Slobodna Bosna 886-Signed PDF

dalmirj
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE
ZORAN MIKULI], MINISTAR PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONOM
Nakon {to su u petak, 25. oktobra, SIPA i Tuìteljstvo BiH obavije{teni da je za{ti}eni svjedok u predmetu LUTKA vra}en iz sarajevskog u zatvor u Zenici, gdje mu je odranije ugroèna sigurnost, privedeni su i saslu{ani pomo}nik federalnog ministra pravde HIDAJET TRAKO, direktor KPZ-a Sarajevo KENAN KAPO, zapovjednik zatvorske policije REFKO KADRI]; ubrzo je otkriveno da je izmje{tanje svjedokapokajnika naredio ministar ZORAN MIKULI], koji bi mogao postati prvi ministar pravde optuèn zbog ometanja rada pravosu|a Kaznenog zakona BiH, o{tro kritizira rad 32 sudaca Ustavnog suda BiH i upozorava kako bi na pravnom kaosu nastalom nakon nejasne interpretacije odluke Suda u Strasbourgu mogli profitirati optuènici za najteà djela ratnog zlo~ina
www.slobodna-bosna.ba
IMA SE, MO@E SE

INTERVENTNO, SVE ZA RAJU
Ne{to vi{e od pola miliona maraka namijenjenih za hitne i neplanirane situacije rukovodstvo Savjeta ministara BiH je od po~etka 2010. godine do danas podijelilo pojedincima, me|u kojima su, po pravilu, strana~ke kolege, ro|aci i kom{ije...
26 ALTA SHOPPING CENTAR

VELIKI POÊTAK I SRAMAN KRAJ
Pri~a o najve}oj ameri~koj investiciji u BiH Alta shopping centru pretvorila se u najve}u blamaù. Ameri~ki biznismen Tie Sosnowski pobjegao je iz BiH, njegova firma Palace Group je propala, a firma koju je osnovala Hypo Alpe Adria banka, Victor Ritail, postala je vlasnik Alte. Na gubitku su jedino lokalne kompanije koje su u~estvovale u gradnji Alta shopping centra, a kojima je Palace Group ostala du`na 1,5 miliona KM!
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
16 ZASTOJ NA AUTOCESTI
BiH GRADI NAJSKUPLJU AUTOCESTU U EVROPI
êtiri dionice autoceste 5C, koje su djelimi~no izgra|ene, prema ranijem planu trebale su ko{tati oko 985 miliona KM, no njihova je izgradnja ugovorena na ukupni iznos od oko 1,4 milijarde KM. Uprava Autocesta pani~no traì pozajmice komercijalnih banaka kako bi premostila budètsku provaliju duboku 400 miliona KM
29 HUM, ZAVOD ZA (NE)VASPITANJE DJECE I OMLADINE

[TI]ENICI BEZ ZA[TITE
Nadle`nim istra`nim organima dostavljena je pisana, foto i video dokumentacija koja ukazuje na brojne neregularnosti u radu Zavoda za vaspitanje mu{ke djece i omladine Hum u Sarajevu. Snimci video-nadzora, koji su dio spomenute dokumentacije a u posjedu su i SB, pokazuju kako radnici Zavoda u toku radnog vremena izra|uju i utovaraju namje{taj namijenjen, stoji u informaciji, za vikendicu direktora Zavoda Dèvada [u{ke. U me|uvremenu, namje{taj koji koriste {ti}enici Zavoda u katastrofalnom je stanju, a djelatnost rada sa djecom bez roditeljskog staranja je zanemarena, a u prvi plan su do{li li~ni interesi, ozbiljno naru{eni me|uljudski odnosi, mobing, vr{enje razli~itih pritisaka i disciplinsko procesuiranje uposlenika...
20 INTERVIEW
AZRA MILETI], SUTKINJA SUDA BiH
Sutkinja u Odjelu za ratne zlo~ine Apelacijskog vije}a Suda BiH Azra Mileti} u razgovoru za SB obja{njava kakve }e implikacije na bosanskohercegova~ku sudsku praksu imati presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Abduladhim Maktouf i Goran Damjanovi}, koji su se àlili na retoaktivnu primjenu
31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
MANDAT VI[KA
HOE JEZIK PRAVO
Gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i} ve} dvije godine kr{i Statut Univerziteta Sarajevo
Klub vije}nika SDP-a u Gradskom vije}u Sarajeva zatraìo je smjenu aktuelnog gradona~elnika Ive Kom{i}a jer kr{i ugled institucije gradona~elnika i to na taj na~in {to direktno kr{i Statut Univerziteta Sarajevo. Ovim Statutom (~lan 97.) propisano je da dekan fakulteta ne moè tokom mandata biti politi~ki angaìran u strana~kim organima, u izvr{noj ili zakonodavnoj vlasti na bilo kojem nivou. Aktuelni gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i} istovremeno je i dekan Filozofskog fakulteta Sarajevo, a to prakti~no zna~i da bi morao napustiti jednu od dvije funkcije koje trenutno obna{a. Kom{i} je ve} izabrao: odlu~io je napustiti funkciju dekana Filozofskog fakulteta, ali ne zbog pritiska i zahtjeva svojih nekada{njih kolega iz SDP-a, nego zbog ~injenice da mu ionako isti~e ~etverogodi{nji mandat! (M.A.)
U svom svjedoenju u Haagu Omer alijas Jovan Zametica nehotino odao Karadia
SVE U KORIST SVOJE [TETE

Karadì}ev ratni glasnogovornik Omer/Jovan Zametica posvjedo~io je da je Karadì} znao za ratne akcije VRS-a protiv civila
Ivo Kom{i}
Nakon dvomjese~ne pauze pro{le nedjelje nastavljen je dokazni postupak odbrane Radovana Karadì}a, iskazom Omera/Johna/Jovana Zametice, savjetnika Karadì}a za vanjsku politiku, ~ovjeka sa tri lica, specijaliste za hladni rat i me|unarodne odnose. Na po~etku rata Zametica je na poziv svog prijatelja Nikole Koljevi}a do{ao na Pale, gdje se odmah u svom apartmanu pokrstio u Jovana. Me|utim, i pored toga {to je sa Pala kao glasnogovornik negirao srpsko granatiranje Sarajeva, oficiri Vojske RS-a prema njemu su bili krajnje nepovjerljivi. Tokom dvodnevnog svjedo~enja Zametica je tvrdio da Karadì} nije kontrolisao neposlu{nu vojsku i policiju te da nikada ne bi izvr{io etni~ko ~i{}enje muslimana jer mu je jedan od savjetnika i saradnika bio musliman. Zametica je rekao je da je po ocu musliman i da mu je pravo ime Omer, te da ga zbog toga nisu voljele Karadì}eva k}erka Sonja i supruga Ljiljana, ali da Karadì} nije imao takve predrasude. Me|utim, opisuju}i Karadì}evo pona{anje tokom rata Zametica je rekao da je Karadì} posmatraju}i snajpersko djelovanje i granatiranje sa poloàja vojske RS-a komentarisao kao glupo, besmisleno i nepotrebno. Na pitanje predsjedavaju}eg sudije O Gon Kwona da li to zna~i da je Karadì} znao za granatiranje i snajperske udare, Zametica se zbunio, a potom se dugo nevje{to vadio da je zapravo mislio na
uop{tene predsjednikove kritike na ra~un glupih generala koji to rade. Mi smo vodili odbrambeni i pravedan rat, pa se zato nemamo ~ega stideti... osim jedne epizode, a to je Srebrenica, iznio je Zametica u jednoj re~enici svoj stav o ratu u BiH. Ipak, odgovornost za masakr nad srebreni~kim muslimanima prebacio je na vojsku i ustvrdio da on i Karadì} o ubistvima nisu imali nikakvih informacija. Znali su, navodno, samo za legitimni vojni dio operacije, a naknadno su provjeravaju}i medijske izvje{taje o masovnim ubistvima zarobljenika i deportacijama civila saznali da se s njima postupalo u skladu sa konvencijama. Zametica je bio ~lan delegacije RS-a na dejtonskim pregovorima. O tome je i sam svjedo~io u nekoliko navrata, osvjetljavaju}i Milo{evi}evu klju~nu ulogu u cijelom procesu. Tako|e, je govorio o hap{enju delegacije RS-a i njihovom pritvaranju u Dobanovcima, po povratku iz Dejtona, kako bi se Karadì} privolio na pristanak. Reditelj Emir Kusturica Zameticu spominje u jednom intervjuu kao ~ovjeka koji mu je razrije{io dilemu oko identiteta, pokazav{i mu Brankovo kolo iz 1915. s popisom srpskih porodica iz Hercegovine. Odakle su Zametice, odatle su i Kusturice, kazao je poznatom reditelju Zametica. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 31.10.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
HAMED, NA TEBE JE RED
Knjievna nagrada Fra Grgo Marti
Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju u Britaniju
Pro{lonedjeljni okr{aj fudbalera Manchester Cityja i Bayerna uìvo je pratila tro~lana politi~ko-privredna delagacija nogometnih sladokusaca iz BiH, u stalnom sastavu Zlatko Lagumdìja, Ensad Kari} i Elvedin Grabovica. Njima se ovoga puta pridruìo i vlasnik gra|evinskog preduze}a Euroasfalt Hamed Rami}, jedan od glavnih izvo|a~a radova na koridoru 5C. Prema nezvani~nim informacijama, Rami}u je povjerena i zahtjevna uloga glavnog logisti~ara putovanja i boravka u Britaniji, koju je navodno besprijekorno odradio. Lagumdìja se iz Britanije vratio sa skupocjenim satom na ruci, a zli jezici tvrde da nije pla}en iz njegovog dèpa, vjerovatno zbog rasprostranjene predrasude da lider SDP-a u svom dèpu drì zmiju. (S.B.)
Hamed Rami}
31.10..2013. I SLOBODNA BOSNA
LJETO U ZLATNOJ JESENI

---------------------------------------------------Umrla je, ~itam danas u novinama, stara gospo|a KATARINA GORANEC KRAUS. Oàlo{}ena k}erka BISERA TURKOVI], tradicionalna ambasadorica BiH u manje-vi{e svim me|unarodno priznatim dràvama, obavje{tava/izvje{}uje rodbinu i prijatelje da }e dènaza njenoj mami biti obavljena na padinskom groblju Grli}a brdo uz adekvatne muslimanske vjerske obi~aje. Ako je tako, neka bude: posljednji selam gospo|i Katarini. [to bi rekao moj dobro dobar poznanik iz Kiseljaka, Boro, koji danas ide na dènazu jaranu na istom mezarju; po tisu}u puta...
ETVRTAK, 24. OKTOBAR
Nemam pojma kako se zove ona stranka u kojoj je jedan dan predsjednik NERMIN PEANAC, a ve drugi dan MIRO LAZOVI. Ima, meutim, ljudi kojih se ta budalatina, kao, tie. Zadravam pravo da me ta zajebancija ni na koji nain ne zanima, niti uzbuuje. Previe i premnogo znam i o Peancu i Lazoviu da bih taj statutarno-poslovniki vodvilj uzimao za ozbiljno...
6
Pravosu|e ima svoju, ~vrstu, tvrdoglavu, egzaktnu logiku, ba{ kao {to je ima novinarstvo. Znam li ja ime za{ti}enog svjedoka kojeg je federalno Ministarstvo pravde poslalo iz sarajevskog zatvora u Zenicu? Naravno da znam. Kada mu odlu~im saop}iti identitet, moram se pomiriti sa Kaznenim zakonom koji je za to krivi~no djelo predvidio prili~no te{ku zatvorku kaznu.
---------------------------------------------------Nemam komentara, a trebao bih ga navodno imati, kada me pitaju iz nekih regionalnih medija {ta mislim o presudi koju je pravosu|e Makedonije izreklo kolegi TOMISLAVU KEZAROVSKOM, koji je objavio ime za{ti}enog svjedoka u te{kom, mu~kom, ubistvu u toj dràvi. Novinarska struka je solidarna da je to nezapam}en skandal, eklatantan primjer pritiska na neovisno novinarstvo. Nije da nije.
PETAK, 25. OKTOBAR
---------------------------------------------------Vidi, buraz, probudi me drug, revnosni, pedantan, lojalan penzioner ranim telefonskim pozivom, Zna{ koliko mi je do{ao ra~un za vodu? Koliko, haveru? pitam ga ja usplahireno, zabrinut iskreno. Puno, al nije za telefona, vidi{ da nas sve slu{aju.
SUBOTA, 26. OKTOBAR
---------------------------------------------------Raznih i razli~itih drugova, poznanika imam, pa i nekih koji se snalaze u sferi sive ekonomije. Kad je sino} objavilo da se kalendarski moraju vratiti satovi unazad, jedan moj drug se ba{ nasekirao/zadeverao: ko }e i kome vratiti tolike satove...
NEDJELJA, 27. OKTOBAR
CIRKUS U SARAJEVU
Iz knjige Pri~e o Sarajevu Zvonimira Dvornikovi}a
---------------------------------------------------Ni za ve}e dràve, ni za ozbiljnija dru{tva ne bi bilo jednostavno da u istom danu izgube najboljeg novinara - ALEKSANDRA TIJANI]A - i najplemenitijeg, najmudrijeg advokata - SR\U POPOVI]A. To se danas desilo Srbiji. Tijani}ev novinarski dar je van svake razumne sumnje, bio ~udesan, neuporediv, superioran... Imao je, me|utim, te{ke probleme u sferi ukusa, elementarnog osje}aja za mjeru, dobro i zlo, pravdu i nepravdu. Neko ko je bio ministar informisanja u satrapskom, bratoubila~kom reìmu Slobodana Milo{evi}a, pa se kasnije popravio, pre{altao kao savjetnik za medije nadeleko opjevanog demokrate VOJISLAVA KO[TUNICE, u najmanju ruku je podloàn kri~kom preispitivanju. U svakoj ozbiljnoj dràvi, prva vijest bi na televizijama, dru{tvenim mreàma bila da je ovaj svijet napustio SR\A POPOVI].
PONEDJELJAK, 28. OKTOBAR
Zvao sam starog gospodina, Popovi}a, prije dvadesetak dana. Oprostite, u romingu sam, nemam novca, kazao je Sr|a, provjereni strani pla}enik.
---------------------------------------------------Veli~anstvenu je posvetu Sarajevu, amblematsku, otmjenu i delikatnu, rasko{nu i potresnu, ~arobnu, dakle, napravio gospodin ZVONIMIR DVORNIKOVI]. Krasno ure|iva~ki upakirana, grafi~ki besprijekorna, kolekcija od stotinjak toplih akvarela na kojima je pedesetak godina biljeìo najva`nije toponime, doga|aje. Knjiga se zove Pri~e o Sarajevu, pri~e o ljudima, priredio ju je potomak Damir Dvornikovi}. Raspitivao sam se zadnjih dana, poku{avao saznati ne{to vi{e od {turih bibliografskih ~injenica; pone{to sam, uprkos famoznom zubu vremena uspio i{~eprkati, pokojni Dvornikovi} je bio sin genijalnog
UTORAK, 29. OKTOBAR
antropologa VLADIMIRA DVORNIKOVI]A koji je 1937. godine napisao jednu od tri najva`nije knjige na{ih naroda i narodnosti - Karakterologija Jugoslovena. Koje su druge dvije knjige: Krleìn Obra~un s njima i Filosofija palanke Radomira Konstantinovi}a. Ni mnogo ozbiljniji, ve}i, va`niji gradovi od Sarajeva nemaju privilegiju da im se desi ovakav nadahnut, iskren monografski spektakl!
---------------------------------------------------Nemam pojma kako se zove ona stranka u kojoj je jedan dan predsjednik NERMIN PE]ANAC, a ve} drugi dan MIRO LAZOVI]. Ima, me|utim, ljudi kojih se ta budala{tina, kao, ti~e. Zadràvam pravo da me ta zajebancija ni na koji na~in ne zanima, niti uzbu|uje. Previ{e i premnogo znam i o Pe}ancu i Lazovi}u da bih taj statutarno-poslovni~ki vodvilj uzimao za ozbiljno...
7
SRIJEDA, 30. OKTOBAR
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
MINI MARKET
RU[I HA,HA, HA, RU[I HA,HA, HA....
DR. ZA DLAKU
Na~elnik op}ine Stari Grad Ibrahim Hadìbajri} odlu~an u namjeri da sru{i spornu zgradu Feroelektra
Iako su Federalna uprava policije, odnosno Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu, otvorili istragu o vi{egodi{njem sporu oko zgrade Feroelektro, na~elnik sarajevske op}ine Stari Grad Ibrahim Hadìbajri} ne odustaje od ru{enja tog stambenoposlovnog objekta. Na~elnik Hadìbajri} je ve} najavio da }e se na narednoj sjednici Op}inskog vije}a (zakazanoj u ~etvrtak, 31. oktobra), raspravljati o ru{enju zgrade Feroelektra, unato~ tome {to su ispunjeni svi uvjeti za potpisivanje ugovora sa jednim od suvlasnika za po~etak obnove zgrade. Ibrahim Hadìbajri} je, u me|uvremenu, imenovao i novog pravnog savjetnika, svog strana~kog kolegu iz SBB-a [ukriju Bak{i}a, jer je njegov raniji savjetnik Mehmedalija Huremovi} odlu~io da se povu~e iz dugogodi{njeg spora. (S.M.)
Raspad platformake koalicije zaustavio naunu karijeru Nadije Niki

Da se kojim slu~ajem platforma{ka koalicija, navrat-nanos dogovorena u prolje}e 2011., nije u me|uvremenu raspala, Nadija Nik{i}, supruga federalnog premijera Nermina Nik{i}a, danas bi zasigurno imala titulu doktora nauka. Premijerova je gospo|a, naime, doktorsku disertaciju trebala spremati na Internacionalnom univerzitetu u Travniku, uz pomo} Vinka Jaki}a, koji je na privatnom univerzitetu u vlasni{tvu Ibrahima Jusufrani}a Bime angaìran kao vi{i asistent. Nau~nu je karijeru Nadije Nik{i} naglo prekinula sva|a izme|u SDP-a i HSPa, nakon {to je njezin nesu|eni mentor Vinko Jaki}, kao predsjednik sarajevskih prava{a, stao na stranu politi~kih protivnika premijera Nermina Nik{i}a. (S.M.)
Nermin Nik{i}
PADA VLADA?!
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo oivio je ve pomalo zaboravljenu ideju - rekostrukcija izvrne vlasti
Na nedavnom sastanku s predstavnicima Centara civilnih inicijativa u Tuzli, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo najavio je da }e zatraìti smjenu nekoliko federalnih ministara koji nisu poloìli ispit vlastitih strana~kih centrala, ali i nevladinog sektora. Pro{le su tri godine, a politi~ka i ekonomska situacija je katastrofalna, vlada jedna {izofrena situacija. Ne mogu dozvoliti da se takvo stanje nastavi, jer je period do izbora sasvim dovoljan da se naprave efikasne promjene i krene ka boljitku, pojasnio je Kebo. Kebina inicijativa na~elno je prihvatljiva, no prakti~no je neprovodiva. Nema naime nikakve {anse da strana~ke centrale i nevladine organizacije usuglase stavove i ocjene o radu pojedinih ministara. Primjerice, nevladine organizacije jednoglasne su u stavu da federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} nije poloìo ispit i da treba biti smijenjen, ali sumnjamo da takvo mi{ljenje dijele i u vrhu Narodne stranke Radom za boljitak, ~iji je predsjednik Mladen Ivankovi} ro|eni brat Jerka Ivankovi}a! (A.M.)
Ibrahim Hadìbajri}
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
DVIJE PLA]E, MALO JAÊ
Treba li federalni ministar pravde Zoran Mikuli podnijeti ostavku?

BESIMA BORI]
Zastupnica u federalnom Parlamentu presumpcija nevinosti do kona~ne odluke suda.
AMIR ZUKI]
NERMIN PE]ANAC
Generalni sekretar SDA Ministar MUP-a
NE
Moramo znati istinu i smatram da se treba razjasniti ovaj slu~aj i saslu{ati ministar Mikuli}, i vidjeti {ta se zapravo de{ava i koje se to igre sve vrijeme oko njega igraju.
DA/NE
Ne treba nikog osu|ivati prije okon~anja postupka i treba po{tovati legalitet pravne dràve. Ako se dokaè krivnja, ministar Mikuli} treba podnijeti ostavku, a ne treba podnijeti ostavku ako se ne dokaè krivnja.
DA
Ovo {to se desilo ministru Zoranu Mikuli}u je skandal u njegovom ministarstvu. Zbog ovakvih skandala gdje je prekr{en zakon, mi{ljenja sam da bi ministar Mikuli} trebao ponuditi ostavku.
Za jednu sjednicu u mjesec dana kao predsjednik UO UIO Nikola [piri} naplati ~etiri prosje~ne pla}e u dràvi
Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) ima svoj Upravni odbor, ~iji je predsjednik (po funkciji) dràvni ministar finansija. Upravni odbor UIO-a sastaje se jednom mjese~no, nekada i rje|e, no njegovi ~lanovi primaju pla}u kao da rade svaki dan punih osam sati. Tako aktuelni predsjednik Upravnog odbora, ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri}, prima mjese~nu naknadu u iznosu od 3.200 KM, dok ~lanovi Upravnog odbora, izabrani tako|er po funkciji, federalni ministar finansija Ante Krajina i ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija, mjese~no primaju po 2.200 KM, koliko primaju i tri eksperta, Ismet Suljendi}, Vladimir Trifkovi} i [efika Hafizovi}, kojima anga`man u Upravnom dobru tako|er nije primarni posao. Dakle, Upravni odbor UIO-a godi{nje poreske obveznike na{e zemlje ko{ta 170.400 KM! (M.F.)
KASIM TRNKA
Profesor ustavnog prava na UNMO
AVDO AVDI]
Urednik na FTV-u
SENAD KREHO
DA/NE
Ministar Mikuli} bi iz moralnih i politi~kih razloga trebao da podnese ostavku. Sama ~injenica da je u javnost izneseno dosta dokaza iz kojih proizilazi njegova odgovornost, sigurno bi nalagala poduzimanje takve mjere. S druge strane, postoji Advokat
DA
Naravno da treba podnijeti ostavku. Da je ovo normalna dràva, Zoran Mikuli} nikad ne bi ni bio federalni ministar pravde.
DA/NE
Mi{ljenja sam da bi ministar Zoran Mikuli} trebao podnijeti ostavku ukoliko se dokaè da je zaista kriv. Svako je nevin dok se ne utvrdi suprotno.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Nikola [piri}
11
ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE
Nakon to su u petak, 25. oktobra, SIPA i Tuiteljstvo BiH obavijeteni da je zatieni svjedok u predmetu LUTKA vraen iz sarajevskog u zatvor u Zenici, gdje mu je odranije ugroena sigurnost, privedeni su i sasluani pomonik federalnog ministra pravde HIDAJET TRAKO, direktor KPZ-a Sarajevo KENAN KAPO, zapovjednik zatvorske policije REFKO KADRI; ubrzo je otkriveno da je izmjetanje svjedoka-pokajnika naredio ministar ZORAN MIKULI, koji bi mogao postati prvi ministar pravde optuen zbog ometanja rada pravosua
ZA[TI]ENI ZLOÎNCI I NEZA[TI]ENI SVJEDOCI
MINISTAR PRAVDE PROTIV POLICIJE I PRAVOSU\A

Zoran Mikuli} se prvi put sukobio s policijom nakon {to je pretukao svoju suprugu Ines, potom su protiv njega podnesene kaznene prijave zbog zloupotrebe slu`benog poloàja i ometanja rada pravosu|a 12

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ] I MILUTIN STOJÊVI]
va dana nakon {to je saslu{an u prostorijama Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA), federalni ministar pravde Zoran Mikuli} ponovno je u srijedu (30. oktobra) dao iskaz u Tuìteljstvu BiH, i to dràvnom tuìtelju Dubravku âmpari kojem je, prethodno, objavio medijski rat. Mikuli} je saslu{an u svojstvu osumnji~enika, kao prvi ministar pravde u BiH kojem prijeti optu`nica za kazneno djelo ometanja rada pravosu|a, odnosno zlouporabu slu`benog poloàja ili ovlasti, zbog nezakonitog premje{tanja za{ti}enog svjedoka protiv zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza. Kako nezvani~no doznajemo iz izvora bliskih istrazi, Mikuli} se po dolasku u Tuìteljstvo BiH pona{ao korektno, profesionalno, uljudno. Nije bilo ni traga bahatosti i aroganciji koju je demonstrirao dan ranije, na konferenciji za novinare, kada je optuìo SDA i toj stranci navodno bliske tuìtelje (Dubravka âmparu) za poku{aj njegove diskreditacije.
MEDIJSKI UDAR NA TU@ITELJA

Ministar Zoran Mikuli} optuìo je dràvnog tuìtelja Dubravka âmparu da po nalogu SDA vodi istrage protiv ~lanova SDP-a
MIKULI]EVE KONZULTACIJE S TU@ITELJIMA ÂVKOM I KAJMAKOVI]

Najnovija istraga u federalnom Ministarstvu pravde zapo~ela je, podsjetimo, u petak, 25. oktobra, kada je SIPA i Tuìteljstvo BiH obavije{teno da je njihov najva`niji svjedok u predmetu Lutka, ~iji je iskaz bio presudan da se kona~no podigne optu`nica protiv dvadesetak ~lanova kriminalne grupe Darka Eleza, izmje{ten iz sarajevskog u zatvor u Zenici. Do kraja istog dana inspektori SIPA-e uhapsili su i saslu{ali pomo}nika federalnog ministra pravde za izvr{enje kaznenih sankcija Hidajeta Traku, a za njim i direktora Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo Kenana Kapu, zapovjednika zatvorske policije Refku Kadri}a i jo{ nekoliko slu`benika u Ministarstvu pravde Federacije BiH, koji su po slu`benoj du`nosti bili uklju~eni u taj nesvakida{nji slu~aj. Nakon {to su osumnji~eni objasnili za{to su i po ~ijem nalogu sudjelovali u izmje{tanju za{ti}enog svjedoka iz sarajevskog zatvora, iako mu je prema
PRIZNANJE MINISTROVIH SURADNIKA: Sasluani su slubenici federalnog Ministarstva pravde i KPZ-a Sarajevo takoer kazali kako je ministar od njih iznudio hitno izmjetanje zatienog svjedoka
ranijem nalazu Odjela za za{titu svjedoka SIPA-e i Tuìteljstva BiH u KPZ-u Zenica bio ugroèn ìvot, istraìteljima nije preostalo ni{ta drugo nego da u ponedjeljak pozovu Zorana Mikuli}a. No, prije nego {to je u SIPA-i iznio svoje razloge za dono{enje sporne odluke Mikuli} je izjavio novinarima kako odluku o premje{tanju zatvorenika ne donosi ni dràvni tuìtelj Dubravko âmpara, ni SIPA, ni bilo koja
paraobavje{tajna organizacija?! Prethodno je, me|utim, ministar Zoran Mikuli} razgovarao s dràvnim tuìteljima Olegom âvkom i Dianom Kajmakovi}, koje je pozvao odmah nakon {to je dobio poziv za saslu{anje. No, ostavimo li po strani to {to je Mikuli} prve zvao tuìtelje âvku i Kajmakovi} (koji su ga, valja napomenuti, spasili kaznenog progona u istrazi o sumnjivim pomilovanjima osu|enika), jer bi svatko na njegovom mjestu odmah potraìo pomo} odvjetnika, iz izvora bliskih SIPA-i doznajemo kako su njihovi telefonski razgovori trajali od deset sati ujutro pa sve do 12.30 sati?! Iako nije poznato o ~emu su Mikuli}, âvka i Kajmakovi} satima pri~ali, sude}i prema ministrovom javnom ispitu, ~ini se kako su ga prijatelji iz Tuìteljstva BiH savjetovali da je napad najbolja obrana, budu}i da se odmah okomio na njihovog kolegu tuìtelja Dubravka âmparu. Dan kasnije u za{titu svog strana~kog kolege, protiv kojeg je ranije kaznenu prijavu podnijela i Federalna uprava policije (FUP), stao je federalni premijer Nermin Nik{i}, koji je izjavio kako je sve {to se de{ava s ministrom Mikuli}em nezabiljeèno u demokratskoj praksi. Ukoliko se utvrdi za
Ministar pravde Zoran Mikuli} ugrozio ìvot najva`nijeg svjedoka protiv kriminalne organizacije Darka Eleza jer se èlio osvetiti tuìtelju Dubravku âmpari zbog istrage o bjekstvu ratnog zlo~inca Dominika Ilija{evi}a?!
13
ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE

ministra Mikuli}a da je uradio bilo {ta nezakonito, onda treba da odgovara. Podsjetit }u da sam li~no podnio bezbroj krivi~nih prijava koje niko ne procesuira, a interesantno je, kada se radi o ministru Mikuli}u, da se radi na njima. Zamislite hipoteti~ki situaciju da moj savjetnik ima brata koji je tuìlac koji samo procesuira ministre iz drugih politi~kih partija. [ta bi vi govorili o SDP-u i o meni? Je li iko spomenuo taj slu~aj?, upitao je premijer Nik{i}, aludiraju}i nedvosmisleno da je brat tuìtelja Dubravka âmpare Aljo{a âmpara, ~lan SDA. COMO NA ODMORU, POLICIJA NA ÊKANJU
Zoran Mikuli i Romeo Zelenika opstruirali istragu federalnog MUP-a o bjekstvu ratnog zloinca Dominika Ilijaevia Come
Istog dana kada je federalni ministar pravde Zoran Mikuli} pozvan na salu{anje u SIPA-u, inspektori FUP-a kona~no su u{li u Kazneno-popravni zavod u Mostaru, i to uz naredbu Suda BiH. Iako je Uprava mostarskog zatvora na ~elu s kompromitiranim direktorom Romeom Zelenikom tvrdila da je za izuzimanje dokumentacije o osu|eniku Dominiku Ilija{evi}u Comi potreban nalog suda i tuìteljstva, prava je istina da je ovo prvi slu~aj da je neka federalna institucija zabranila ulazak federalnim policajcima. Jednako je tako skandalozno da su i federalni ministar pravde Zoran Mikuli} i njegov {ti}enik, direktor KPZ-a Mostar Romeo Zelenika, vi{e od mjesec dana opstruirali policijsku istragu o bjekstvu osu|enog ratnog zlo~inca, iako su upravo oni prvi morali ispitati sve okolnosti pod kojima je Dominik Ilija{evi} pobjegao iz BiH!!!
RODBINSKE VEZE
Brane}i gorljivo ministra Mikuli}a, premijer Nik{i} je, o~ito, smetnuo s uma da je {efica protokola u Vladi Federacije BiH Dina Budalica ro|ena sestra tuìteljice Diane Kajmakovi}, koja vodi istragu protiv predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira. Nik{i}u, tako|er, nije sporno i {to je mlada Sanja Tan~ica, k}erka Vesne Budimir, zamjenice glavnog dràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a, savjetnica ministra vanjskih poslova BiH i lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje, a tuìteljicina sestra Lidija Kora} potpredsjednica SDP-a. Istog je dana ministar Zoran Mikuli} optuìo i ~lanove Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a da su generatori korupcije u BiH i otkrio da je sau~esnik za{ti}enog svjedoka suprug ro|ake Dubravka âmpare, ~ime je valjda èlio objasniti razloge tuìteljeve brige za sigurnost svjedoka. No, osim notorne ~injenice da su tek poslije priznanja za{ti}enog svjedoka SIPA i Tuìteljstvo BiH sklopili optu`nicu protiv Elezove zlo~ina~ke grupe koja se tereti za pet ubojstava i milijunske plja~ke, navode ministra Mikuli}a demantira i sam spisak optuènih kriminalaca. Na njemu se, naime, nalazi i ime Anesa Kurbegovi}a, koji jeste mu` âmparine ro|ake, ali je i optuèn za najteà kaznena djela, za koja je zaprije}ena zatvorska kazna od dvadeset godina. Ostavimo li, ipak, po strani neargumentirane prozivke na razini kafanskog tra~a (uostalom, zar i Suad Glavini}, koji je zajedno s Zijadom Turkovi}em bio jedan od glavnih organizatora plja~ke u Cargo centru na Aerodromu Sarajevo, nije bliì ro|ak tuìteljice Diane Kajmakovi}), ~ini se kako je operacija izmje{tanja za{ti}enog svjedoka zapravo po~ela u ~etvrtak, 24. oktobra, kada je federalni ministar pravde dobio naredbu dràvnog tuìtelja Dubravka âmpare o izuzimanju dokumentacije iz Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru koja se odnosi na odbjeglog osu|enika Dominika Ilija{evi}a Comu. Kako je, nekoliko dana ranije, direktor mostarskog
14
IZVANZATVORSKE POGODNOSTI ZA RATNOG ZLOÎNCA

Federalna policija tek treba istraìti za{to je direktor KPZ-a Mostar Romeo Zelenika pustio Dominika Ilija{evi}a na godi{nji odmor
zatvora Romeo Zelenika odbio da istraìteljima iz federalnog MUP-a ustupi traène dokumente o Cominom pu{tanju na godi{nji odmor (s kojeg se zlo~inac osu|en na 15-godi{nju robiju nikada nije vratio), federalni je ministar naredbu iz Tuìteljstva shvatio

[KOLOVANJE UZ RAD podneva, kada se za{ti}eni svjedok ve} trebao na}i na putu prema zatvoru u Zenici. Saslu{ani su slu`benici federalnog Ministarstva pravde i KPZ-a Sarajevo tako|er kazali kako je ministar od njih iznudio hitno izmje{tanje za{ti}enog svjedoka, da su znali kako postupaju nezakonito, ali su ga, u strahu za svoje pozicije, na koncu ipak poslu{ali. Prema federalnom Zakonu o izvr{enju kaznenih sankcija osu|enici se mogu premjestiti iz jednog u drugi zatvor samo ukoliko su sami podnijeli molbu, ili na zahtjev upravnika kazneno-popravnog zavoda. I u jednom i u drugom slu~aju zahtjevi moraju biti obrazloèni relevantnom argumentacijom, dok samo Zakon o izvr{enju kaznenih sankcija BiH daje ministru pravde diskreciono pravo da bez ispunjenja ranije propisanih uvjeta donese odluku o premje{tanju osu|enika. Da cijela situacija po ministra Zorana Mikuli}a bude jo{ gora, on je na zahtjev SIPA-e i Tuìteljstva BiH, ponovno uvaàvaju}i upozorenje o ugroènoj sigurnosti za{ti}enog svjedoka u zeni~kom zatvoru, 4. septembra potpisao rje{enje kojim se produàva njegov boravak u KPZ-u Sarajevo. Za{ti}eni je svjedok u sarajevskom zatvoru, prema rje{enju ministra Mikuli}a, trebao ostati narednih {est mjeseci.
Zoran Mikuli je Pravni fakultet zavrio dvije godine prije imenovanja za ministra pravde
Prema tvrdnjama sugovornika bliskih SIPA-i, inspektori te policijske agencije koji su saslu{ali Zorana Mikuli}a nisu krili {okiranost ministrovim nepoznavanjem zakona, pa su na koncu ~ak posumnjali da je zbrku oko premje{taja za{ti}enog svjedoka izazvao iz pukog neznanja. No, istraìtelji SIPA-e vjerojatno nisu znali da je Mikuli} Pravni fakultet na Univerzitetu Dèmal Bijedi} u Mostaru zavr{io tek dvijetri godine prije nego {to je imenovan za federalnog ministra pravde. Zoran Mikuli} je do 2011. godine radio kao namje{tenik u Odjelu za dru{tvene djelatnosti Gradske uprave Mostara, odakle je po strana~koj direktivi iz SDP-a lansiran ravno u Vladu Federacije BiH. Do tada je bio dobro poznat samo mostarskoj policiji, koja je intervenirala po pozivu njegove supruge Ines Mikuli}, i to zbog nasilja u obitelji.
kao sasvim pouzdanu najavu istrage protiv svog susjeda i dobrog prijatelja Zelenike. Kako je sam priznao u neformalnom razgovoru s inspektorima SIPA-e, ministar Mikuli} je odmah sutradan odlu~io opametiti tuìtelja âmparu, tako {to je udario na njegovog najdragocjenijeg svjedoka. Prema iskazu Mikuli}evog pomo}nika Hidajeta Trake, njega je federalni ministar pravde pozvao u petak
ujutro, u osam sati, i naredio da direktoru sarajevskog zatvora Kenanu Kapi odmah uputi zahtjev za premje{taj za{ti}enog svjedoka.
MINISTAR ZABORAVIO [TA JE POTPISAO

Zahtjev je trebao biti poslan do deset sati istog dana, Trako je upozoren da rje{enje o premje{tanju zatvorenika mora napisati do
15
ZASTOJ NA AUTOCESTI
etiri dionice autoceste 5C, koje su djelimino izgraene, prema ranijem planu trebale su kotati oko 985 miliona KM, no njihova je izgradnja ugovorena na ukupni iznos od oko 1,4 milijarde KM. Uprava Autocesta panino trai pozajmice komercijalnih banaka kako bi premostila budetsku provaliju duboku 400 miliona KM
AUTOCESTE PRED BANKROTOM
UGOVORENO 400 MILIONA KM BEZ POKRI]A!

Pi{e: ASIM METILJEVI]
DP-ov povjerenik za izgradnju autoceste 5C Ensad Kari} posljednjih sedmica obija pragove komercijalnih banaka u BiH u potrazi za kratkoro~nim kreditima kojima bi premostio zastra{uju}u finansijsku provaliju u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH. Zaklju~no s devetim mjesecom 2013. godine, finansijski manjak u ovom preduze}u prema{io je 400 miliona KM! U tom iznosu, naime, probijeni su tro{kovi izgradnje ~etiri dionice autoceste 5C ~ija je ukupna duìna oko 60 kilometara. Rije~ je o ugovorenim i djelimi~no izgra|enim dionicama Bija~a - Zvirovi}i, Drivu{a Gra~anica, Vlakovo - Tar~in i Svilaj Odàk, koje su prema ranijem planu trebale ko{tati oko 985 miliona KM, no njihova je izgradnja ugovorena na ukupni iznos od oko 1,4 milijarde KM! Za sve ~etiri navedene dionice ranije su osigurana kreditna sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke, naravno u planiranom iznosu od oko 985 miliona KM, {to }e re}i da razlika izme|u planiranih i ugovorenih tro{kova izgradnje ~etiri navedene dionice iznosi oko 400 miliona KM! Problem s manjkom novca u Autocestama FBiH eskalirat }e ve} u prvim mjesecima naredne godine, do kada bi Autoceste trebale izmiriti oko 80 posto ugovorenih tro{kova, a osobito sredinom naredne godine, kada sve ~etiri dionice autoceste budu izgra|ene a izvo|a~i radova ispostave fakture u skladu s potpisanim ugovorom. Aktuelna uprava Autocesta, predvo|ena Kari}em, ve} neko vrijeme poku{ava prona}i izlaz iz predstoje}eg finansijskog
16
Izgradnja ~etiri dionice autoceste umjesto planiranih 980 miliona ko{tat }e 1,4 milijarde KM!
{kripca, ali za sada bez vidljivog uspjeha. Komercijalne banke koje Kari} obilazi posljednjih dana svakako su spremne pozajmiti dio nedostaju}eg novca, ali isklju~ivo na kra}i rok i uz bezuvjetne garancije Vlade Federacije BiH. kapitala u izgradnju autoceste 5C. Kada je u pitanju koridor 5C, ja sam optimista. Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari} imao je dva sastanka gdje je na izvrstan na~in prezentirao vrlo konkretne studije koje su pro{le Evropsku banku za obnovu i razvoj, {to je velika stvar. Mi moèmo o~ekivati da }e se ubrzo dogoditi neke stvari, optimisti~no je izjavio {ef bh. diplomatije nakon povratka iz posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima prije {est mjeseci. Dnevni avaz je oti{ao korak dalje: pozivaju}i se na neimenovani izvor u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Avaz je objavio da je investicijski fond iz Abu Dabija iskazao spremnost da investira 100 miliona dolara kroz povoljan kredit u izgradnju koridora 5C, uz napomenu da je ovo dogovoreno tokom nedavne posjete delegacije BiH Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koju je predvodio ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja. Avazov neimenovani izvor iz MIP-a, dakle Lagumdìja, precizirao je da }e kredit u iznosu od 100 miliona dolara biti vra}en tokom narednih 15 godina. Osim toga, Federacija }e uskoro
SKROMNI DOMETI DIPLOMATSKE TURNEJE

Kari} je animirao i strana~kog {efa Zlatka Lagumdìju, ministra vanjskih poslova BiH, ~ija je nedavna bliskoisto~na diplomatska turneja imala prvenstveni cilj da privoli arapske investitore na ulaganje
NAJSKUPLJA AUTOCESTA U EVROPI

Kilometar autoceste 5C u prosjeku ko{ta 23 miliona KM
17
ZASTOJ NA AUTOCESTI
AUTOCESTE BEZ JAVNOG NADZORA
Federalna Vlada nema uvid u poslovanje Autocesta

Ve} pune dvije godine uprava AJ Autoceste FBiH radi bez odgovaraju}eg dru{tvenog nadzora i kontrole. Privremenom Nadzornom odboru ovog preduze}a davno je istekao mandat, a novi Nadzorni odbor iz nekog razloga nije izabran ni do danas. Sve odluke, uklju~uju}i i finansijske aran`mane vrijedne stotine miliona KM, donosi nekolicina ~lanova uprave, na ~elu s Ensadom Kari}em. Kako smo doznali, Vlada Federacije BiH ve} pune dvije godine nije razmatrala izvje{taj o radu i finansijskom poslovanju ovog javnog preduze}a, niti federalni ministri raspolaù slu`benim informacijama o budètskom probijenju u iznosu od oko 400 miliona KM.
NEOBAVJE[TENA VLADA
Vlada FBiH nema uvid u finansijsko poslovanje JP Autoceste
MANJAK 400 MILIONA KM

Uprava Autocesta na ~elu s direktorom Kari}em ugovorila je poslove vrijedne 400 milona KM bez realnog pokri}a
zatraìti dodatni kredit od EIB-a u iznosu od 120 miliona eura, a u zavr{noj fazi je i odobravanje dodatnih sredstava EBRD-a od 25 miliona eura, kao i 15 miliona eura ê{ke razvojne banke, objavio je Avaz pozivaju}i se na neimenovani izvor iz MIP-a BiH. Zbrajanjem ovih kredita dolazi se do iznosa od oko 400 miliona KM, {to upravo
odgovara trenutnom manjku u blagajni Autocesta FBiH. Problem je me|utim {to je
od silnih kreditnih obe}anja do sada realiziran samo jedan kredit - ê{ke
18

VRTOGLAV RAST TRO[KOVA najskuplji objekat do sada - tunel Vijenac dug tri kilometra - na ~iju }e izgradnju oti}i 172 miliona KM, dakle vi{e od 50 posto ukupnog budèta za cijelu dionicu Kakanj Drivu{a.
Autoceste probile budet za 40 posto!

Kada je u prolje}e 2011. godine aktuelna uprava na ~elu s Ensadom Kari}em preuzela Autoceste, zatekla je na ra~unu 985 miliona KM i tri potpisana ugovora za izgradnju tri LOT-a na dionici Kakanj Bilje{evo (16 kilometara) ugovorenih na iznos od oko 324 miliona KM, odnosno 20 miliona KM po jednom kilometru. Aktuelna uprava ugovorila je izgradnju jo{ 44 kilometra za ukupni iznos od 1,08 milijardi KM, odnosno 23 miliona KM po kilometru. Ve} je ovaj podatak dovoljan da se finansije Autocesta podvrgnu ozbiljnoj kontroli koja je do sada potpuno izostala.
NAJSKUPLJA GRADNJA U EVROPI

Ubjedljivo najskuplja dionica do sada, na cijeloj trasi autoceste, nesumnjivo je ona koja se proteè od ju`nog izlaza iz Sarajeva (Vlakovo) do Tar~ina. Rije~ je o vrlo zahtjevnoj dionici dugoj svega 20 kilometara ~ija je izgradnja ugovorena na iznos od oko 730 miliona KM, {to }e re}i da }e svaki kilometar autoceste na ovoj dionici ko{tati u prosjeku 36,5 miliona KM! To je ne samo najskuplje ugovoreni kilometar autoceste u BiH nego i u cijeloj Evropi. Primjerice, susjedna Hrvatska je kilometar autoceste Dalmatina pla}ala u posjeku 8,5 miliona KM, dakle tri puta jeftinije nego {to }e kilometar ko{tati na dionici od Vlakova do Tar~ina! Istina, Dalmatina je izgra|ena pet godina ranije, kada su cijene gra|evinskog materijala bile osjetno niè nego danas, a i cijela trasa Dalmatine neuporedivo je jednostavnija i manje zahtjevna od autoceste 5C. Pa ipak, bode u o~i podatak da je cijena kilometra u BiH tri puta vi{a nego u Hrvatskoj.
razvojne banke - i to u zanamarljivom iznosu od 15 miliona eura. Zauzvrat, Autoceste su ~e{koj gra|evinskoj tvrtki OHL dodijelile posao na izgradnji poddionice Zvirovi}i - Kravice vrijedan 62 miliona eura! Rije~ je o dionici dugoj svega 4 kilometra, {to zna~i da }e svaki kilometar autoceste na ovoj, realativno jednostavnoj poddionici, ko{tati basnoslovnih 31 milion KM, odnosno 8 miliona KM skuplje nego }e ko{tati na ostalim poddionicama ~iju je izgradnju ugovorila aktuelna uprava Autocesta.
Zanimljiv je, ali i indikativan podatak da }e prosje~na cijena kilometra autoceste na sve ~etiri dionice ~ija je izgradnja u toku ko{tati 23 miliona KM, a da prosje~na cijena kilometra autoceste ~ija je izgradnja ugovorena prije dolaska aktuelne uprave iznosi oko 20 miliona KM. Rije~ je o dionici Kakanj - Drivu{a, dugoj 16 kilometara, ~ija je izgradnja ugovorena nekoliko mjeseci prije nego {to je Kari} do{ao na ~elo Autocesta. Izgradnja dionice KakanjDrivu{a ugovorena je za oko 324 miliona KM, pri ~emu se na ovoj dionici nalazi i
19
MAKTOUF I DAMJANOVI] PROTIV DR@AVE BiH
INTERVIEW
Azra Mileti
sutkinja Suda BiH
Sutkinja u Odjelu za ratne zloine Apelacijskog vijea Suda BiH Azra Mileti u razgovoru za SB objanjava kakve e implikacije na bosanskohercegovaku sudsku praksu imati presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Abduladhim Maktouf i Goran Damjanovi, koji su se alili na retoaktivnu primjenu Kaznenog zakona BiH, otro kritizira rad sudaca Ustavnog suda BiH i upozorava kako bi na pravnom kaosu nastalom nakon nejasne interpretacije odluke Suda u Strasbourgu mogli profitirati optuenici za najtea djela ratnog zloina
Ako se Aleksandru Cvetkovi}u iz 10. diverzantskog odreda bude sudilo za genocid u Srebrenici, moè biti ka`njen do 20 godina zatvora
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
utkinja Suda BiH Azra Mileti} karijeru je zapo~ela u Op}inskom sudu u Lukavcu, gdje je radila kao sutkinja. U dugogodi{njoj pravni~koj praksi, prije nego {to je u oktobru 2004. imenovana za sutkinju Suda BiH, Azra Mileti} je bila sutkinja tuzlanskog Vi{eg suda, odvjetnica, a potom i tuìteljica u Kantonalnom tuìteljstvu Tuzla. Sutkinja Mileti} je kao ~lanica ili predsjedavaju}a Apelacijskog vije}a Suda BiH donijela na desetke pravomo}nih presuda optuènima za najteà djela ratnog zlo~ina, izme|u ostalih, i bra}i Goranu i Zoranu Damjanovi}u, koji su osu|eni na jedanaest, odnosno deset i pol godina zatvora zbog fizi~kog zlostavljanja zarobljenih Bo{njaka u sarajevskom naselju Bojnik.
Ja sam presudu pro~itala desetak puta, a mnogi koji su posljednjih dana sa mnom polemizirali, nisu je nijednom pa`ljivo i{~itali. Za po~etak moram pojasniti da se pred sudovima u BiH, u predmetima ratnih zlo~ina, primjenjuje Krivi~ni zakon BiH (KZ) koji jedini sadrì glavu koja se, kolokvijalno re~eno, odnosi na ratne zlo~ine. Dakle, ako sudimo nekome za ratne zlo~ine, polazimo od zakona koji je sada na snazi, a u kojem su sadràna krivi~na djela genocid, zlo~ini protiv ~ovje~nosti i ratni zlo~in nad civilnim stanovni{tvom, ratnim zarobljenicima itd.
PRAVDA ZA ZLOÎNCE
Moète li, za po~etak, pojasniti su{tinu presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu MaktoufDamjanovi}, budu}i da smo svjedoci dijametralno suprotnih pravnih tuma~enja.
20
PRAVNA PRAZNINA: Ustavni sud BiH se ponaa kao vrhovni sud pa ukida prvostepenu i drugostepenu presudu, tako da faktiki sada nema nikakve osude optuenih za ratne zloine
Istovremeno, aktuelnim Krivi~nim zakonom BiH propisano je da }e se na po~inioca krivi~nog djela uvijek primijeniti zakon koji je bio na snazi kada je djelo po~injeno, dakle, Krivi~ni zakon biv{e SFRJ iz 1976. godine., a u slu~aju dono{enja novih zakona, i kasniji zakon ako je blaì za u~inioca. To zna~i da ratne zlo~ine moèmo procesuirati i prema jednom i prema drugom zakonu, u situaciji kada se procijeni da je kasniji zakon povoljniji za optuènog, {to se utvr|uje u svakom konkretnom predmetu, prema vi{estrukim kriterijima va`nim za takvu procjenu. Prema KZ-u SFRJ, za ratni zlo~in je bila zaprije}ena kazna od pet do petnaest godina zatvora, eventualno, za najblaè oblike, kazna se mogla ublaìti do jedne godine. Za najteè oblike je bila propisana smrtna kazna ili, izuzetno, kazna zatvora od 20 godina. U KZ-u BiH koji je donesen 2003., za ista krivi~na djela zaprije}ena je zatvorska kazna od najmanje deset godina, s tim da je gornji maksimum dvadeset godina, za najblaè oblike kazna se moè ublaìti do pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora od 21 do 45 godina. Sud BiH se u po~etku susretao uglavnom s optu`nicama za krivi~no djelo zlo~ini protiv ~ovje~nosti, koje nije bilo sadràno u Krivi~nom zakonu
PRAVNA I POLITI^KA TUMAÊNJA PRESUDE IZ STRASBOURGA

SUTKINJA KOJU SU JEDNAKO NAPADALI I U FEDERACIJI I U REPUBLICI SRPSKOJ
Azra Mileti} se ~esto nalazila na udaru medija, jedni su je optuìvali da je prosrpski orijentirana, drugi su tvrdili da je antisrpski nastrojena, a ona kaè da je samo sudila po zakonu
21
AKTIVNA I RETROAKTIVNA PRIMJENA ZAKONA

Nakon {to je Sud u Strasbourgu presudio da su Ira~aninu Abduladhimu Maktoufu povrije|ena ljudska prava, iz Ustavnog suda BiH stiù najave da bi mogle biti uvaène i àlbe osu|enika za najteà djela ratnog zlo~ina
SFRJ, tako da se za ta krivi~na djela moè primijeniti samo KZBiH. I ti sudski predmeti jo{ uvijek nisu sporni. U slu~aju Abduladhima Maktoufa, koji je bio optuèn za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, postojala je mogu}nost primjene oba zakona, ali je Sud BiH primijenio Krivi~ni zakon iz 2003. Nakon {to je presuda postala pravnosna`na, Maktouf je izjavio apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, koji je 30. marta 2007. rije{io apelaciju na na~in da je odbio apelanta i utvrdio da nema kr{enja ~lana sedam Evropske konvencije o ljudskim pravima, i da je Sud BiH pravilno primijenio zakon. Pri tome je Ustavni sud dao argumentaciju koja je potvrdila raniju argumentaciju Suda BiH. Nakon toga, Ustavni sud BiH vi{e nije rije{io nijednu apelaciju koja se odnosila na primjenu zakona u predmetima ratnih zlo~ina koji su bili propisani po ova dva zakona, do odluke Evropskog suda za ljudska prava. Ustavni sud je potvrdio presudu Suda BiH i nama dao vjetar u le|a, pa smo na osnovu te presude donijeli sve druge presude, pozivaju}i se upravo na presudu Ustavnog suda koji, nagla{avam, u me|uvremenu nije promijenio stav. Ho}e li nakon presude Europskog suda ve}ina osu|enika za ratne zlo~ine, kojima su kazne izre~ene na temelju Kaznenog zakona BiH, imati pravo na obnovu, odnosno reviziju postupka? Presuda Evropskog suda je utvrdila povredu ~lana sedam - zabrane retroaktivne primjene zakona, odnosno, da bi Abduladhim Maktouf i Goran Damjanovi} primjenom KZ
22
SFRJ mogli imati povoljniji ishod i dobiti niè kazne, budu}i da su izre~ene kazne bile mogu}e po oba zakona. Me|utim, u presudi se izri~ito navodi da se odluka odnosi samo na Maktoufa i Damjanovi}a, jer se primjena zakona procjenjuje samo na konkretnim slu~ajevima. Kakve }e implikacije presuda iz Strasbourga imati na rad Suda BiH u sudskim postupcima koji se trenutno vode protiv optuènih za ratne zlo~ine? Mi naravno moèmo izvu}i odre|ene zaklju~ke u predmetima kao {to je Maktouf, mijenja se sudska praksa, jer je to, ipak, nama upozorenje. @elim napomenuti da je Sud BiH jo{ od 2009., prije nego {to je donesena presuda Suda u Strasbourgu, donio sedam pravnosna`nih presuda i upravo primijenio pravilo da pravac ka`njavanja odre|uje zakon koji }e se primijeniti, kako je to potvrdila i presuda Suda u Strasbourgu, pozivaju}i se na ovu, kako kaù, noviju praksu Suda BiH.
navodno da je donesena odluka da se za ta krivi~na djela ne moè izre}i kazna preko 20 godina. Prema kratkom saop{tenju registrara tog Suda, proizilazi da su se u svojim presudama pozvali na presudu Evropskog suda, {to po mom mi{ljenju nije prihvatljivo, jer se presuda eksplicitno izjasnila da rje{ava slu~aj samo ova dva aplikanta, a ne radi se o najteìm oblicima krivi~nih djela. Iz argumentacije presude Evropskog suda se, naprotiv, moè izvesti posve suprotan zaklju~ak od onog koji izvodi Ustavni sud. Kakva }e, onda, uop}e biti svrha Kaznenog zakona BiH, ako se prema njemu ne}e mo}i suditi ve}ini optuènih za ratne zlo~ine? Krivi~ni zakon BiH donesen je 2003. Zakoni se donose za pro futuro situacije, a retroaktivno se primjenjuju kada su povoljniji za optuène (obavezna primjena blaèg zakona), te je Sud BiH zakon iz 2003. i primijenio po tom pravilu, osim u slu~aju zlo~ina protiv ~ovje~nosti, kada je njegova primjena obavezna. Za nas su presude Ustavnog suda BiH kona~ne i obavezuju}e i mi ih moramo primjenjivati. Da li }e se za {est godina, kao i u predmetu Maktouf, pokazati da je Ustavni sud opet pogrije{io, mi ne moèmo znati. Da je Ustavni sud BiH na vrijeme rje{avao sve apelacije, mi se ne bismo na{li u situaciji u kakvoj se sada nalazimo. Nikola Kova~evi}, savjetnik ministrice pravde RS-a Gorane Zlatkovi}, najavio je da }e na narednoj rundi
ODGOVORNOST USTAVNOG SUDA BiH

Prema kojem }e zakonu biti su|eno optuènima za najteà djela ratnog zlo~ina, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i genocid? Presuda Evropskog suda za ljudska prava se nije izja{njavala o najteìm oblicima krivi~nih djela ratnih zlo~ina. U me|uvremenu smo svi obavije{teni da je Ustavni sud BiH rije{io neke apelacije, izme|u ostalih, i apelanata koji su osu|eni za genocid. Iako nismo dobili te presude, niti je Ustavni sud izdao saop{tenje,
PRAVNA I POLITI^KA TUMAÊNJA PRESUDE IZ STRASBOURGA

strukturalnog dijaloga o reformi pravosu|a, planiranoj 11. i 12. novembra, biti zauzet kona~an stav da svim osu|enicima koji su presu|eni prema Kaznenom zakonu BiH bude ponovno su|eno. Da li je, prema Va{em mi{ljenju, mogu}e da se donese takva odluka? Prema postoje}em zakonu to nije mogu}e. Svi koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, a poslije aplikaciju Evropskom sudu za ljudska prava i koji dobiju presudu kojom se utvrdi kr{enje njihovih prava imaju pravo podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka. Evropski sud nije odlu~ivao o na{oj presudi, on je samo utvrdio kr{enje, imaju}i u vidu da doma}e zakonodavstvo ima vanredni pravni lijek kojim se postoje}a doma}a presuda moè ispraviti. Me|utim, Ustavni sud BiH se pona{a kao vrhovni sud pa ukida prvostepenu i drugostepenu presudu, tako da fakti~ki sada nema nikakve osude optuènih za ratne zlo~ine, osim optu`nice. Me|utim, ako imamo samo povredu zakona, {to povreda ~lana sedam Evropske konvencije otprilike predstavlja, i nema potrebe za ukidanjem presude, jer se ona moè samo djelomi~no mijenjati. Nije, naime, sporno da li je neko po~inio ratni zlo~in za koji je osu|en, sporno je samo prema kojem }e zakonu biti osu|en i da li }e do}i i do izmjene presude u pogledu kazne. Kova~evi} je, tako|er, izjavio da presuda u predmetu Maktouf-Damjanovi} ima jednaku pravnu teìnu kao odluka Sejdi}-Finci. To se apsolutno ne moè porediti. Presuda Sejdi}-Finci se odnosi na politi~ko i ustavno pitanje, ona zahtijeva izmjenu Ustava BiH. Krivi~ni postupak se ne moè mijenjati. Problem je {to nama Ustavni sud BiH stalno proizvodi nemogu}e pravne situacije, dovodi Sud BiH u situaciju da ne zna kako postupiti. Uop{te ne razmi{ljaju kako se utvr|ivanje povreda odre|enih ljudskih prava reflektira na pojedine grane prava. Nije isto kada utvrdite povredu prava kod deviznih {tedi{a ili vlasnika vojnih stanova, i kod ljudi koji su krivi~no odgovorni, kojima se sudi za najteà krivi~na djela. To su razli~iti postupci sa razli~itim posljedicama. Mi smo ostali bez adekvatne kazne za najteè zlo~ine i opet imamo nejednakost gra|ana pred zakonom. Recimo, ako se Aleksandru Cvetkovi}u, biv{em pripadniku Desetog diverzantskog odreda VRS bude sudilo za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, moè biti ka`njen do 45 godina zatvora, a ako bude progla{en krivim za genocid u Srebrenici najve}a kazna je 20 godina. U principu bi zaprije}ena kazna morala biti ista, jer je gotovo ista teìna zlo~ina. [tavi{e, genocid je proiza{ao iz zlo~ina protiv ~ovje~nosti,
ZAHTJEV ZA SMJENU PREDSJEDNICE SUDA BiH
Meddida Kreso nije sudila ni u jednom predmetu ratnog zloina

Zastupnici u Narodnoj skup{tini RS-a zatraìli su na posljednjoj sjednici smjenu Meddìde Kreso, jer je smatraju najodgovornijom za retroaktivnu primjenu Kaznenog zakona BiH. Da li je predsjednica Suda BiH ikada na Va{e kolege ili na Vas utjecala prilikom dono{enja sudskih odluka? Naravno da nije, to bi zna~ilo i da sudije nisu nezavisne u odlu~ivanju. Predsjednik Suda BiH je prvi me|u jednakima, vodi Sud, ali je istovremeno i sudija, i ima svoju odgovornost u konkretnim predmetima kao i svaki sudija, ~lan tog vije}a.. Koliko je meni poznato, Meddìda Kreso nije nikada postupala ni u jednom predmetu ratnog zlo~ina, samim tim nije mogla na bilo koji na~in, a pogotovo neprimjeren, uticati na rad vije}a.
POLITI^KI LIN^ IZ BANJE LUKE

Zastupnici u Narodnoj skup{tini RS-a zatraìli su ostavku predsjednice Suda BIH Meddìde Kreso
kao najteì oblik, i tretiran je posebnom Konvencijom o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida, koja se primjenjuje u BiH. Smatram kako nije bilo neophodno da Ustavni sud BiH tako promptno rije{i apelacije osu|enih za genocid, ako ih ve} nije rje{avao posljednjih sedam godina. Naime, jo{ nije odràn sastanak s predstavnicima Odjela za izvr{enje presuda Evropskog suda za ljudska prava, jer postoji postupak kako se presude Suda realizuju.
Goran Damjanovi} jedanaest, {to je u rasponu kazni koje propisuje i Krivi~ni zakon SFRJ. Dakle, oni su dobili kazne koje su mogli dobiti primjenom i jednog i drugog zakona, s tim da je u presudi Evropskog suda utvr|eno da su, po zakonu iz 1976. godine, mogli dobiti i blaè kazne. Mediji u RS-u su ~esto problematizirali Va{e dvije presude; prva je Aliji Osmi}u, koji je osu|en za zlostavljanje Hrvata u Bugojnu, a druga bra}i Goranu i Zoranu Damjanovi}u, osu|enima za fizi~ko maltretiranje Bo{njaka u Sarajevu. Moète li objasniti za{to je Osmi} presu|en prema Kaznenom zakonu biv{e SFRJ, dok se bra}i Damjanovi} sudilo prema Kaznenom zakonu BiH. Sve su to zlonamjerne pri~e koje imaju jedan politi~ki cilj, jer niko ne zna {ta sadrì jedna, a {ta druga presuda. Nekome je dovoljno da samo vidi imena optuènih i presude, i da sve tuma~i s nacionalnog aspekta. Mene su u Federaciji optuìvali da
23
SUD BiH NE SUDI SRBIMA, NEGO ZLOÎNCIMA S IMENOM I PREZIMENOM

Kako Vi, kao sutkinja s dugogodi{njim iskustvom, doìvljavate trijumfalisti~ke izjave Va{ih kolega pravnika iz RS-a nakon {to je objavljena presuda Suda u Strasbourgu i zalaganje da se osu|enicima za ratne zlo~ine u kona~nici drasti~no smanje zatvorske kazne? Ma to ~ak i ne zna~i da }e kazne biti blaè. U samoj presudi se kaè da je Abduladhim Maktouf dobio pet godina, a

sam prosrpski sudija, u Republici Srpskoj su tvrdili da sam antisrpski nastrojena. Goran Damjanovi} je dobio 11 godina zatvora za mu~enje i zlostavljanje skoro 40 zarobljenih civila. Alija Osmi} je ponovo su|en pred Apelacionim vije}em, nakon {to je tuìlac izmijenio optu`nicu i optuènom stavio na teret mnogo manje kriminalnih aktivnosti, jer je vidio da nema dovoljno dokaza. Osmi} je optuèn za zlostavljanja trojice ili ~etvorice vojnih zarobljenika, tako da su to potpuno dva razli~ita predmeta i normalno je da su i razli~ite kazne. Predmet Damjanovi} je gotovo identi~an predmetu Zijad Kurtovi}, koji je, tako|er za ratni zlo~in nad civilima, osu|en na 11 godina zatvora, po obje presude, iako je u prvom stepenu primjenjen Krivi~ni zakon BiH, a u drugom stepenu KZ SFRJ. Dok Vas novinari u RS-u optuùju da primjenjujete razli~ite zakone prema optuènicima srpske i bo{nja~ke nacionalnosti, dakako na {tetu Srba, sarajevski mediji su Vas o{tro kritizirali kada ste Milo{a Stupara oslobodili optu`bi za genocid u Srebrenici, kao i kada ste donijeli osloba|aju}u presudu za Radmila Vukovi}a, optuènog za ratni zlo~in u Fo~i. Ako se budemo tako pona{ali, ako stalno produbljujemo nepovjerenje prema
DUGOGODI[NJE ISKUSTVO U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOÎNA

Azra Mileti} u Apelacijskom odjelu Suda BiH sudi ve} devet godina
dràvnom pravosu|u, ni{ta dobro ne}emo uraditi. Ja sam i neke kolege iz Banje Luke upozorila da stalno govore kako se sudi samo Srbima, i da na taj na~in stvaraju krivu sliku kako je jedan narod kolektivno po~inio zlo~ine. Mi ne sudimo Srbima, nego pojedincima koji imaju svoje ime i prezime.
Procentualno, najve}i broj optuènih kojima se sudi i presu|uje i na Okru`nom sudu u Banjoj Luci su tako|er Srbi, pa da li bi onda i taj sud trebalo ukinuti? I, kona~no, Sud BiH ne bira optuène, mi sudimo na osnovu optu`nica koje nam dostavlja Tuìla{tvo BiH.
24
SKANDAL NEDJELJE
Federalna petorka daleko od rjeenja presude Sejdi i Finci
Ni nakon sedam sati pregovora federalna petorka stranakih lidera nije uspjela razrijeiti preostali detalj iz presude Sejdi i Finci
NEPRIHVATLJIV ULTIMATUM
Lideri dva HDZ-a Dragan ôvi} i Martin Ragu` krivci su za izostanak dogovora o presudi Sejdi} - Finci
Pi{e: ASIM METILJEVI]
rema priznanju Bakira Izetbegovi }a, zamjenika pred sjed nika SDA, federalna petorka strana~kih lidera punih sedam sati bezuspje{no je poku{avala razrije{iti jedan vrlo teàk detalj vezan za primjenu presude Sejdi} i Finci. Izetbegovi} nije otkrio o kojem je detalju rije~, no iz provjerenih izvora Slobodna Bosna doznaje da su pregovori federalne petorke u Sarajevu propali zbog tvrdokornog insistiranja ~elnika dva HDZ-a, Dragana ôvi}a i Martina Raguà, da se usvoje takva izborna pravila koja }e garantirati a) da }e hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH biti izabran isklju~ivom voljom hrvatskog naroda, {to je na~elno prihvatljivo i b) da }e hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH biti izabran isklju~ivo iz kantona s hrvatskom
ve}inom, {to je naravno neprihvatljivo, budu}i da bi takvo pravilo nu`no podijelilo Federaciju BiH na dvije zasebne izborne jedinice. Na sedmosatnom sastanku u zgradi Evropske misije u Sarajevu, federalna petorka razmatrala je odranije poznati prijedlog, prema kojem bi se dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije BiH birala neposredno, s jedinstvene liste kandidata bez nacionalne odrednice, kako bi se ravnopravno mogli natjecati svi gra|ani Federacije BiH, bez obzira jesu li predstavnici konstitutivnih naroda ili nacionalnih manjina. Za ~lana Predsjedni{tva BiH bio bi izabran kandidat s najve}im brojem osvojenih glasova, te jo{ jedan kandidat s najve}im brojem glasova, ali osvojenih u kantonima u kojima nije pobijedio prvorangirani kandidat. Takva pravila, istina, ne isklju~uju posve mogu}nost da oba izabrana
kandidata budu iz reda istog naroda, ali je puno vjerovatnije da bi bili izabrani iz dva ve}inska, konstitutivna naroda. Da su takva pravila vaìla na izborima 2010. godine, danas u Predsjedni{tvu BiH uz @eljka Kom{i}a ne bi sjedio kandidat SDA Bakir Izetbegovi}, nego bi sjedila kandidatkinja HDZ-a Borjana Kri{to, jer je osvojila najve}i broj glasova u kantonima u kojim Kom{i} nije. Takva izborna pravila svode mogu}nost izbornog inìnjeringa na teoretski minimum, no dva HDZ-a traè i dodatne garancije: da drugi ~lan Predsjedni{tva BiH bude onaj kandidat koji osvoji najve}i broj glasova u najmanje tri kantona s hrvatskom ve}inom! Eto, to je taj vrlo teàk detalj zbog kojeg je izostao dogovor o presudi Sejdi} i Finci. Istina, ostala je mogu}nost da se i taj detalj razrije{i na sastanku u Budimpe{ti, ali u takvu mogu}nost malo ko vjeruje.
25
ALTA SHOPPING CENTAR
Pria o najveoj amerikoj investiciji u BiH Alta shopping centru pretvorila se u najveu blamau. Ameriki biznismen Tie Sosnowski pobjegao je iz BiH, njegova firma Palace Group je propala, a firma koju je osnovala Hypo Alpe Adria banka, Victor Ritail, postala je vlasnik Alte. Na gubitku su jedino lokalne kompanije koje su uestvovale u gradnji Alta shopping centra, a kojima je Palace Groupu ostala duna 1,5 miliona KM!
NAJVE]E @RTVE SUMNJIVOG AMERI^KOG BIZNISMENA SOSNOWSKOG SU BH. FIRME KOJE SU GRADILE ALTU
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
poslovnom svijetu svima su manje-vi{e poznate ~injenice o krajnje rizi~nim, da ne kaèmo, sumnjivim kreditnim aran`manima u koje je na prostoru Balkana ulazila Hypo Alpe Adria Bank. Kako nezvani~no saznajemo, specijalni tim istraìtelja CSI-ja, koji je formirao novi menad`ment Hypo grupacije u Klagenfurtu, u BiH provjerava vi{e od 40 sumnjivih kreditnih aran`mana i poslova u koje se upu{tala Hypo banka. U svim tim poslovima, banka je davala kredite pravnim i fizi~kim licima koja te kredite niti su vra}ala, niti su ih imala namjeru vratiti.
AMERI^KI BIZNISMEN
Firma Tiea Sosnowskog Palace Group priznala je potraivanja deset bh. firmi u ukupnom iznosu od 1,5 miliona KM
OSTVARENJE AMERI^KOG SNA

Me|utim, u ovakvim poslovima niko nije vodio ra~una o kolateralnoj {teti, odnosno o pravnim i fizi~kim licima koja su u tim sumnjivim poslovnim transakcijama pretrpjela gubitak koji im sada niko niti èli, niti ho}e nadoknaditi. Klasi~an primjer nenadoknadive kolateralne {tete jeste izgradnja Alta shopping centra koju je finansirala Hypo banka, preko investitora Palace Group, a u kojoj
je desetak lokalnih firmi, koje su izvodile radove, ostalo kratko za 1,5 miliona KM. Svojevremeno su za izgradnju Alte lobirali OHR, odnosno tada{nji zamjenik visokog predstavnika ambasador Lawrence E. Butler i Ambasada SAD-a, a projekt je promoviran kao najve}a ameri~ka investicija u BiH. Me|utim, investitor Palace Group na ~elu sa ameri~kim Sosnowskim, biznismenom Tiem osniva~em i vlasnikom kompanije Triland
Development, u projekat Alta shopping centar nije investirao vlastitog feninga, odnosno centa. Izgradnju Alte sa preko 40
Prodaja Alta shopping centra vr{ena je u tajnosti jer je Hypo banka oglas o prodaji objekta objavila samo na oglasnoj plo~i Op}inskog suda u Sarajevu
26
VELIKI POÊTAK I SRAMAN KRAJ
ALTA NAJVE]A AMERI^KA INVESTICIJA

Vrijednost metra kvadratnog u Alti sudski vjetaci procijenili su na dvije hiljade maraka to je smijeno malo obzirom da je u centralnoj gradskoj zoni cijena stambenog prostora ve}a od tog iznosa
miliona KM finansirala je Hypo banka koja je tim sredstvima kreditirala Palace Group, a Palace Group je pod hipoteku stavio objekat Alta shopping centra. Svi izvo|a~i radova na objektu Alta ugovor su potpisali sa Palace Groupom, a prema navodima Samira Maculjija, direktora firme Mountain kojoj je Palace Group ostala du`na blizu pola miliona KM, isplate radova vr{ene su po okon~anim situacijama PO SLOVU ZAKONA
i nikakvih problema nije bilo sve do okon~anja radova. Alta shopping centar otvoren je polovinom decembra 2010. godine, a ceremoniji otvaranja, pored vlasnika Sosnowskog, prisustvovali su i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i tada{nji ameri~ki ambasador Patrick Moon. Ali, nakon otvaranja Alte, Sosnowski, odnosno Palace Group, nikada nam nije platio zadnju situaciju i 10 procenata od
Hypo nikom nita nije duan

Kako nezvani~no saznajemo, uprava Hypo banke je na prvom sastanku sa prestavnicima o{te}enih firmi ponudila jedino mogu}e rje{enje, a to je da im se potraìvanja, barem djelimi~no, izmire od kirija koje su pla}ali zakupci u Alti. Me|utim, o{te}ene firme su tu ponudu glatko odbile. Bili su agresivni i prijeti su blokadom i zatvaranjem Alte, podizanjem krivi~nih prijava itd. Traìli su od Hypo banke ili da im isplati potraìvanja ili da im da
garanciju da }e im ta potraìvanja biti ispla}ena, {to banka niti je bila obavezna, niti je prema vaè}im zakonima smjela uraditi. Naime, banka nije imala, niti ima bilo kakvu obavezu prema o{te}enim firmama. Te firme sklopile su ugovor sa Palace Groupom i od te firme mogu traìti svoja potraìvanja, kaè na{ sagovornik navode}i da je Hypo banka u poslu sa Altom izgubila desetak miliona maraka.
vrijednosti potpisanog ugovora, {to je ostavljano kao garancija za obavljeni posao. Ukupno, na{oj firmi Palace Group i Sosnowski ostali su du`ni 468 hiljada maraka, tvrdi Maculji ~ijoj firmi taj dug nije izmiren do dana{njeg dana. Pored Maculjijevog Mountaina, Palace Group ostao je duàn i Metal-exportu, JMK Electronicu, INZA-u, Stropingu, Bosmanu, Termoenergetskom inìnjeringu, Proving inìneringu, Profitu i Delingu. Prema navodima Maculjija, o{e}eni izvo|a~i radova u vi{e navrata poku{avali su sa upravom Pleace Group do}i do obostrano prihvatljivog rje{enja, ali kada je Amerikanac Tie Sosnowski (ne)o~ekivano pobjegao iz BiH, svima je bilo jasno da od razgovora i dogovora ne}e biti ni{ta.
KUPOVANJE VREMENA
Nakon bijega Sosnowskog, obratili smo se upravi Hypo banke. U tim razgovorima predstavnici Hypo banke su isticali da imaju plan na koji na~in da izmire dug prema graditeljima objekta, ali da ~ekaju upute od direkcije iz Klagenfurta jer bez njih ni{ta ne smiju konkretno uraditi. Nakon ti mjeseca prazne pri~e i
27
ALTA SHOPPING CENTAR

obe}anja, odlu~ili smo se za tu`bu, obja{njava Maculji. O{te}ene firme angaùju advokata Plamenka ûstovi}a koji u januaru 2012. godine podnosi tu`bu protiv Palace Group Op}inskom sudu u Sarajevu radi namirenja potraìvanja. Palace Group nije sporio potraìvanja, ali na stranu tuènog u postupak kao umje{a~ ulazi Hypo banka koja daje punomo} za zastupanje advokatskoj kancelariji Nadìde Salihovi}, biv{e supruge predsjednika Op}inskog suda u Sarajevu Gorana Salihovi}a. Zahvaljuju}i anga`manu advokatice Salihovi}, sudija Radivoje Stani{i} tri puta je odga|ao ro~i{ta. Tak kada sam ja po~eo da dolazim na ro~i{ta i pismenog priznanja o dugu od strane Palace Group, sudija Stani{i} je po~etkom septembra 2012. donio presudu u na{u korist, kaè Maculji. Me|utim, tu nije kraj igrama bez granica. Naime, nakon skoro trideset dana od dono{enja presude na nju se drugostepenom HAJD NE PLATI
Jedino JMK Electronic Edina Garaplije namirio potraivanja

Samo jedna od deset kompanija kojima je Palace Group ostala du`na za radove izvo|ene na objektu Alte uspjela je namiriti svoja potraìvanja. Radi se o firmi JMK Electronic, koja je navodno od Palace Group uz saglasnost Hypo banke uspjela naplatiti 183 hiljade KM. I dok jedni tvrde kako je Alti prijetio kolaps jer zbog neizmirenih potraìvanja nisu dolazili serviseri iz Ma|arske za servisiranje sistema atomatskog regulisanja i upravljanja, drugi tvrde da je dug JMK Electronicu izmiren zbog imena i prezimena vlasnika firme - Edina Garaplije, biv{eg pripadnika teroristi~ke organizacije [eve i ha{kog svjedoka.
Edin Garaplija
GUBITAK OD POLA MILIONA KM

Samir Maculji, direktor i suvlasnik Mountain, firme kojoj je Palace Group ostala duna 458 hiljada KM
VANREDNA SITUACIJA
Neuspjeli sastanak s amerikim diplomatama u vrijeme teroristikog napada Mevlida Jaarevia

Prema navodu Samira Maculjija, o{te}ene firme pismeno su se obra}ale i upravi Hypo banke, ali i ameri~koj ambasadi od koje su bezuspje{no traìli pomo}. Iako nikada nisu dobili odgovor iz ameri~ke ambasade, ameri~ke diplomate navodno su poku{ale rije{iti problem. Koliko mi je poznato, ambasada se za pomo} obra}ala i navodnom {efu i prijatelju Sosnowskog Harlanu Crowu, ali bez ikakvih rezultata, tvrdi na{ sagovornik, biv{i uposlenik Hypo banke, koji je imao sastanak sa predstavnicima ameri~ke ambasade u vrijeme kada je Mevlid Ja{arevi} izveo teroristi~ki napad na zgradu Ambasade. Tog dana u sredi{nji ured Hypo banke u Sarajevu do{la je tro~lana delegacija iz ameri~ke ambasade na razgovor o mogu}em rje{enju problema Alta. Sastanak nije ni po~eo kada su im po~eli da zvone pageri. Samo su rekli da je vanredna situacija i bez obja{njenja napustili su zgradu banke uz jako osiguranje, kaè na{ sagovornik.
organu Kantonalnom sudu ne àli tuèni Palace Group, nego umje{a~ Hypo banka. @alba Hypo banke trebala se razmotriti na Kantonalnom sudu, ali nije bila proslije|ena sa Op}inskog suda u predvi|enom roku. Tek nakon intervencije novog advokata Fahrudina Ibri{imovi}a, kojeg su angaòvali graditelji, ispostavilo se da je sudija Stani{i} napravio lapsus te je umjesto da otpravku sa Op}inskog na Kantonalni sud datira za decembar 2012., on istu datira za decembar, ali naredne 2013. godine. Po~etkom 2013. Kantonalni sud odbacio je àlbu Hypo banke i potvrdio presudu Op}inskog suda, {to je slaba utjeha o{te}enim firmama jer je u me|uvremenu Hypo banka objekat Alta shopping centra prodala sama sebi. Naime, po~etkom septembra 2012. godine Hypo banka osniva i u Op}inskom sudu u Sarajevu registruje firmu Victor Retail. Krajem novembra sudija Op}inskog suda u Sarajevu Ned`mina Brankovi} donosi rje{enje o izvr{enju kojim Hypo banka plijeni, procjenjuje i prodaje radi izmirenja svojih potraìvanja objekat u vlasni{tvu Palace Group, odnosno Alta shopping centar. Prodaja Alte vr{i se u tajnosti jer je oglas o prodaju objekta bio objavljen samo na oglasnoj plo~i Op}inskog suda u Sarajevu. Stoga i ne ~udi da su ponude za kupovinu Alte dostavile samo dvije firme, obje u vlasni{tvu Hypo banke Victor Ritail i Ko{evska Hills. Nakon provedene kupoprodajne procedure za 35,9 miliona KM novi vlasnik Alte je kompanija Victor Ritail. Ova kompanija kupila je samo objekat, a neizmirene obaveze u amanet su ostale propaloj firmi Tiea Sosnowskog Palace Group od koje o{te}eni graditelji Alte nikada ne}e, niti mogu, izvu}i jednu jedinu marku.
28
Nadlenim istranim organima dostavljena je pisana, foto i video dokumentacija koja ukazuje na brojne neregularnosti u radu Zavoda za vaspitanje muke djece i omladine Hum u Sarajevu. Snimci video-nadzora, koji su dio spomenute dokumentacije a u posjedu su i SB, pokazuju kako radnici Zavoda u toku radnog vremena izrauju i utovaraju namjetaj namijenjen, stoji u informaciji, za vikendicu direktora Zavoda Devada uke. U meuvremenu, namjetaj koji koriste tienici Zavoda u katastrofalnom je stanju, a djelatnost rada sa djecom bez roditeljskog staranja je zanemarena, a u prvi plan su doli lini interesi, ozbiljno narueni meuljudski odnosi, mobing, vrenje razliitih pritisaka i disciplinsko procesuiranje uposlenika...
[U[KA SE [U[KA
Namje{taj, stalaè i video-trake
Da ironija bude ve}a, sve ovo bezakonje je organizovao i koordinirao ~ovjek koji se nalazi na ~elu institucije ~ija je djelatnost preodgoj i resocijalizacija maloljetnika u sukobu sa zakonom!
Pi{e: ALMIR PANJETA
irektor Zavoda za vaspitanje mu{ke djece i omladine Hum u Sarajevu Dèvad [u{ko radnike, resurse, ali i {ti}enike koristi za privatne potrebe, saznaje Slobodna Bosna iz izvora bliskih ovoj ustanovi. Iz dokumentacije i snimaka nadzornih kamera koji su u posjedu SB, ali prema na{im informacijama i istra`nih organa na vi{e nivoa - od Tuìla{tva KS navi{e, jasno je vidljivo da se radno vrijeme i materijal Zavoda koriste za privatne potrebe, a kako tvrde neki od radnika koji u strahu od gubitka posla ne èle da objavljujemo njihova imena, namje{taj izra|en u Zavodu slu`benim i li~nim vozilom, te iznajmljenim kombijima, odvozi na svoju vikendicu koja se nalazi na relaciji Tar~in - Pazari}. Dva uposlenika Zavoda (imena poznata redakciji, op.a.) su u radnom vremenu, na radnom mjestu i koriste}i materijalna sredstva ustanove proizvodila namje{taj za direktorove li~ne potrebe. Sa njima je
UPOSLENICI SPAS VIDE U TU@ILA[TVU I MEDIJIMA

Od budèta se pravi privatni namje{taj, radnici se progone za 3,80 KM 29
ZAVOD ZA (NE)VASPITANJE
povremeno radio i malodobni korisnik usluga smje{taja i tremana {to je u dokumentaciji zavedeno kao radno - okupaciona terapija, iako se ne radi ni o kakvoj terapiji, i {to predstavlja najgrublju zloupotrebu statusa {ti}enika. U cijeli proces su direktno uklju~ena jo{ dva radnika (imena tako|er poznata redakciji SB, op.a.) kao i radnica koja je obavila tapetarske usluge, stoji u informaciji u posjedu SB koja je, tvrdi na{ izvor, dostavljena i nadle`nim istra`nim organima.
OPOMENE PRED OTKAZ

Naàlost, moramo djelovati oprezno jer se disciplinski procesuiraju radnici i u slu~ajevima gdje nema nikakvog osnova. U ovom slu~aju bi se sigurno potrudio da izbirokratizira neki osnov da nas tereti, tvrde potpisnici, dodaju}i kako su zaposlenici koji su ukazali na {tetnost ovakvih radnji i neophodnost postupanja u najboljem interesu {ti}enika progla{avaju nepodobnim i izloèni svakodnevnom zastra{ivanju. Osim {to predstavljaju vi{estruko kr{enje Zakona i radne etike, ovi postupci direktora Zavoda su najgrublje kr{enje Konvencije o pravima djeteta, a naro~ito populacije djece koju Zavod zbrinjava,
kada uzmemo u obzir da su to djeca bez roditeljskog staranja, u stanju socijalne potrebe, tvrdi izvor SB, dodaju}i kako je najgore u svemu to {to sve organizira direktor ustanove koja treba pruìti primjer {ti}enicima: Da ironija bude ve}a, ovakve radnje je organizovao i koordinirao ~ovjek koji se nalazi na ~elu institucije ~ija je djelatnost preodgoj i resocijalizacija maloljetnika u sukobu sa zakonom, kojima bi uposlenici trebali biti uzor pona{anja. [ti}enici su apsolutno svjesni i upoznati sa neprimjerenim de{avanjima oko njih, {to izrazito oteàva proces njihove resocijalizacije, navedeno je u spomenutoj informaciji. Kada su pritisci na radnike u pitanju, na{ izvor kaè kako su ve}ini uposlenika izdata upozorenja pred otkaz, te da su svi osim onih koji, kaù, uìvaju protekciju direktora, u konstantnom strahu od otkaza. Od 28 uposlenika ~ak 10 ima uru~ene nezakonite predotkaze u manje od dvije godine mandata direktora. Naravno, niko od direktorovih podobnih nije na crnoj listi onih koji su jednom nogom ve} van ustanove, navodi se. Jedan od uposlenika je nedavno umro, ustanovljena mu je akutna reakcija na stres, kaè na{ izvor.
O~ito je da je gospodin [u{ko u Zavodu praksu zastra{ivanja i terora, koju je provodio i kao sekretar u Domu za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba u Nahorevu, podigao na vi{i nivo, te da ta praksa ima progresivnu tendenciju. Presija na stru~ne radnike ima direktan i nepovoljan uticaj na djecu, jer uposlenici, strahuju}i za vlastitu egzistenciju, nisu sposobni efikasno izvr{avati svoje radne du`nosti, stoji u dopisu koji je osim u na{em, i u posjedu istra`nih organa. Dok gospodin [u{ko nepodobnim uposlenicima uru~uje pismena upozorenja i prijeti otkazima za bezna~ajne povrede radne du`nosti kao {to je ka{njenje na posao u trajanju od 2-3 minuta ili kori{tenje slu`benog telefona u nov~anom iznosu 2 ili 3 KM u toku jednog radnog dana, pojedini uposlenici (imena navedena u informaciji op.a.) u radnom vremenu, na radnom mjestu i iz sredstava ustanove proizvode, a ostali napu{taju radno mjesto i slu`benim ili privatnim vozilom transportuju proizvode na lokaciju direktorove vikendice. Ponekad je i sam gospodin [u{ko obavljao prevoz li~nim vozilom. U nekoliko navrata su izno{eni materijali i inventar iz kuhinjskotrpezarijskog bloka Zavoda i utovaran je u
SIVI DOM
Dok se Zavod koristi za izradu namje{taja za vikendice, {ti}enici koriste dotrajao namje{taj 30
NEKO TO VIDI SVE

Snimci dostupni istra`nim organima bi}e objavljeni i na web portalu www.slobodna-bosna.ba
direktorovo li~no vozilo, nakon ~ega se vozilo udaljavalo iz kruga Zavoda, navedeno je. Kad su u pitanju snimci do kojih smo do{li, na njima je vidljivo sve ono na {ta se u informaciji ukazuje. Na jednom od snimaka vidi se kako radnici izra|uju stolice i jedan stol. Nakon nekog vremena dolazi direktor i razgovara sa njima, {to je jasan znak da je upoznat sa procesom proizvodnje. Radnici na snimku iznose vani jednu gotovu stolicu, te je fotografiraju. U proces proizvodnje je uklju~en korisnik usluga Zavoda koji radi na izradi stolice, pri ~emu mu se povremeno daju instrukcije. Izno{enje i transport ovog stola i stolice su vidljivi na drugim snimcima, poja{njava na{ izvor jedan od snimaka. Sli~ne aktivnosti vide se i na ostalim snimcima, a na jednom od njih se vidi kako se direktorovim vozilom izvozi ~ak i hrana iz kuhinje, {to je na snimku koji smo dobili prokomentirano na kraju ne{to i na ka{iku. Naprimjer, radnici u kuhinji nare|eno je da ne smije uop{te izlaziti, tako da oko devet sati provede bukvalno u zatvorenom, tvrdi na{ izvor, dodaju}i da su neki od radnika direktora poku{ali upozoriti na neprihva tlj i vost postupaka. Zaposlenici koji su ukazali na {tetnost ovakvih radnji i neophodnost postupanja u najboljem interesu {ti}enika progla{avaju se nepodobnim i izloèni su svakodnevnom zastra{ivanju. Kao odgovor naj~e{}e kaè kako se radi o njegovom namje{taju koji doveze na popravak, {to je opet van pameti jer se po pravilniku o radu Zavoda ni to ne bi smjelo raditi. Pored toga, niko nije vidio kad je taj namje{taj donesen, kaè na{ izvor te dodaje kako je apsurd da dok se direktoru izra|uje namje{taj, {ti}enici Zavoda borave u lo{im uslovima, i da je njihov namje{taj u katastrofalnom stanju, o ~emu tako|er postoji foto-dokumentacija. Prehrambeni artikli koji stignu do Zavoda se nabavljaju po niskoj cijeni jer su naj~e{}e par dana pred istek roka trajanja,
te ih maloljetnici ~esto konzumiraju i nakon isteka roka, te se u~estalo àle na stoma~ne tegobe. Obroci se prave od doniranog ov~ijeg kurbanskog mesa starog nekoliko godina, sumnjivog porijekla i upitne higijensko-zdravstvene ispravnosti. U nabavke se aspolutno ne uklju~uje kupovina crvenog mesa, ~ak niti govedina ili junetina, a o teletini nema ni pomena, stoji u informaciji dostavljenoj nadle`nim istra`nim organima.
ZLOSTAVLJANJE [TI]ENIKA
Ustanova oskudijeva prostorijama opremljenim adekvatnim inventarom gdje djeca mogu upra`njavati obrazovne, sportske, dru{tvene i slobodne aktivnosti. Upoznati smo i sa fizi~kim zlostavljanjem mldb. N.K. na koju okolnost je upoznata i osoba iz Upravnog odbora i pedagog u Slu`bi socijalne za{tite op}ine Novo Sarajevo, kojoj je dijete dostavilo pismenu izjavu u vezi s tim. Nisu poduzete nikakve aktivnosti na za{titi {ti}enika, stoji u informaciji. S druge strane, direktor je dijelio upo-
zorenja i predotkaze nepodobnima na osnovu izjava djece, a upravni odbor ih potvr|ivao, komentira na{ izvor. Potpisnici informacije od istra`nih organa traè da utvrde da li u radnjama sa snimaka ima elemenata krivi~nog djela, a ubije|eni su da je Pravilnik o radu Zavoda za vaspitanje mu{ke djece i omladine Sarajevo grubo prekr{en po vi{e stavki, a najvi{e u ~lanu 94. koji tretira zakonitost raspolaganja sredstvima, regulira granice slu`benog poloàja i prekora~enja datih ovla{tenja, kr{enje obaveza iz radnog odnosa... U ustanovi je osnovna delikatna djelatnost rada sa djecom bez roditeljskog staranja izrazito zanemarena, a u prvi plan su do{li li~ni interesi, ozbiljno naru{eni me|uljudski odnosi, mobing, vr{enje razli~itih pritisaka i disciplisko procesuiranje uposlenika koji na le|ima nose cijelu djelatnost, kaù, a spremni da svoje navode ponove pred tuìteljima i na sudovima, ukoliko do procesa na osnovu informacije do|e.
31
IMA SE, MO@E SE
Neto vie od pola miliona maraka namijenjenih za hitne i neplanirane situacije rukovodstvo Savjeta ministara BiH je od poetka 2010. godine do danas podijelilo pojedincima, meu kojima su, po pravilu, stranake kolege, roaci i komije...
Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo (CIN)
a porodi~nom imanju u mjestu Brda kod Drvara u toku je obnova ku}e Nikole [piri}a, zamjenika premijera Bosne i Hercegovine. U toku sedmice na njoj rade kom{ija Zdravko Petkovi} i majstor Borislav Vje{tica, koji stanuje u Banjoj Luci. Petkovi} i Vje{tica su korisnici, sretni dobitnici nov~ane pomo}i od nekoliko hiljada maraka koje je [piri} odobrio iz budètske rezerve. Rezerva podrazumijeva nov~ana sredstva koja se u dràvnom budètu izdvajaju za hitne i neplanirane situacije, tro{kove me|unarodnih sporova, finansiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama. Savjet ministara BiH odlu~uje o upotrebi teku}e rezerve, s tim da predsjedavaju}i i njegova dva zamjenika imaju pravo da 4% rezerve potro{e interventno, bez javnog konkursa i pravdanja utro{ka. Prema istraìvanju Centra za istraìva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, za manje od ~etiri godine za interventno tro{enje izdvojeno je blizu 1,8 miliona KM iz budètske rezerve. Ne{to vi{e od pola miliona maraka oti{lo je za oko 230 pojedinaca, iako u pravilnicima nije navedeno da se novac moè tako tro{iti. Novac je i{ao i za kom{ije i strana~ke kolege politi~ara. Ne{to manje od 410.000 KM odobrio je Nikola [piri} za 138 pojedinaca, pri ~emu je skoro tre}ina novca oti{lo stanovnicima njegovog rodnog Drvara. [piri} je prije dvije godine bio predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH, a trenutno je na funkciji zamjenika predsjedavaju}eg i na ~elu Ministarstva finansija i trezora BiH. [piri}eve kolege u sada{njem ili pretho d nom mandatu,
32
I PO BABI I PO STRIÊVIMA
Dràvni ministar Nikola [piri} dràvnim parama uredno servisira radnike koji mu obnavljaju porodi~nu ku}u u okolini Drvara

svojoj navela da novac treba za {kolovanje. [piri} je novac odobrio 13.05.2013. godine, odnosno istog dana kada su oba zahtjeva i primljena. I Zdravko Petkovi}, drugi majstor koji se brine o [piri}evom imanju u Brdima, dobio je novac iz budètske rezerve. [piri} mu je 2011. godine odobrio 1.500 KM za lije~enje, a godinu prije 2.000 KM za obnovu sto~nog fonda, iako Petkovi} ima stado od 150 ovaca. Prema istraìvanju CIN-a, Petkovi} je korisnik i prese za baliranje sijena koja je pla}ena iz budètske rezerve, iako je ta ma{ina prema Odluci o interventom tro{enju rezerve bila namijenjena kao pomo} selima Bun~evac, Gilijakovi}i, Gornje Prekaje i Brda. Naime, [piri} je 2010. godine odobrio skoro 20.000 KM za kupovinu prese za baliranje sijena i prskalice za navodnjavanje kao pomo} povratnicima spomenutih sela. Me|utim, prilikom posjete selu Brda, novinari su se uvjerili da balirku koristi Petkovi}. On je novinarima rekao da mje{tani sela Brda funkcioni{u na prijateljskoj i dobrosusjedskoj osnovi. Uvijek moè da se skupi nas 15-20 da kaèmo o}emo li napraviti ili pomo}i jedan drugom, kaè Petkovi}. Dodaje da je i balirka zajedni~ko dobro. Ma, to nas ovdje u selu {to ima nekoliko mi to koristimo. A sad, da pravimo neke pare od toga, nema to. Suprotno tvrde mje{tani koje su CINovi novinari zatekli u selu Bun~evac. An|a Agi} kaè da nije ~ula da postoji presa koja je namijenjena za pomo} i njezinom selu. Novinarima je ispri~ala da je Petkovi} radio baliranje sijena koje su imali na porodi~nom imanju, me|utim, kaè da su pla}ali 0,80 feninga po bali. Imali su, kaè An|a, 200 KM i za toliko su i balirali. Ostatak im je ostavio da pokupe ru~no. Njezina kom{inica Miladinka Ratkovi} kaè da nije ni znala da bi baliranje trebalo biti besplatno, jer
OBNOVA NA TERET DR@AVE

Na porodi~nom imanju u mjestu Brda kod Drvara u toku je obnova ku}e Nikole [piri}a, zamjenika premijera BiH
Vjekoslav Bevanda, Sadik Ahmetovi} i Zlatko Lagumdìja, novac su, uglavnom, dijelile udruènjima.
NO] VJE[TICA
U mjestu Brda, udaljenom 20-ak kilometara od Drvara, ìvi 15-ak stanovnika. U selu se nalazi i [piri}eva porodi~na ku}a koju su novinari CIN-a posjetili prije dva mjeseca. Tom prilikom su na imanju zatekli majstora Borislava Vje{ticu, koji vr{i popravke na ku}i. Novinarima je objasnio da je [piri}ev ro|ak i da ìvi u Banjoj Luci. Dosta toga radim na dobrovoljnoj bazi sa ovim kolegama i kom{ijama, kaè Vje{tica, dodaju}i da se, ipak, nekada ne{to dogovori i za novac. U razgovoru za CIN [piri} je rekao da majstor ne radi besplatno i da ga pla}a iz dèpa. Prema slu`benoj dokumentaciji Ministarstva finansija i trezora BiH, Vje{tica je ove
godine dobio 3.000 KM, a njegova k}erka Nikolina 2.000 KM iz budètske rezerve. Novac su dobili na osnovu pismenih molbi koje su uputili [piri}u. Otac je u molbi naveo da mu je porodica u lo{oj finansijskoj situaciji, dok je k}erka u
REZERVE SVIMA DOSTUPNE

Nikola [piri}, zamjenik premijera BiH, kaè da gra|ani znaju kako mogu traìti novac iz rezerve, jer je to objavljeno u Slu`benom glasniku 33
IMA SE, MO@E SE

niko nije reko da se ne pla}a. Ministar [piri} je novinarima rekao da nije znao da Petkovi} napla}uje usluge baliranja, ali da za rad te prese treba i nafta i traktor. Pa, nisam ja valjda ~ovjek koji }e da im kaè: naplati ili ne naplati. Ako postoji zahtjev, a mi odobrili zahtjeve, mene samo interesuje ima li zloupotreba?! @ale li se ljudi?!
KOM[IJA JE NAJPREÎ
U selu Brda ìvi i porodica Radanovi}, koja je od ministra [piri}a dobila najmanje 14.000 KM iz budètske rezerve. Nikola Radanovi} i njegov sin Goran novac su dobili za obnovu ku}e, obnovu sto~nog fonda, kupovinu grtalice za snijeg i cisternu. Ku}a porodice Radanovi} je najve}a u Brdima i u njoj ìvi Goran sa porodicom i roditeljima. Prilikom posjete selu novinari su Gorana zatekli na gradili{tu kod kom{ije. Odveo ih je do porodi~ne ku}e, ali odbio je zvani~no govoriti. On radi kao policajac u Drvaru. Otac Nikola u vrijeme posjete novinara nije bio kod ku}e. Odveo je ovce na ispa{u. [piri} ne vidi ni{ta sporno u davanju novca pojedincima. Me|utim, dràvni revizori su u Izvje{taju o reviziji budèta institucija BiH za 2011. godinu naveli da ova sredstva nisu predvi|ena za pojedince. Revizor Miro Gali} kaè da se problemi sa potro{njom budètske rezerve ponavljaju iz godine u godinu zbog nedostatka jasnih kriterija u dodjeli novca: Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterija. Onda dolazi do izraàja taj subjektivizam, kaè Gali}. Budètska rezerva je definirana Zakonom o finansiranju institucija BiH. Pravo na interventno tro{enje uvedeno je 2007. godine. Interventno tro{enje budètske rezerve odobrava predsjedavaju}i Savjeta i njegova dvojica zamjenika na osnovu zahtjeva i subjektivne procjene. Ne postoje javni oglasi ili poziv gra|anima BiH iz kojeg bi saznali da mogu uputiti zahtjev za dodjelu ovog novca. [piri} kaè da gra|ani znaju kako mogu traìti novac iz rezerve, jer je to objavljeno u Slu`benom glasniku, a njega, kaè, svi ~itaju. U slu`benim glasnicima se objavljuje Odluka o izdvajanju novca, ali se ne daje poja{njenje na osnovu ~ega je neko taj novca dobio i {ta gra|anin treba poduzeti da bi koristio ta sredstva. [piri} je novinarima CIN-a objasnio i da ima situacija kada on ponudi novac iz budètske rezerve i prije nego {to dobije zahtjev. Primjer je Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Miroslav Zotovi} u kojem se lije~io nakon povrede kuka koju je zadobio u pro{logodi{njoj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila
34
ZDRAVKO PETKOVI] BRINE O [PIRI]EVOM IMANJU U BRDIMA

Dobio je najmanje 3.500 KM iz budètske rezerve
INTERVENTNA ODLUKA
Prema Odluci o interventnom tr za pomo} selima Bun~evac, Gil
ispred hotela u Drvaru. Kaè da je nakon zavr{enog lije~enja u Zavodu pitao: Ljudi, mogu li ja ne{to da pomognem ovoj ustanovi? Ponudio je da im kupi aparat za terapiju zglobova, iako nije ni znao koliko ko{ta, zatraìv{i samo da mu po{alju predra~un. . I da Bog da, svaki koji tako ode, pomogne takvu ustanovu. S razlogom sam to uradio, jer sam vidio da se ljudi pate, kaè ministar koji je 10.483 KM za kupovinu aparata dao iz dràvne rezerve. Prema informaciji koju su iz Zavoda dostavili CIN-u, novac su dobili na osnovu predra~una koji su poslali [piri}u. U procesu je javna nabavka aparata Kinetek koji se koristi za rehabilitaciju koljena. [piri} im je odobrio i 3.500 KM za SADIKOVA SADAKA
odràvanje skupa ortopeda i traumatologa RS-a. Smilji Marinkovi}, medicinskoj sestri iz spomenutog zavoda, [piri} je zbog te{kog materijalnog stanja odobrio 3.000 KM. Tvrdi da ga Smilja nije njegovala, nego da je ona glavna sestra na Ortopedskom odjeljenju u Zotovi}u, a novac joj je dao zato {to je izbjeglica iz Drvara.
STRANA^KE INVESTICIJE
[piri} ne spori nijednu svoju odluku. Kaè da bi pomogao svima kojima je pomo} potrebna, ali da su sredstva kojima raspolaè ograni~ena. Me|utim, nije odgovorio na zahtjev 42godi{njeg Sarajlije Adnana Fazlagi}a, kojem je za operaciju srca potrebno oko 170.000 KM. Fazlagi} je zahtjev uputio i [piri}u, ali i
Pomo stranakim kolegama u nevolji

I biv{i zamjenik predsjedavaju}eg Savjeta ministara BiH Sadik Ahmetovi}, ~lan Stranke demokratske akcije (SDA), novac iz budètske rezerve je dao svojim strana~kim kolegama Ljiljani Saki} i Mirsadu Kebi. Saki}, poslanica Federalnog parlamenta, dobila je 1.000 KM za {tampanje knjige. Ona kaè da novac nije dobila zbog stranke, ve} zbog va`nosti teme me|unarodnog terorizma - o kojoj je pisala. U izjavi za CIN je rekla da je 2010. godine zahtjev uputila Ministarstvu sigurnosti na ~ijem je ~elu bio Ahmetovi}. Bilo je to u vrijeme kada je bila zaposlena u Ministarstvu unutra{njih poslova Kantona Sarajevo kao savjetnik ministra. Igrom slu~aja se potrefilo da je ministar iz stranke iz koje sam ja, a ja se sa ~ovjekom vi|am jednom u mjesecu ili nijednom. Ja sam sa svima korektna, ali isto tako ni s kim privatno ne pijem kafu, tako da mogao je i da odbije, kaè Saki}. Ahmetovi} je 2011. godine potpredsjedniku FBiH odobrio 10.000 KM za lije~enje. Znam kad je u pitanju Mirsad Kebo da se radi o osobi koja nema u{te|enih sredstava i da je on jedan od rijetkih politi~ara koji ìvi od plate, kaè Ahmetovi}. Kebo je novinarima CIN-a rekao da njegovo lije~enje opravdava budètsku potro{nju jer je bilo hitno. Kaè da je jedan rak prebolio, a da je drugi dobio. Moja je plata ista kao i kod svih ostalih da bih mogao platiti skupu operaciju. Nisam ja situiran, neki normalan ìvot, kaè Kebo. On priznaje da ima platu od 3.249,47KM.

Stru~na savjetnica u Kabinetu predsjedavaju}eg Amela Mulavdi} kaè da Bevanda odobrava sredstva iz rezerve za pojedince onda kada, zaista, procijeni da su ona za to i potrebna i onda kada su ona, zaista, i interventna. Bevandine kriterije za nepune dvije godine pro{lo je sedmero ljudi, me|u kojima je i Tonka Kre{i}, koja radi u Bevandinom kabinetu. Ona je dobila 2.500 KM kao pomo} za doktorske studije. U toku mandata zamjenik premijera Zlatko Lagumdìja dao je 42.500 KM iz rezervi budèta i to, uglavnom, za lije~enje i {kolovanje {ezdeset ljudi. Izme|u ostalih, ove godine 500 KM odobrio je Mevli \uheri iz Zavidovi}a za lije~enje. \uhera je ~lan Socijaldemokratske partije BiH (SDP) ~iji je Lagumdìja predsjednik. Jesam, i ja, i moji sinovi, kaè \uhera. Dodaje da su u partiji i njezina bra}a i njihove supruge. Tako da smo svi, kaè \uhera. Lagumdìja je odobrio i 1.000 KM Samiru Hondi kako bi platio svoju odbranu u sudskom postupku koji se protiv njega vodi u Beogradu gdje je optuèn za ratni zlo~in u logoru êlebi}i u Konjicu. Istovremeno, Lagumdìja je Hondinoj k}erki Nejli dao 2.000 KM za izdràvanje porodice.
KOMERCIJALNO KORI[TENJE BALIRKE

An|a Agi} kaè da je baliranje sijena platila 200 KM i da nije ~ula da je balirka namijenjena za pomo} i njenom selu
{enju rezerve balirka je namijenjena akovi}i, Gornje Prekaje i Brda
Zlatku Lagumdìji, koji je, tako|er, zamjenik predsjedavaju}eg Savjeta ministara. Fazlagi} je zaposlen na Radio-televiziji Federacije (RTV), a nakon zdravstvenih problema morat }e na transplataciju srca u Ljubljanu. Ne njegov zahtjev da odobre novac iz budètske rezerve odgovorio je Vjekoslav Bevanda, odobriv{i mu ove godine 500 KM. Znaju}i koliko ve}ina penzionera dobija, nemam prava biti mnogo nezado-
voljan, kaè Fazlagi} novinarima CIN-a. Budètska rezerva nije svake godine ista, tako da ni iznos za interventno tro{enje nije isti. Naprimjer, ove godine predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda i njegovi zamjenici [piri} i Lagumdìja imaju pravo da iz budètske rezerve potro{e ne{to vi{e od 342 hiljade KM, odnosno po jednu tre}inu svaki od njih, po sopstvenom izboru.
35
BEOGRADSKO RASP(L)AKIVANJE MILORADA DODIKA
Posjeta MILORADA DODIKA srbijanskoj prijestolnici i njegovi pokuaji da izgladi odnose sa ALEKSANDROM VUIEM, liderom naprednjaka, proli su neslavno; izvori iz vrha Srpske napredne stranke za na list otkrivaju kakvu je blamau Dodik doivio u Beogradu i koja je strategija prvih ljudi SNS-a u potpunoj demontai Milorada Dodika
Pi{e: MIRHA DEDI]
eliki trud i nastojanja Milorada Dodika, predsjednika RS-a, da se u posljednjih desetak dana pribliì Aleksandru Vu~i}u i izgladi odnose s njim, bila su potpuno jalova. Vu~i} ni jednog trenutka nije bio raspoloèn da pro}aska sa liderom SNSD-a, a jo{ manje da poradi na njihovom prijateljstvu. Dodik se na zvani~nu posjetu Beogradu odlu~io ta~no u vrijeme kada je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu-
ALEKSANDAR VUÎ]
NEMA MILOSTI ZA DODIKA!
Vu~i}eva medijska ma{inerija u Srbiji i Republici Srpskoj i nekolicina nevladinih organizacija uskoro udaraju na Milorada Dodika iz svih raspoloìvih sredstava
36
IDE MILE
stanju ~ekanja. Umjesto da nam kaù uradite to i to, pa }emo da razgovaramo, oni ga stalno drè u ~ekaonici, {to Dodika prili~no nervira, kaè za na{ list izvor iz vrha SNSD-a. bogatstvo kako u Srbiji tako i u Republici Srpskoj. Do tada }e u Beogradu Milorad Dodik biti uglavnom u medijskoj izolaciji. Mediji koji su pod uticajem lidera naprednjaka, a njih je u Beogradu velika ve}ina, ignorisa}e Dodikovo pojavljivanje u Beogradu. Bilo kakava njegova medijska promocija ili intervjui bi}e strogo cenzurisani. Da je ovo pravilo ve} po~elo da vaì, pokazalo se pro{le nedjelje na promociji prvog aviona Air Srbie. Naime, iako je kabinet predsjednika RS-a najavio da }e Dodik i @eljka Cvijanovi}, predsjednica Vlade RS-a, biti prisutni na beogradskom aerodromu Nikola Tesla prilikom predstavljanja novog aviona Air Serbie, niti jedan medij u Srbiji nije zabiljeìo njegovo prisustvo na ovom hepeningu. Sli~no je medijski propra}ena i Dodikova posjeta beogradskom Sajmu koju je obavio istog dana. Javni servis Srbije RTS tog dana nije rekao ni rije~i o Dodikovom prisustvu Sajmu knjiga, ali ni doga|aju na aerodromu. U VIP hangaru na aerodoromu Nikola Tesla prijemu su prisustvovali predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}, premijer Srbije Ivica Da~i}, ministri, predstavnici diplomatskog kora i inostranog biznisa u Srbiji, glasila je vijest. Dodik nije imao {ansu ni da u|e u avion srbijanske nacionalne aviokompanije, a da su druga vremena, odnosno da je na vlasti Boris Tadi}, jedan od aviona bi sigurno dobio njegovo ime, kaè izvor iz SNSD-a. Dodikovi spin-doktori i savjetnici osmislili su kontramjere koje su imale za cilj da demonstriraju njegovu mo}, me|utim one su samo dodatno uvjerile Vu~i}a da Dodika definitivno treba demontirati. @estok Dodikov napad na SDS, smjena Mirka [arovi}a, sa kojim je Vlada Srbije imala dobru saradnju, malverzacije oko projekta Srednja Drina i zabrana SNSDovcima da daju izjave novinarima BN TV, u toj meri je naljutila lidera naprednjaka da je savjetovao urednike odre|enih medija da ne ~ekaju prolje}e. Vu~i}u, koji se u svojoj zemlji preko medijske ma{inerije obra~unava sa najve}im tajkunima, Miroslavom Mi{kovi}em, Milanom Bekom, Vojinom Lazarevi}em i jo{ nekolicinom koji su nezakonito stekli poslovne imperije, Dodik }e biti sitan zalogaj, kaè na{ dobro upu}eni izvor iz SNS-a. Ulogu pomiritelja izme|u Dodika i lidera naprednjaka trebao je da odigra Ranko [krbi}, Dodikov kum i ambasador BiH. Me|utim, njegov rejting je kod lidera naprednjaka u dobroj mjeri poljuljan. Prvenstveno zbog toga {to je [krbi}, navodno, povezan sa farmaceutskim malverzacijama u Srbiji u vrijeme kada je bio ministar
37
OTVORENI OBRAÛN SA DODIKOM VUÎ] ODGODIO ZA PROLJE]E

Ono {to je Dodika definitivno dotuklo proteklog vikenda jeste saznanje da Vu~i} ne da nije ravnodu{an prema njemu, ve} da je ~vrsto odlu~io da od njega napravi biv{eg politi~ara, a vjerovatno i biv{eg multimilionera. S tim ciljem Vu~i} daje punu podr{ku nekolicini medijskih ku}a u RS-u i Srbiji, ali i nevladinih organizacija, koji su dobili u zadatak da svim sredstvima udare na Dodika. Najja~i medijski udar na Dodika, prema Vu~i}evoj procjeni, treba izvr{iti na prolje}e 2014. godine, kada se zahukta predizborna kampanja u RS-u. Tada }e medijima biti dostavljena opse`na dokumentacija na koji na~in je aktuelni predsjednik RS-a stekao enormno
DODIK SE NUDI VUÎ]U, A ON BI RADIJE DA SARA\UJE SA BiH

Vu~i} nudi da informacije o umije{anosti pojedinaca iz RS-a i BiH u kriminalne radnje ustupi organima BiH i time pokrene borbu protiv kriminala i korupcije u cijelom regionu
~i} zapo~eo predizbornu kampanju - na peti ro|endan Srpske napredne stranke. Me|utim, u srbijanskoj prijestolnici doìvio je velika razo~arenja. Saznanje da Vu~i} ne namjerava s njim ~ak ni s nogu popiti pi}e unervozilo je aktuelnog predsjednika RS-a. Vu~i} i njegov najuì tim u posljednjih godinu i vi{e dana Dodika drè u
DODIK U MEDIJSKOJ IZOLACIJI

Beogradski mediji nisu registrovali da je Dodik prisustvovao prvom predstavljanju aviona kompanije Air Srbia i beogradskom Sajmu knjiga
zdravlja RS-a, a koje se ovih dana otvaraju. Koliko su se odnosi izme|u Vu~i}a i Dodika zao{trili, svjedo~i i Dodikova izjava data prilikom posjete Trebinju 29. okto-
bra. Na konferenciji za {tampu Dodik je kazao da }e raspisati referendum sa smjenu na~elnika Trebinja Slavka Vu~urevi}a (za kojeg je poznato da je blizak Tomislavu
Nikoli}u i Aleksandru Vu~i}u) i da }e smijeniti sve direktore TE Gacko koji daju izjavu za BN televiziju, za koju je Dodik ubije|en da je pod Vu~i}evom kontro-
FRU[KA GORA POBIJEDITI MORA
Nova raskona vila za odmor i skromna kapelica za utjehu i duevni mir Milorada Dodika
Banjalu~ki magazine Respekt u zadnjem broju ekskluzivno je objavio fotografije sa Dodikovog imanja na Fru{koj Gori, nedaleko od Novog Sada, kakvog se ne bi postidjele ni holivudske zvijezde. Dodik, kako navodi ovaj list, posljednjih godina najradije boravi u novoj vili, u kojoj odmara sa prijateljima i porodicom. I dok se predsjednik kune u Republiku Srpsku, koju priziva i brani u svakoj prilici, svoju mirnu luku ipak je potraìo daleko od njenih granica. Da u miru i ti{ini, s odstojanja, sagledava i promi{lja o njenoj budu}nosti. Na desetak hektara blage padine nalazi se Dodikov mali raj. Sama spolja{njost objekta otkriva bogatog vlasnika. Ograde i ukrasi od kovanog èljeza, vrhunska stolarija, rezbarija... Vidi se da je sve {to je ugra|eno u objekat skupo i kvalitetno i da su izvo|a~i bili vrsni majstori: drvodjelje, zidari, kova~i, slikari... Sklonjena je daleko od znatièljnih o~iju. Prilazni put do vile, poplo~an kamenim kockama, gosta {titi od neèljenih pogleda. Imanje je opasano mo}nom ogradom od betona i drveta, koja nagla{ava da je rije~ o vlasniku iz vi{eg staleà, koji voli da ome|i svoj prostor i pokaè ko je gazda. Malo je sretnika me|u Srbima koji se mogu pohvaliti ovakvim imanjem, a jo{ je manje onih koji su ga stekli po{tenim radom. Otud valjda i pretjerana bogoboja`ljivost iskazana u religioznim motivima po eksterijeru vile i kapelica sagra|ena tik uz nju. Pored nove vile na imanju na Fru{koj Gori, Dodik se, kako saznajemo, ponovio i jo{ jednom vilom na imanju u Bakincima, koja, kako tvrde upu}eni, izgleda kao bunker!
DODIKOV MALI RAJ

Pored rasko{ne vile nalazi se kapelica, a ispred nje terasa od kamena i hrastove gra|e
38
IDE MILE
LJUBITELJ PAORSKOG STILA
Dodikov pomo}ni objekat na Fru{koj gori
lom. Dok je izgovarao ove prijetnje, Dodik je ljutito kaìprstom udarao o sto. Kako stoji kod lidera SNS-a, Dodiku je bilo jasno jo{ u beogradskoj Kombank areni, kada je Vu~i} prvo pro{ao pored njega na putu prema govornici, a onda je za govornicom uputio zahvalnicu mnogima, me|u kojima i premijerki RS-a @eljki Cvijanovi}, dok Dodika nije ni spomenuo. Dodik je, me|utim, odlu~io da medijski zid u Beogradu probije na drugi na~in, knjigom Dodik - istina, koju je u izdava~koj ku}i Manojla Vukoti}a, biv{eg glavnog i odgovornog urednika Ve~ernjih novosti {tampao u pet hiljada primjeraka. Knjiga je iza{la desetak dana uo~i sajma knjiga, a u njoj se nalazi desetak intervjua koji je sa njim u posljednjih nekoliko godina vodila beogradska novinarka Dubravka Vujanovi}. Glavnu promociju knjiga je imala na beogradskom Sajmu gdje je Dodik zainteresovanim posjetiocima dijelio sa svojim potpisom. Dru{tvo na Sajmu, pored Cvijanovi}ke, pravili su mu njegov kum Ranko [krbi}, akutuelni ambasador BiH u Beogradu, i knjièvnik Matija Be}kovi}, intimus Emira Kusturice. Ve} u predgovoru ove knjige ~itaoca do~ekuje hvalospjev iz pera akademika Dobrice ]osi}a koji Dodika vidi kao bastion odbrane srpske nacije. Svojim sposobnostima i hrabro{}u u zastupanju demokratskih prava Srba, Dodik najneposrednije uti~e na opstanak Republike Srpske, a time i celine srpske nacije, ugroène kratkovidnom i destruktivnom politikom EU, Nema~ke i Amerike, stoji u recenziji knjige Dodik - istina, u kojoj ]osi} opisuje lik i djelo prvog ~ovjeka RS-a. Jo{ dodaje da Dodik sa neumornom energijom i retkom politi~kom ve{tinom, kraji{ni~kim etosom i mentalitetom, ~esto i rizi~nim stavovima, brani nacionalne interese i dostojanstvo Srba. Dodik, zajedno sa Zoranom \in|i}em, najzanimljivija je i najdoslednija politi~ka figura koju su Srbi imali u poslednje bar dve decenije, veli ]osi}.
Dobrica ]osi} iznio je i svoje vi|enje sudbine Republike Srpske i uticaj njenog lidera na njen opstanak.
RAT U BiH JO[ NIJE ZAVR[EN

Koriste}i svestranu podr{ku militantnog i agresivnog islama, bosanski muslimani se svim sredstvima bore da stvore prvu islamsku dràvu u Evropi po konceptu Islamske deklaracije Alije Izetbegovi}a. Antisrpskim {ovinizmom, Hrvati uporno nastoje da Herceg-Bosnu u~ine integralno Hrvatskom. Srbi, egzistencijalno ugroèni, teè ostvarenju svog vi{evekovnog ideala ujedinjenju sa Srbijom, demokratskim putem i evolucijom. Svi ti nacionalni ciljevi su antagonizovani i toliko aktivirani da se rat u ovom vremenu u Bosni ne doìvljava okon~anim. Rat se nastavlja {ovinisti~kom propagandom, krivotvorenjem istorijskih ~injenica, razgorevanjem rezidualne mr`nje, antidejtonskom politikom me|unarodnih predstavnika, koji su ne samo slu`benici Evropske unije i pod patronatom Saveta bezbednosti, nego u
ve}ini i saradnici militantnog, dìhadskog islama koji je u Sarajevu zasnovao svoj programski centar za Evropu. Antagonizavani i me|usobno isprepletani nacionalni i strani interesi na bosanskom tlu, ne obe}avaju spokojnu budu}nost srpskom narodu. Ti i drugi faktori ~ine nacionalno pitanje bosanskih Srba komplikovanijim i, u ishodu, najneizvesnijim srpskim pitanjem. Jedino je Milorad Dodik trezveno razumeo turske ciljeve u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Balkanu i na~elno, hrabro, beskompromisno oglasio svoj patriotski stav prema neoosmanskoj politici Turske. Vlade demokratskih stranaka Srbije, a istorijskim, neutemeljenim nadama i iluzijama, videle su tursku politiku kao faktor mogu}e pacifikacije sandà~kog separatizma i destruktivnih ciljeva muftije Zukorli}a i njegovih sledbenika, kaè ]osi} u predgovoru knjige za koju je na sajmu vladala potpuna nezainteresovanost. Naime, pripadnici beogradske politi~ke i intelektualne elite nisu bili zainteresovani za Dodikovu zbirku intervjua. Za razliku od Tadi}evih Demokrata, koji su specijalnom i neraskidivom vezom sa liderom iz Banje Luke, odnos sa Sarajevom ~esto dovodili do same ivice, dana{nji partneri na vlasti u Beogradu napravili su potpuni otklon od Dodikove nacionalisti~ke politike. Broj onih koji jo{ uvijek otvoreno propagiraju nacionalisti~ku ideologiju u Srbiji spao je na Oca nacije, uz nekolicinu akademika i Srpsku pravoslavnu crkvu. Svi oni su sada u problemu gde da na|u svoj novi uzor, kaè profesor Filozofskog fakulteta @arko Kora}. Dobrica ]osi} ve} duè vreme Dodika postavlja kao model pravog borca. Oni koji
39

su prirodno bili ti uzori krajem osamdesetih i po~etkom devedesetih kada se rat pripremao, a to su akademici, jedan deo crkve i naravno Dobrica ]osi}, su se u}utali. I sada, da bi sebe ohrabrili, nalaze u Dodiku ono destilisano srpstvo za koje su se oni borili. Bojim se da }e iz Beograda do}i mnogo iznena|enja za Dodika i Banju Luku, a to je da je jedno od poglavlja u pregovorima o pristupu Evropskoj uniji kada dobijemo datum odnos sa susedima, odnosno odnosi u regionu. I ja sam potpuno siguran da }e odnos prema Banjoj Luci i pitanje zbog ~ega Srbija ne daje aktivnu podr{ku Sarajevu i Bosni i Hercegovini kao celini biti jedna od klju~nih tema, kaè Kora}.
DODIKOVA SUDBINA U VUÎ]EVIM RUKAMA

Iako kao vicepremijer formalno drugi u Vladi, Aleksandra Vu~i}a srbijanska javnost vidi kao onog od koga sve zavisi i od koga se o~ekuje da presje~e svaki problem, stane iza svakog dogovora. Po popularnosti koju danas uìva, Aleksandar Vu~i} spada u rang koji su dosezali svojevremeno samo Slobodan Milo{evi} i Vojislav Ko{tunica, kao i Boris Tadi} u jednom periodu. Istraìvanje koje su proveli Me|unarodni institut za bezbjednosti (ISI) i Centar za evropske studije bezbjednosti iz Holandije pokazalo je da je Vu~i} najpopularniji politi~ar i dràvnik, kome
[EIK SILNO ZLATO NUDI

Aleksandar Vu~i}, najpopularniji i najmo}niji ~ovjek u Srbiji, veliki je prijatelj sa {eikom Muhamedom bin Zajedom
vjeruje 42 posto ispitanih, a ~ak 66 posto smatra da Vu~i} treba da bude premijer. Na~in na koji je po~eo i vodio borbu protiv korupcije uglavnom je ono ~ime se obja{njava dana{nji rejting Aleksandra Vu~i}a, koji je do samog ulaska u vladu pro{le godine bio daleko od popularnog politi~ara. Kako saznajemo od izvora iz vraha SNS-a, Vu~i} }e zbog izuzetno visokog rejtinga SNS-a raspisati vanredne izbore za
mart slijede}e godine. Kako svoju popularnost temelji na udaru na kriminalizovanu politi~ku i finansijsku elitu, u predizbornoj kampanji ona }e nesumnjivo biti jo{ ve}a. Na kraju, reklo bi se da ishod predstoje}ih izbora u RS-u prije svega zavisi od samog Aleksandra Vu~i}a odnosno njegove volje da potpuno raspakuje kriminal Milorada Dodika. A Vu~i} je, tvrde njegovi prijatelji, ima!
40
IN MEMORIAM
Poljski politiar i diplomata, prvi nekomunistiki premijer u Istonoj Evropi od zavretka Drugog svjetskog rata i bivi specijalni izaslanik Komisije UN-a za ljudska prava u BiH TADEUSZ MAZOWIECKI preminuo je 28. oktobra u 87. godini; u vrijeme kada su predstavnici meunarodne zajednice okretali glavu od stradanja hiljada civila u BiH, Tadeusz Mazowiecki otvoreno im je poruio: Vi ste obini licemjeri!
MAZOWIECKI
OVJEK KOJI JE MEUNARODNOJ ZAJEDNICI ODRAO LEKCIJU IZ HUMANOSTI
Pi{e: MAJA RADEVI]
u Bosni i nemo} da sprije~i daljnja stradanja civila, uprkos ogromnim naporima koje je svakodnevno ~inio, Mazowiecki je povezivao sa vlastitom domovinom, Poljskom, u kojoj je decenijama prije po~etka raspada
vadeset i sedmog jula 1995. godine, dvije sedmice nakon {to je u za{ti}enim zonama UN-a, Srebrenici i @epi, vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladi}a izvr{ila nezapam}en pokolj nad civilima, specijalni izaslanik Komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki podnio je ostavku, zgroèn licemjerjem me|unarodne zajednice prema ratu u Bosni i Hercegovini koje, kako je kazao, vi{e nije mogao trpjeti. Ostavka Tadeusza Mazowieckog do danas je ostala jedan od najmoralnijih ~inova kada je rije~ o svjetskoj diplomatiji uop{te. Taj ~in ujedno je bio veliki {amar i
po~etak kraja bahate dominacije UN-ovih predstavnika predvo|enih tada{njim Boutrosom generalnim sekretarom Boutros-Ghalijem i Yasushijem Akashijem, koji su svoju odgovornost zbog vi{egodi{njeg mirnog promatranja stradanja hiljada nedu`nih Bosanaca i Hercegovaca uporno sakrivali iza debelih zavjesa birokracije i samo njima znanih politi~kih igara.
PRAVO NA (SAMO)ODBRANU
Vjerujem da bosanski narod ima pravo da se naoruà i brani. Svaka izjava o odbrani ljudskih prava gubi svoju kredibilnost u odsutnosti konzistentnog i hrabrog stava od strane me|unarodne zajednice i njenih lidera, napisao je Tadeusz Mazowiecki jula 95. u ostavci koju je podnio Boutros-Ghaliju. Ogor~enost zbog svega {to se doga|alo
Ostavka Tadeusza Mazowieckog nakon genocida u Srebrenici i @epi osta}e jedan od najmoralnijih ~inova u svjetskoj diplomaciji
42
TADEUSZ MAZOWIECKI (1927. - 2013.)

Jugoslavije zajedno sa svojim politi~kim saveznicima vodio sli~nu bitku za slobodu, ravnopravnost i demokraciju. Prvi nekomunisti~ki premijer Poljske, nesvr{eni advokat po struci, novinar, knjièvnik i filantrop, Tadeusz Mazowiecki bio je jedna od najzna~ajnijih politi~kih figura koja je oblikovala demokratsku Poljsku. Po~eci njegovog politi~kog aktivizma seù jo{ u davnu 1945. godinu, kada je postao ~lan poljske katoli~ke asocijacije PAX, koja je bila pod kontrolom komunista. Desetak godina kasnije, Mazowieckog su izbacili iz ~lanstva PAX-a jer je postao predvodnik tzv. interne opozicije. Bio je jedan od osniva~a Kluba katoli~ke inteligencije 1957. godine, a u to vrijeme pokrenuo je i mjese~nik Wi, ~iji je bio glavni i odgovorni urednik. Od 1961. do 1971. u poljskom Parlamentu predstavljao je katoli~ku stranku Znak. U opoziciju prelazi 1976. godine, a najva`niji potez u njegovoj politi~koj karijeri desio se ~etiri godine kasnije, u avgustu 1980. kada se pridruìo {trajku hiljada radnika u brodogradili{tu u Gdanjsku. Radni~ki protest u Gdanjsku je pokrenuo veliki val {trajkova u Poljskoj iz kojih se rodio pokret Solidarnost, prvi nezavisni sindikat u isto~noj Evropi na ~elu s karizmati~nim Lechom Walesom, ~ije ime je ubrzo postalo poznato {irom svijeta. Mazowiecki je godinama bio Walesin savjetnik, zajedno su zavr{ili i u zatvoru po~etkom 80-ih godina, u mra~no vrijeme zakona generala Jaruzelskog. Uz Walesinu podr{ku, Mazowiecki se kandidirao i izabran je za premijera Poljske 1989. U premijerskoj fotelji, me|utim, nije se dugo zadrào. Samo godinu dana kasnije smijenjen je jer je zastupao stav da nova demokratska dràva mora dati jednaku {ansu svim Poljacima, bez obzira na njihovu komunisti~ku pro{lost. Godine 1992. Mazowiecki je izabran za prvog izaslanika UN-a za ljudska prava u ratnoj Bosni i Hercegovini. Njegov primarni zadatak bio je istraìvanje ratnih zlo~ina, o kojima je svojim {efovima redovno podnosio izve{taje. Boutros-
BORAC ZA LJUDSKA PRAVA, VELIKI POLITIÂR I FILANTROP

Tadeusz Mazowiecki na ovim prostorima ostat }e upam}en po ostavci koju je podnio u UN-u jula 1995. u znak protesta zbog stradanja hiljada civila u Srebrenici i @epi
43
IN MEMORIAM
Ghali, Akashi i ostali su, me|utim, smatrali da Tadeusz Mazowiecki svoj posao obavlja isuvi{e revnosno za jednog UN-ovog posmatra~a. Nisu odobravali njegove izvje{taje sa terena i izjave u kojima je od samog po~etka otvoreno, nimalo diplomatskim rje~nikom govorio ko su agresori, a ko `rtve bosanskog rata. U razgovoru za Associated Press krajem oktobra 1992. godine, Mazowiecki je kazao da je glavni cilj agresije na BiH istrebljenje muslimana. Ovaj cilj postiù kroz ubijanja, premla}ivanja, silovanja, uni{tavanja i prijetnje. Muslimani su primarne `rtve, napisao je biv{i poljski premijer u svom izvje{taju Komisiji za ljudska prava UN-a. Dok je obavljao du`nost izaslanika UN-a za ljudska prava, Tadeusz Mazowiecki je sa svojim timom napisao ukupno osamnaest opse`nih izvje{taja o stanju u Bosni i Hercegovini. Pored ubijanja bosanskih civila, upozoravao je na etni~ko ~i{}enje i progone nesrpskog stanovni{tva sa teritorija pod kontrolom Karadì}eve vojske, ali nije propu{tao ni da o{tro osudi pasivno pona{anje me|unarodne zajednice. Juli 1995. i genocid u Srebrenici i @epi za Mazowieckog su bili prekretnica. înjenica da su se u za{ti}enim zonama UN-a mogli dogoditi takvi stravi~ni zlo~ini zna~ila je samo jedno: da je me|unarodna zajednica definitivno predala Bosnu u ruke krvnicima, smatrao je Mazowiecki. vojno i politi~ki marginalna, grupa manipuli{e najve}im svjetskim silama. Kada bi neko od predstavnika oruànih snaga iz BiH zatraìo aktivnije u~e{}e me|unarodne zajednice i uklju~ivanje u sukobe, politi~ari su odgovarali u smislu: Ne èlimo umrijeti za Sarajevo. Imamo situaciju u kojoj mala grupa vo|a bosanskih Srba potresa supermo}ne zemlje. @elim re}i da bez jedinstvenog stava, bez dosljednog stava i dosljedne odlu~nosti, u Bosni ne}e biti mira, kazao je Mazowiecki 1995. godine. Nakon {to je Mazowiecki podnio ostavku, podr{ku mu je dao i tada{nji predsjednik BiH Alija Izetbegovi} koji mu je, izme|u ostalog, napisao: Mi u Bosni razumijemo Va{u odluku da date ostavku, kao izraz iskrenog dostojanstva i nesalomive savjesti jednog intelektualca. Odbijaju}i da u~estvujete u indiferentnosti naspram zlo~ina i neizrecive ljudske patnje, ohrabrili ste nas u na{oj odlu~nosti da odbranimo istinu i pravdu, uprkos svemu.... U godinama nakon anga`mana u Bosni i Hercegovini, Mazowiecki se nastavio baviti politikom. Osnovao je Partiju demokrata i zalagao se za ujedinjenu Evropu, a do kraja je ostao veliki prijatelj BiH. Njegovi ratni izvje{taji iz Bosne bili su dragocjeni i mnogim istraìteljima i tuìocima u pripremi i vo|enju procesa protiv optuènika za ratne zlo~ine pred ha{kim Tribunalom. Bosanci su mu se oduìli na uglavnom simboli~an na~in: dobio je nekoliko priznanja, izme|u ostalih po~asni doktorat Univerziteta u Tuzli, a 2002. godine, odlukom Gradskog vije}a, postao je po~asni gra|anin Sarajeva. Tadeusz Mazowiecki na ovim }e prostorima ostati upam}en po svom ~asnom anga`manu, kao ~ovjek koji je podigao glas za sve `rtve ~iji su ìvoti nasilno prekinuti u bezumlju rata, ne samo u Bosni i Hercegovini nego bilo gdje u svijetu. Bilo bi lijepo zavr{iti ovaj tekst informacijom da se neko od predstavnika aktuelne bosanskohercegova~ke vlasti, premijer Federacije Nermin Nik{i}, recimo, dosjetio da ode na posljednji ispra}aj i na taj na~in, u ime svih nas, izrazi zahvalnost gospodinu Mazowieckom. To se, naravno, nije dogodilo, jer poznato je da smo mi narod kratkog pam}enja, a i na{i politi~ki predstavnici imaju pametnija posla, poput pra}enja nastupa fudbalske reprezentacije i |uskanja po koncertima raznoraznih p(j)evaljki. Osim toga, podno{enje ostavke iz moralnih razloga za njih je potpuna apstrakcija. Iz naslije|a Tadeusza Mazowieckog, politi~ara, intelektualca i humaniste, svi moèmo mnogo toga nau~iti.
HUMANA, ANTIRATNA MISIJA

Mazowiecki u Bosni 1992. godine
POÂSNI GRA\ANIN SARAJEVA

U Poljskoj smo se borili protiv totalitarnog sistema vjeruju}i u druga~iju Evropu. U Bosni smo sada licemjeri tvrdimo da je branimo, ali u realnosti smo OTAC POLJSKE DEMOKRATIJE
je napustili, kazao je nakon podno{enja ostavke 1995. Srbi pod kontrolom Slobodana Milo{evi}a i Radovana Karadì}a ucjenjivali su kompletnu me|unarodnu zajednicu, govorio je tada Mazowiecki, pitaju}i se kako je moglo do}i do takve apsurdne situacije - da jedna, na globalnom nivou
Tadeusz Mazowiecki jedan je od osniva~a radni~kog pokreta Solidarnost, prvog nezavisnog sindikata u Isto~noj Evropi
44
SPOMENICI ZA POLITI^KE IGRE
U Viegradu se ovih dana vodi estoka politika bitka oko obnove kue u Pionirskoj ulici, u kojoj je ratni zloinac MILAN LUKI 1992. ive zapalio vie od 70 civila bonjake nacionalnosti, veinom ena i djece; i dok se aktuelna vlast SDS-a u gradu na Drini pravda institucionalnim preprekama i nerijeenim pitanjem eksproprijacije, ni Sarajevo ne daje nita bolji primjer: ve tri godine gradske vlasti nisu uinile nita na realizaciji inicijative za postavljanje spomenika na KAZANIMA, mjestu gdje su MUAN TOPALOVI CACO i njegovi saborci zvjerski ubili tridesetak sarajevskih Srba
46
Pi{e: MAJA RADEVI]
bnova ku}e u Pionirskoj ulici u Vi{egradu, u kojoj je osu|eni ratni zlo~inac Milan Luki} u junu 1992. godine na ìvoj loma~i zapalio vi{e od 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti, od namjere da se napravi spomen-obilje`je `rtvama pretvorila se u politi~ko pitanje oko kojeg se ovih dana, nimalo ne biraju}i rije~i, obra~unavaju lokalni odbori Srpske demokratske stranke (SDS) i SNSD-a. Aktuelni SDS-ov na~elnik Op{tine Vi{egrad Slavi{a Mi{kovi} tvrdi kako je obnova ku}e u Pionirskoj u suprotnosti sa zakonskim procedurama, jer se taj objekat
PRE]UTNO PRAVDANJE ZLOÎNA

Foto: Mario Ili~i}
@RTVE ZLOÎNA IZ PIONIRSKE ULICE

U junu 1992. zlo~inac Milan Luki} zapalio je vi{e od sedamdeset civila Bo{njaka
nalazi u zoni eksproprijacije. Sa druge strane, predsjednik Med`lisa Islamske zajednice Vi{egrad Bilal Memi{evi} i predsjednica Udruènja @ena - `rtva rata Bakira Hase~i}, koji predvode projekat obnove ku}e i postavljanje spomenobilje`ja `rtvama na tom mjestu, tvrde kako je pri~a o eksproprijaciji samo izgovor SDS-ovim vlastima koje na ovaj na~in, spre~avaju}i obnovu ku}e u kojoj se dogodio jedan od najgorih ratnih zlo~ina u novijoj istoriji, nastavljaju politiku svojih prethodnika iz devedesetih.
PROTUUSLUGA ZA GLASOVE NA IZBORIMA

Paradoksalno, pitanje obnove ku}e u Pionirskoj (~ija je prijeratna vlasnica Zeba Sumbula koja, prema informacijama do
kojih smo do{li, danas ìvi u Kanadi i navodno nikada nije predala zahtjev za povrat svoje imovine) dovelo je do te{kih me|usobnih optu`bi aktuelnih vlasti SDS-a i SNSD-a na ~elu sa biv{im vi{egradskim na~elnikom Tomislavom Popovi}em koji se, prema tvrdnjama SDS-ovaca, udruìo sa Bilalom Memi{evi}em i aminovao postavljanje spomen-obilje`ja bo{nja~kim `rtvama, ali i obnovu vi{egradske dàmije u zamjenu za glasove Bo{njaka na izborima. Bilal Memi{evi} je javno obe}ao SNSD-u da }e im obezbijediti hiljadu glasova Bo{njaka na izborima, a jedna od protuusluga je bila i postavljanje spomenika na bo{nja~kom groblju na Straì{tu, na kojem su napisali da se u Vi{egradu dogodio genocid, kaè Miroslav Koji}, poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske. Nakon {to je SDS pokrenuo proceduru da se rije~ genocid izbri{e sa spomenika, urbanisti~ko-gra|evinska inspekcija u junu pro{le godine donijela je rje{enje kojim se Med`lisu IZ Vi{egrad, u ~ijem je vlasni{tvu zemlji{te na Straì{tu, nalaè da uklone spomenik. Nemamo ni{ta protiv da spomenik ostane na tom mjestu, ali smo protiv da na njemu pi{e kako se ovdje desio genocid, jer to nije ta~no. Zlo~ini su se dogodili, `rtava je bilo i sa jedne i sa druge strane, oni koji su po~inili te zlo~ine odgovarali su za to u Haagu i za nas tu ni{ta nije sporno. Svako ko je ~inio zlo~ine treba da odgovara, bez obzira na nacionalnost. Ali ne moèmo
prihvatiti kvalifikaciju genocida u Vi{egradu jer nijedan sud niti je dokazao, niti je presudio da je ovdje po~injen genocid, nagla{ava Koji}. Za predstavnike SDS-a sporna je i dàmija u centru Vi{egrada. Dàmija, koja je poru{ena u ratu, obnovljena je za vrijeme mandata biv{eg na~elnika Popovi}a, a prema tvrdnjama SDS-ovaca, sada je dva puta ve}a nego {to je bila prije rata. Iz SNSD-a se brane da dàmija nije ve}a, nego naprotiv - manja je nego {to je bila?! I dok u SDS-u na sve na~ine poku{avaju uni{titi kredibilitet svojih politi~kih protivnika i biv{ih vlasti, nekada{nji na~elnik Popovi}, a sada predsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a Vi{egrad, jo{ se nije zvani~no oglasio. Poku{ali smo kontaktirati Popovi}a kako bismo dobili njegov komentar o svemu ovome, me|utim, u Op{tinskom odboru SNSD-a re~eno nam je da je on na putu i ne znaju kada }e se vratiti. Obnova ku}e u Pionirskoj ulici, prema Koji}evim rije~ima, predstavlja nelegalan poku{aj izmjene regulacionog plana. Projektna dokumentacija postoji jo{ od prije rata i prema tom projektu, kroz Glavi~ki potok treba da se napravi saobra}ajnica i poveè sa gradom. Do danas je izvr{ena eksproprijacija vi{e od 20 objekata, od ~ega je {esnaest bo{nja~kih ku}a, i na tom dijelu nalazi se i ku}a u Pionirskoj u kojoj se desio ratni zlo~in. Me|utim, postoji Zakon o spomenicima Republike Srpske i mimo toga se ne mogu
47
SPOMENICI ZA POLITI^KE IGRE

Foto: Milutin Stoj~evi}
I DALJE BEZ SPOMEN - OBILJE@JA

Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} na Kazanima, iznad jame u koju su ba~ena tijela sarajevskih Srba
BOL KOJA NE PRESTAJE

Mom~ilo [alipur sa slikom sina Predraga
postavljati nikakva obilje`ja. Nikada se niko nije obratio zvani~nim dopisom da se na mjestu ku}e u Pionirskoj `rtvama napravi spomen-obilje`je, obja{njava Koji}.
Prema njegovim tvrdnjama, u Vi{e gra du demokratija prosto cvjeta kada je rije~ o bo{nja~kim povratnicima i njihovim pravima, uz apsolutnu
TE[KE OPTU@BE NA RAÛN BAKIRE HASEÎ]
Bakira je lino maltretirala Srbe u ratu i treba da odgovara za zloine

Te{ke optu`be i uvrede na ra~un Bakire Hase~i} i Bilala Memi{evi}a iznijeli su i mladi aktivisti SDS-a, koji su na svojoj Facebook stranici nedavno objavili saop{tenje u kojem, izme|u ostalog, pi{u: Bakira Hase~i} je po svojoj staroj navici manifestacije sile i terora, koji je sve do danas neskriveno podràvan od strane Bilala Memi{evi}a, biv{eg predsjednika Skup{tine op{tine Vi{egrad i SNSD-a, na ~elu sa svojim predsjednikom Tomislavom Popovi}em i hvala dragom Bogu sada ve} biv{im na~elnikom Op{tine, radila po Vi{egradu {ta je htjela i cijeli Vi{egrad pretvorila u mjesto straha, krivice, mjesto u kome su ljudi kad god bi se pomenulo njeno ime saginjali glavu i pretvarali se u nesre}ne poslu{nike, koji od straha nisu smjeli ni da progovore. Neko ko bi se sa strane tu zatekao prosto nije mogao da vjeruje da jedna èna, lopov, kriminalac i optuìvana vi{e puta za ratne zlo~ine nad Srbima moè da nametne strah cijelom gradu. Miroslav Koji} tako|er tvrdi kako je Hase~i}ka, predsjednica Udruènja @ena `rtva rata, za vrijeme rata i sama maltretirala Srbe po Vi{egradu.
48
Bakira Hase~i} je ta koja manipuli{e `rtvama i treba da odgovara za ratni zlo~in, ona je li~no u~estvovala u maltretiranju Srba i ima nekoliko pokrenutih krivi~nih prijava protiv nje, tvrdi Koji}. Ne moè ona nikome prijetiti, ni ucjenjivati, a do}i }e vrijeme kada }e ta èna morati odgovarati za ono {to je u~inila.
potporu i saradnju aktuelnih vlasti. I dok se u Vi{egradu kroz razne institucionalne prepreke i politi~ka prepucavanja skrnavi sje}anje na `rtve, ni{ta bolji primjer ne pruà ni Sarajevo, gdje ni nakon tri godine nije realizirana inicijativa za podizanje spomenika na Kazanima, mjestu na kojem je zlo~inac Mu{an Topalovi} Caco sa pripadnicima njegove Desete brdske brigade u oktobru 1993. mu~ki ubio oko trideset sarajevskih civila samo zato {to su bili srpske nacionalnosti. I ove, kao i prethodnih godina, na mjestu zlo~ina na Kazanima `rtvama je po~ast odao jedino potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari}, koji je i pokreta~ inicijative za postavljanje spomen-obilje`ja. Drugih predstavnika politi~ke vlasti Sarajeva i Federacije nije bilo. Ve} tri godine ista scena: Pudari} polaè cvije}e na Kazanima, prati ga nekolicina novinara, a od spomenika jo{ nema naznake.
UZALUDNA INICIJATIVA
O ~emu uvijek ovdje razmi{ljam? Vidjeli ste kakvim stazama smo do{li i koliko je trebalo opreza. A kako je bilo tim ljudima koje su ovuda vodili u smrt, koja je u njima misao bila, pita se Pudari}, dok zajedno sa porodicama ubijenih sarajevskih civila ~eka da gradske vlasti kona~no krenu u realizaciju inicijative za postavljanjem spomen-plo~e. Tim vlastima, o~igledno, jednostavnije je da i danas, dvadeset godina kasnije, zatvaraju o~i pred zlo~inom koji je bacio sjenu na odbranu Sarajeva, jednako kao {to su }utali kada su posmrtni ostaci Mu{ana Topalovi}a Cace premje{teni na {ehidsko
Bakira Hase~i}
PRE]UTNO PRAVDANJE ZLOÎNA
SPOMENIK NA STRA@I[TU
Vi{egradske vlasti traè da se sa spomenika izbri{e rije~ genocid
SJE]ANJE NA UBIJENE SUGRA\ANE

Porodice `rtava iz Vi{egrada èle da obnove ku}u u Pionirskoj kao trajni podsjetnik na zlo~in
IZ KOALICIJE PRVI MART NAJAVLJUJU
Krivine prijave protiv SDS-a zbog jezika mrnje

Povodom posljednjih doga|aja u Vi{egradu, koalicija Prvi mart o{tro je osudila institucionalnu diskriminaciju koju, kako kaù, organi vlasti u Vi{egradu provode nad porodicama stradalih u ìvoj loma~i ku}e u Pionirskoj ulici. Odjeljenje za urbanisti~ko-gra|evinsku inspekciju Op{tine Vi{egrad uz prisustvo MUP-a Vi{egrada, nastoji sprije~iti porodice ubijenih u Pionirskoj ulici da obnove ku}u Adema Omeragi}a. Kao glavne odgovorne osobe za ovo zadiranje u privatnu imovinu nasljednika Adema Omeragi}a smatramo inspektoricu iz Odjeljenja za urbanisti~ko-gra|evinsku inspekciju Ljiljanu ]ikovi}, na~elnika op{tine Slavi{u Mi{kovi}a, te komandira policije u Vi{egradu Zorana U{}umli}a, navodi se u saop}enju koalicije Prvi mart. Vrhunac vulgarnosti SDS-a jeste instrumentalizacija omladinskog krila ove stranke koje je izdalo saop{tenje povodom zabrane obnove ku}e u Pionirskoj ulici. Pored li~nih uvreda na ra~un Bakire Hase~i} i Bilala Memi{evi}a te biv{eg SNSD-ovog na~elnika Tomislava Popovi}a, omladinci ove stranke navode: Vrlo brzo na red je do{ao i Glavi~ki potok i na ve} gotovo zavr{enu eksproprijaciju, radi pravljenja puta od op{teg interesa, na zahtjev Bilala i Bakire biv{i na~elnik Popovi} je naredio da se izuzme iz eksproprijacije ku}a Zebe Sumbule koja je tako|e bila u zakonskoj proceduri, a u kojoj su se po tvrdnjama Bakire desili ratni zlo~ini, a u kojoj su oni htjeli da naprave memorijalni centar i da insceniraju la`nu pri~u o genocidu kao {to je to ura|eno i u Srebrenici. Pored ~injenice da SDS-ovi omladinci negiraju sudski utvr|en zlo~in u ku}i Adema Omeragi}a u Pionirskoj ulici, oni tako|er dovode u pitanje i genocid u Srebrenici. Zbog jezika mr`nje, Prvi mart }e pokrenuti krivi~ne prijave protiv SDS-a te podnijeti prijavu i traìti njihovo sankcionisanje pred CIK-om, saop}ili su iz ove koalicije.
mezarje na Kova~ima, zajedno sa stotinama onih koji su ~asno branili grad. Gradsko vije}e i Gradska uprava u biv{em sazivu jednoglasno su prihvatili i podràli inicijativu da se na Kazanima podigne spomenik `rtvama i odlu~eno je da se pokrene konkursni postupak za idejno rje{enje. Nakon toga do{li su lokalni izbori, formirana je nova vlast i tada je sve stalo, kaè za SB Svetozar Pudari}. Do sada sam se nekoliko puta pismeno obra}ao gradskim vlastima i gradona~elniku Ivi Kom{i}u kako bih saznao {ta se de{ava, ali nikada nisam dobio odgovor. Nisu se odazvali ni na moj poziv da do|u na Kazane, jednostavno se pona{aju kao da ih se sve to ni najmanje ne ti~e, govori Pudari} i dodaje kako ne shva}a zbog ~ega se gradske vlasti odjednom ignorantski pona{aju prema ovoj inicijativi. Vo|eni poznatom izjavom prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovi}a da je Caco jedno vrijeme bio heroj, a kasnije je bio zlo~inac, mnogi predstavnici politi~ke vlasti na istoj toj matrici funkcioni{u i danas. Nepostoje}e spomen-obilje`je sarajevskim Srbima koji su ubijeni na Kova~ima predstavlja pre}utno negiranje zlo~ina i sramotu dana{njeg Sarajeva, koje se u tom smislu nimalo ne razlikuje od Vi{egrada, niti bilo kojeg drugog mjesta u Bosni i Hercegovini gdje spomenici postaju oru`je dnevne politike, a nevine `rtve ~ija bi imena na njima trebala biti uklesana samo su sredstvo njenog provo|enja.
49
REGIONALNA SILA
Fantastian koncert, to valjda bez izuzetka tvrde svi oni koji su mu prisustvovali, odsvirao je bosanskohercegovaki bend DUBIOZA KOLEKTIV, u zagrebakom Domu sportova 26. oktobra; dva sata spektakla koji su priredili BRANO, VEDRAN, ARMIN, MARIO, SENAD, ADIS i ALMIR, sa svojim gostima, Zagrepanima e jo dugo ostati u sjeanju
ZAGREBAKI DUBIOZA KOLEKTIVNI TRANS
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Zagreb) Foto: IRFAN RED@OVI]
K
50
ao da su organizatori najva`nije klupske fudbalske utakmice na svijetu, {to je derbi izme|u Barcelone i Reala svakako, vodili ra~una o koncertu Dubioze kolektiva u Zagrebu, 26. oktobra, pa su El Clsico tog dana zakazali za 18 sati. Pa da se komotno mogu uskladiti i tekma i svirka. Pogotovo kad ovo prvo gleda{ u Dubravi, a koncert je na Tre{njevci. No, uvijek ima humanog i mobilnog svijeta, koji }e ti iza}i u susret. Danke! Dodu{e, govorim o sebi samom i ahbabu svom, ali valjda je jo{ bila
koja stotina od onih 10.000 posjetilaca, koliko ih je u Domu sportova gledalo koncert Dubioze, a da su bili u sli~nim problemima. Te, stigosmo na vakat, i na nastup sarajevske grupe, u ovom slu~aju predgrupe, Billy Andol, koja odista kvalitetno pripremi publiku èljnu svirke sarajevsko-zeni~komostarsko-beogradskog benda, najve}e rock atrakcije u regionu posljednjih godina, {to zove se Dubioza kolektiv.
BOSANSKI CLASH
Njihov koncert u kultnoj zagreba~koj dvorani, gdje su, samo to da spomenemo, Rolling Stonesi svirali 1976. a Cibona desetak godina kasnije igrala najbolje utakmice od kad postoji pa sve do sad,
najavljen je jo{ 5. maja na portalu: muzika.hr. Tada je ulaznica ko{tala 55 kuna. Od 1. jula pa do 25. oktobra njena cijena je bila deset kuna ve}a, uz napomenu da ste na dan koncerta za taj tiket trebali izdvojiti 80 kuna. Ali, tu cifru ste u subotu komotno mogli ostaviti u dèpu, iz prostog razloga {to je koncert rasprodat heftu ranije. Nije ni ~udo, jer koncert Dubioze u jednoj od velikih zagreba~kih dvorana dugo je o~ekivan, prièljkivan, i{~ekivan. Tako da }emo dijagnozu uspostaviti ve} sada nakon subotnjeg, dvosatnog pregleda, zaklju~ak je da su ~lanovi na{eg benda u izvrsnoj kondiciji, zavidnog rada ruku i nogu, adrenalina na krajnjim granicama normale, pod velikim pritiskom ali ne i sa
KONCERT DUBIOZE KOLEKTIVA U ZAGREBU
POLITIKA JE KURVA...
Dubiozina publika sve pjesme zna napamet, bez obzira koliko ih bilo
IZ DOMA SPORTOVA
U Zagrebu }e se jo{ dugo prepri~avati fantasti~an koncert Dubioze kolektiva
pritiskom, ogromnog srca, i sve uz kristalno ~iste gla(a)sne i gitarske ìce, sa saksofonom, setom bubnjeva i semplovima kao supstancama koje krvnoj slici daju neophodnu svjeìnu. A sve spomenuto ugledni hrvatski glazbeni kriti~ar Aleksandar Draga{, kojeg na koncertu vidjesmo krajnje zami{ljenog, smjestio je u jednu re~enicu: Dubioza kolektiv je bosanski Clash koji }e osvojiti svijet. [ta drugo i da napi{e kada je prisustvovao, u najmanju
ruku, fantasti~nom koncertu i vidio svoje sugra|ane koji, kao da su se probudili iz nekog sna u kojem su gledali koncert nekog od svojih, pored Dubioze, omiljenih bendova, pa su na javi, to jeste u Domu sportova, samo nastavili uìvati. I ne samo da su svi sve tekstove napamet znali, da su skakali, vri{tali i padali u trans ~itava dva sata, nego {to i svako onaj koji tu no} na svakom od prisutnih u spomenutoj dvorani nije vidio osmijeh koji ne silazi s lica moè komotno otputovati u Beograd i prijaviti se na kliniku Sveti Vid, gdje }e ga do~ekati kao najro|enijeg. A sve je po~elo u 21.52 sati. Tridesetak skladbi bilo je na meniju, da sad ne nabrajamo, i... Vozdra |aci, dovi|enja i prijatno! A, u me|uvremenu? Kazali smo ve}... Odnosno, nismo kazali, ali iza svega do sada napisanog slijedi jo{ jedna rije~ - raspa{oj! Nakon {to su kao tre}u na set listi odsvirali pjesmu Volio bih, u kojoj je i stih: Volio bi da se Bosna plasira u Brazil..., pjeva~ Almir Hasanbegovi} je rekao: Volio bih i da Hrvatska ode u Brazil. [ta }e Island, ba, aludiraju}i na ~injenicu da Hrvatska u baraù za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil u novembru igra sa Islandom. Uvod u pjesmu Kaù bio je miks mu{kih i ènskih glasova u dvorani, od kojih su ovi prvi zagrmili kao Bad Blue Boysi. Kad je publika, pak, pjevala refren iz pjesme Vrati}e se Walter, umalo se nije sru{io krov Doma sportova! Novinarka HTV-a Ivana Dragi~evi}, koja je prilog o Dubiozi radila
kao uvod u emisiju Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovi}a, u kojoj su nedavno gostovali Vedran Mujagi} i Brano Jakubovi}, tada je glasno prokomentarisala: Jebote ìvot, {ta je ovo!? Sve je, dakle, u pet rije~i sadràno. Mo`da nije za HTV-a, ali jeste za nas. Dalje, kompozicija Sje}am se - KUD-a Idijoti, koju su ~lanovi Dubioze obradili u saradnji sa ~lanovima bendova Hladno pivo iz Zagreba i Atheist Rap iz Novog Sada, bila je posve}ena Tusti, koji ju je u originalu i otpjevao, u oktobru pro{le godine preminulom pjeva~u legendarnog pulskog benda. Delirijum! Ba{ tako... Gost Dubioze tada je bio Mile Kekin, frontmen Hladnog piva, zagreba~ki Walter, kako re~e Almir. Mile nam je, nakon {to je si{ao sa stejdà, izjavio: Meni je drago da su ljudi koje cijenimo i po{tujemo uspjeli ove Purgere malo di}i na noge. I da su uspjeli napuniti Dom sportova, {to ve} dugo niko nije uspio. Skidam kapu! Drago mi je da je Dubioza jedan od bendova koji je o~ito postao regionalna sila. Ko nije zapjevao refren iz pjesme Brijuni: Politika je kurva/Ubila je bomba/Dàba svi smo isti/Svi smo ista govna, realno, nije ni bio na koncertu Dubioze kolektiva u Zagrebu. Poslije te kompozicije, uslijedile su i Celebrate the Riot i Vidi, vidi, pa kratka pauza, pa bis sa Krivo je more, Blam, Kokuz, pa... Jedva ljudi si|o{e s bine! Sve sa svojim gostima, nekada{njim perkusionistom Dubioze Orhanom Maslom i njegovim
Vedran Mujagi}: Nemamo problem napraviti jo{ bolju stvar nego u Zagrebu, i to ve} u Sarajevu, 13. decembra
51
REGIONALNA SILA
briljantnim performansom: Check It Out Now/The Funk Soul Brother/Right About Now/The Funk Soul Brother, i harmonika{em Fadilom Buturovi}em, krivcem za izvrsne sevdah minijature koje smo ~uli te oktobarske ve~eri. Atoma snage vi{e u njima nije bilo. Ni u njima, ni u kom. Po{teno da po{tenije ne moè biti! A u svla~ionici je koncert za Slobodnu Bosnu prvi prokomentarisao gitarista Dubioze Armin Bu{atli}: Ovo nam je sigurno jedan od zna~ajnijih koncerata u karijeri. Zato {to je to na{ zaista prvi veliki solisti~ki koncert u Zagrebu, koji je rasprodat sedam dana ranije. Svi bitni ljudi u Zagrebu bili su s nama ovu no}. Imali smo sjajnu sezonu. Objavili smo novi album, svirali smo na najve}im evropskim muzi~kim festivalima, kao {to su Exit, Roskilde i Sziget, svirali smo u Zagrebu, i ostavili smo Sarajevo kao krunu godine. I to nam je stvarno ne{to najzna~ajnije, pogotovo zato {to smo ove i pro{le godine samo dva puta svirali u Bosni i Hercegovini, u Travniku i u Banjoj Luci.
NA TRONU
^lanovi Dubioze u furioznom fini{u zagreba~kog koncerta
NAJAVA ZA SARAJEVO
A onda je oti{ao u svla~ionicu po bas gitaristu Vedrana Mujagi}a, koji je tako|e dao izjavu za na{ magazin: Pa, bilo je vru}e, i vru}e... Ne volimo superlative. Nikada ne moè{ re}i da je bilo najbolje, jer onda sam sebi postavi{ neki standard, pa se ni ne trudi{ da to prevazi|e{. Bolje je re}i da smo uradili najbolje {to smo mogli u ovom momentu, i to je to. Na kraju krajeva, nemamo problem napraviti jo{ bolju stvar, i to ve} u Sarajevu. Taj koncert u Skenderiji u decembru bi}e nam osamdeseti ove godine, ili tako ne{to, nismo ta~no brojali, ali je neko pedantno izbrojao da smo bili u dvadeset i ~etiri zemlje tokom 2013. godine. A u Zagrebu smo do FOTKA ZA KRAJ
Zagreba~ka publika imala je snage za jo{ koji sat svirke svog omiljenog banda
ARMIN BUATLI: Ovo nam je sigurno jedan od znaajnijih koncerata u karijeri. Zato to je to na zaista prvi veliki solistiki koncert u Zagrebu, koji je rasprodat sedam dana ranije. Svi bitni ljudi u Zagrebu bili su s nama ovu no
sada sva{ta odsvirali. Od onog najmanjeg klupskog prostora, preko festivala, do Doma sportova. Svirali smo u Domu sportova prije dvije godine, na Pozitivnom koncertu, ali to nije bio na{ solisti~ki koncert. Me|utim, prije ovog koncerta poznavali smo i ovaj prostor i ovu publiku, tako da smo se sada osje}ali kao na doma}em terenu. Po izjavu Brane Jakubovi}a, godinama najeksponiranijeg ~lana Dubioze, trebali smo oti}i u svla~ionicu, ne u njihovu ve} u onu koja je bila rezervisana za press aktiviste, gdje se on upravo u tom trenutku jednoj djevoj~ici koja je bila u dru{tvu svog tate potpisao na dres Fenerbah~ea. Vjerovatno bih ne{to bolje rekao sutra, jer adrenalin jo{ uvijek {iklja, tako da }u biti neobjektivan. Mislim, ljudi su bili nevjerovatni i taj ping-pong koji je i{ao izme|u nas je, ustvari, i smisao sviranja koncerata. Svjesno smo i{li u sve to, bez svih onih specijalnih efekata koji se danas koriste. Htjeli smo da ogolimo koncert do kraja i da sviramo pjesmu za pjesmom bez prekida. Htjeli smo se ping-pongati s rajom. Mislim da smo u tome uspjeli, isti~e Brano Jakubovi}. Valjda zbog svega onoga {to nam je rekao Jakubovi} tribine u Domu sportova 26. oktobra nisu ni bile rezervisane spram doga|aja, kako to obi~no biva na koncertima u velikim dvoranama. Znate ono, tribine se probude tek negdje na sredini koncerta, kad se malo (vi{e) popije, ili kad uslijede hit do hita, ili kad se, jednostavno, publika umori od silnog sjedenja. Jok! Ovdje su se tribine raspale ve} na intru Zorana ]ati}a. Tako }e sigurno biti i na koncertu Dubioze kolektiva u Skenderiji, 13. decembra ove godine. Jer, sarajevska raja je Dubiozu, naprosto, poèljela. Ne ko Bajro, nego ko Bajramovi} mater. A, nije da nisam...
52
MUZIKA JE PUT DO SRE]E
Gost prvog Sarajevo Sonic Studija, novog projekta sarajevske Muzike akademije, bio je HEINER GOEBBELS; ovog njemakog umjetnika evropska kritika i kulturna javnost smatraju autorom koji pomjera granice savremene umjetnosti
HEIL GOEBBELS!
V I D J E T I
M U Z I K U
53
NOVI ZVUK ZA NA[E U[I

Pi{e: AHMED BURI] Foto: MARIO ILIÎ]
protekla tri dana odràn je prvi Sarajevo Sonic Studio, novi projekt Muzi~ke akademije u saradnji sa Francusko - njema~kim kulturnim Fondom Elysees. Prvi gost ovog inovativnog i za razumijevanje suvremene muzike revolucionarnog programa bio je Heiner Goebbels, kompozitor i reditelj, jedna od najva`nijih suvremenih teatarskih pojava uop}e.
SVETO PODSVJESNO
Heinera Goebbelsa evropska kritika i kulturna javnost smatraju autorom koji pomjera granice savremene umjetnosti. Pored predavanja na Akademiji odrào je masterclass studentima kompozicije iz regiona, dok je u ~ast njegovog dolaska u Sarajevo i po~etka ovog zna~ajnog projekta odràn i koncert na kojem su pored njegovih, izvedena i djela bosanskohercegova~kih kompozitiora suvremene muzike - Kara~e, Magdi}a, Re{idbegovi}a i Sijari}a. Ako je muzika put do sre}e, kako kaè legendarna poslanica iz djetinjstva, onda je put do umjetnosti stalno promi{ljanje: unutra{nja borba koja ìvim, estetski utemeljenim i formom i sadràjem vibriraju}im sadràjem pred publiku donosi novo iskustvo. Time umjetnost ispituje kako granice same sebe, tako i ma{tu onih kojima je namijenjena. Ba{ tako i upravo to radi Heiner Goebbels (1952.), koji je svoje predavanje na Muzi~koj akademiji zapo~eo citatom Arnolda Schonberga, mo`da i najva`nijeg suvremenog kompozitora u zadnjih 100 godina: Komponiranje elementima bine. U svojim djelima Goebbels koristi najrazli~itije elemente, koji su dosada{njim umjetni~kim praksama izgledali nespojivo. Krajem sedamdesetih godina pro{log stolje}a svirao je u bendovima, uglavnom art - rock i jazz, i istovremeno radio muziku za poznate njema~ke teatarske reditelje. U osamdesetim radi zvu~ne drame, uglavnom prema tekstovima velikog (isto~no)njema~kog dramati~ara Heinera Muellera. Ti po~eci odvest }e ga u pravcu sasvim druga~ijeg promi{ljanja muzike. Zanimalo me je kako muzika moè biti vidljiva, zapo~eo je Goebbels svoj susret na sarajevskoj Muzi~koj akademiji sa
VELIKO INTERESOVANJE
Dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu Ivan âvlovi} i gost Heiner Goebbels
studentima, profesorima i umjetnicima iz regije koji su pokazali izniman interes za njegovo gostovanje: Mo`da je zbog tog istraìvanja metoda stvar sa mnom krenula prili~no sporo, kompozitor sam postao sa 35, a teatarski reditelj sa ve} 40 godina ìvota. Moji su korijeni duboko srednjoevropki, svakako da sam odrastao uz klasi~nu muziku, ali mene vi{e zanima ono nesvjesno, ono {to ne razumijem. Sveto podsvjesno. Kad sam u devedesetim krenuo s istraìvanjem muzike Hansa Eislera, koji je bio Brechtov saradnik (kompozitor koji je zabranjen u nacisti~koj Njema~koj, da bi poslije u Sjedinjenim Dràvama bio optuèn za to da je Karl Marx muzike i deportovan iza gvozdene zavjese, op.a.), bilo je jasno da je ta muzika bila politi~ki stav, ~ak i ako ni{ta niste znali o njoj. To sam nazvao Eislermaterial, a bilo mi je stalo da instrumenti ostvaruju me|usobnu komunikaciju tako da ne dobijaju znak od dirigenta, nego da sami osjete interakciju, da se ostvari puna komunikacija me|u njima. Volim re}i da je to bila na{a Heidi, jer to je komad koji izgleda lako, i svi misle da ga mogu uraditi, a zahtijeva uàsno puno rada i promi{ljanja. Unutar toga smo uvijek borbu izme|u pojedinih muzi~ara, jer recimo muzi~ar [vicarac i muzi~ar Australac imaju razli~ite osje}aje tempa. Kad su me pitali za snimanje CD-a ovog
projekta, nisam to dozvolio, jer sam im objasnio da je lomljivost toga projekta, njegova zra~nost dio njegove cjelokupne konstrukcije bazirane na atmosferi, i da se to u zgusnutosti cd-tehnologije moè raspasti. Heiner Goebbels bi u suvremenoj muzici mogao biti neka vrsta onoga {to u literaturi nazivamo nepouzdanim pripovjeda~em. Eislermaterial je, na taj na~in, otvorio vrata novim projektima u kojima je Goebbels radio na demokratizaciji muzike i sklapanju elemenata iz raznih umjetni~kih sfera jer sam tvrdi kako ga vi{e zanimaju stvari kojih nije svjestan, koje dolaze iz onoga {to nam nije dato prvim slu{anjem, nego onoga {to iritira na{u percepciju muzike, onoga {to je iza, to su za mene izazovi.
ZVU^NE SLIKE
U muzi~ko-scenskom komadu Black on White (1996.), Goebbels je jo{ vi{e zao{trio promi{ljanje uloge dirigenta: Oni preuzimaju veliki dio pa`nje publike, a u toj kompoziciji, dirigent se pojavi samo na po~etku, u prvih nekoliko minuta, da bi nestao i do kraja ga vi{e nema. Moj stav je bio da svaki muzi~ar treba biti protagonist. Nakon nekoliko minuta normalan koncert se pretvori u igru, sa kockama, ètonima, reketima za stoni tenis, lopticama koje muzi~ari bacaju u membranu bubnja i onda
Heiner Goebbels bi u suvremenoj muzici mogao biti neka vrsta onoga {to u literaturi nazivamo nepouzdanim pripovjeda~em
54
MUZIKA JE PUT DO SRE]E

PARADOKSALIZAM I KAKOFONIJA jer sam vidio koliko je vas ovdje koji se interesiraju za moj rad. Ali, sada sam tu. Njegova, pak, predstava Stifters Dinge (2007.) bez prisustva ijedne ìve osobe na bini - glumaca ili muzi~ara - danas je apsolutni hit evropskih pozori{ta. Goebbels kaè: Prisutnost i odsutnost me je nastavila zanimati: dakle, niko na bini, samo stvari, zavjese, stolice, muzika postale su nosioci predstave, jer sam sebi odavno postavljao to pitanje - je li mogu}e napraviti predstavu bez ikoga na bini? Imao sam male bazene, glasove, semplove, klavire, elektri~ne silnice. Za tu priliku je moj prijatelj konstruirao klavijaturu kojom sam mogao kontrolirati sve na bini, i tako se su{tinski ostvario onaj Schoenbergov citat komponiranje svim elemntima na bini. Dok se mehanizmi klavira pokre}u, a voda i svjetlo prelamaju unutar slika, kad se postigne ta atmosfera, uz glas, sve tvori sliku koja osim {to ima svoju muzi~ku, ima i vizualnu podobu istraìvanja nekih razli~itih svjetova. Glas senegalske pjeva~ice èli dobrodo{licu, a sve ba{ svi detalji, dobijaju drugi smisao. Najve}i zadatak ovakve predstave jeste da pokrene ma{tu publike, a ne da se s bine po{alje poruka. Veli~anstvenost scena u kojima, recimo,
elim biti inspiriran a inspiraciju mogu nai svugdje

Nemam svoj stil, niti ga èlim imati. Moè se re}i da imam metod rada u kojem na po~etku stoji pitanje. Nemam ~istu ideju oko toga {ta èlim od nekog projekta, postoje umjetnici koji znaju {ta èle od ne~ega i u tome uspiju oko 80%. I budu zadovoljni. Ja ne, èlim biti inspiriran a inspiraciju mogu na}i svugdje, u Berlinskoj filharmoniji, heavy metal bendu, narodnim pjeva~ima, dramskim tekstovima. I na taj na~in je u Sarajevu govorio Heiner Goebbels, jedan od ljudi koji paradoksalizam i kakofoniju dana{njeg svijeta vjerovatno najvjerodostojnije prenosi u teatarski medij. Kao da ima zakonitosti u tome da je jedan njegov prezimenjak htio zaklju~ati umjetnost i potpuno je pot~initi propagandi. Ovaj drugi, zajedno za Sonic Studijom, koji vodi Amila Ramovi}, trenutno mo`da ~ini najvi{e za njenu demokratizaciju, za otvaranje i pomjeranje granica u umjetnosti. Na radost nas kojima je diktatorska muzika ve} odavno o{tetila u{i. I du{e.
odsviraju svoj pasa`. Tako muzi~ari vi{e nisu samo muzi~ari, nego svaki od njih, zapravo, pravi soundtrack svog cjelokupnog izvo|enja. To mijenja perspektivu publike: to je vrlo va`no za obja{njavanje umjetni~kog procesa uop}e, jer smatram dirljivim kad se dotakne ono {to se ne moè definirati do kraja, ono {to izmi~e percepciji, i uop}e definiciji muzike. I uspijeva u tome: njegov proizvod su zapravo zvu~ne slike, koje nastaju u dijalogu razli~itih elemenata: govora glumca, scenografije, zvukova afri~kih instrumenata, glasova senegalskih ili japanskih pjeva~a, semplova koji su ra|eni na jezicima koje ne razumijemo. Kad se prisutnost svih tih elemenata razi|e na bini na sve te elemente - dobijate polifoniju, ali ne isklju~ivo u muzi~kom smislu, nego u nekom vi{em, moè se re}i su{tinskom. Najva`nija stvar je da muzika nije
najva`nija stvar. Pro{le godine njegova predstava Max Black osvojila je Grand Prix na Festivalu MESS u Sarajevu, a Goebbels koji èli prisustvovati izvedbi ve}ine svojih djela, nije do{ao: Sarajevo je bilo jedan od dva ili tri grada na svijetu u koje nisam uspio sti}i na predstavu. Sada mi je ào zbog toga
LINI STAV: Moj stav je bio da da svaki muziar treba biti protagonist. Nakon nekoliko minuta normalan koncert se pretvori u igru, sa kockama, etonima, reketima za stoni tenis, lopticama koje muziari bacaju u membranu bubnja i onda odsviraju svoj pasa. Tako muziari vie nisu samo muziari, nego svaki od njih, zapravo, pravi soundtrack svog cjelokupnog izvoenja
tri razli~ita ma{ine poredane jedna ispod druge na razli~itim frekvencijama tvore akord zaista je te{ko do~arati, ali se odista radi o prvorazrednom umjetni~kom iskustvu. Opet Goebbels: Nije va`no {ta radimo na bini, nego ono {to pokre}emo u publici. Nije va`no da mi koji pravimo predstavu, nego sposobnost da pokrenemo fantaziju u publici, u drugome. Ne èlim kontrolisati ono {to ljudi vide u predstavama: èna mi je u Beogradu rekla da je u tom prelamanju svjetla vode i zvukovlja vidjela lice boga, neko drugi mi je jednom rekao da je to {to vidi zapravo bitch. Svoju muziku i ne smatram svojom do kraja, to je ne{to s ~ime radim, svi moji suradnici su bitan dio procesa, u tom smislu sebe ne vidim kao nekoga ko na bini treba predstaviti svoj ego, nego eventualno komponirati ne{to {to }e u nekom smislu ra{iriti elemente umjetnosti i staviti ih korelaciju.
55
BITAN DIO PROCESA

Heiner Goebbels u dru{tvu prijatelja i organizatora
ODLAZAK MAJSTORA
TRANSFORMER ZLATNOGA SRCA
Davno je izjavio ON: Moj Bog je rock and roll, to je skrivena snaga koja ti moe promijeniti ivot. A najvaniji dio moje religije je sviranje gitare; otiao je LOU REED, jedan, jedini!
Pi{e: AHMED BURI]
a svijetu je hiljade umjetnika, ali njih samo nekoliko ~ovjek osje}a duboko svojima, svoj rad veè za njihov, kao mlad èli razmi{ljati kao oni i u najdubljim dilemama pita samog sebe {ta bi sad on ovdje u~inio? I negdje si duboko utvara, i nada se da je i na njega palo ono zrnce genijalne pra{ine koje odvaja obi~nog smrtnika od ~lana stalne rajske postave: ako, dakle, ima dènneta, mislim da bi najve}a pravda bila da na stageu za ritam gitarom i mikrofonom stoji on, Lewis Allen Reed, sin gospo|e Toby, nekada Futterman, i Sidneyja Josepha Reeda, ra~unovo|e iz Brooklyna.
SKRIVENA SNAGA
Lou je bio gra|anskog i jevrejskog porijekla, a jednom je govore}i o svom (religijskom) identitetu rekao: Moj Bog je rock and roll, to je skrivena snaga koja ti moè promijeniti ìvot. A najva`niji dio moje religije je sviranje gitare. I tako je uz radio nau~io svirati, inspiriran, a ~ime bi drugo, nego rhytam & bluesom ~iji su prvi saff tada ~inili James Brown, Ray Charles, Sam Cooke i mo`da najdarovitiji od svih Otis Redding. Prvi snimak napravit }e ve} 1956. s doo wop bandom The Jades, nakon {to }e pro}i torturu kao tinejdèr. Roditelji su, primijetiv{i njegovu biseksualnost, poslali dijete na terapiju elektro{okovima: Uvale ti onu stvar u usta tako da ne moè{ progutati jezik i na glavu ti stave elektrode. To su preporu~ivali u Dràvnoj bolnici Rockland da suzbiju biseksualnost. Efekat je da izgubi{ pam}enje i postane{ biljka. Do|e{ do sedamnaeste strane, i onda se vrati{ nazad na prvu, tako je opisao svoju tinejdèrsku traumu. Godine 1960. do{lo je vrijeme studiranja i Lou je oti{ao u kom{iluk, na Syracuse i upisao novinarstvo, filmsku reìju i kreativno pisanje. Za ~etiri godine zavr{ava studij. O tim godinama je znao govoriti: Vidio sam se u albumu u sve~anoj diplomskoj odori i s onom smije{nom kapom na glavi i shvatio da je jedino {to u ìvotu èlim - biti ritam gitarista. Po~inje raditi kao autor u Pickwick Recordsu, kod kojeg }e sresti jednog od najva`nijih umjetni~kih saputnika u ìvotu - Vel{anina Johna Calea, s kojim }e napraviti The Velvet Underground, oko kojeg danas postoji konsenzus da je, uz Doorse, skoro najva`niji ameri~ki bend. Uz samo 30.000
Svijet ostaje bez jednog od najve}ih majstora zanata kojim se bave milioni ljudi
56
LOU REED (1942. - 2013.)

KULT, KULT I SAMO KULT
Lou Reed (lijevo) i ~lanovi grupe The Velvet Underground (desno)
prodatih plo~a prvog tiraà. Ali, kako je jednom primijetio Brian Eno: Svih tih 30.000 koji su kupili taj album osnovali su bend. Osim, valjda, pisca Vaclava Havela, koji je taj album donio iz Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i rekao da ga je inspirirao da postane predsjednik. Grupu je zapazio tada (kao i danas) pompezno slavni likovni umjetnik Andy Warhol, koji je sve {to bi dotakao pretvorio u zlato. Ali, ne i Velvete. Te{ke godine, sva|e i rastanci pratili su taj bend, dok se kona~no 1970. raspao. Lou }e se nakratko vratiti u firmu svog oca, gdje je kao ra~unovo|a zara|ivao 40 dolara, ali nastaviti kopati rukama i nogama da se vrati u muzi~ki posao. I onda 1971., vjerovatno, pravi potez karijere: odlazi u London gdje za dva mjeseca, zajedno s ~lanovima grupe Yes, Steviejem Howom i klavijaturistom Rickom Wakemanom snima solo album nazvan, jednostavno, Lou Reed. Bile su to, uglavnom, revidirane, malo druk~ije odsvirane i dotjerane pjesme Velveta i stvar je grunula tako da je kritika zapisala skoro savr{en album, poetska kombinacija Jaggera i Dylana, pravi dar.
njegovog odlaska Lou Reed }e biti i ostati omiljeni Bowiejev muzi~ar, prijatelj i poetski saputnik, a to vrijeme }e ostati zapam}eno kao jedan od najplodotvornijih perioda u povijesti umjetnosti: kakvih je sve tu likova prodefiliralo i {ta su sve stvorili!? ûpavi, divlji i dragi Marc Bolan i njegovi T Rex, pa genijalni kompozitor Philip Glass, teatarski reditelj Robert Wilson, pomenuti Warhol, Bowie i Ronson, ludi an|eo - iguana Iggy Pop, Patti Smith, David Byrne, svi oni su na neki na~in dotakli Reeda ~ija je karijera sve do odlaska i{la uzlaznom putanjom. Postao je pjesnik moderne pusto{i, ~ovjek koji s gitarom pri~a pri~e o odgurnutim ljudima, narkomanima, prostitutkama, travestitima, sadizmu i mazohizmu, ali na jedan blag na~in. Bio je to rukopis nekoga ko je osjetio patnju ali od toga nije postao gori, nego je izvla~io ono najplemenitije iz sebe i donosio sve to pred milione ljudi: zavr{ilo je
PJESNIK MODERNE PUSTO[I

I onda je stigao Transformer. U decembru 1972. iza{ao je album koji je producirao fatalni duo s Marsa - David Bowie i Mick Ronson. Od tada pa sve do
na 37 albuma, ko zna koliko pjesama otpjevanih glasom koji bi producenti kvalitetne muzike i oni koji sebe smatraju muzi~arima proglasili - recitatorskim. Za one kojima je to te{ko prepoznati, valja re}i da je jedan od sigurnijih znakova genijalnosti dijeljenje. I za opro{taj od Lou Reeda treba ispri~ati dvije anegdote. Prvu je kazao Leonard Cohen: Bilo je to u New Yorku, negdje 1967., kad sam do{ao da postanem folk-pjeva~. Imao sam samo jednu pjesmu Suzanne koju je snimila Judy Collins. I dvije knjige, za koje sam mislio da ih niko ne zna. Lutao sam i traìo famozne tipove sa scene, dok u jednom klubu nisam ugledao kremu: za stolom su sjedjeli Nico, Andy Warhol, Jackson Browne, jo{ nekoliko poznatih umjetnika je bilo okolo. Onda je ustao jedan tip, pri{ao mi stisnuo mi ruku, doveo me do stola i rekao: Ovo je jedan od najtalentiranijih ljudi koje imamo, pisac Divnih gubitnika. Osje}ao sam se kao da sam na krovu svijeta, a taj ~ovjek koji me je upoznao, bio je Lou Reed. I jo{ jedna, za kraj. Prije petnaestak godina u jednom pari{kom pozori{tu igrala je predstava Boba Wilsona Time Rocker, inspirisana muzikom Lou Reeda. Glumac koji je igrao cijelu se predstavu patio i mu~io da pjeva kao Lou. Nakon aplauza, ~ovjek iz publike u crnom mantilu je si{ao niz stepenice, i na bis otpjevao jednu pjesmu. Publika je gledala razroga~enih o~iju Reeda koji se na{ao u Parizu, a na kraju pjesme rekao: Mislim da se ovako pjeva Lou Reed. Svijet ostaje bez jednog od najve}ih majstora zanata kojim se bave milioni ljudi. Goodbye Transformer, take a walk on the wild side.
57
KULT MARKET
PAUL McCARTNEY
MUZIKA Album The Dream Calls for Blood grupe Death Angel
New
Legendarni basist The Beatlesa sir Paul McCartney snimio je ne{to novo. Album pod nazivom New sadrì trinaest kompozicija, a sa~injen je od neobjavljenih singlova i nekih novih pop pjesama tog vrsnog glazbenika. Paul je za potrebe albuma angaìrao producente Paula Epwortha, Gilesa Martina, Marka Ronsona i Eathana Jonesa.
Energija, snaga, brzina...
NIKOLA SARCEVIC
Freedom To Roam
Za sve poklonike kvalitetnog jazza, countryja i rocka dobre vijesti. U prodaji je album pod nazivom Freedom To Roam {vedskog glazbenika srbijanskih korijena Nikole [ar~evi}a. Nikola je basist, pjeva~, kompozitor, koji je svoju karijeru zapo~eo u punk rock bandu Millencolin. [ar~evi} je objavio ~etvrti samostalni album Freedom To Roam.
SAN FRANCISCO PRA[I

Band Death Angel i dalje je u sjajnoj formi
STEREOPHONIC
Graffiti on the Train

Dobre vijesti i za sve poklonike brit pop zvuka. Vel{ki glazbenici Stereophonic objavili su album pod nazivom Graffiti On The Train. Album sadrì deset pjesama, a od objavljivanja do danas biljeì iznimno pozitivne kritike. Od albuma Word Get Arround iz 1997. do danas objavili su osam studijskih albuma.
Prije trideset i jednu godinu, sa podru~ja oko San Francisca, na glazbenu scenu iskora~ili su ~lanovi banda Death Angel. Prvu postavu toga thrash metal banda ~inili su solo gitarist Rob Cavestany, basist i pjeva~ Dennis Pepa, ritam gitarist Gus Pepa i bubnjar Andy Galeon, svi od reda ro|aci i djeca filipinskih useljenika. Bay Area thrash pokret rastao je iz godine u godinu, a njegovi predvodnici Death Angel redali su uspjehe. Band je do raspada 1991. objavio tri studijska, jedan koncertni album i dvije kompilacije, a najve}i uspjeh zabiljeìli su prvijencem The Ultra Violence iz 1987. godine. Nakon albuma Act III i raspada banda, svako je oti{ao na svoju stranu, da bi 2001. do{lo do ponovnog okupljanja, istina u okrnjenom sastavu. Iako od starih ~lanova u bandu sviraju samo Rob Cavestany i Mark Osegueda, Death Angel nije izgubio publiku, dapa~e, od reuniona do danas objavili su ~etiri studijska albuma. Posljednji u nizu pod nazivom The Dream Calls for Blood odnedavno je dostupan i na europskom trì{tu, te stoga zasluùje i kratku recenziju. Novi album Death Angela sadrì deset pjesama, a otvara ga kompozicija Left For Death. Recept je jednostavan: èstoki riffovi, obojeni znatnim koli~inama distorzije, sve skupa podebljano zvukom duple bass pedale i brzim gitarskim solaàma. Nastavak pri~e je i u pjesmi Son of the Morning. Pjesma po~inje nebeskim krikom pjeva~a Marka Oseguede a nastavlja brzo i èstoko sve do solo dionice koja je dovoljno spora da bude melodi~na. Stara fora razbacivanja zvuka gitarskih riffova po mono i stereo kanalima miksete upalila je u pjesmi Fallen. Jedna od najboljih pjesama na novom albumu Death
Angela upravo je naslovna The Dream Calls for Blood. Energija, snaga, brzina, kratki je opis novog albuma Death Angela. Vrijedi izdvojiti i pjesme Succubus i Detonate, ali i pjesmu s akusti~nim uvodom ExecutionDont Save Me. Izvrsna energija kruì i pjesmom Caster of Shame, koja pomalo zvu~i anthraxovski. Najmra~nija pjesma na albumu je definitivno Detonate, a najnabrijanija Empty. Album The Dream Calls for Blood zatvara ponajbolja pjesma na novom studijskom uratku Death Angela, Territorial Instinct-Bloodlust. Rije~ je o pjesmi s najbolje posloènim gitarskim dionicama, najpjevljivijim refrenom koji pomalo baca na zvuke Black Sabbatha. Kona~no, Death Angel na zadovoljstvo svih fanova, snimio je jo{ jedan kvalitetan album. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. Mayer Hawthorne: The stars are ours 2. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK 3. Disclosure: F for you 4. Placebo: Too many friends 5. Sting: Practical Arrangement 6. Kanye West: Black Skinhead 7. Tame Impala: Elephant 8. Morcheeba: Gimme your love 9. Franz Ferdinand: Right Action 10. Drums of Death ft. Jasmine: True
58
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Pogrena dostava (Indija, Njemaka, Francuska, SAD, 2013.); scenario i reija: Ritesh Batra
SNAGA VODE
Felice Farina
Snaga vode je jedan od filmova iz sektora noviji talijanski film. Radi se o ostvarenju iz 2009., ~iju reìju potpisuje Felice Farina. Scenario za film napisao je Mauro Casiraghi. Glavni lik ove pri~e jeste dje~ak Alesandro. Giulia je njegova majka s kojom ìvi na rubu grada. Ona je u~itelj plivanja. Jednog dana stvari }e se promijeniti. Nakon {to je ~uo buku, te vidio majku kako odlazi sa stricem, po~inje vri{tati i tr~ati za njima... Ocjena: 4
Lijepo, emotivno, komorno
TISU]U PUTA JAÂ
Peter Schildt
JEDNOSTAVNO, INDIJSKI
Pogre{na dostava pobjednik je ovogodi{njeg ZFF-a
Pogre{na dostava, veoma lijepi, jednostavni indijski film je pri~a o odnosu jedne mlade, od supruga zapostavljene ène, te jednog od nje starijeg gospodina, samca, udovca, ra~unovo|u koji uskoro odlazi u mirovinu. Ona spravlja hranu koju specijalizirana slu`ba za dostavu odnosi njenom suprugu da bi mogao jesti za vrijeme pauze za ru~ak. No, kako to ve} biva u filmu, igrom slu~aja okolnosti se mijenjaju i pri~a kre}e u drugom smjeru. Dostavlja~i zabunom zapo~inju njen ru~ak umjesto njenom suprugu nositi ra~unovo|i. Dolazi do toga da se po~inju dopisivati kroz pisma skrivena u hrani. Usput, magija filma ~ini ~udo te iako filmsko 2d platno ne emitira miris mi osjetimo svu magi~nost indijske kuhinje i jela koje mu ona spravlja. Pogre{na dostava je do sada dobila niz priznanja te je prikazana na nizu festivala: World Cinema Amsterdam Film Festival 2013 - nagrada gledatelja programa Critics Week, nagrada publike, Cannes Film Festival 2013, BFI London Film Festival 2013. Francuski koproducent ovog filma je izvrsni producent êdomir Kolar. Autor filma, scenarist i reìser Ritesh Batra ro|en je u Mumbaiju, gdje je i odrastao. Danas ìvi na relaciji izme|u Mumbaija i New Yorka. Batrini kratki filmovi prikazani su na mnogim me|unarodnim filmskim festivalima i u umjetni~kim institucijama. Njegov scenarij za igrani film The Story Of Ram sudjelovao je na scenaristi~koj i
reìserskoj radionici festivala Sundance. Pogre{na dostava, pak, njegov je debitantski dugometra`ni film, a premijerno je prikazan na Tjednu kritike u Cannesu 2013. godine. êstitke za jako lijep, emotivan, komorni film. Pogre{na dostava progla{ena je najboljim igranim filmom na odli~nom ovogodi{njem Zagreb Film Festivalu i iskreno se nadam da }e se film uskoro na}i u kino distribuciji. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. Captain Phillips (Paul Greengrass) Gravitacija (Alfonso Cuaron) Machete Kills (Robert Rodriguez) Cloudy with a Chance of Meatballs 2 (Cody Cameron i Kris Pearn) 5. Runner, Runner (Brad Furman)
Tisu}u puta ja~a je film iz 2010., za koji je scenario napisala Christina Herrstorm, baziraju}i pri~u na vlastitom romanu. Film je reìrao Peter Schildt. U fokusu ove pri~e jeste svijet srednjo{kolaca u kojem postoje skupine i podskupine, te pravila pona{anja. To sve }e poremetiti pojava jedne u~enice. Saga dolazi iz inozemstva i ne priznaje nepisana pravila. Ocjena: 4
BEZ MENE
Bahram Tavakkoli
Bez mene je iranski film iz 2011. godine. Reìrao ga je Bahram Tavakkoli, koji je napisao adaptirani scenario prema drami Tennesseja Williamsa. Radi se o jednoj slobodnoj adaptaciji njegove drame Staklena menaèrija, ~ija je radnja smje{tena u Iran. Interesantna postavka stvari vodi nas u veoma zanimljiv niz doga|anja. Ocjena: 4
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, Focus Features, Blitz film i video) 2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens, Lionsgate, Blitz film i video) 3. Divna stvorenja (Richard LaGravenese, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 4. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures, Continental film) 5. Veliki Gatzby (Baz Luhrmann, Warner Bros. Pictures, Continental film)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
U sarajevskoj knjiàri V.B.Z. 29. oktobra promovisana je monografija Bilo jednom u Sarajevu. To su biografski zapisi o sarajevskoj porodici Muhi} autora Nedima Muhi}a. Svjetski univerzitetski servis BiH je izdava~, a V.B.Z. Sarajevo suizdava~. U âpljini je 29. oktobra po~elo snimanje TV serije u osam epizoda Turski tranzit, ruske produkcije Studio 2V, dok izvr{nu produkciju potpisuje sarajevski Scout Film na ~elu sa Edom [arki}em. êtrdeseto~lana ruska ekipa kriminalisti~ke serije, koju reìra Murad Alijev, boravit }e u BiH mjesec i snimati u Neumu, Po~itelju, Stocu, Mostaru i Sarajevu, dobili smo saop{tenje iz sarajevske Agencije Zona. Istu no} je u BKC-u u Sarajevu premijerno prikazan film Samo jedan let Ibrahima Jaki}a. Na press konferenciji uprili~enoj povodom ove premijere, autor je predstavio pri~u o zlatnom leptiru. S Vama, zlatni leptir bi}e puno sna`niji, a ovaj svijet, malo zdraviji i bolji! Darujmo zajedno osmijeh djetetu kroz prvu pri~u [ejlinog fonda za film, umjetnost i humanizam! U Stocu je, pak, 30. oktobra uprili~ena sve~anost povodom zavr{etka projekta ARCH - Stolac: Naslije|e kao most izme|u zajednica - Rekonstrukcija arhitektonskog naslije|a u Stocu - Obnova i razvoj ratom razru{ene zajednice. Aferim! Dokumentarni film Bore Konti}a Posljednji svjedoci premijerno }e biti prikazan u programu kulturne manifestacije Andri}evi dani, u Barutani tvr|ave Stari grad u Travniku, 4. novembra u 19 sati. U filmu sudjeluje êdo Kisi}, kulturni radnik koji je bio u pratnji Ive Andri}a tokom ceremonijala dodjele Nobelove nagrade za knjièvnost u Stockholmu 1961. godine. Na jubilarnom, tridesetom Me|unarodnom festivalu Sarajevo - Sarajevska zima 2014. po~asni gost je Gr~ka. Gr~ko ministarstvo kulture, u saradnji s institucijama kulture i umjetnosti svoje zemlje, predstavit }e vrhunska likovna, muzi~ka, teatarska i knjièvna ostvarenja.
60
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ALMIR BERKOVAC, reditelj
Film o potrazi za knjigom

da je kupi, ali nije imao konzervu mesa koliko je bila cijena. Nakon {to je sutradan saznao da je zadnji primjerak rasprodat otpo~e}e potragu za knjigom [panska revolucija u slici, 19 juli 1936. Iz Barselone, pa kroz logor St.Cypriene i Meksiko, no{ena rukama interbrigadista knjiga je spa{ena od fa{ista i stiè do êde Kapora, koji je 2002., pred sam kraj svog ìvota, uredio i od{tampao reprint izdanje knjige u 2.000 kopija na jo{ dva dodatna jezika. êdo Kapor je preminuo 20. marta 2004., kao posljednji dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine koji se borio na strani {panske Republike od 19361939, najavljuje Almir Berkovac svoj film, koji }e prvi put u BiH biti prikazan 2. novembra, u 16 sati, u sarajevskom kinu Obala Meeting Point. Jo{ malo referenci: produkcija za Al Jazeeru Balkans: Team: Media/Almir Berkovac, producent Al Ajazeera Balkans: Sead Kre{evljakovi}, scenarij i reìja: Almir Berkovac, novinar: Dragan Stanimirovi}, direktor fotografije: Midhat Mujki}, montaà: Almir Berkovac i muzika: Du{ko [egvi}.
U junu ove godine pisali smo o dokumentarno-igranom filmu Reprint êde Kapora, autora Almira Berkovca. Film je to, podsje}amo, o ljudskoj gromadi kakva je bio êdo Kapor. Godine 1938. u Barseloni, mladi interbrigadist i antifa{ist êdo Kapor u{etao je u {tamparski kolektiv i ugledao knjigu. @elio je po svaku cijenu
IVAN RAMADAN, autor animiranih filmova iz Sarajeva

IVAN RAMADAN
A`daja je film o bosanskom zmaju baziran na legendi
AHIN II, fotograf, scenarista i reditelj
Najve}i filmski projekat u Evropi u posljednjih dvadeset godina!

Kako ono Cane iz Partibrejkersa kaè: Al jedan poziv menja sve... Da. Po~etkom septembra 1992. dobio sam jedan e-mail od Kadira Habibovi}a. Nenametljivo me pitao da li moè da mi po{alje svoju knjigu pa da vidim je li iskoristiva za film. Rekao mi je da je iz Srebrenice. Odgovorio sam pozitivno, iako sam do tada gotovo bjeào od tako velike teme kao {to je tragedija Srebrenice. I, stigla je knjiga za dva dana u moju ku}u. Prvih pedeset strana sam imao te{ko}a da se zagrijem za knjigu, a onda me je po~ela uzimati svaka stranica do kraja. U Sarajevo sam sada donio scenario, naslov mu je: Srebrenica, glas sa planine. Nisam vjerovao da }u se ikada upustiti u tako veliku temu, ali knjiga me je prakti~no natjerala. Zahvaljujem Kadiru {to mi se javio i èlim da mu se knjiga {to prije na|e u rukama ~italaca. A, kada }e biti objavljena njegova knjiga Srebrenica - @ivot protiv smrti? Oko Nove godine. Kad scenarista napi{e scenarij snimanje je obi~no miljama daleko. Je li kod Vas koji kilometar bliè? Uh, tek su po~eli razgovori sa producentima, reakcije su jako pozitivne, ne}u da otkrivam imena, prerano je to... Ali, svi se slaù da je ovo veliki filmski projekat, neki smatraju i najve}i u posljednjih dvadeset godina u Evropi! Zna~i i velika odgovornost na meni, ali ja se ne bojim, nisam se bojao ni u ratu kad sam radio Planetu Sarajevo. Po{to mi je ovo prvi igrani film, producenti misle da je to prednost, jer }u dati sve od sebe i uraditi film na svoj na~in. Ja vidim i ja vjerujem da }e se ovaj film desiti, ali moram da kaèm akobogda. Sve ovo ima itekako veze sa Bogom. Pozivam kolege iz Sarajeva da me podrè, ima puno prostora da se uklju~e i sara|uju sa mnom. Okupljam najbolju ekipu, saradnike na svim poljima od kamere, posebno oko sektora reìje itd. Jedva ~ekam da sve krene i po~ne ozbiljna priprema, kada se samo razmi{lja o glumcima. Sada je faza uvezivanja producenata i koproducenata i ~itanja scenarija, poliranje scenarija, dramaturgije...
Deset epskih minuta

Novo animirano ostvarenje sarajevskog autora Ivana Ramadana zove se A`daja. Zapravo, projekat je, kako se to popularno kaè, u razvoju i do sada je predstavljen na Sarajevo Film Festivalu, Tuzla Film Festivalu i na Me|unarodnom festivalu animiranog filma Banjalu- Insert iz filma A`daja ka. A`daja je film o bosanskom zmaju baziran na legendi o a`daji u selu Umoljani na Bjela{nici. Pri~a i njegov vizuelni identitet crpe mnoge elemente iz na{e kulturne ba{tine, pa su ste}ci, dualizam, gluho kolo, sevdalinka i bosanska historija skupljeni u deset epskih minuta, veli Ivan Ramadan: Ovo je poseban projekat, kako za mene tako i za sve ljude uklju~ene u produkciju, pa i cijelu
filmsku scenu u Bosni i Hercegovini. Radi se o komplikovanoj kombinaciji i ispreplitanju dva medija - animacije i ìvog snimka, kakva do sada nije ura|ena na na{im prostorima. Odlu~io sam se na ovakvo ne{to jer sa svakim svojim filmom volim poku{ati ne{to novo i pomjeriti svoje granice na novi nivo. Projekat se realizuje u produkciji Prime Timea, a podràn je od strane Fondacije za kinematografiju BiH. Za sada na internetu moète vidjeti kratki trailer, a premijera }e biti onda kada sve bude savr{eno i besprijekorno - u narednih nekoliko mjeseci, rekao nam je na{ sagovornik.
61
by DINO BAJRAMOVIC
FILIP ANDRONIK, iar: m o k p -u d n ta s i r to u a ip str derno Kada elim izgledati mo robu e oblaim, uglavnom, gard
10. Jeste li meteoropata? Jel se pika ako kaèm da vremenske prognoze mnogo teè podnosim od samih promjena u vremenu? 11. Koliko ima istine u izreci: Sretnom ène umiru a nesretnom kobile crkavaju? Ne znam, ali zvu~i dosta uvredljivo. 12. Da li je {utnja zlato? Nije. Zlato je zlato a {utnja {utnja. Da je {utnja zlato, onda bi pao cijeli sistem monetarnih valuta utemeljen na protuvrijednosti istih u zlatu. 13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Uglavnom garderobu.
Foto: Mario Ili~i}
1. Ko je ja~i: Zagor Te Nej ili Blek Stena? Bane Kerac je jednom nacrtao Bleka kako zabija no` u le|a Crvenom Mundiru. To je bilo previ{e za izdava~a (Bonelli) pa je traìo da se izbri{e no`. Tako je ispalo da je Blek udarcem {akom u le|a usmrtio vojnika. Sa tom snagom Zagor ne moè da se poredi.
2. [ta vi{e volite: sapunicu iili safuni cu? Curinu punicu.

? ali da }ete biti kondukter 3. Da li ste kao mali sanj ot ìv je tkape, ali onda mi Ne, kao mali sam krao ra GRAS-u. ponudio radno mjesto u
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Komotno. 5. [ta ne morate imati u friìderu? Rezervni to~ak od FAP-a.
6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Koga god da povedem to vi{e ne bi bilo pusto ostrvo,
14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Ne znam za lijepog, pametnog i ru`nog, ali ovaj zadnji je o~igledno ostvario dobru karijeru u smi{ljanju ovakvih pitanja. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ubijao se od dosade. 16. Opi{ite Maxa Bunkera u tri rije~i? Ima noge (do) zemlje. Varam, to su ~etiri! [ta sad?! 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Ma koliko bi primamljivo zvu~alo re}i sa osobom koja zna plesati tango re}i }u - sa osobom na monociklu. 18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Dvoumim se izme|u [emse Suljakovi} i Saliha Brki}a. Oboje kada ~ujem pomislim: Idu li ti ljudi ikada u penziju?! 19. Tange ili badi}? Tange mi se uvla~e u dupe, biram badi}.
7. [ta obavezno nosite na plaù? Kita orku na napuhavanje!
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Nedvosmisleno bih bio ne{to drugo. Vjerovatno {umar.
20 be . A {k gov , ~o emb a il M rba e i a| ? ars ka !
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Mrtav.

62
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ustanite i uradite bilo {ta sa va{im ìvotom! Nije valjda da vam je toliko dosadno da ~itate moje odgovore na ova pitanja! A ako ne znate {ta da radite, do|ite pogledati moj nastup Striper. Sav je o sexu. I sve {ale su istinite!
KLIN ÔRBA
MALA NEVJESTA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
No, ima nas koji se pitamo: sve one silne hode koji sklapaju brakove izmeu djevojica i nekih sredovjenih bradatih udovita, nisu li oni sami vragovi sa ahmedijama na glavi? Nije li taj njihov vjenani ritual, ako stvari nazovemo pravim imenom, obina legalizacija pedofilije?
jesec novembar/studeni u ovim se krajevima statisti~ki izdvaja po najve}em broju vjen~anja. [to li je to tako, ne znam, osim ako nije posrijedi neugodna studen parovima koji su se za toplijih dana mogli grliti i ljubiti po parkovima i ulicama, a onda im je palo na pamet da postoje i udobni kreveti u toplim domovima. Ne znam ni {ta je stvarni motiv dana{njim mladim ljudima da ulaze u brak, u vremenu kad broj razvoda gotovo dostiè broj vjen~anja. Sude}i po sve ve}em broju parova koji ìve u nevjen~anoj zajednici, moglo bi se zaklju~iti da je planirano ili slu~ajno potomstvo mo`da i naj~e{}i razlog da stanu pred mati~ara. Za ljubav izme|u dvije osobe vi{e nije neophodan papir kojim se veza zakonski legalizira. Dok traje ljubav, traje i veza. Taj oblik nevjen~anih zajednica sve vi{e zaìvljava u ve}im gradovima, dok je po malim ~ar{ijama i selima jo{ uvijek dru{tveno neprihvatljiv. U ruralnim sredinama brak je ne samo poèljan, nego je u porastu broj ugovorenih brakova, posebno izme|u maloljetnih djevoj~ica i sredovje~nih mladoènja. Prema podacima UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini se godi{nje uda 10 posto maloljetnih djevoj~ica, s tendencijom stalnog porasta. Sude}i po svemu, taj podatak nikoga posebno na zabrinjava, kao ni onaj da u poratnim godinama sve ve}i broj djevoj~ica ne zavr{i ~ak ni obavezno osnovno obrazovanje. o`da bi se trebalo malo izmaknuti, pogledati i analizirati ove podatke iz perspektive budu}nosti ovog dru{tva. Upitajmo se u kojem smjeru ide dru{tvo ~iji se broj nepismenih (time i siroma{nih) iz godine u godinu pove}ava? Sada{nje - obrazovno, odgojno, pa i dru{tveno zapu{tene djevoj~ice-majke podi~i }e nove generacije iste takve djece. Da i ne spominjemo gotovo obaveznu anksioznost i depresiju koje su karakteristi~ne za djevojke koje maloljetne stupaju u brak. Tako|er, poznato je da su u ovim (nedozrelim) godinama naju~estalije komplikacije pri ra|anju, i to one visokog rizika: smrtnost rodilje ili djeteta, prijevremeni poro|aji, preniska teìna dojen~eta, itd. Ali, koga briga? Va`ne su fotelje, va`no je sistematski oplja~kati vlastitu etni~ku skupinu, toboè ju {tite}i od drugih. [ta se unutar te skupine zbiva i koliko je bolesti, ~ije }e se posljedice tek vidjeti, zasijano na ovim
prostorima rukama politi~kih i vjerskih lidera, zar je ikoga briga? Oni }e glatko slegnuti ramenima: Pih! To svugdje u svijetu ima da se curice udaju sa 15 godina, ~ak i manje. [to ne bi bilo kod nas? Stvarno ima. U Banglade{u, recimo, gdje se skoro 53 posto djevoj~ica udaje prije nego {to napuni 15 godina ìvota. Pa, za{to se ne bismo ugledali na njih? E pa, bra}o i sestre, njihove se maloljetne djevoj~ice udaju za njihove maloljetne dje~ake. I, premda se i to po UNICEF-u i UN-u kvalificira kao povreda ljudskih i osnovnih prava djeteta, oni barem rastu i sazrijevaju skupa, pa je nasilni ~in donekle ublaèn.
{ta mi imamo na bh. planu, glede udaje petnaestogodi{njih djevoj~ica? Njih, uglavnom, udaju njihovi roditelji, bolje re~eno prodaju, dok su jo{ djevice, mu{karcima koji su i po trideset-~etrdeset godina stariji. Kad je u pitanju bo{nja~ka zajednica, naj~e{}e je posrijedi udaja za tzv. vehabije. Pokatkad kroz medije do nas dopru krici tih djevoj~ica, ali, rekli smo ve}, koga briga? Sama pala - sama se ubila, otprilike je zaklju~ak na hiljade sunarodnjaka kojima je osnovna briga kako da preguraju svaki vra`ji dan u vlastitoj bijedi i nesre}i. Zar iko vi{e brine kuda idu divlje svinje? No, ima nas koji se pitamo: sve one silne hodè koji sklapaju brakove izme|u djevoj~ica i nekih sredovje~nih bradatih ~udovi{ta, nisu li oni sami vragovi sa ahmedijama na glavi? Nije li taj njihov vjen~ani ritual, ako stvari nazovemo pravim imenom, obi~na legalizacija pedofilije? Da smo sada u onoj tjeskobnoj godini Gluhe Bukovice, onda{nji reis bi nam se, kao {to je to u~inio odvjetniku Du{ku Tomi}u, lijepo popi{ao u znanje o mentalitetu i tradiciji bezgrje{nih Bo{njaka, kojima, jelte, ni{ta nije strano: incest, pedofilija, ~etiri ène na jednog glavonju, efendije koje ljulju{kaju djevoj~ice u krilu... Sve u svemu, ènsko je ~eljade oduvijek podlo`no volji oca, brata, amidè, vjerou~itelja, ili tamo nekog starohana koji je beskrajna dobri~ina jer je pristao da udomi, zbrine, nahrani i iìvljava se nad nekim slu|enim djevoj~icama.
mi {utimo. Eto ih tamo, imamo mi pre~a posla. Jo{ samo danas, daj nam da ne mislimo svojim glavama o tome da }e koliko sutra djeca na{a i djeca njihova ~initi jedno te isto dru{tvo, i pitati se - gdje smo pogrije{ili?
63
PETA BRZINA
Pi{e: Mario ILIÎ]
ekada neugledni rumunjski proizvo|a~ automobila Dacia, koji je uglavnom pokrivao rumunjsko automobilsko trì{te, od 1999. do danas zahvaljuju}i preuzimanju od francuskog diva Renaulta biljeì zapaène rezultate. Nisu ti rezultati izraèni samo u prodaji, iako je Dacia pod Renaultovom palicom u niòj srednjoj klasi pokorila Europu, ve} je vremenom Dacia po~ela sli~iti na kvalitno dizajnirane, moderne automobile. Ve} 2004. pravu pomamu kupaca srednjeg staleà izmamio je njihov model Logan, po~etnom cijenom od svega 14 tisu}a maraka. Uslijedili su i modeli Sandero te Duster, koji su tako|er napravili cjenovnu pomutnju na trì{tu. O Dacijinim modelima smo ve} skoro sve napisali, testiraju}i ih po vrletima bosanskih planina, a sada je do{lo vrijeme za predstavljanje njihovog novog modela Dokker. Rije~ je o prakti~nom, vi{enamjenskom vozilu koje se prilago|ava potrebama voza~a i putnika. Dacia Dokker u ponudi je s jednim ili sa dvoja bo~na klizna vrata, ~iji je otvor najve}i na trì{tu, {to bitno olak{ava ulazak na stra`nju klupu. Sa stra`njom, vrlo funkcionalnom i
Dacia Dokker: Gospodar prostora!

posve sklopivom klupom jednostavno se mijenja iz izvedbe s pet sjedala u izvedbu s ~etiri, tri ili pak dva sjede}a mjesta, ovisno o potrebama, osloba|aju}i tako i do tri ~etvorna metra prostora za utovar tereta. Dokkerov prtlja`nik najdulji je na trì{tu (1,16 m), a pristup u njega olak{an je niskim utovarnim pragom i asimetri~nim stra`njim vratima. Dokker spaja velike teretne mogu}nosti malog gospodarskog vozila s udobno{}u putni~kog automobila. Dokker tako|er nudi brojne pretince ~iji ukupni obujam moè, ovisno o izvedbi, biti i do 44 litre. Va`no je pohvaliti brz i u~inkovit klimatizacijski ure|aj koji jam~i ravnomjernu temperaturu u cijeloj kabini. Dacijini stru~njaci testirali su Dokkera u najteìm uvjetima, kako bi dokazali njegovu izdr`ljivost. Ne treba zaboraviti jamstvo koje Dacija nudi i prilikom kupnje modela Dokker u trajanju od tri godine ili pre|enih 100 tisu}a kilometara. Uz doplatu svaki kupac moè dodatno opremiti vozilo s multimedijskim sustavom MEDIA NAV koji se sastoji od radio prijemnika, mogu}nosti spajanja vanjskih audioure|aja, telefoniranje s pomo}u Bluetootha, navigacije i ekranom osjetljivim na dodir. U ponudi su jo{ i Dacia Plug&Radio, koji se sastoji od novog radio ure|aja s velikim ekranom i komandama pri upravlja~u, te CD-MP3 playera s USB priklju~kom. Uz doplatu, izme|u ostalog, kupcima je omogu}ena ugradnja senzora za vo`nju unatrag i ograni~ava~ brzine. Dacia Dokker nudi paletu benzinskih i dizelskih motora. Od benzinskih, tu je posve novi {tedljivi motor s izravnim ubrizgavanjem 1.2 TCe s potpisom Renaulta, prvi put uveden u liniji Mgane, koji razvija snagu od 115 KS, a tu su i turbodizelski motori 1.5 dCi 75 KS i 1.5 dCi s 90 konjskih snaga, koji nose oznaku Dacia Eco2, a isti~u se {tedljivo{}u i malim ispu{tanjem CO2. Iako se radi o vi{enamjenskom kombiju rekordne prostranosti, duljine 4,36 metara, stru~njaci iz Dacije nisu zanemarili Dokkerov vanjski izgled. Dacia je i cijenama Dokkera skrenula pozornost na sebe, uzme li se u obzir kako osnovni benzinski model Base1.6 MPI stoji oko 17 tisu}a maraka, dok osnovni model Dokkera sa dizelskim agregatom Base dci 75 stoji ne{to vi{e od 20 tisu}a konvertibilnih maraka.
64

Slobodna Bosna 886-Signed PDF

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 886-Signed PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dalmirj

IMA SE, MO@E SE

26 ALTA SHOPPING CENTAR

29 HUM, ZAVOD ZA (NE)VASPITANJE DJECE I OMLADINE

HOE JEZIK PRAVO

SVE U KORIST SVOJE [TETE

HAMED, NA TEBE JE RED

Knjievna nagrada Fra Grgo Marti

31.10..2013. I SLOBODNA BOSNA

LJETO U ZLATNOJ JESENI

ETVRTAK, 24. OKTOBAR

PETAK, 25. OKTOBAR

SUBOTA, 26. OKTOBAR

NEDJELJA, 27. OKTOBAR

PONEDJELJAK, 28. OKTOBAR

UTORAK, 29. OKTOBAR

SRIJEDA, 30. OKTOBAR

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

Raspad platformake koalicije zaustavio naunu karijeru Nadije Niki

DVIJE PLA]E, MALO JA^E

Treba li federalni ministar pravde Zoran Mikuli podnijeti ostavku?

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE

ZA[TI]ENI ZLO^INCI I NEZA[TI]ENI SVJEDOCI

MINISTAR PRAVDE PROTIV POLICIJE I PRAVOSU\A

ZORAN MIKULI], MINISTAR PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONOM

MEDIJSKI UDAR NA TU@ITELJA

MIKULI]EVE KONZULTACIJE S TU@ITELJIMA ^AVKOM I KAJMAKOVI]

ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE

IZVANZATVORSKE POGODNOSTI ZA RATNOG ZLO^INCA

ZORAN MIKULI], MINISTAR PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONOM

MINISTAR ZABORAVIO [TA JE POTPISAO

31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

AUTOCESTE PRED BANKROTOM

UGOVORENO 400 MILIONA KM BEZ POKRI]A!

BiH GRADI NAJSKUPLJU AUTOCESTU U EVROPI

SKROMNI DOMETI DIPLOMATSKE TURNEJE

NAJSKUPLJA AUTOCESTA U EVROPI

31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

Federalna Vlada nema uvid u poslovanje Autocesta

MANJAK 400 MILIONA KM

odgovara trenutnom manjku u blagajni Autocesta FBiH. Problem je me|utim {to je

od silnih kreditnih obe}anja do sada realiziran samo jedan kredit - ^e{ke

SLOBODNA BOSNA I 31.10.2013.

BiH GRADI NAJSKUPLJU AUTOCESTU U EVROPI

Autoceste probile budet za 40 posto!

NAJSKUPLJA GRADNJA U EVROPI

31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

MAKTOUF I DAMJANOVI] PROTIV DR@AVE BiH

sutkinja Suda BiH

PRAVNA I POLITI^KA TUMA^ENJA PRESUDE IZ STRASBOURGA

31.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

MAKTOUF I DAMJANOVI] PROTIV DR@AVE BiH

AKTIVNA I RETROAKTIVNA PRIMJENA ZAKONA

ODGOVORNOST USTAVNOG SUDA BiH

PRAVNA I POLITI^KA TUMA^ENJA PRESUDE IZ STRASBOURGA

ZAHTJEV ZA SMJENU PREDSJEDNICE SUDA BiH

Meddida Kreso nije sudila ni u jednom predmetu ratnog zloina

POLITI^KI LIN^ IZ BANJE LUKE

SUD BiH NE SUDI SRBIMA, NEGO ZLO^INCIMA S IMENOM I PREZIMENOM