparata i kontakata
21
Strujna shema i shema djelovanja (primjeri)
22
Izbor sheme glavnih strujnih krugova (1)

Okolnosti koje utjeu na izbor sheme glavnih strujnih krugova:
uloga i vanost postrojenja u mrei:

potrebno je razmotriti utjecaj kvarova te radova (pregled i odravanje) na potroae koji se iz njega napajaju
napon postrojenja:
da li je rasklopno postrojenje u elektrani, prijenosnoj ili razdjelnoj mrei ili se radi o
industrijskom postrojenju
broj i snaga transformatora broj i snaga prikljuenih vodova
23
pogonski zahtjevi
mogudnost odvojenog pogona dijelova postrojenja, tzv. pogonska elastinost
moguda potreba proirenja postrojenja

Okolnosti koje utjeu na izbor sheme glavnih strujnih krugova:
raspoloivost
u nekim postrojenjima moe se zahtijevati da se svi radovi (pregled, odravanje) obavljaju bez prekida pogona ili s prekidom pogona samo u dijelu postrojenja, odnosno samo u vrijeme nekih radova ponekad se nastoje osigurati rezervni putovi napajanja potroaa u uvjetima kvara to sve utjee na spoj i tip odabranih elementa u postrojenju
prilike za vrijeme kratkog spoja

npr. u NN mreama se poradi uporabe standardnih i jeftinijih sklopnih aparata ide na smanjivanje vrijednosti struje kratkog spoja
24

Kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova:
ekonominost
pouzdanost opskrbe (pojave kvarova) raspoloivost (u izvanrednim pogonskim prilikama poput odravanja, pregleda i kvarova u postrojenju) pogonska elastinost jednostavnost (radi smanjenja vjerojatnosti krivih manipulacija i jednostavnijeg voenja pogona)
25
Sheme spoja odvoda (1)

Jednostruke sabirnice: koriste se u postrojenjima s malo odvoda svaki rad na sabirnicama (odravanje i pregled idenje sabirnica, zamjena sumnjivih izolatora, pregled spojeva i sl.), kao i svaki kvar na sabirnicama zahtjeva obustavu pogona
radovi u postrojenjima i kvarovi na sabirnicama nisu esti, stoga su jednostruke sabirnice odgovarajude rjeenja ako se u
odvodima nalaze potroai manje

osjetljivi na prekide napajanja
26
napon svih odvoda je jednak

Jednostruke sabirnice s uzdunim rastavljaem (a) i prekidaem (b): mogud je odvojen pogon pojedinih grupa potroaa preko posebnih transformatora odnosno generatora mogud je i pogon s razliitim pogonskim naponima (koji se malo razlikuju od nazivnog sabirnice) nedostatak: grupiranje potroaa potrebno provesti u fazi izgradnje u trenutku sklapanja uzdunog
rastavljaa svi odvodi barem

jednog dijela postrojenja ostaju bez napajanja (to nije sluaj kod uporabe uzdunih
prekidaa)
s, r = prosjean broj prekidaa i rastavljaa po odvodu u postrojenju s n odvoda
27

Dvostruke sabirnice:
glavni razlozi uporabe dvostrukih sabirnica u postrojenjima su: - povedana elastinost pogona i - povedana pouzdanost pogona
mogud je pregled, odravanje i kvar jednog sustava sabirnica bez prekida pogona na drugom sustavu svaki odvod se mora modi prikljuiti na jedne i druge sabirnice na slici je prikazana najjednostavnija izvedba, tzv. europska izvedba (najede se koristi u Hrvatskoj) u sluaju kvara na prekidau nuna je obustava pogona u odvodu
28

druga mogude izvedba je s dva prekidaa

po odvodu (tzv. amerika izvedba) ova izvedba je skuplja, ali povedava pouzdanost opskrbe u sluaju kvara na samom prekidau u odvodu drugi rastavlja osigurava da prilikom popravka ili pregleda jednog prekidaa
on sam nije pod naponom, ako je pri

tome ostvaren pogon odvoda preko drugog prekidaa
29

Dvostruke sabirnice: amerika izvedba odvoda omogudava uporabu smo rastavljaa u odvodima transformatora prikljuenih na sabirnice pogon se normalno vodi sa svim prekidaima i rastavljaima uklopljenim
u sluaju kvara na jednom transformatoru zatita djeluje na
isklapanje svi prekidaa koji su

spojeni na sabirnicu na koju je spojen i transformator u kvaru
ako se transformator uklapa, prvo se uklapa njegov rastavlja, a potom prekidai koji su spojeni na sabirnicu transformatora
30

uporaba dva prekidaa po odvodu (amerika izvedba) dovodi do znatnog

povedanja investicija to je vrlo rijetko opravdano, pogotovo ako se uzme u obzir pouzdanost modernih prekidaa u nekim sluajevima, pogotovo u velikim industrijskim postrojenjima gdje je radi osjetljivosti potroaa na prekid pogona potrebno osigurati veliku pouzdanost i elastinost (odvojen pogon, pogon u uvjetima kvara i sl.) koriste se trostruke ili etverostruke sabirnice
31

Pomodne sabirnice: postrojenje s jednostrukim sabirnicama:
slika a) prikazuje normalno pogonsko stanje pomodne sabirnice nisu u pogonu slika b) prikazuje izvanredno pogonsko stanje kvar na prekidau S1
pomodne sabirnice se koriste za napajanje odvoda iji je prekida
u kvaru
pomodne sabirnice mogu se na analogan nain koristiti u sluaju kvara na prekidau bilo kojeg
odvoda
32

Pomodne sabirnice: postrojenje s dvostrukim sabirnicama:
ukoliko se radi o postrojenju s dvostrukim

sabirnicama koje se koriste iskljuivo za odvojen pogon mogu se koristiti pomodne sabirnice kako bi se ostvarila rezerva za
prekidae u odvodima europske izvedbe
pomodne sabirnice se preko dva rastavljaa i rezervnog prekidaa mogu spojiti na oba sistema glavnih sabirnica
u normalnom pogonskom stanju

pomodne sabirnice nisu u pogonu
33
Spojno polje

spojno polje se koristi u postrojenjima s viestrukim sabirnicama u kojima je mogud zajedniki pogon (meusobno spajanje) vie sustava sabirnica njegova uporaba ima smisla samo u postrojenjima s jednim prekidaem po odvodu (europska izvedba) u postrojenjima s dva prekidaa po odvodu ulogu spojnog polja moe preuzeti bilo koji od njih spojno polje se sastoji od dva rastavljaa i prekidaa (slika a) ukoliko su dvostruke sabirnice uzdunim rastavljaima podijeljene na dva dijela (slika b), u spojnom polju treba predvidjeti po dva rastavljaa sa svake strane prekidaa na taj su nain mogude sve kombinacije spajanja dijelova sabirnica
34
Spojno polje primjer 1

Spojni prekida slui kao rezerva za bilo koji prekida u odvodu: pretpostavimo da je u pogonu gornja sabirnica i da je dolo do kvara prekidaa A prekida A se privremeno zamjenjuje vodiem napravi se preklop tako da se odvod napaja preko druge sabirnice i spojnog polja sabirnice se vie ne mogu koristiti za odvojeni pogon
35
Spojno polje primjer 2 (1/4)

Spojni prekida slui za paralelno spajanje generatora (u elektrani) ili dijelova elektroenergetskog sustava, koji u nekoj situaciji napajaju odvojena opskrbna podruja (odvojeni pogon)
u poetnom stanju generatori GA i GB svaki preko svoje sabirnice napajaju svoju grupu potroaa (prikazani kao odvodi a i b) kada ne bi bilo spojnog polja, za uspostavu paralelnog rada generatora (npr. preko sabirnica I) morali bi se sinkronizirati generatori GA i GB, potom isklopiti prekidai u odvodu generatora GB i potroaa b (beznaponska pauza), odgovarajude uklopiti rastavljai, a onda i prekidai u odvodima
36

Prespajanje odvoda b sa sabirnice II na sabirnice I
na slici a) je prikazano poetno stanje (postignut je sinkronizam) bududi su sabirnice spojene putem spojnog polja, mogude je uklopiti i drugi rastavlja odvoda (slika b) slika c, mogude je isklopiti prvi rastavlja odvoda b bududi nede dodi do prekida strujnog kruga, pa time niti pojave luka meu kontaktima rastavljaa sada se odvod b napaja iz generatora GB putem spojnog polja i sabirnica I
37

Prespajanje generatora GB sa sabirnice II na sabirnice I
na slici a) je prikazano poetno stanje (odvod b se napaja sa sabirnica I) bududi su sabirnice spojene putem spojnog polja, mogude je uklopiti i drugi rastavlja odvoda GB (slika b) slika c, mogude je isklopiti prvi rastavlja odvoda GB bududi nede dodi do prekida strujnog kruga, pa time niti pojave luka meu kontaktima rastavljaa sada se odvod b napaja iz generatora GB putem sabirnica I
38

Konano stanje: nakon prespajanja svih odvoda na sabirnice I mogude je isklopiti prekida, a potom i rastavljae spojnog polja
39
Sheme spoja mjernog polja

za mjerenje napona na sabirnicama koriste se naponski transformatori koji se prikljuuju na sabirnice naponski transformatori se na sabirnice redovito prikljuuju preko sabirnikih rastavljaa, a gdje postoje osigurai za nazivni napon sabirnica i preko osiguraa
ako se radi o postrojenju bez sabirnica, naponski se transformatori pojavljuju u svim odvodima tada se radi jednostavnosti izvedbe naponski mjerni transformatori prikljuuju neposredno na odvod (bez rastavljaa)
40
Sheme spoja transformatora (1)

Spoj sa sabirnicama:
ukoliko jedan transformator povezuje sabirnice razliitih napona, ta ako je napajanje mogude samo s jedne strane, dovoljno je sklopni aparat za zatitu od kratkog spoja (prekida, osigura) postaviti samo na stranu dovoda elektrine energije za zatitu transformatora male snage umjesto prekidaa koriste se osigurai, ali samo kada je rastavljaem mogude prekinuti struju praznog hoda umjesto rastavljaa mogude je koristiti rastavnu sklopku u seriji s osiguraem ukoliko je napajanje mogude s obje strane, tada je potrebno zatitu od kratkog spoja predvidjeti s obje strane transformatora
41

Spoj sa sabirnicama:
ukoliko u postrojenju postoje dva ili vie transformatora u paralelnom radu, bez obzira da li je napajanje mogude samo s jedne strane ili s obje, prekidae je nuno predvidjeti s obje strane transformatora u sluaju kvara na jednom transformatoru: a) dolazi do isklapanja samo otedenog transformatora b) dolazi do isklapanja cijele transformatorske stanice
42

Spoj zvjezdita:
zvjezdite transformatora moe biti:
izolirano prema zemlji (slika a) spojeno sa zemljom preko prigunice ili djelatnog otpora neposredno uzemljeno (slika b)
kada je zvjezdite transformatora izolirano od zemlje, esto se izmeu zvjezdita i zemlje postavlja odvodnik prenapona odvodnik prenapona se koristi i kada je predvieno neposredno uzemljenje zvjezdita, jer se normalno ne uzemljuju svi transformatori u mrei (kada je zvjezdite uzemljeno preko rastavljaa, odvodnik prenapona je premoten)
43

Spoj zvjezdita:
kada je zvjezdite transformatora uzemljeno preko prigunice, mora postojati mogudnost isklapanja prigunice, odnosno rastavljanja prigunice od nultoke transformatora to omogudavaju rastavljai prema slici:
situacija kada u transformatorskoj stanici postoje dva transformatora i jedna prigunica situacija kada u transformatorskoj stanici postoje dva transformatora i dvije prigunice (uzduni rastavlja omogudava odvojeni pogon prigunica)
44
Sheme spoja vodova (1)

osim sabirnikog rastavljaa i prekidaa, u odvod zranog voda ili kabela, na izlazu iz postrojenja postavljaju se: izlazni rastavlja
omogudava vidljivo rastavljanje postrojenja od zranog voda ili kabela isklopljeni rastavlja omogudava pregled i popravak prekidaa bez opasnosti po osoblje od napona iskljuenog voda, bilo da taj napon dolazi iz elektrane na drugom kraju voda, bilo da je posljedica atmosferskih pranjenja
rastavlja za uzemljenje
obino je izveden na istom postolju s izlaznim rastavljaem slui za neposredno spajanje sa zemljom zranog voda ili kabela odvodi naboj koji je preostao nakon isklapanja voda ili kabela, odnosno da odvede naboj koji bi se mogao pojaviti za vrijeme prekida pogona kako bi se zatitilo osoblje pri radovima
45

u svaki odvod zranog voda postavlja se slog odvodnika prenapona (po jedan u svaku fazu) radi zatite postrojenja od prenapona slog naponskih transformatora, ukoliko je potreban, spaja se iza prekidaa, kako bi se mogao izmjeriti napon voda i prije nego to je prekida uklopljen kada je zrani vod, ili kabel, na drugom kraju spojen s mreom u kojoj nema izvora energije, ne treba predvidjeti naponske transformatore u odvodu:
ako vod nije spojen na sabirnice, sigurno je da nije pod naponom na poetku voda vlada upravo napon sabirnica kada je vod spojen na njih (napon sabirnica se mjeri u mjernom polju)
46

kada je zrani vod, ili kabel, na oba kraja spojen s mreom u kojoj ima izvora energije, treba predvidjeti naponske transformatore u odvodu: da bi se prije prikljuenja prekidaa znalo da li je vod pod naponom naponski transformatori mogu posluiti i za sinkronizaciju dva dijela mree slika prikazuje vod koji ujedno slui i za prijenos signala, mjerenja i sl. to se prenose pomodu visokofrekventne struje da bi se u vod mogle slati i iz njega preuzimati visokofrekventne struje na vodi se spaja visokofrekventni kondenzator (on je za visokofrekventne struje mali otpor, a za struje industrijske frekvencije velik otpor)
47

visokofrekventna prigunica sprjeava irenje visokofrekventnih impulsa po cijeloj mrei, a i kako bi se smanjila potrebna snaga visokofrekventnih signala
VF prigunica i VF kondenzator smjetaju se

samo u jednu fazu i to iza izlaznog rastavlja i rastavljaa za uzemljenje kako bi se omogudila komunikacija i kada vod nije u pogonu
48
Sheme spoja za smanjenje struja kratkog spoja (1)

struje kratkog spoja mogu se smanjiti izborom prikladne sheme spoja i bez posebnih prigunica smanjenje struja kratkog spoja naroito je vano za postrojenja nieg napona, jer se tako mogu smanjiti investicije za njihovu izgradnju (mogu se koristiti sklopni aparati manje prekidne modi)
smanjenje struja kratkog spoja moe se postidi izbjegavanjem spajanja transformatora na strani nieg napona u tom sluaju mogu se pojaviti problemi vezani uz pouzdanost opskrbe to je mogude barem djelomino rijeiti ugradnjom uzdunog rastavljaa u sabirnice
49

ugradnjom prigunice u sabirnice meu transformatorske prikljunice na strani nieg napon mogude je postidi smanjenje struje kratkog spoja pri emu je istovremeno omogudena i opskrba potroaa na oba dijela sabirnice iz oba transformatora
s obzirom na prilike pri kratkom spoju povoljnije je da je relativni napon kratkog spoja prigunice vedi, a prolazna nazivna snaga (nazivna struja) manja (Xpr~u/Sn) s druge strane, smanjenjem nazivne struje prigunice smanjuje se elastinost veze izmeu dva dijela sabirnice pri tome je struja kratkog spoja uvijek veda nego u prethodnom primjeru odvojenih sabirnica
50

opdenito, nije povoljno postavljati prigunice meu odvode jer tada u kratkom spoju kroz prigunicu tee samo dio te struje

stoga se prigunica nastoji postaviti tako da kroz nju prolazi ukupna struja kratkog spoja kod ovog pristupa prigunica smanjuje struje kratkog spoja za grupu odvoda stoga je ovaj pristup povoljan kada postoji puno odvoda uporaba prigunica za smanjenje struja kratkog spoja ima smisla samo ukoliko je na taj nain mogude koristiti sklopne aparate manje prekidne modi - u suprotnom sluaju utede su male
51
Primjer TS erjavinec 400/220/110 kV
52
Sheme spoja glavnih strujnih krugova niskog napona (1)

slino kao i na visokom naponu razlikujemo sabirnice, odvode i sl. osnovna razlika izmeu visokonaponskih i niskonaponskih postrojenja je u veliini postrojenja i u nunim razmacima zbog izolacije u niskom naponu se rijetko srede pojam polje
bududi aparati pojedinih odvoda esto nisu prostorno odijeljeni

u niskom naponu se u pravilu sredu strujni krugovi s etiri ili pet vodia:
R ili L1 , S ili L2 , T ili L3 fazni vodii N, 0 ili Mp neutralni vodi
PE ili Sl zatitni vodi
osnovni zahtjevi u projektiranju niskonaponskog razvoda:

pouzdanost odnosno raspoloivost kvaliteta elektrine energije (napona)
ogranienje zbog struje kratkog spoja

53

Jednostruke sabirnice s karakteristinim odvodima:
1
4 vodia (R, S, T i O)
10
11
12
54

velik broj odvoda niskog napona oprema se na isti nain, ali postoji veda raznolikost nego u sluaju visokog napona jer je uloga odvoda raznovrsnija na slici su prikazani odvodi (1 i 2) rasvjete (jednopolni) osnovni principi prilikom opremanja odvoda sklopnim aparatima:
mora postojati mogudnost sklapanja u pogonske svrhe mora postojati sklopni aparat koji titi odvod (preopteredenje i kratki spoj)
npr. u odvodu 1 se koristi nn prekida s pridruenim nadstrujnim okidaem (sklopka nije potrebna jer se prekida koristi i za pogonska sklapanja), a u odvodu 2 koristi se osigura kao zatitni ureaj (sklopka slui za pogonska sklapanja; u pravilu je dvopolna)
55

3
odvod 3 je takoer jednofazni i koristiti se za napajanje upravljakih krugova kao zatita od prevelikih struja koristi se osigura za pogonska sklapanja koristi se sklopka
transformator 220/60 V upotrebljava se ponekad sa svrhom da se upravljaki napon snizi ispod opasne granice (65 V prema standardu, odnosno 50 V prema preporukama CENELEC-a) i na taj nain pojednostavni zatita od previsokog napona dodira
esto se ipak kao upravljaki napon koristi napon 220 V~ ako je upravljanje predvieno istosmjernim naponom onda se umjesto transformatora koristi ispravljaki slog
razvod upravljakog napona 56

4 5 6
najvedi broj potroaa u industrijskim postrojenjima su (asinkroni) motori koji su u pravilu trofazni (odvodi 4, 5, i 6) u manjim postrojenjima koriste se odvodi s osiguraima (5) i nn prekidaima (6) u modernijim, naroito automatiziranim
postrojenjima koriste se sklopnici koji

omogudavaju daljinsko pogonsko sklapanje (4); osigura slui kao zatita od struja kratkog spoja, a u odvodu se nalazi i bimetalni okida pridruen sklopniku koji slui kao zatita od preopteredenja
57

7
odvod 7 prikazuje odvod prema motoru kojeg treba pokretati u oba smjera i to pomodu dva sklopnika SL za lijevi i SD desni smjer vrtnje upravljanje se najede provodi nekom teretnom sklopkom kako je prikazano u tropolnom prikazu promjena smjera vrtnje postie se zamjenom redoslijeda faza kao zatita od preopteredenja koristi se bimetalni okida pridruen sklopniku, a osigura kao zatita od kratkog spoja
tropolni prikaz
58

8
odvod 8 prikazuje odvod prema asinkronom motoru koji se uputa promjenom spoja zvijezde u trokut u odvodu se nalaze tri sklopnika kako je prikazano na tropolnom prikazu
u trenutku uputanja uklopljeni su
sklopnici S1 i S2
nakon zaleta isklapa se sklopnik S2 i uklapa sklopnik S3
tropolni prikaz
59

9 10
u specijalnim postrojenjima koriste se i posebni motori npr. motori sa dva namota za dvije razliite brzine vrtnje ili snage to su u biti dva motora u jednom (odvod 9) ima i drugih posebnih vrsta motora sa promjenjivim brojem polova i sl. odvod 10 karakteristian je primjer odvoda za prikljuak nemotornim troila (npr. industrijske pedi) o snazi i ulozi potroaa ovisi i oprema odvoda (da li de se koristiti osigurai ili ne i sl.)
60

11 12
u odvodima koji napajaju druga, u pravilu manja, niskonaponska postrojenja ili razdjelnike (11 i 12) koriste se sklopni aparati koji omogudavaju sklapanje i koji tite od prevelikih struja (preopteredenje i kratki spoj)
pored prikazanih mogude i su i druge kombinacije sklopnih aparata
61
Sheme spoja g.s.k. niskog napona (10)

kao i u sluaj visokonaponskih postrojenja, i u niskonaponskim razvodima koriste se dvostruke sabirnice ali se njihova uloga razlikuje ne koriste se ureaji za paralelno spajanje sabirnica one su pogonu uvijek razdvojene dvostruke sabirnice slue kako bi se pojedini odvodi mogli napajati iz dva neovisna smjera
u svakom odvodu mora postojati mogudnost prikljuivanja odvoda na jedne od sabirnica, kao i mogudnost potpunog odvajanja od sabirnica osim toga moraju postojati i aparati za zatitu od prevelikih struja
62

Pomodne sabirnice:
uloga pomodnih sabirnica u NN postrojenju se razlikuje od uloge pomodnih sabirnica u VN postrojenju slue kako bi se grupa odvoda koju karakterizira neko zajedniko obiljeje odvojila od ostalih odvoda:
vanost potroaa koje odvodi napajaju prostorni raspored odvoda tehnoloka uloga potroaa u odvodima
npr. na pomodne sabirnice prikljuuju se manje vani potroai koji se u sluaju potrebe (npr. ispad jednog transformatora) mogu isklopiti sklopkom S i na taj nain omoguditi nesmetano napajanje vanijih potroaa koji su spojeni na glavne sabirnice
63

Pomodne sabirnice:
pomodne sabirnice se mogu izvesti na dva naina: pogonski promjenjiva fiksna konfiguracija prvi nain: svaki odvod se putem sklopnih aparata moe spojiti na glavne ili pomodne sabirnice pomodne se sabirnice napajaju s glavnih sabirnica preko sklopke S drugi nain: za razliku od prethodnog sluaja, raspodjela odvoda na pomodne i glavne sabirnice je fiksna i ne moe se mijenjati u pogonu
64

Prikljuak transformatora na sabirnice:
ovisi o obliku postrojenja (broju sabirnica) i broju transformatora
a)
b) c)
prikljuak na jednostruke sabirnice

prikljuak dva transformatora na jednostruke sabirnice prikljuak dva transformatora na dvije sabirnice niskog napona
65
Sheme spoja industrijskih mrea (1)

za industrijske mree je karakteristino:
velika gustoda opteredenja (60-800 W/m2)

opteredenje je vremenski jednolinije (godinje vrijeme koritenja maksimalnog opteredenja 4000-7000 h/god.) u Hrvatskoj se industrija uobiajeno napaja iz javne mree (pogotovo srednja i mala industrija), a samo neke vede industrije raspolau i vlastitim elektranama iz kojih se djelom (rijetko u potpunosti) opskrbljuju elektrinom energijom i to iz razloga:
pouzdanost pogona (industrija osjetljiva na prekide opskrbe) tehnoloke potrebe (npr. potreba za toplinskom i elektrinom energijom moe opravdati izgradnju elektrane-toplane)
66

prikljuak industrije na javnu mreu:
naponska razina ovisi o:
potrebnoj snazi zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe elektrinom energijom lokalnoj mrei i sl.
u Hrvatskoj dolaze u obzir sljededi naponi:

110 kV, 35 kV, 20 kV i 10 kV
samo vrlo velike industrije se prikljuuju na napon 110 i 230 kV na niski napon (0.4 kV) prikljuuju se vrlo mali pogoni (obrtniki pogoni)
ako je srednja ili veda industrija prikljuena na 35 kV ili 110 kV javnu mreu, s obzirom da industrijski potroai trebaju elektrinu energiju na niem naponu koriste se 230(400) V, 500 ili 660 V, 3 kV, 6 kV, 10 kV biti de potrebno ugraditi odreeni broj transformatora
67

biti de potreban to vedi broj transformatora to je vede industrijsko postrojenje odnosno ukoliko je postrojenje vie prostorno rasprostranjeno kod manjih industrijskih postrojenja potroai trebaju samo elektrinu energiju na niskom naponu (npr. 400(230) V ili eventualno 500 (660) V)
asinkroni motori i rjee sinkroni motori
trofazni do 300 kW jednofazni do 1 kW
Potroai na 400 (230), 500, 660 V
manje elektrolune pedi i elektrokemijska postrojenja

rasvjeta
pribline ekonomske granice
Potroai na 3, 6, 10 kV
asinkroni motori i rjee sinkroni motori
6 kV do 400 kW 10 kV do 630 kW
vede elektrolune pedi i elektrokemijska postrojenja
68

u industrijskim mreama esto su potrebni motori od skroz malih snaga (0.1 kW) do velikih (iznad 1 MW), stoga je potrebno uz to manje naponskih razina zadovoljiti sve potrebe
za prikljuak motora najedih nazivnih snaga, ukoliko ih ima puno u industrijskom postrojenju, optimalno je umjesto 400/230 V koristiti napon 500 ili 660 V (standardiziran od IEC) konstrukcija i cijena motora je za te napone u principu jednaka onoj za napon 400/230 V
veda ekonomska gornja granica snage motora

69
struja motora je manja pa je kabelska mrea jeftinija

struja kratkog spoja u niskonaponskoj mrei je manja poboljano uputanje motora

kako je za potrebe rasvjete i ostalih manjih troila potrebno raspolagati
naponskom razinom 400/230 V primjena napona 500 ili 660 V opravdana je samo ako se radi o vedem broju motora u jednom pogonu ako se odabere napon 660 V onda se na taj napon prikljuuju motori 0.5 do
500 kW, a vedi motori na napon 10 kV

najmanji motori se mogu prikljuiti na 400/230 V trofazno ili jednofazno jer ta naponska razina redovito postoji
70

postojanost napona u industrijskim mreama:
za troila u niskonaponskim mreama potrebno je odravati napon unutar 5% nazivnog napona (odnosi se prvenstveno na motorne pogone), a tek u izvanrednim pogonskim prilikama dozvoljava se 10% kako se redovito radi o kradim odvodima, odgovarajudim dimenzioniranjem presjeka i odabirom transformatora redovito nije problem odravati napon unutar zadanih granica problemi u industrijskim mreama mogu se pojaviti u izvanrednim pogonskim stanjima, kao to je uputanje motora (struja motora 4-8 In) iako struja uputanja motora traje kratko vrijeme, u tom periodu dolazi do velikih padova napona to znatno oteava zalet motora, ali utjee i na ostala troila promjena napona ovisi o snazi motora, ali i o samoj mrei (da li je ona dovoljno jaka u kojoj se mjeri s promjenom opteredenja mijenja napon na mjestu njegova prikljuka na mreu)
71

postojanost napona u industrijskim mreama:
primjer
neka se na zadanu mreu prikljuuje motor snage SM preko transformatora snage Sn i napona kratkog spoja uk snaga tropolnog kratkog spoja na prikljunicama mree je SK u trenutku uputanja motora vrijedi nadomjesna shema prema slici b)
2 c U n Xm SK 2 Un Xt uk Sn
XM
72
2 Un xM S nM

broj i nazivna snaga transformatora:
nazivna snaga transformatora odabire se prema stvarnom i oekivanom opteredenju:
nazivna snaga transformatora mora biti veda ili jednaka od maksimalnog opteredenja koje se moe pojaviti na mjestu njegove ugradnje redovito se ipak odabire neto veda snaga:
poradi porasta opteredenja u bududnosti radi potrebne raspoloivosti u izvanrednim pogonskim prilikama
pouzdanost pogona:
bez obzira to je transformator pouzdan element (rijetko se kvari) ipak se esto umjesto jednog transformatora koriste dva ili tri transformatora manje snage koji u pogledu snage mogu zadovoljiti ukupne potrebe
u tom sluaju ispad jednog transformatora omogudava da se jednim (ak znatnim) dijelom nastavi s opskrbom potroaa
73

pouzdanost pogona:
a) u sluaju kvara na transformatoru sva troila ostaju bez napajanja za manja industrijska postrojenja to zadovoljava, pogotovo ako postoje rezervni transformator kojeg je mogude u relativno kratkom vremenu ugraditi na mjesto transformatora u kvaru uporabom dva transformatora mogude je prilikom ispada jednog od transformatora osigurati opskrbu 50-70% troila
b)
c)
uporabom tri transformatora mogude je osigurati opskrbu 66-100% troila
74

kratki spoj:
osim to na broj i nazivnu snagu transformatora utjee pouzdanost opskrbe, ukupna snaga transformatora koji rade paralelno esto je ograniena snagom kratkog spoja na niskonaponskoj strani transformatora snaga kratkog spoja na niskonaponskoj strani transformatora gotovo je direktno proporcionalna s nazivnom snagom transformatora (to pogotovo dolazi do izraaja u industrijskim mreama (tzv. jakim mreama) kod kojih je impedancija visokonaponske strane mala u usporedbi s impedancijom industrijske mree)
xm
xt
SK 3
2 2 c U n c U n Xd xm xt
2 2 c U n c U n Snt c Snt 2 za x m xt Un uk uk
75

u razdjelnim mreama nazivna snaga transformatora ograniena je na 630 kVA jer se kod te snage struja kratkog spoja pribliava iznosu 15 kA to je gornja granica rasklopne struje instalacijskih osiguraa mogude je koristiti i vede snage ali je tada potrebno instalacijske osiguraa zamijeniti visokouinskim osiguraima ili NN prekidaima osim toga velike struje kratkog spoja nepovoljno djeluju na izbor presjeka kabela u NN mreama, to je dodatni razlog za ogranienje struje kratkog spoja, odnosno nazivne snage transformatora
76

u industrijskim mreama redovito je potrebno transformirati vede snage na jednom mjestu pa je nuna uporaba vedih transformatora stoga se najede koriste visokouinski osigurai i NN prekidai kao zatita od kratkog spoja ipak se poradi veliine udarne struje (mehanikih naprezanja) snaga ograniava na:

2000 MVA pri 400/230 V 4000 MVA pri 660 V
ove granine snage predstavljaju ukupnu snagu paralelno spojenih transformatora pri tim snagama udarna struja se pribliava iznosu 100 kA to se smatra graninom vrijednodu glede mehanikih naprezanja
77

oblici mree:
ovise o:
veliini rasprostranjenosti vanosti troila u industrijskom postrojenju
u svakom industrijskom postrojenju sigurno je potrebna naponska razina 400/230V kod manjih postrojenja to je ujedno i jedina potrebna naponska razina za veda industrijska postrojenja potrebne su dvije ili vie naponskih razina:
veda troila s obzirom na njihovu snagu povoljnije je prikljuiti na vii napon (3,6,10 kV) neka troila zahtijevaju nestandardne napone troila u industrijskom postrojenju su rasprostranjeni na vedoj povrini zbog ega se razvod do njih provodi na viem naponu
u nastavku su prikazani najedi oblici industrijskih mrea stvarne mree su redovito kombinacija prikazanih
78

oblici mree radijalna mrea na sabirnice niskog napona prikljuena su troila koji mogu biti manje ili vie prostorno rasprostranjena s obzirom da su duljine kabela u industrijskim postrojenjima male, pad napona nije dominantan kriterij pri odabiru kabela kvar na jednom odvodu podrazumijeva prekid opskrbe troila u odvodu sve dok se kvar ne ukloni s obzirom na malu uestalost kvarova, male duljine kabela i pristupanost za uklanjanje kvarova ovakav oblik mree se esto koristi na slici je prikazana radijalna mree 0.4 kV naponske razine isti oblik moe se koristiti i na 3, 6 i 10 kV
79

oblici mree radijalna mrea s razdjelnicima razdjelnici su radijalno prikljueni na sabirnice sekundarne strane transformatora i sa radijalnom mreom svakog pojedinog razdjelnika ovakav oblik mree pojavljuje se osim kod niskog i kod srednjih napona kvar na kabelu prema razdjelniku znai ispad cijele grupe troila koja se napaja preko razdjelnika ovakve mree imaju manju pouzdanost ali su i jeftinije od prethodnog oblika radijalne mree
80

oblici mree radijalna mrea s razdjelnicima ako se zahtjeva neto veda pouzdanost opskrbe troila, onda se mogu koristiti dva kabela za napajanje razdjelnika ovisno o eljenom stupnju pouzdanosti opskrbe kabeli se dimenzioniraju za 50 do 100 % snage troila ovakva je mrea skuplja ali dosta pouzdana, a pri tome jo uvijek jednostavna
81

oblici mree prstenasta i zamkasta mrea
pouzdanost opskrbe moe se povedati uporabom prstenaste ili zamkaste mree u pogonu ove mree rade radijalno rezervni kabeli (prikazani crtkano) su iskljueni na jednom svom kraju zbog radijalne pogonske strukture jednostavnija je zatita (selektivnost) ovisno o vanosti troila i zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe, kao i prostornoj rasprostranjenosti troila bolje de odgovarati jedno od prikazanih rjeenja za sve je oblike mrea karakteristino da je mogude osigurati opskrbu svih troila u sluaju kvara na jednom od kabela koji napajaju razdjelnike
a) zamkasta b) prstenasta c) zamkasta d) radijalna

82
oblici mree primjer 1,2 grupa manje vanih troila 3,4,5 i 6 vana troila (prostorni raspored troila 3, 4 i
5 uvjetovao je prstenastu mreu, a u sluaju 6 radijalnu s paralelnim kabelima)
83

oblici mree zamkasta mrea na slici je prikazan poseban oblik NN mree tzv. isto zamkasta mrea (mrea ima doslovno oblik mree, manje ili vie pravilan u realnosti) troila se prikljuuju u vorita mree kako je prikazano za vorita 1, 2, 3 i 4
sve su grane u mrei jednakog presjeka i tidene su jednakim osiguraima na oba svoja kraja napajanje mree ostvaruje se preko transformatorskih stanica (npr. vorite 4) u odvod transformatora na NN strani ugrauje se NN prekida koji djeluje kada je kvar u vienaponskoj mrei ili u samom transformatoru te na taj nain sprjeava napajanje kvara s NN strane
84

oblici mree zamkasta mrea pouzdanost opskrbe troila u ovakvoj mrei je jako velika, ali su i snage kratkog spoja velike cijena ovakve mree nije naroito velika, ali zahtijeva znatnu panju prilikom dimenzioniranja (prorauna)
primjenjuje se u industriji kada je potrebno pouzdano napajati velik broj troila podjednake snage koji su prostorno blizu smjeteni ponekad se ovakve strukture koriste i u javnim mreama (gradske NN mree), ali su tada troila smjetena na otcjepe du grana mree
85

ogranienje struje kratkog spoja: ved je pokazano prethodno da je snaga transformatora u NN mreama ograniena poradi struja kratkog spoja prema tome moralo bi se ukupnu potrebnu snagu zadovoljiti postavljanjem vie manjih transformatorskih stanica osim to je to skupo to je i nepraktino osim toga postoji uvijek elja da transformatori rade paralelno djelomice se to moe ostvariti na slijedede naine: 1) nain
u transformatorsku stanicu postavljaju se dva transformatora, ali oni ne rade paralelno troila se mogu prema izboru prikljuiti na jedan od ta dva transformatora odnosno sabirnice koje oni napajaju
86

ogranienje struje kratkog spoja: 2. nain transformatori rade paralelno, ali u sluaju kratkog spoja bliskog transformatorima, kada je struja kratkog spoja velika, posebnim ureajima se provodi razdvajanje transformatora u vrlo kratkom vremenu, prije prve amplitude struje kratkog spoja
87

ogranienje struje kratkog spoja: 3. nain transformatori rade trajno paralelno, ali tek u nekoj udaljenoj toki u mrei kako je prikazano na slici povedanje struje kratkog spoja uslijed paralelnog rada nije jako veliko u ovom sluaju preglednost ovakve mree nije dobra pa se stoga rijetko upotrebljava
88

Predavanje 10 (ElPos) Web PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 10 (ElPos) Web PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrina postrojenja Sheme spoja glavnih strujnih krugova

proraun kratkog spoja elementi postrojenja

Elektrina postrojenja Sekundarni sustavi u elektrinim postrojenjima

Principna shema sustava zatite i voenja DV polja

ST 800/5/5 A NT ZATITA MJERENJE VOENJE

-T5 110/3 / 0,1/ 3 / 0,1/3 -Q9 -Q8 R3 R2

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sekundarni sustavi u postrojenju

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Pomodni strujni krugovi i ureaji u elektroenergetskom postrojenju

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sekundarni sustavi na razini polja

Na razini transformatorskog polja

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sekundarni sustavi na razini postrojenja

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sustav zatite i voenja

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja glavnih strujnih krugova

predviena mjerenja i zatitu

strujni krug mjerenja i zatite spojen na sekundar mjernih transformatora

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Vrste shema spoja: jednopolna shema

Vrste shema spoja: jednopolna shema (primjer)

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Vrste shema spoja: principna shema

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Vrste shema spoja: principna shema (primjer)

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Vrste shema spoja: shema djelovanja

Vrste shema spoja (nastavak)

Strujna shema i shema djelovanja (primjeri)

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Izbor sheme glavnih strujnih krugova (1)

uloga i vanost postrojenja u mrei:

broj i snaga transformatora broj i snaga prikljuenih vodova

moguda potreba proirenja postrojenja

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Izbor sheme glavnih strujnih krugova (2)

prilike za vrijeme kratkog spoja

Izbor sheme glavnih strujnih krugova (3)

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja odvoda (1)

odvodima nalaze potroai manje

napon svih odvoda je jednak

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja odvoda (2)

rastavljaa svi odvodi barem

Sheme spoja odvoda (3)

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja odvoda (4)

druga mogude izvedba je s dva prekidaa

on sam nije pod naponom, ako je pri

Sheme spoja odvoda (5)

u sluaju kvara na jednom transformatoru zatita djeluje na

isklapanje svi prekidaa koji su

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja odvoda (6)

uporaba dva prekidaa po odvodu (amerika izvedba) dovodi do znatnog

FER-ZVNE 2010/11 - Elektrina postrojenja: Sheme spoja glavnih strujnih krugova

Sheme spoja odvoda (7)

pomodne sabirnice se koriste za napajanje odvoda iji je prekida