1. Sociologijsko odreenje pojmova religije Etimoloki, Ciceron ( 106.-43.)je izvodio pojam religija iz latin kog glagola !E"E#E!

E, to $i zna%ilo &'!()*)+,, -!,(.& /E &'.&/,+,, izra0avati potovanja. "akatanacije (140.-310) je izvodio pojam religija iz latin kog glagola !E",#)!E, to zna%i *E2)+,, 3&*E2)+,. +ako religija povez4je -oga i %ovjeka, na odre5eni na%in i ljed$enike i te religije, ali jo 4vijek nikako i pripadnike razli%iti6 religija me4 o$no. /ociolozi religij4 odre54j4 i i tra04j4 kao gr4pni 7enomen. &ko religij ki6 ideja 4vijek e 7ormiraj4 gr4pe koje e od o tali6 gr4pa razlik4j4 po i toj religij koj pripadno ti nji6ovi6 %lanova. 8 literat4ri nailazimo na razli%ite de7inicije pojma !E",#,9E, ovi no o tome to(koji ociologij ki element religije) koji a4to r4zima kao najva0niji za voj4 de7inicij4. :od jedni6 je to vjera 4 .adnaravno, kod dr4gi6 4%enje, tre;i6 rit4ali, itd. *e;ina a4tora e la0e glede nekoliko elemenata $itni6 za odre5enje religije koje dominira na podr4%j4 94goi to%ne Evrope. a.) *jerovanje 4 .adnaravno (razli%iti lj4di razli%ito do0ivljavaj4 .adnaravno. 3red tavlja o o$no i k4 tvo vakog %ovjeka i vaki ga razli%ito do0ivljava. 3o '4rk6eim4 pojam koji je karakteri ti%an za ve to je religij ko je t 4pravo pojam .adnaravnog, pojam je nepoznat primitivnim narodima i novijeg je dat4ma. *jer4je e da je nadnaravno zaintere ovano za ;ovjeka i da %ovjek(npr. preko molitve) mo0e 4tjecati na .jega. 3o toje im$oli%ka red tva kom4nikacije .adnaravnim kao to 4 o$o0avanje, molitva, o$redi, 0rtvovanje. &t4d je za .adnaravno 4vijek povezan i tem normi. +o podraz4mijeva po tojanje religij ke poznaje koja mo0e $iti 4 domeni racionalnog (religij ke ideje o -og4, raj4, vecima...) 4 domeni emocionalnog (religij ka o je;anja i ra polo0enja) i voljnog (religij ki motivi i te0nje). .eki a4tori religij k4 poznaj4 dijele na teolok4 (koja i ap traktna) i o$i%n4 (vie o%igledna) $.) 3ojam /vetog. /veto je ono to ozna%ava peci7i%no t religije. -ez njega je religija nezami liva. /veto t $ez .adnaravnog ne po toji, niti .adnaravno $ez /veto ti. '4rk6eim je pridavao va0no t /vetom, ali i pro7anom. 3o njem4 veto(%i to) koje pri6vate lj4di odlik4je odvajanje od pro7anog, ono pret6odi religiji kao reg4li dr4tva. /veto (kadi) je ono to 4 0idov tv4 -oga odvaja od %ovjeka. /veto je odvojeno od pro7anog i 4z njega e ve04 o$i%aji, o$redi pa i za$rane. /4protno vetom je pro7ano, a to je tanje 4 kojem e vijet pok4ava 6vatiti $ez .E<E#, !)',:)".& '!8#)<,9E#, .adnaravnog. =ilane i 4 vojoj ociologiji religije 4vodi jo dva pojma, akralno i vjetovno. +o 4 na%ini do0ivljavanja vetog i izra0avanja vjerovanja. 8z veto e vez4je i pojam ek4larnog koji raznim priti cima, >religij ka? dr4tva poti k4j4.

c.) !eligija ima razvijen i tem vjerovanja, obiaja i obreda. Vjerovanja 4 naj%e;e izne ena 4 pi anim religij kim a4toritetima (+alm4d, -i$lija, :4r@an, itd.). 3ripadanje religiji podraz4mijeva i participacij4 4 vjer koj prak i, o$i%ajima i o$redima. +o 4

red tva pomo;4 koji6 e 0eli 4tjecati na .adnaravno. <ovjek e najvie odje;a religioznim kada 4%e tv4je 4 o$i%ajima i o$redima, tada ja%a njegova religiozno t. -ez o$i%aja i o$reda religija $i $ila mrtva. Religijski obiaji 4 4 taljen na%in ponaanja vjernika 4 danim 4 lovima, koji e matra o$aveznim. =og4 $iti lokalnog (4no e e elementi narodnog o$i%aja kao :r na lava kod /r$a) i 4niverzalnog karaktera ($ez o$zira iz kojeg naroda poti%e). .ajvie religij ki6 o$reda vezano je za $ioloke promjene(ro5enje, mrt, vjen%anje i l.). Religijski obredi 4 4 taljen na%in ponaanja, li%ni religij kim o$i%ajima, kojima e i kaz4je odno prema nadnaravnom i vetom. /ankacionirani 4 pi anim religij kim a4toritetom ili nekim dr4gim propi ima religij ki6 zajednica. +o 4 im$oli%ke radnje koje e vre po pri6va;enim pravilima kroz koje e izra0avaj4 religij ke ideje, predod0$e, o je;aji pomo;4 koji6 e 0eli 4tjcati na nadnaravno. &$red je molitva lj4d kim tijelom. /ocioloki elementi koji dominiraj4 4 o$redima 4 klanjanje, molitva, jedenje ili tajanje, pijenje ili jedenje, prinoenje 0rtve, pjevanje i l. 3o toje &$redi %i;enja koji mog4 $iti povezani za ro5enje, klapanje $raka, pokop. =o0e to $iti rit4alno pranje, po t kao vid o%i;enja, ek 4alna 4zdr0ljivo t, zavjet 4tnje i izolirano ti. &$red o%i;enja podraz4mijeva da po toji granica izme54 %i tog i ne%i tog , je tivog i neje tivog, itd. 3o e$no 4 razvijeni 3ogre$ni o$redi, mog4 e o$avljati prije, tokom i po lijepogre$a. .ji6ove karakteri tike ovi e o odno 4 prema mrti, zagro$nom 0ivot4 i 4mrlom 4 datoj religij koj tradiciji. /adr0aj pogre$nog o$reda mo0e ovi iti o dr4tvenom polo0aj4 4mrlog. 3ogre$i mog4 otkrili ekonom ke, tat4 ne, o$i%ajne, vjer ke i etni%ke odno e lj4di 4 datoj redini. /mrt 4 vim religijama igra zna%ajn4 4log4. &$redi mog4 $iti odo$ni i o$redi zajednice. Aramovi, ikone, m4zika, kri0, ve;eni%ko odijelo i l. padaj4 4 red tva o$redne djelatno ti. d.) !eligija ima voje im$ole. :ori te e 4 o$jedinjavaj4 gr4pe, ja%anja njenog identiteta i ko6ezije. /im$oli 4 a tavni dio vake religije i vidljivi znak pripadno ti nekoj religiji. 3odraz4mijevaj4 peci7i%n4 4potre$4 rije%i, radnji, o$reda, m4zike, igre. <ak i tiina 4 o$rednoj radnji mo0e imati im$oli%ko zna%enje. !eligij ka gr4pa tre$ pri6vatiti neto kao voj im$ol, 'avidov znak-0idov ka religija, kri0-kr;an tvo, pol4mje ec-i lam. /im$oli mog4 $iti za ve pripadnike ili amo za religij ko vod tvo. e.) 3reko religij ki6 organizacija i in tit4cija %e to jedn4 dr4tven4 pojav4 identi7ik4jemo kao religij4. 8 pojam religije ve;ina a4tora 4vodi i po tojanje religij ke zajednice. <ine je razli%iti lj4di koji moraj4 pri6vatiti kon enz4 oko o novni6 pravila ponaanja. *remenom one po taj4 in tit4cionalizirane religij ke gr4pe koje e $ave zadovoljavanjem religij ki6 potre$a i 74nkcija. !eligij ka zajednica razvija o je;aj identi7ikacije, pripadno ti njoj. .aj%e;e e 4 re;emo a najni0im tipom religij ke zajedniceB 04pomCd0ematomCparo6ijom. +o je neka vr ta religij ke op;ine. 7.) 3o tojanje religij ke organizacije podraz4mijeva i po tojanje razli%iti6 tipova religij kog vod tva koje i tematizira, 4napre54je i pridono i irenj4 religij kog 4%enja. /vaka religij ka zajednica po ti0e dogovor o vo5i i odre54je op eg njegove 4loge. +ako dolazi do tat4 ni6 razlika 4 zajednici, za novani6 na peci7i%nim

4logama pojedini6 %lanova. .jve;i tat4 ima vo5a zajednice. Dto je ve;i tat4 4 religij koj zajednici to je i ve;i a4toritet i mo; onog koji po jed4je taj tat4 . g.) !eligija nije amo odno prema .adnaravnom ve; i prema dr4gom vijet4. 2ato e gr4pa op kr$lj4je ;4dorednim ili moralnim de7inicijama. !eligija pr40a de7inicije kako e %ovjek odno i 4 interakciji dr4gim lj4dim, ta tre$a iz$jegavati, ta je do$ro, loe, ta je ;4doredno, a ta ne. !eligij4 $i mo ocioloki mogli odrediti kao vjerovanje 4 .adnaravno i veto, izra0eno religij kim o$i%ajima, o$redima i im$olima o kojima e kr$e religij ke organizacije i religij ko vod tvo i koje ljed$enike date religije op kr$lj4j4 ;4dorednim de7inicijama.

3rvo je $io razvijen :4lt lo$anje. )r6eologija na pod je;a da 4 lj4di 4 kameno do$a po e$n4 pa0nj4 po ve;ivali l4$anjama. , tra0ivanja pored 3ekinga 4 pokazala da je $io razvijen rit4al po e$nog a6ranjivanja glave. 2a l4$anj4 e vjerovalo da je 4 njoj centar %ovjekove aktivno ti. Crte0i 4 pe;inama pokaz4j4 do ta elemenata o religij kim predod0$ama. <e t motiv je $ilo /4nce i crtano crvenom $ojom. :rv je crvene $oje koja te%e iz majke kada ra5a, crven je plamen vatre, 4nce je pri izla k4 i zala k4 crvene $oje. Crvena $oja je im$ol 0ivota a preko nje e i 4nce javlja kao im$ol 0ivota. +o je k4lt /4nca. 9edan od prvi6 o$lika religij ke vije ti $io je totemizam, o$o0avanje totema, k4pa o$aveza, propi a, za$rana koje e odno e na totema. +otem je o$jekt ili 0ivo $i;e kao to je ptica ili 0ivotinja na koj4 gr4pa gleda po e$ni tra6opotovanjem, 4va0avanjem i potovanjem. *jerovanje 4 totema je vjerovanje 4 po tojanje nematerijalne nage (mane) koja dr0i gr4p4 na ok4p4. 8 razvoj4 prvo$itne religij ke vije ti 4 re;emo e i a animizmom (anima-d4a). #lavni za t4pnik animi ti%ke teroije $io je EdEard +aFlor, a ka nije m4 e pridr40io i Gre4d. 3o toj teoriji lj4di 4 vjerovali da je cjelok4pna priroda na tanjena d4ama. *jerovalo e da 4 vijet4 po toje d46ovi, koji 4pravljaj4 raznim doga5ajima. )nimizam je $io vjerovanje 4 po tojanje nematerijalni6 naga i mog4;no t %ovjekovog op;enja njima. 9edan od o$lika ili vii tepen razvoja religije koji karakterie vjerovanje 4 $ogove je teizam.(gr% +6eo H -og). 3od teizmom e podraz4mijeva i pozitivni tav pojedinca prema religiji njeno pri6vatanje. 2a teizam je vezan i pojam antropomor7izma tj. prenoenje vog o o$nog o$lika, voj tva i po o$no ti na vanj k4 narav i nadnaravna $i;a. +eizam dijelimo naB politeizam (vjerovanje 4 vie $ogova) i monoteizam (vjerovanje 4 jednog $oga). 2a razlik4 od religije, religiozno t je 4$jektivno o je;anje pojedinca prema religij kim modelima, na%inima ponaanja.

2. Kontraverze o korijenima religije

/ociolog polazi od %injenice da religija po toji i da je povezana dr4tvenim odno ima. 3o jednoj koncepciji religija je neto to je priro5eno %ovjek4 ona je $ila i $iti ;e njegov pratilac. !eligija je voj tvena %ovjek4 i %ovjek kao takav ne $i mogao $iti $ez nje. &vo je vie teologij ka teroija nego ocioloka 4 t4ma%enj4 na tanka religije. !ije% je o teologij kom i $iologi ti%kom t4ma%enj4 religije koje je a tajalita ociologije teko pri6vatiti. .at4rali ti%ka (antropoloka) koncepcija polazi od toga da 4 religij4 izazvale ile prirode pred kojima je %ovjek o je;ao tra6 i 40a . 3olazi od lj4d ke interakcije prirodom kao izvorom religije, religija je na tala iz i k4 tva lj4di 4 vijet4 4 kojem 4 0ivjeli. !eligij4 e pok4alo o$ja niti i iz potre$a politike. 3o politi%koj koncepciji religij4 4 izmi lili ve;enici i vladari da $i lake vladali ma ama o$e;avaj4;i im p4tem religije $olji 0ivot 4 ono tranom vijet4. 3o pro vjetitelj koj koncepciji religija je rez4ltat neznanja, ni kog t4pnja o$razovanja i k4lt4re tanovnitva. !eligija je rez4ltat l4dorije, mi ti7ikacije, il4zorne vije ti. !eligija e vodi na za$l4d4, $e mi lic4, o$man4. =e54tim, neznanje je moglo $iti amo 4zrok na tanka prvi6 religij ki6 vjerovanja. 3 i6ologij ka koncepcija religije 4kaz4je na njene p i6ologij ke korijene koji 4 i tina d4go zanemarivani 4 ociologiji religije. 3o toj koncepciji 4 religiji 4 e izra0avali doga5aji 4 prirodi koji 4 izazvali tra6 i 7r4 tracije. 8z neznanje, tra6 e matrao izvorom religije, a "4krecije je 4 po e$ne izvore religije 4vr tio tra6 od mrti. !eligija dr4tveni proizvod- matraj4 ociolozi mark i ti%ke orjentacije. /ociolo ka teorija tavlja akcent na dr4tveni konte t 4 kojem religija po toji. .jeni korijeni tra0e e 4 na%in4 proizvodnje, dr4tvenim prot4rje%no tima. .a kraj4 religij4 o$janjavamo vjekovnim %ovjekovim ocijalnim 0ivotom i njegovim djelovanjem. ) vaka je %ovjekova djelatno t, pa time i religij ka, dr4tvenog karaktera. &na ima voj4 vjetovn4, realn4 o nov4. 2a ociologa religija nije dogma ve; prak a. .arod ka0eB?.evolje vode 4 $ogomoljeI?.

3. Sociologijske determinante religioznosti

:ori te e dva na%ina za odre5ivanje religiozno tiB a.)povezano t in tit4cijama ili zajednicama i $.) amoidenti7ikacija religijom.

religij kim

!eligij ko ponaanje po matrano je 4 datom ocijalnom konte t4, a (ne)o$avljanje religij ke prak e e 4zimalo kao kriterij (ne)pripadanja dr4tvenoj gr4pi. !azli%ire religij ke gr4pe

mog4 imati ne amo razli%ite modele religij ke prak e ve; joj pridavati i razli%it zna%aj. +ako 4djelovanje 4 religij koj prak i zavi i od o$avezano ti. & novne ociologij ke determinante religiozno ti i participacije 4 religij koj prak iB 1. 'o$ i religiozno t. Gre4d je odno %ovjeka prema vijet4 podijelio na animi ti%ki (%ovjek e$i pripi 4je nadnaravn4 mo;, pok4ava am kontroli ati prirod4 i ile 4 njoj), religij ki (%ovjek preno i voj4 mo; na $ogove) i znan tveni (%ovjek priznaje voj4 nemo; prema prirodi). )nimizam $i po Gre4d4 odgovarao djetinjem do$4, religij ki-mlado ti, znan tveni-zrelom do$4. ,z toga proizilazi da je opadanja zanimanja za religij4 4 korelaciji %ovjekvom do$i, njegovom odra tanj4. !eligij ka ocijalizacija ne;e e i to razvijati kod djece i odra li6 o o$a niti na i ti na%in 4 razli%itim religij kim zajednicama. :od ve;ine religij ki6 zajednica proce ocijalizacije zapo%inje 4 dje%ijoj do$i. =etode religij ke ocijalizacije mog4 $iti razli%iteBa.)vjer ka po4ka, $.)intergr4pna interakcija, c.) ocijalizacija p4tem $raka. :od mladi6 e najvie zapa0a tzv.per onalna religiozno t. .aro%ito na 2apad4 gdje je mladala%ko pravilo vjerovati, ali ne i pripadati. 3o toji korelacija izme54 do$i i religij ke neaktivno ti. *e;ina ociologa matra da izme54 1J-te i 30-te godine 0ivota i kaz4je pad religij ke aktivno ti. .eaktivno t je ve;a tada nego 4 razdo$lj4 od K0 do 60 godina taro ti. 3o lije tride ete ra te religij ko 4djelovanje ve do d4$oke taro ti, koje karakterie potp4na religij ka aktivno t. 1. /pol i religiozno t. *e;ina i tra0iva%a 4pozorava da 4 0ene religioznije i da vie 4djel4j4 4 religij kim djelatno tima od m4karaca. <ak je =ak im #orki odno religija prema 0eni nazvao 5avol kim jer 4 preko mita o tvaranj4 0ene iz re$ra m4karca, $i$lij ki6 ti6ova o 0enama, legendama )rapa i 6ind4 a 0eljele poniziti 0en4. , tra0ivanja pokaz4j4 da 10-1KL vie od m4karaca participiraj4 4 nekim religij kim djelatno tima. 3. &$razovanje i religiozno t. 3ro vjetitelj ka teorija vidjela je religij4 4 nepro vje;eno ti, neo$razovano ti koja e mo0e prevladati pro vje;ivanjem i o$razovanjem. .ije e 4o%avalo da je manjenje i pove;anje religiozno ti i religij ke participacije o$razovanjem rez4ltat ne o$razovanja ve; ocijalnog tat4 a gra5ana (nizi t4panj o$razovanja po pravil4 povezan je a nizim ocijalnim polo0ajem). .ajve;i tepen povezano ti o$razovanja i religije 4o%ava e kod religij ke amoidenti7ikacije. , pitanici $ez kol ke preme de et p4ta vi e 4 i kazivali religij k4 amoidenti7ikacij4 (vjernik am) nego i pitanici viom kol kom premom. / pora tom kol ke preme ra tao je i $roj oni6 koji 4 pri6va;ali tav >ni am vjernik?. 4. !adni tat4 i religiozno t. Me$er je 4kazivao da pripadnici razli%iti6 pro7e ionalni6 gr4pa ni 4 $ili podjednako zaintere ovani za razvoj religije. 3ripadnici nerazvijeni6 dr4tava $ili 4 naklonjeniji magiji nego religiji. .eke pro7e ije tradicionalno ni 4 naklonjene religijiB gl4mci, vla nici kr%mi, l4ge, vojnici, mornari...inteligencija je opet razvijala 4$jektivi ti%ki a pekt religije 4 mjerene prema %ovjekovoj 4n4tranjo ti.(=ann6eim). , tra0ivanje >!eligija i nacija? je pokazalo da religij ka

amoidenti7ikacija (vjernik am) $ila naj na0nija kod doma;ica, potom ratara, a naj la$ija kod 5aka i t4denata, a zatim radnika. K. /ocijalno podrijetlo i rEligiozno t. .ajve;a korelacija e javila izme54 ocijalnog podrijetla i religij ke amoidenti7ikacije. :od oni6 koji vode porijeklo iz %inovni%ki6 porodica najmanje e pokazala religij ka amoidenti7ikacija, a najve;a kod oni6 iz o$itelji ratara(o am p4ta ve;a). Dto 4 $ili $olji materijalni 4 lovi 4 kojima 4 i pitanici 0ivjeli to je $ila i la$ija nji6ova participacija 4 religij kim djelatno tima. 6. =je to ro5enja i religiozno t. *e;ina 0iv4;i6 religija je na tala me54 grad kom pop4lacijom, )po toli 4 o$ilazili gradove i irili po4k4 i por4k4. .ajpoznatiji 6ramovi vjet ki6 religija nalaze e 4 gradovima. 8 elima vako zna va%ij4 religij k4 pripadno t. /eljak 6ran4 $lago lovi prije jela,prekr ti e prije pavanja, ako je kr;anin. /elo je privr0enije k4lt4 vetaca od grada. =i a je ono to ok4plja eljake nedjeljom ili dz4ma petkom. /eljaci vie od tanovnika 4 grad4 vjer4j4 4 4d$in4, razvijaj4 magij4, te k4lt ratar ke plodno ti. /eljaci 4 op jedn4tiji idejom pa enja, zato 4 kloniji dogmat kom tip4 religije. *ie e pridr0avaj4 o$reda, vie e mole od oni6 4 grad4. !eligij ki vo5a na el4 ima i dr4g4 4log4 4 odno 4 na grad, nije amo preno itelj i iritelj religije ve; i k4lt4re. #radovi 4 kon7e ionalno 6terogeniji od ela koja 4 dominantno kon7e ionalno 6omogena. 8 i tra0ivanj4 (1NN0) religij ka amoidenti7ikacija $ila je tri p4ta ve;a kod ro5eni6 4 el4, nego kod ro5eni6 4 grad4. O. )nga0irano t i religiozno t. 'jelatni vjernici po taj4 nedjelatni gra5ani, a djelatni gra5ani po taj4 nedjelatni vjernici. +o ne mora zna%iti da $i religiozno t moglaCmorala $iti metnja za anga0iranje vjernika. *jernik mo0e religij4 do0ivljavati kao i kao mog4;4 nag4 i izvor nada6n4;a 4 $or$i za izgradnj4 dr4tva. J. &$itelj. &na je i dana mje to religij ki6 doga5anja. 8 o$itelji e tje%e prvo i k4 tvo o$redne prak e, 4 njoj e prvi p4t dijete 4 re;e religij kim im$olima i a vetim pi ima. &$itelj odr54je kon7e ionaln4 identi7ikacij4. 'ijete e ne ra5a rimokatolikom, pravo lavnim ili m4 limanom, ono e tome 4%i primaj4;i religij k4 k4lt4r4 o$itelji 4 kojoj je ro5eno, pop4t jezika. +o je proce religij ke ocijalizacije.

4. Tipologija religijskih organizacija

8o$i%ajna je tipologija religija na Crkv4, /ljed$4 ( ekt4), vjeroi povije t ili denominacij4 i k4lt. +4 tipologij4 na lje54jemo iz zapadnoe4rop ke ociologije. 3ravljena je na o nov4 karakteri tika religij ki6 zajednica 4 tom dijel4 vijeta. C!:*)B kad 4 ociologiji ka0emo crkva podraz4mijeva e zgrada, 6ram, 4 koje e o$avljaj4 o$redi 4 k4p4. 2a -. !4 ela Crkva nije l4%ajna gr4pa, ve; zajednica na tala na o novi zajedni%ke vjere. 9akov 94ki; 4pozorava da ve;ina ociologa matra da Crkv4 %ini cjelina vjernika, o$reda, djelovanja, im$ola i tr4kt4ra. E. +roelt c6 (+rej%) matra da Crkva 6o;e

kompromi 4 odno 4 na dr4tvo i dr4tvene in tit4cije, a ljed$a ga od$ac4je. +o ne zna%i da e Crkva ne 4ko$ljava a dr4gim in tit4cionalnim tr4kt4rama koje je okr404j4 (dr0avni aparat, politi%ke partije i organizacije i l). 3o Me$er4 Crkva pretendira na 4niverzalno t i njoj e pripada po ro5enj4. .ovoro5en%e e pripadati Crkvi kojoj pripadaj4 i njegovi roditelji. !eligij k4 zajednic4 pop4t Crkve karakterie centralizacija mo;i odl4%ivanja, 6ijerar6ij ki odno i i ta$ilno t. +o je tio religij ke zajednice karakteri ti%an za 4niverzalne religije koje e o$ra;aj4 pojedinc4 $ez o$zira na njegovo etni%ko porijeklo. =o0e $iti organizaciono nacionalna (pravo lavna) i internacionalna (rimokatoli%ka). Crkva ok4plja ljed$enike iz vi6 dr4tveni6 lojeva $ez o$zira na do$, pol, ra n4, nacionaln4 ili kla n4 pripadno t. <lan tvo 4 Crkvi po ti0e e ro5enjem (krtenjem po taje %lanom). *ernon o$zirom na 6ijerar6ij ke odno e 4 crkvi pravi tipologij4 naB 1. :ongregacij ki tip (nagla ak na lokalnoj crkvenoj vla ti koja odl4%4je 4 vem4, $ira i otp4ta religij kog vo54, $rine o 7inan ijama. 3a tor ne 4pravlja, on amo vodi zajednic4 kao pla;en l40$enik. +o je pri 4tno kod $apti ta, peneteko talaca, i l.) 1. 3rez$iterijan ki tip (po toji i tem kontrole prez$iterijan kog kolegija nad lokalnim vod tvom. )4toritet e zadr0ava na nivo4 iza$rani6 pred tavnika, ve je 4 r4kama k4pine iza$rani6 tarjeina-prez$iterij4ma, tarjein tvo je iznad pa tora, a ovaj iznad zajednice) i 3. Epi kopalni tip (najizra0enija religij ka 6ijerar6ija, na %ijem e vr64 nalazi krajnji a4toritet, to je kod rimokatolika, anglikanaca, pravo lavaca, a4toritet po toji 4 odno ima od dna do vr6a, paro6, epi kop, patrijar6. Epi kop 4pravlja zajednicom, mijenja 04pnike, odre54je lokaln4 politik4 itd.) /"9E'-) ,", /E:+)B lat. eco, eP4e- lijediti, arap. Girag, 7irgo-gr4pa lj4di. +ermin ekta e ponekad kori ti za igmatiziranje kao znak otpadnitva, a dr4ge trane to je znak pripadanja i tin koj, pravoj zajednici. *ie je teologij ki nego ocioloki pojam, jer ima negativno zna%enje za one koji joj pripadaj4, @ ektae@, toga e 4 ociologiji kori ti pojam ljed$a. 8n4tar Crkve pojavlj4j4 e prote tne gr4pe koje prilago5avanje Crkve pro7anim tr4kt4rama, matra pre la$im ili prejakim. !adi e o pro$lem4 odno a religij ke gr4pe prema pro7anom vijet4. /ljed$e kroz 6i torij4 prate ve velike vjet ke religije. /ljed$a je religij ka zajednica za novana na religij ko-eti%kim odno ima voji6 ljed$enika, na taj4 4 iromanim dr4tvenim lojevima i naj%e;e 4 vrijeme dr4tveni6 kriza. Gormiranje ljed$e je znak prote ta protiv dr4tvene poti n4to ti. .e po taje e ro5enjem, ve; po vla titom iz$or4. =e54tim, to va0i amo za prv4 generacij4, jer ve; kod dr4ge generacije, nji6ove djece, na%elo @o o$nog iz$ora@ mo0e e dove ti 4 pitanje, jer djeca po taj4 %lanovi one ljed$e kojoj pripadaj4 i roditelji. /ljed$e 4 opozicione, protiv Ckve, ali i po toje;e tr4kt4re dr4tva. !adikalne 4 4 vom odno 4 prema dr4tv4 ili e izoliraj4 od njega. 3o toji ja na granica izme54 4n4tranjeg i vanj kog vijeta, toga e 4 re;4 dilemom, da li e prilagoditi dr4tv4 ili e 4 re ti vla titim ra padanje. /ljed$a je mala, do$rovoljan zajednica, koje o$i%no o nivaj4 karizmat ke o o$e. .jeni %lanovi od$ijaj4 polaganje zakletve na 4d4, 4djelovanje 4 vojni, vrenje vla ti nad dr4gima. /4prot tavljaj4 e vijet4 i njegovim ocijalnim in tit4cijama. *ernon H %lanovi ljed$e regr4tiraj4 e iz ni0i6 ocijalni6 lojeva, te e javljaj4 i vrijeme go podar ki6 kriza. =og4 $iti regr4tovani i klj4%ivo iz jedne etni%ke zajednice. 3o 4n4tranjim odlikama, ljed$a je 4govorna gr4pa, zatvorena i %vr to povezana zajednica. /e$e vidi kao zajednic4 oda$rani6 lj4di, koji lijede odre5eno 4%enje, 4 koj4 e 4lazi amoopredjeljenjem, poti%e pontano t vjer kog izra0avanja, nema %vr t4, $irokratiziran4

4n4tranj4 tr4kt4r4, o$i%no ima mali $roj ljed$enika, karizmati%nog vo54 koji i ti%e @%i to;4@ vjer kog 4%enja, vra;a na izvore prvo$itnog 4%enja, jedino voje 4%enje matraj4 i pravnim, vra;a na tradicionalna eti%ka na%ela koji prezir4 $ogat tvo i l4k 4z (Crkva nema tako radikalan tav). *4ko 3avi%evi; ljed$e dijeli naBa.) agre ivne (opravdavaj4 il4kao p4t za izmjen4 vijeta), $.) a imiliraj4;e (pri6vataj4 po toje;e tanje dr4tva, c.) izolirane (ograni%avaj4 e i klj4%ivo na religij ki i ;4doredni 0ivot). *9E!&,/3&*,9E/+ ,", 'E.&=,.)C,9)B religij ka zajednica koja e po $rojno ti nalazi izme54 Crkve i ljed$e. .ema religij k4 dominacij4 i monopol nad vjer kom i tinom, kao Crkva. 3ozitivno e odno i prema vijet4, pri6vataj4;i ga. .e identi7icira e dr0avom, kao Crkva i po$ornik je principa odvojeno ti religij ki6 zajednica od dr0ave. +olerantna je 4 odno 4 na dr4ge religij ke zajednice 4 religij ki pl4ralnom dr4tv4. <lanom e po taje do$rovoljno, po toji 7ormalna proced4ra za prijem 4 zajednic4. 8 o$redima naglaava intelekt4ali ti%ki pri t4p, zato voje vod tvo kol4je i priprema za vo5enje odre5eni6 djelatno ti. ,ma 6ijerar6ij4 li%n4 Crkvi. :8"+B mala, nedovoljno organizovana, nein tit4cionalizirana religij ka zajednica, $ez razvijenog i tema vjerovanja. &d$ac4je religij ke izvore, n4di nova otkri;a, ima naglaen4 mi ti%no t i egzoteri%no t. +eme kojima e $ave 4 mi ti%ne i %e to neraz4mljive. .a %el4 je karizmat ki vo5a, pop4t =oona, o$46vata prete0no 4r$ano tanovnitvo, vie 0ena, nego m4karaca, naj%e;e ne taj4 ne tankom karizmat kog vo5e.

5. Religije i dr !tveni kon"likti #rat$

Ai torija je pokazala da religij ke podjele mog4 $iti 4zrok mnogi6 kon7likata. Etni7ikacija i religizacija politike pretvara mnoge od ti6 dr4tveni6 kon7likata 4 etni%ke ili religij ke. !eligija i kon7e ija mog4 doprino titi kon7liktima ako e iz$ore da dr0ava 4 m4ltikon7e ionalnoj redini done e zakon koji ;e $iti za novan na vrijedno tima te religije. 3oliti%ki ili ekonom ki intere i %e to toje iza gr4pa koje e amoidenti7iciraj4 4 kon7likt4 kao religij ke. *eliki $roj ociologa matra da etni%ki, vjer ki, k4lt4rno 6eterogenija dr4tva, tvaraj4 vie 4 lova za kon7likte. :on7likti koji no e o$ilje0ja takvi6 dr4tava dovode %lanove gr4pe 4 tanje 7r4 trirano ti, a ono ima za po ljedic4 niz poreme;aja 4 ponaanj4. ,z ovakvi6 6vatanja proizilazi miljenje da 4 jedino ta$ilne nacionalno i kon7e ionalno 6omogene dr0ave. !eligije i kon7e ije ;e 4vijek doprino iti dr4tvenim kon7liktima ako 4 m4ltireligij kim i m4ltikon7e ionalnim dr4tvima tvrde kako 4 jedine i tinite (to je l4%aj 4 ve tri monotei ti%ke religije). 8 $o an ko-6ercegova%kim 4 lovima dominantan je model empirij ke identi7ikacije kon7e ionalne i nacionalne zajednice. .acija e integrira po religij kom i kon7e ionalnom predznak4, ali i religij ki intere e podvodi pod @nacionalni@. !eligija i kon7e ija 4zimane 4 kao politi%ke ideologije, k4lt4ra na kojoj e 7ormira nacija. 8 dr4tvenim kon7liktima mog4;e 4 razli%ite 4loge religija i kon7e ija. +o mog4 $iti kon7likti dr4gim religij kim gr4pama, ili dr0avom, te 4n4tar-kon7e ionalni kon7likti.

8n4tarreligij ki i 4n4tarkon7e ionalni mog4 imati razli%ite i 6odeB a.) o nivanje nove religij ke zajednice (!imokatoli%ka crkva, odvojila e /tarokatoli%ka crkva), $.) 4 it4acijama $ireligij kog $raka mog4;e je da jedan $ra%ni dr4g @o tavi@ voj4 i pri6vati religij4 dr4gog., c.) 4 migracijama ako 4 do eljenom mje t4 nema vla tite crkve i ve;enika, mo0e e pri6vatiti po toje;a, d.) ko7likt e mo0e zvriti 7ormiranjem potp4no nove religij ke zajednice. !atovati zna%i 4$ijati, tada 4 %ovjek4 ra te 0ivotinj ki nagon za 4$ijanjem. :roz 6i torij4 zapa0amo razli%ite modele veza izme54 religija i ratova. =odeli ponaanja koje n4de religij ki pi ani izvori, a vezani za rat 4B a.) rat je 4$ijanje i 4miranje. !eligija pok4ava da e ta okr4tno t rata lake pri6vati, gdje opravdava mrt pogin4li6B >, ne recite za one koji 4 na )lla6ovom p4t4 pogin4li =rtvi 4. .e oni 4 0ivi, ali vi ne znate >(:4r@an ,,, 1K4.). /mrt izazvana 4%e;em 4 rat4 do$iva tretman @%a ne mrti@, velike lj4$avi za rodn4 gr4d4 i dr0av4 (-6agavad- #ita). -.) religije mog4 pon4diti de7inicije po kojima je 4$ijanje za$ranjeno. *ede ka04B?.ikada ne po%ini na ilja nad dr4gim?, c.) religije mog4 pon4diti de7inicije od$ram$enog rata >'op4ta e od$rana onima koje dr4gi napadn4, zato to im e na ilje %ini H a )lla6 je doi ta kadar da i6 pomogne? (:4r@an QQ,,, 3N). '.) mog4;e je pon4diti de7inicije po kojima je $og aveznik 4 rat4. E.) religije n4de i de7inicije kojima e olakava progon tvo. G.) mog4;e je pon4diti de7inicije kojima ;e e opravdati i po$jeda i poraz g.) religije mog4 pon4diti modele ponaanja za odmazd4 (/tari zavjetB?)ko %ovjek zada mrtni 4darac dr4gome, mora e makn4ti, "ec 14, 1O). A.) mnogo je religij ki6 de7inicija koje govore o rat4, npr. 4 :4r@an4 rat na )lla6ovom p4t4, @ religij kom rat4@, @ vetom rat4@, @ lo$odnom rat4@. i.) religija i religij ka zajednica mog4 pon4diti model za ratn4 komand4. 3ri 4tno je i na ilje nad religijom, koje mo0e $iti na ilje $ez rije%i i na ilje rije%i. .aj%e;e e i kaz4je kaoB di kriminacija 4 politici i zakonodav tv4 neke dr0ave, kao religij ki ek tremizam nad dr4gim, na ilje nad lo$odom miljenja, avje ti i religije, kapanja da e odrekne od jedne i pri6vati dr4ga religija, na ilje nad novom religij kom zajednicom, na ilje nad religij kim vo5ama, itd. .ena ilje je aktivno, ne zna%i jediti i %ekati, ve; razvijati nena iln4 trategij4 i taktik4 za razrjeenje kon7likata. .ena ilna akcija mo0e $iti po redna i izravna. .ena ilne akcije e mog4 provoditi kroz prote te , ne 4radnj4 i intervencij4. %. Religija i politika

8n4tar religij ki6 zajednica po toje dva pri t4pa. 3o jednom religija i religij ka zajednica 4 $ez politi%ke mo;i nepotp4ne, dr4ga tre$a odvojiti religij4 i religij k4 zajednic4 to dalje od politike. 8 prvom l4%aj4 religij ke zajednice 4kaz4j4 na vla tito djelovanje koje je odvojeno od politike, a politika e o tavlja na avje t gra5ana i oni e lo$odno opredjelj4j4. 'r4gi l4%a pokaz4je da religij ka 4vjerenja mog4 i tre$aj4 4ticati na politik4 i politi%ki 0ivot, gdje religija kao $aklja o vjetljava p4t politici. 8 dr4tvima koja 4 4 krizi religija mo0e imati reg4latorn4 4log4. 'va modela odno a religij ke i politi%ke zajedniceB 1.) model 4 kojem e dr4tvo organiz4je na religij koj o novi, 4 takvom, akralnom dr4tv4 religij ka i politi%ka

zajednica 4 pod4darne. !eligija i rel.zajednica zadir4 4 mnoga podr4%ja politi%kog 0ivota, nominiraj4 politik4 i name;4 o$lik politi%kog organiziranja dr4tva i o$ratno. +4 4 religija i rel.zajednica ta$iliziraj4;i element politike, odno no 4 74nkciji politi%ke vla ti. +4 e mnoge politi%ke akcije opravdavaj4 religijom. !el.zajednica e po%inje $aviti politikom, a za$oravlja na religij4. +ime religij ka zajednica po taje politi%ka. 1.) dr4gi je model odvojeno ti vjetovnog od d46ovnog, rije% je o ek4larnom dr4tv4 4 kojem je religija politi%ki nemo;na, jer je politika odre54je kao privatn4 tvar. :on7likt na taje kada vla t pok4ava zlo4potrije$iti religij4 i religij k4 zajednic4 za voje intere e, ili kada rel.zajednica pok4ava zlo4potrije$iti dr0avn4 vla t za o tvarivanje voji6 ciljeva. .eki a4tori matraj4 da dr4tvo koje 0eli $iti moderno mora od traniti religij4 i rel.zajednic4 iz politike i politk4 iz religije i rel.zajednice. !eligij ka zajednica mo0e 4tjecati na politk4 i to da religij ka zajednica pod ti%e ap tinencij4 od politi%kog anga0mana. !eligij ka zajednica i iz$oriB 4tjecaj religij ki6 zajednica e naj$olje 4o%ava 4 njenom odno 4 na gla anje. +4 vide mog4;no t kontrole nacije na iz$orima, zato im 4geri4 za koga tre$a gla ati. !el.zajednica daje podrk4 kandidatima koji lijede njeno na4%avanje 4 odno 4 na pripadnike dr4gi6 rel.zajednica, ili onog ko ne vjer4je. !el.zajednice mog4 4tjecati na politik4 4 7eri zakonodav tva. *eoma 4 aktivne 4 zakon koj reg4lativi po$a%aja, $raka, radnog zakonodav tva, prodaja kontracepcij ki6 red tava. !el.zajednica mo0e apelirati na vjernike da ap tiniraj4 od politike, da e ne 4klj4%4j4 4 politi%ki i dr4tveni 0ivot. +ada e javlja apoliti%no t vjernika i politi%ka ne4tralno t religij ki6 zajednica. )ko religija i rel.zajednica od$ac4j4 politi%ki i tem, $ez o$zira kakav on $io, to mo0e voditi povla%enj4 njeni6 ljed$enika iz politi%kog 0ivota. /avez religije, rel.zajednice i politike 4 m4ltireligij kom dr4tv4 mo0e dove ti do 6ao a i kon7likata. :orelacija izme54 religije i politike nije v4gdje i ta, izra0enija je 4 zemljama +re;eg vijeta i tranzicij kim zemljama. +ipologija i lamaB 1. :onzervativni i lam-in i tiraj4 na moralnoj o$novi koja $i $ila 4 klad4 vjer kim na4%avanjem, kao i od$acivanj4 vega onog to e ocjenj4je kao @ trano@ , po e$no @zapadnja%ki 4tjecaj@ (/a4dij ka )ra$ija). 1.) radikalni i lam- te0e likvidaciji nem4 liman ke vladavine (razne gr4pe 4 Egipt4). 3.) politi%ki i lam-zagovara dr4tvene re7orme za novane na i lam4 ( ,ran). !eligizacija politike, dva modelaB 1.) pragmati%ki model, koji polazi od toga da politi%ka zajednica pod%injava religij k4 zajednic4 intere ima politik%ke akcije i 1.) model 4 kojem politi%ka zajednica zapo tavlja religij k4 zajednic4 matraj4;i je vojim neprijateljem. +o mo0e voditi kon7liktnim it4acijama gdje e rel.zajednica tavlja kao tvarna politi%ka opozicija. 3oliti%ko in tit4cionaliziranje religije je p4t 4 totalitarn4 ideologij4 i pre tanak lo$odne religije.

3o /mitc64 tri modela politi%ke tranke proizala iz njenog odno a pram religije i kon7e ijeB 1.) tranke koje egzi tiraj4 4 konte t4 nacionalnog i religij kog pl4ralizma, %e t 4 nocioc 4ko$a izme54 pripadnika razli%iti6 etni%ki6 i kon7e ionalni6 zajednica. 1.)dr4gi tio je politi%ka tranka za novana na ljed$i i 3.) politi%ka tranka za novana na religij koj ideologiji. :ada e govori o religiji i politici govori e i o pojmovima kao to 4B klerkalizam (lat.rije% clericali -crkveni) 4noenje elemenata politike 4 religij4 i religije 4 politik4. +re$a ga razlikovati od religije. +amo gdje on po%inje, pre taje religija. )ntiklerizam, $or$a protiv 4tjecaja religij ki6 zajednica i in tit4cija na politi%ki 0ivot. G4ndametalizam, pokret na tao 4 /)'-4, podraz4mijeva protivljenje li$eralnim idejama i modernoj znano ti 4 kojoj je ovladala 'arEinova teorija evol4cije. =e54 ocioloke indikatore 74ndamentalizma mogli $i mo izdvojitiB a.) vjerovanje 4 do lovn4 nepogreivo t vetog pi a, $.) od$acivanje vi6 moderni6 znan tveni6 i te6ni%ki6 do tign4;a ko ni 4 4 klad4 vjerovanjem izne enim 4 vetom pi 4, c.) niko ko od t4pa od prva dva na%ela nije pravi vjernik i d.) ne pri6vata e nikakva politika koja nije 4 klad4 74ndamentalnim religij kim na%elima. 3ani lamizam, pojavio e 4 1N-om tolje;4, to je 4%enje o jedin tv4 vi6 pripadnika i lama, o jednoj @m4 liman koj naciji@.

&. Religija i 'rak

3od $rakom e podraz4mijeva veza o o$a razli%itog pola, koji 0ive zajedno, odr0avaj4 polne odno e i ra5aj4 djec4. !eligij ka zajednica mo0e podr0avati razli%ite modele iz$ora $ra%nog dr4ga. 1.)iz$or $ra%nog dr4ga o$avlja roditelj ili $rani po rednik, $ra%ni partneri po taj4 o o$e koje e i ne poznaj4, l4%aj kod Aind4 a. 1.) iz$or $ra%nog dr4ga e prep4ta mladi.mlado0enji 3.) religij ke zajednice mog4 $iti po rednik za poznan tvo radi $raka p4tem ogla a koje o$javlj4j4 4 vjer kom ti k4 4.)religij ka zajednica mo0e pon4diti de7inicij4 gr4pe iz koje e $ira $ra%ni dr4g (egzogamija-za$rana $raka, ek 4alni6 veza 4n4tar odre5ene ocijalne, plemen ke religij ke i li%ne gr4peR endogamija-ograni%enje iz$ora $ra%nog dr4ga na i t4 religij k4 pripadno t) i K.) religij ka zajednica mo0e odrediti po e$ne do$ne 4 love za $rak. :oliko je 4 $rak4 dozvoljeno imati $ra%ni6 partnera mo0e odrediti rel.zajednicaB =onogamija (dozvoljeno je da jedan m4karac 4 $ra%noj zajednici ima jedn4 0en4) 3oligamija (jedan m4karac ima vie 0ena, ra pro tranjeno kod primitivni6 plemena )7rika, )zija, kod ,ndijanaca 4 )merici, E kima)

3oliandrija (0ena mo0e imati vie m40eva, nekad na +i$et4 $ilo pri 4tno, ali i 4 ,ndiji i kod E kima). !eligij ke zajednice mog4 iznijeti tavove o $ireligij kim i $inacionalnim $rakovima tj. $rakovima klopljenim me54 pripadnicima razli%iti6 religija i nacija. !eligij ka zajednica mo0e i ta;i i za$rane za klapanje $raka, one e odno e na $ra%no rod tvo, ve; klopljen $rak o o$om koja je 0iva, zavjet celi$ata, tjele n4 nemo; za $ra%ne %ine, razli%it4 vjer k4 pripadno t. !eligij ka zajednica prema razvod4 $raka n4di dva modelaB 1.) da e dozvoljava 4 odre5enim 4 lovima, naj%e;e z$og prelj4$e, razvod $raka. 1.) razvod je nemog4; jer $rak ima kao kod rimokatolika tat4 jednog od edam akramenata.

(. )*+,-*./0

!eligij ka tradicija koj4 nazivamo S6ind4izamS, plod je religij kog razvoja d4gog pet ti 4ca godina. ,me datira od 1100 godine. SAind4S je perzij ka rijec i znaci S,ndijacS, Sindij kiS.

+ako 4 perzij ki o vajaci zeljeli oznaciti razlik4 izmedj4 voje vjere i vjere indij kog naroda.

Aind4izam nema ni o nivaca ni proroka, nagla ak je na nacin4 zivota vi e nego na nacin4 mi ljenja, on je mozda vi e k4lt4ra nego vjera.

Aind4izam je cvr to i prepleten predajom o zemlji ,ndiji, njenim dr4 tvenim i temom i povije c4. 8 ,ndiji e rijeke matraj4 izvorom o lonca i d46ovnog zivota, kao to je veta rijeka #ange , na cije o$ale vakodnevno 6rle totine ti 4ca 6odoca nika da $i o$avili o$redna pranja i rkn4li iz njenog toka koji daje zivot. /vaki6 dvanae t godina de etak milij4na lj4di 4djel4je 4 rit4alnim k4panjima.

&ko 400 milij4na lj4di na ,ndij kom potkontinent4 moze e matrati Aind4ima. :ao to je tanovni tvo ,ndije daleko od 6omogenog, jednako tako i 6ind4izam 4klj4c4je razlicita

vjerovanjaB velika vecina ,ndijaca vjer4je 4 -oga, ali po toje 4n4tar 6ind4izma cak i oni koji ne vjer4j4 4 -oga. .eki 4 vegetarijanci, neki zrtv4j4 zivotinje, neki o$ozavaj4 /iv4, dr4gi *i n4, treci $ozice. 'akle za 6ind4izam ime je okvirni termin, koji ne za6tijeva potp4n4 6omogeno t.

,deja na koj4 e nailazi v4gdje 4 6ind4izm4 je ideja o reinkarnaciji ili eo$i d4 a, dakle o tok4 zivota kroz mnoge egzi tencije. +o e naziva S am araS, to znaci tok od rodjenja do mrti, pa do ponovnog rodjenja, i tako talno. 3ovezan tim pojmom je pojam SkarmeS. +a rijec znaci SdjeloS ili Sdjelatno tS, odno no po ljedice djelovanja 4 jednom zivot4 koje e preno e 4 id4ci zivot i djel4j4 na njegov karakter. / tim je povezana vjera 4 o lo$odjenje Smok aS iz tog lanca ili kr4ga.

:orijeni 6ind4izma ez4 do 1000.g. prije :ri ta i prodora arij kog naroda 4 ,ndij4, koji je na pradavn4 indij k4 vjer4, ciji je glavni k4lt $io k4lt vode, izvr io jaki 4tjecaj. &no to je pre4zeto iz S tareS religije, prije njenog mije anja arij kom, 4 joga, odricanje i o$redi proci cenja.

& arij koj vjeri znamo iz pje ama znanja S!gvedaS, na tali6 negdje J00.g. prije :ri ta. /matra e da 4 one o$jave $ra6mana (najvi eg izvora vega $itka) koje 4 primili nada6n4ti m4draci (r iji). !gveda e a toji od vi e od ti 4c4 6imni, koje 4 4p4cene razlicitim $ogovima, ali koje govore i o politickoj i ocijalnoj, odno no ka tin koj tr4kt4ri ,ndije, 4 kojoj je vecenicka ka ta povla tena. /pek4lativno t 4 S*edamaS dove t ce do S8pani adaS, kojima ce o$javljena rijec zavr iti.

8 S*ediS je najvi e i ap ol4tno -ra6man, koji e opire vim pok4 ajima de7ini anja. 8 njem4 tre$a pronaci ci ti $itak, ci ti 4m i ci t4 rado t. .e moze ga e poznati, ali je mog4ce na njega gledati kao na o o$no $ozan tvo. +ako po taje mog4ce da je nekoliko o o$ina $ozan kog ocitovano 4 razlicitim o$licima, pa da je mog4ce imati nekoliko vla titi6 $ogova ili $ozica. =nogo tr4ko t e ne matra politeizmom, $4d4ci da je $ra6man jedan. -ogovi 4 jedno tavno nacin pri t4panja najvi em. -ogovi koji e pominj4 4 S*ediS 4 ,ndra, $og ne$a i rata, )gni, $og vatre i zrtvovanja, i *ar4na, $ranitelj ko mickog reda.

:a nije e jo pojavlj4j4 $ogovi -ra6ma, *i na i /iva. -ra6ma je tvoritelj, *i na je odrzavatelj, /iva je razaratelj i nji6ovo tro tr4ko djelovanje odgovara ritm4 vijeta. -ra6ma ima zadatak dove ti mno tvo 4 zivot na mje to prvo$itnog jedin tva. .jegov zen ki dvojnik je /ara vati, energija koja dolazi iz njega. *i na 4pravlja lj4d kom 4d$inom i njegov k4lt je veoma omiljen. &n e covjecan tv4 pri$lizio 4 de et reinkarnacijaB =at Fa, :4rma, *ara6a,

.ara-/im6a, *amana, 3ar4 a-!ama, !ama-Candra, :r na za kojeg e matra da je potp4na reinkarnacija, pa je i am $og, -4da, o nivac $4dizma, i :alki, de eti avatar koji tek tre$a doci. /iva je izvor i do$ra i zla, a :ali, /ivina zena, im$ol je 4da i mrti.

9ogini 4 tezili poti kivanj4 zelje i lj4$avi i o jecaja opcenito, pa e kao reakcija na nji6ov4 kr4to t javila ideja o $6akti, ili odano ti odredjenom $og4, cime e zado$iva milo t. ,z odano ti $og4 proizlazi mok a ili o lo$odjenje. !adi e o otp4 tanj4, odno no o lo$odjenj4, o amo taljenj4 i lo$odi. ,deja o mok i javlja e zajedno idejama o am ari i karmi. &no to covjeka p4tava 4 kr4g4 rodjenje- mrt-ponovno rodjenje je neznanje. 3o e$no znanje tice e meditacijom pracenom di ciplinom joge i ponavljanjem mi teriozne mantre S&mS, koja pred tavlja najvi e 4 $ice 4 njegovoj p4noci. )li po toji i p4t djelovanja, karma-marga. +aj p4t o lo$adjanja priznaje da zivimo 4 vijet4 4 kojem tre$a raditi i odgovoriti mnogim o$avezama. =i ne mijemo ne 4djelovati 4 etickim za6tjevima koji6 mo vje ni.

3o toje 6ind4 ki 6ramovi, na tali po 4zor4 na kraljev ki dvor, 4 kojima e nalazi glavni kip nekog $oga, koji e im$ol $ozan ke pri 4tno ti i k4ce 4 kojoj zivi. /vaki dio 6rama ima d46ovno ili im$olicko znacenje, a toranj oznacava let d46a 4 ne$o. 2a vrijeme $ogo l4zja vecenik moze citati S*edeS, ali to moze ciniti i vaki Sdvap4t rodjeniS Aind4, odno no Aind4 koji potjece iz prve tri ka te. 8 6ram4 e kipovima dar4je cvijece ili novac, a dok e krece oko oltara, on mora vjernik4 4vijek $iti zde na.

-4d4ci da je $ogo l4zje 4glavnom individ4alno, o$redi kod k4ce jednako 4 vazni kao i oni 4 6ram4. '4zno ti 4 k4ci razlik4j4 e prema ka tamaR oni iz prve tri ka te o$avljaj4 o$rede trip4t dnevno.

:ako je ,ndija d4go $ila pod tranom vla c4, po tojala je i tendencija g4$ljenja vije ti o 6ind4izm4, pa 4 e povremeno javljale jake licno ti koje 4 tezile re7ormiranj4 6ind4izma i a7irmaciji 6ind4 ki6 vrijedno ti. +o 4 !am =o64m !oF, koji je tvrdio da je ve to je vrijedno 4 kr can koj etici vec pri 4tno 4 6ind4 koj $a tini, pa /ri !amakri na, koji je tvrdio da opca i tina po toji 4 vim religijama i tvrdio je da je -og pri 4tan 4 mno tv4 ocitovanja, kao npr. -ozan ka =ajka, !ama, :ri na, =46ammed a. . i , 4 :ri t. +4 4 jo i *ivekananda, koji je tvrdio da je vaka o o$a potencijalno $ozan ka, pa pje nik !a$indranat6 +agore i drzavnik #and6i.