Savjeti za uenje Kur'ana napamet ejh, Muhammed e-erif Obratite panju na brau koja su nauila Kur'an u vaem dematu

ve su progurani do zaelja demata kad se obavlja namaz zbog veliine postignutog uspjeha. Oni, na samom, ranom, poetku, su primorani da doprinose zajednici i ive znaajnim ivotom. Bi iznillah. To je ono to svi mi elimo. A Kur'an e to obaviti za tebe. Ali ovi darovi su vezani za jedan uslov: bogobojaznost. Postoji jedan nasihat, od sutinske vanosti, koji e jednu osobu ili gurati naprijed ili je slomiti u pokuaju da ui Kur'an napamet. Savjet je: mora se okaniti grijeenja! Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu, je rekao: Osjeam da e neko zaboraviti znanje koje je imao zbog grijeha koje ini. Kada bi se Ebu-Hanife, rahimehullah, susreo sa fihskom mes'elom iz koje ne bi mogao da izvue neki zakljuak, ustao bi i klanjao dva reka'ta kajui se Allahu. Ovi ljudi su znali vrijednost nagrade koju mogu dobiti. Uzvieni Allah nas ui u Kur'anu: I bojte se Allaha, Allah vas ui. (Sura El-Bekare, 282) Ovo znanje je od Allaha, poklon. Nema smisla da neko provodi noi u grijeenju spram Darodavca a da ujutro od Njega oekuje poklon. Biljei ElHatib u El-Dami' , 2/387, da je Jahja ibn Jahja rekao: Jedan ovjek je upitao Malika ibn Enesa: 'Ebu-Abdullah, da li postoji neto to bi ojaalo moje pamenje?' Malik ibn Enes, rahimehullah, je odgovorio: 'Ako e ita poveati, onda je to ostavljanje grijeha.' Bir elHafi, rahimehullah, je rekao: Rob poini grijeh, i zbog toga je uskraen obavljanja tehedduda. Jedan od kljueva je: ako eli da i tvoja djeca budu jaka u vjeri i da ue Kur'an, onda TI mora da bude uzor svojoj djeci. Nemoj da dopusti da oni vide da se sam sebi suprotstavlja (tako to jedno radi, a njima drugo govori, op. prev.)... Kada sam ja bio mlai, nisam htio da pohaam kolu Kur'ana. Subhanallah. Na kraju sam je ipak pohaao, pa sam otiao na Univerzitet u Medini, i evo me ovdje. Nedavno sam dobio jedan divan e-mail nakon to sam drao predavanje jednoj grupi kanadskih hadija, a meu njima je bio i moj otac. Dok sam govorio, moj otac je digao glavu, sa osmjehom na licu i plaui. Ovaj brat koji mi je poslao e-mail je posmatrao mog oca tokom dersa. Shvatio je da Muhammed danas ovdje dri ders zbog dove ovog ovjeka! Nisam puno razmiljao o tome sve dok nisam proitao taj e-mail, a zaista je tako! Nakon tevfika od Allaha, dova roditelja je ta koja mi je pomogla da postanem ono to sad jesam. Ibn-'Abbas, da Allah bude zadovoljan sa njim, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Ona (ovjek) u ijoj nutrini nema Kur'ana je poput sruenog i naputenog zdanja. Hadis je zabiljeio imam Et-Tirmizi.* U kakvoj kui eli da tvoje srce boravi? Izgovoritis je najtea bolest koja uzvraa ljude od ostvarivanja uspjeha u ivotu. Ako razgovarate sa uspjenim ljudima, vidjeete da oni ne iznalaze izgovore. Ako elite da uspijete u svojem uenju Kur'ana napamet, ne traite sebi izgovore. Uradite ono to morate da uradite. Onima oko sebe ja zabranjujem da nalaze izgovore, a isto i vama savjetujem. Uradite ono to morate da uradite da biste ostvarili uspjeh. Ako ne moe, onda ne iznalazi izgovore! Jedan od najzanimljivijih izgovora koje sam uo je: Moram prvo da potpuno razumijem Kur'an prije nego da ponem uiti napamet. Moram da poznajem i arapski i fikh i hadis prije nego krenem od Kur'ana. Nemoj gledati na ono to jedan uenjak trenutno radi. Pogledaj kako je on poeo. Svaki uenjak kojeg sam ja sreo je poeo od Kur'ana i nieg drugog. Ako

eli da skupi iole vee znanje o ovome Dinu, onda mora poeti od Kur'ana. Djeca u kolama hifza su, sa vrijednou njihovog hifza, na dobrom putu na sticanju ogromnog znanja o ovoj vjeri. Dopustite mi da vam predstavim dva pogleda, dva veoma razliita ovjeka i kako oni gledaju na izazove u ivotu: Prva osoba: ovjee, ma to je ubistvo! Ne mogu ja to; ovog puta odustajem odmah. Izgleda da sam konano poraen. Nikad neu moi nita postii. Umoran sam... Druga osoba: Odlino! To je izazov kojeg sam ekao. Ja Rabbi, ima da bude ponosan na mene. Ima da dam sve od sebe. Ima da 110% svoje energije ulijem u ovaj izazov! A sad pogaajte koji od njih e uspjeti u svome hifzu. Da, tako je: druga osoba. A zato? Jer druga osoba se ispravno postavila prema izazovu. Kada ujem nekoga kako pria o svojim pokuajima da ui Kur'an, obino mogu da odmah kaem u koju kategoriju ljudi spada. A nije do Kur'ana. Kur'an se lahko pamti. Uzvieni Allah svjedoi tome u Kur'anu: A Mi smo Kur'an uinili dostupnim za uenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?! (Sura ElKamer, 40.) Dakle, ako i ti misli da je lahko i jeste. Ako misli da je teko to je do tvod stava prema hifzu. Slijedi par brzih savjeta za hifz: 1. Obavezno mora imati profesora! Ne ui sam! Mora imati profesora kojeg e potovati i koga e te biti strah. Ne postavljaj pitanje Kako da nauim Kur'an napamet? Pitaj gdje da nae najboljeg profesora, a on e ti onda dati odgovor na tvoje pitanje. 2. Odvraanje panje. Kada krene sa hifzom, mora iz svojih misli i svoje okoline odstraniti sve to ti odvraa panju. Zamisli da pokuava neto da zapamti, a gleda fudbalsku utakmicu? Teko, a? A luna prak, bi li tu mogao/la da sjedne i da neto ui? Vjerovatno ne. kola hifza Kur'ana sa profesorom i disciplinom e ti pomoi da oko sebe stvori savrenu atmosferu za hifz. 3. Pamti melodiju ajeta. Mnogi ljudi misle da pamte izgled Mushafa,ali u stvari oni pamte melodiju ajeta. Kada ja ponavljam, ja snimim svoje uenje na CD i onda ga presluavam. Oni uenici koji najglasnije ue su najbolji uenici. Zato to sebe najvie uju? Kada sam ja bio u koli Kur'ana, djeak do mene je izuzetno glasno uio! Zamolio sam uitelja da ga zamoli da malo tie ui. Tada je izgovorio jednu izuzetno snanu reenicu, koja je postala moj moto: Ne, nego ti glasnije ui! Tako sam i uradio i nevjerovatno mi je pomoglo. 4. Pozicija Mushafa. Pravac kojim se tvoje oi kreu zavisi od toga ime su ti misli zaposlene ili ta trenutno radi. Ako pokuava da se sjeti neeg vizuelnog, kao na primjer gdje si ostavio/la svoje kljueve, tvoje one jabuice se okreu nagore. Kada pamti, pravac pamenja je lijevo-desno, a ne nadolje. Greka koju vidim kod ljudi jeste da spuste Mushaf i da ona pokuavaju da neto zapamte. Da biste u potpunosti iskoristili svoju snagu uma, morate da drite Mushaf na nivou oiju, nikako da pognete glavu. 5. Hrana za mozak. Svi smo uli onaj savjet starijih da za jaanje pamenja treba da jedemo badem. Pa, ovdje sam da vam kaem da su bili u pravu! Hrana i pie koje konzumira direktno utii na tvoju jainu pamenja. Nemoj jesti masnu, nezdravu hranu. Izbjegavaj

gazirana pia. Neka ti doruak i ruak budu lahki, ali hranljivi, a bademi neka preuzmu ulogu grickalica. Subhanallah, vidjee kako moe vie da ostvari u toku dana. 6. Neka ti svaki dan bude pobjeda. Kamen po kamen, i brdo moe pomjeriti. Uivaj u svakoj stranici svakom ajetu kojeg naui! esto me pitaju za moju tajnu uenja Kur'ana. Oekuje od mene da im da neku south-beachhifz dijetu** ili tako neto. (Oni kao odlaze u oping savjetima, jer od mene oekuje neki poseban savjet.) A ja ponavljam da nema sumnje da postoje tri sastojka. Ako posjedujete ova tri sastojka, onda ete ostvariti sebi zacrtani cilj. Sastojci su: Dova uvijek mora svoju elju izraavati pred Allahom. Sabur strpljenje. Hifz je put na kome nailazi na testove, tako da imaj na umu da svoj ruksak okoladicama Sabur Takvaluk koji e te tititi od grijeha. Ako od ovog teksta ne zapamti nita do DST sastojke (DST dova, sabur, takvaluk), bi iznillah, bie ti dovoljno. Biljee Ebu-Davud i Et-Tirmizi hadis kojeg prenosi 'Abdullah b. 'Amr b. el-'As da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Rei e se sahibiji Kur'ana: 'Ui i uzdii se! Lijepo ui i razgovjetno kao to si uio na dunjaluku! Doista, tvoj stepen (u Dennetu) je kod posljednjeg ajeta kojeg proui.'*** Koliko stepeni e se ti utdii na Sudnjem danu? Koliko stepeni bi volio da se uzdigne? Biljeke: * Sunen Et-Tirmizi, od Ibn-'Abbasa, radijallahu anh. Imam Et-Tirmizi ga je ocjenio sa hasensahih. Vidi: Et-Tirmizi, Sunen, Darul-hadis, Kairo, bez godine izdanja, V tom, str. 177, hadis br. 2913 ** South-beach dijeta je jedna dijeta popularna u SAD. Jedna od njenih specifinosti jeste da se masti i ugljeni hidrati ne uklanjaju u potpunosti iz ishrane. Dakle, moe se i lijepo pojesti, a i dotjerati linija. *** Vidi: Et-Tirmizi, Sunen, Darul-hadis, Kairo, bez godine izdanja, V tom, str. 177, hadis br. 2914. Imam Et-Tirmizi ga ocjenjuje sa hasen-sahih. Quote Reply

Semsa Interact truly friend ;)

Posts: 463 #1 [url] Oct 21 09 6:25 AM Uenje Kur'ana napamet, savjeti i metode

Damija Muhammeda el-Emina, Bejrut Allah uva Kur'an Jedan od est temeljnih imanskih artova jeste vjerovanje u Boije Knjige. Kur'an je Allahova, d. ., posljednja Objava, upuena svim ljudima do Kijametskog dana. Jedna od stvari koju muslimani treba vrsto da vjeruju jeste to da Allah, d. ., uva Svoju Knjigu sa svih aspekata i u svim situacijama kao to ju je On objavio sauvanu od iskrivljenja, izmjena, dodavanja ili oduzimanja. Uzvieni je rekao: Mi uistinu Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidr, 9.) Ovo uvanje podrazumijeva tri stvari: 1. uvanje kur'anskih slova i rijei u onom obliku u kojem su objavljene Boijem Poslaniku, a.s., 2. uvanje hadisa koji komentariu Kur'ani Kerim, i 3. uvanje nosioca Kur'ani Kerima i postojanja ljudi koji e ga uiti i prenositi do Sudnjeg dana. Allah, d. ., je od vremena ashaba pa do danas, u svakom vremenu i mjestu osposobio odabrane robove koji e uiti i uvati Njegovu Knjigu. Kur'an je zasigurno nepatvorena Knjiga od Allaha, d. . La joj je nepoznata, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga, hvale Dostojnoga. (Fussilet, 42.)

Vrijednost uenja Kur'ana napamet U Kur'anu se kae: A Mi smo Kur'an uinili dostupnim za uenje napamet i pouku, pa ima li koga ko bo pouku primio? (El-Kamer, 17.) Imam Kurtubi u svom Tefsiru ovaj ajet tumai ovako: Uinili smo ga lahkim za uenje napamet i pomaemo onome ko eli da ga naui. Pa da li neko eli da naui Kur'an napamet, pa da bude pomognut u tome? O vrijednosti hifza govori i sljedei ajet: A to su ajeti jasni, u srcima su onih kojima je razum dat. (El 'Ankebut, 49.)

Allah, d. ., u ovom ajetu o hafizima govori u najljepem kontekstu, oni su oni koji razum imaju, oni kojima je dato znanje, a ima li vee nauke od Allahove Knjige?! Mnogo je hadisa Muhammeda, a. s., u koji se govori u vrijednosti Kur'ana i onoga ko ga ui. U Buharijinom Sahihu se nalaze predaje, da je Poslanik, a. s., prilikom s lanja deputacija nareivao da namaz klanjaju oni koji znaju najvie Kur'ana napamet; zatim, kada bi sahranjivali ehide od ashaba, lino bi Poslanik, a.s., stavio do dasaka onoga koji zna vie od Kur'ana. ak je odobrio vjenani dar (mehr) bude ono to ovjek zna iz Kur'ana. Poznat je hadis kojeg biljei Muslim, u kojem je Muhammed, a.s., rekao: Ne smije se zavidjeti osim dvojici ljudi: ovjeku kojem je Allah dao Knjigu pa je on ui po danu i po noi, i ovjeku kome je Allah dao imetak, te on udjeljuje od njega po danu i po noi. Prenosi se od Poslanika, a.s., da je rekao: Uau e na Sudnjem danu biti reeno: 'Ui i uzdii se, kao to si na dunjaluku uio. Tvoj stepen e biti kod posljednjeg ajeta kojeg proui.' (Tirmizi, hasen sahih)

Uvjeti za sticanje znanja Imam afija je u svom Divanu, u 81. stihu, rekao: Do nauke te, brate, moe dovesti samo est stvari: pamet, trud, rad, ulog, druenje sa uiteljem i dug period. Pogledajte, sve su ovo stvari na koje mi moemo utjecati, ak je i pamet podlona naem djelovanju. Dakle, sve je do pojedinca, i sve dok je osoba zdrava i pametna, nema opravdanja ni za koga. Inteligencija - Ona moe biti uroeni dar od Allaha, d.., a moe se stei trudom. ovjek moe razvijati svoju inteligenciju ako radi na njoj. Isto tako, odgajanje djeteta po savremenim metodama uveliko moe promijeniti mentalni sklop, tako da na kraju zajednica dobije otroumna i korisna ovjeka. Nauka kae da se inteligencija razvija do 25. godine ivota, otprilike, a poslije se raz vija kritiko miljenje. Interesantan je primjer obrazovnog sistema u Japanu, gdje djeca sa 3 godine kreu u kolu, sa 14 zavravaju srednju. I kod nas i kod njih su mozgovi iste grae, ali bolja metoda rada daje za rezultat i mentalno sposobnije uenike. Dakle, opravdanja tipa: 'Ja to ne mogu, glup sam', ili 'Ja nisam inteligencija za to' ne stoje, jer je ovaj uvjet tek jedan od njih vie koji su znaajno bitniji. Trud i panja - Kada bi ti neki ovjek povjerio novac da odnese drugom, kako bi ti pazio t aj novac? Zar ga ne bi pipao u depu bojei se da ne ispadne? Zar ga ne bi vrsto drao? Odgovor je zasigurno, da. A to se zove trud i panja. Ovako se treba biti brian u traenju znanja i uenju Kur'ana. Jer, eljom i priom se ne postiu visine. Treba se truditi da sazanajemo ono od ega emo imati koristi. Rad - Rad je, zapravo, realizacija truda i panje. On podrazumijeva jaku elju, svakodnevno zalaganje, intenzivno itanje i obnavljanje. Bez samo jednog od ovih faktora, rad gubi svoj smisao.

Ulog - To je novac koji ti je potreban da stekne nivo znanja koji eli. Ashabi nisu dozvoljali da se hrane od Kur'ana, zbog toga su se ekonomski obezbjeivali prije traenja nauke. A onaj ko ui Kur'an treba da pazi da mu hrana bude halal u toku uenja. Druenje sa uiteljem - Sticanje znanja i uenje Kur'ana se ne moe odvijati bez iskusnog uitelja. Velika je vrijednost u kontaktu sa nekim ko posjeduju znanje i iskustvo, jer kome knjiga bude uitelj imat e vie greaka nego pogodaka. Dug period - Svjedoci smo da jedan dio vjernika dobije arku elju za naukom i uenjem nakon nekog predavanja ili vaza koje ga nadahne, ali ubrzo taj elan proe i opet ga malaksalost uhvati. Ovo je posebno bitno u hifzu, hifz iziskuje strpljenje, rad i dug period. Neogue je nauku preko noi stei.

Osnovna pravila hifza (uenja Kur'ana napamet) a) Ihlas iskrenost nijjeta; uenje u ime Allaha, d.. Iskren nijjet, istinsko stremljenje Allahu, dobra namjera i uenje Kur'ana napamet radi Allaha i Njegovog zadovoljstva, jesu tajne uspjehe na putu nauke. Onaj ko ui Kur'an da bi se za njega reklo da je hafiz, ili da bi se hvalio time, on nema nikakve nagrade niti sevapa, tavie, on je grjenik. Dobro je poznat hadis Poslanika, a.s., kojeg biljei Buharija: Djela se cijene prema namjerama. A kada se ui Allaha radi, osjea se slast i zadovoljstvo u srcu, i toj radosti nita nije slino. Budui hafiz se jako mora paziti rijaluka (dvolinjatva), i stalno treba da se preispituje. U tom kontekstu hazreti Alija kae: Dvolinjak ima tri obiljeja: lijen je kad je sam, vrijedan je kad je meu ljudima, vie radi kad ga neko pohvali. U ovom pitanju uitelj igra bitnu ulogu, jer bi previe hvaljenja uenika odvelo u pogrenom smjeru. Pohvala neka bude umjerena, u vidu ohrabrenja.

Uenje u mladosti Poznato je da je um djece bistriji zato to ona nisu optereena problemima i obavezama. Tako da sve ono to se naui u djetinjstvu ostaje due urezano u pamenje. Poznata je arapska izreka: Uenje u mladosti je poput klesanja u kamenu, a uenje u starosti kao pisanje po vodi. U jednom hadisu Muhammeda, a.s., se kae: Ko naui Kur'an prije punoljetstva (prije prve polucije u snu), tome je data mudrost u mladosti. (Bejheki, 'u'abul-iman') U veini sluajeva, najbolji uzrast za uenje poinje od pete godine ivota, a te zlatne godine traju do, otprilike, 23. godine ivota. Poznati karija, dr. Ahmed Na'ina hifz je poeo uiti sa tri godine, a zavrio ga sa pet. Isto tako, oni koji smatraju da im je proao voz ne smiju se ob eshrabriti, jer je mnogo i onih koji u 40-im, pa i poznijim godinama ivota naue cijeli Kur'an napamet.

c) Biranje odgovarajueg vremena za uenje Ovo je vrlo vana stvar kod uenja. Razliitim ljudima odgovaraju i razliita razdoblja, ali praksa je potvrdila da je najbolje vrijeme za uenje u zoru i poslije sabaha. Mozak je tada svje, odmoran i lahko prima nove informacije. Ibn Dema'a je rekao: Najbolje vrijeme za uenje je zora, za istraivanje jutro, za pisanje sredina dana, a za itanje i obnavljanje no.

d) Biranje mjesta za uenje Ovo je takoer jako bitno. Mjesto za uenje treba biti jednostavno, nepretrpano stvari, osvjeeno, jer je ist zrak uvjet bolje koncentracije. Oko uaa ne treba da se nalaze slike, rezbarije ili zelenilo koj e bi mu odvraalo panju. Najljepe mjesto za uenje je damija, jer su u njoj i oko i uho i jezik sigurni od grijeha.

e) Koritenje samo jednog mushafa Kada krene sa hifzom, odaberi jedan primjerak mushafa iz kojeg e uvijek uiti. Preporuuje se izdanje Haffaza, izdanje tampano u Medini, jer u njemu svaka stranica zavrava ajetom i poinje sljedeim. Nabavi i depno izdanje mushafa koji e uvijek biti s tobom kako bi ponavljao kad god ti se ukae prilika.

f) Svakodnevno uenje je bolje od isprekidanog ovjeku se teko navii na neku obavezu. A uenje napamet predstavlja jedan od najteih izazova u bilo kakvom uenju. Meutim, postepenost u uenju, dosljednost i upornost, polahko to uenje pretvore u normalnu okolnost bez koje se ovjek vie ne bi osjeao isto da ju napusti. Zuhri je rekao: Uistinu ovjek poinje sa uenjem dok mu je srce poput tjesnaca (klanca). Ubrzo zatim, ono postaje iroka rijeka koja guta sve to se stavi u nju. ovjek treba da ui redovno kako bi se navikao na to, pa makar to i ne bilo puno gradiva. Takoer, uenjaci preporuuju da se napravi dan -dva pauze u sedmici kako bi se osvjeila memorija. Ne treba uiti nita onda kada je ovjek bezvoljan i osjea dosadu, naprotiv, treba priutiti sebi malo odmora i doputenog zadovoljstva, skupiti energije i opet nastaviti sa uenjem.

g) Koncentrisanje na sline ajete i upotreba arapskog jezika Kur'an je pun ajeta koji su vrlo slini, ili ak isti, tako da je mijeanje ajeta neizbjean proces kod svakog onog ko ui hifz. Da bi se to otklonilo potrebno je poveati panju kod ajeta koji su slini, u glavi stvoriti naporednu sliku i biti svjestan specifinosti toga mjesta u Kur'anu. Takoer, oni koji znaju arapski, neka ue iz mushafa sa prevodom

i prate znaenje ajeta. Na taj nain e ih povezivanje znaenja rijei uputiti na dalji tekst Kur'ana ukoliko se zapne pri uenju.

h) Povezivanje sa uiteljem, muhafizzom Ovo je vjerovatno najvaniji faktor u cjelokupnom procesu uenja Kur'ana napamet. Uitelj treba da bude iskusan i strog hafiz koji e uenika znati na pravi nain usmjeriti i uputiti na greku. Uitelj otklanja probleme koje hifz nosi sa sobom, upozorava ga na meusobno sline ajete, podsjea ga na priklanjanje Allahu, d.., i da ui Kur'an radi Allahovog zadovoljstva. Pri izboru uitelja uenik treba da vodi rauna o tome koga e sutra sluati; uitelj se mora dobro probrati, da to bude dobar vjernik, jak hafiz, da ima obilno znanje, da bude osoba koja je spremna za tebe izdvajati svoje vrijeme i trud. Ako je potrebno, izvri konsultacije sa prijateljima koji ue ili su zavrili hifz, klanjaj istiharu, jer uitelj je ta osoba koja e te, uz Boiju pomo, dovesti do trijumfa, i sa kojom e zato, ako Bog da, osjeati sentimentalnu povezanost i zahvalnost do kraja ivota.

i) Usredsrijediti pogled tokom uenja na ajete da bi se urezali u pamenje Vizuelno pamenje je najei nain memorisanja Kur'ana. Dakle, gledanjem u mushaf postii da ti te stranice uu memoriju i da ih uvijek ima u podsvijesti kada ih ui nap amet. Stoga je bitno da prilikom uenja pogleda ne luta po prostorji u kojoj ui, ve da maksimalno bude usredotoen na sahifu koju pokuava zapamtiti. Uenje bez fokusiranja je kao i uenje uz gledanje televzije, a takvo uenje ne daje rezultat.

j) Da uenje i itanje bude propraeno djelima drati se ibadeta, a kloniti se grijeha Ustrajnost u ibadetima obasjava srce, sputa smirenost, a injenje grijeha prlja srce i oteava put sticanja znanja. Abdullah ibn Mes'ud je rekao: Ja vjerujem da ovjek zaboravlja ono to je znao radi grijeha koje je poinio. Kada su Imama Malika upitali ta pomae pri hifzu, on je rekao: Ako ita pomae pri tome, onda je to naputanje grijeha. U islamu, sutina ibadeta jeste tvrditi rijeima i potvrivati djelima, a Poslanik, a.s., je rekao: Prvi kojima e se suditi na Sudnjem danu bit e trojica ljudi, a meu njima je spomenut ovjek koji je stekao nauku, poduavao druge i uio Kur'an. Bit e mu predoene te blagodati i on e ih priznati. Zatim e mu biti reeno: 'ta si uradio s njima?', a on e odgovoriti: 'Uio sam nauku i prouavao je radi Tebe, i uio Kur'an.' Rei e mu se: 'Lae! Uio si da se za tebe kae da si ua, to je i reeno.' Zatim e se narediti da ga odvedu, pa e ga vui po licu sve dok ga ne uvedu u Vatru. (Muslim).

Dakle, islam je povezao rijei sa djelima. Tako rad po ajetima koje si nauio uvruje iste u memoriji. Imam Gazali u svom djelu Ejjuhel-veled je rekao: ak i kad sticao znanje stotinu godina, i napisao stotinu knjiga, ne bi zasluio Allahovu milost bez djela. Zbog toga, u uenju hifza najvanije je srce oistiti od grijeha, kako bi i uho i oko i jezik radili za tebe u tvom procesu uenja Kur'ana.

k) Priklanjanje Allahu s dovom i traenje pomoi od Njega Veina spomenutih pravila su materijalne i opipljive prirode, osim prvog i evo sad zadnjeg, koja su, na kraju krajeva, i najvanija. Bez iskrenosti u nijjetu nema nagrade, a bez dove Gospodaru nema nikakva uspjeha. Priklanjanje Allahu, d.., olakava svaku potekou. Oslanjanje na Njega, traenje pomoi od Njega u tekoama u hifzu jeste najbolji lijek. Mnogo je vjerodostojnih dova kojima trebamo dozivati Allaha kako bi nam olakao. Allah e odgovoriti na svaku iskrenu dovu, a ovjek nikada ne treba gubiti nadu u Allahovu, d.., pomo.

Nekoliko metoda uenja Kur'ana napamet:

1. Turska metoda (uenje po krugovima) Namjerno otpoinjenjem sa predstavljanjem ove metode jer je to metoda po kojoj se ui kod nas u Bosni i Hercegovini. Zove se turska jer je nastala u Turskoj, i danas se primjenjuje u zemljama koje su osvojile Osmanlije. Ui se iz standardnog, Haffazovog mushafa (medinska ili istanbulska varijanta), koji se sastoji od 30 duzeva, duz od 20 stranica, a stranica od 15 redova. Uenik prvo naui zadnju stranicu prvog duza, zatim zadnju stranicu drugog duza, i tako sve do 30. duza, na taj nain obie jedan krug od 30 stranica. Sljedei put, uenik ui predzadnju stranicu prvog duza i ponavlja zadnju, zatim ui predzadnju drugog duza i ponavlja onu iz prvog kruga, itd. Na taj nain, uenik obie 20 krugova od po 30 stranica, i zavri cijeli Kur'an. Ova metoda je vrlo praktina po pitanju obnavljanja starih stranica jer uvijek se uenik vraa na preeno gradivo. Meutim, njena mana je to to ukoliko uenik odustane na putu hifza, on nema spojene cjeline koje zna napamet, nema dvije, tri, deset sura u glavi, ve stranice iz cijelog Kur'ana, a to oteava njihovo obnavljanje i dovodi do zaborava.

2. Arapska metoda (uenje od el-Fatihe do en-Nas) Ovo je klasina metoda koja se koristi u arapskom svijetu. Uenik ima ejha pred kojim ui malo pomalo od poetka Kur'ana pa do kraja. U svakom momentu uenik mora biti spreman da zna ono to je dotad nauio. To ovoj metodi daje posebnu dra, ali ju ini teom onima kojima nisu sa arapskog

govornog podruja. Neki zagovornici ove metode ovako postavljaju stvari: hifz se ui 12 godina. Svake godine se naui po 2,5 duza. Ali ono to se naui treba da bude uklesano u memoriju uaa kao u kamen. Ova metoda insistira na kvaliteti, a ne na brzini hifza.

3. Uenje po surama Ovo je modifikovana prethodna metoda. Razlika je to ua ui sure bez nekog reda, ve sam bira suru koju e uiti. Uglavnom se prvo ue krae sure, pa onda poslije vee. Ova metoda iziskuje od uaa da puno ponavlja, jer je sve na njemu, sistem uenja ga nikad ne vraa na stare stranice.

4. Uenje sluajui kasete ili CD Ova metoda je karakteristina za djecu koja ne znaju itati arapsko pismo, te za slijepce. Potrebno je nabaviti audio snimke nekog karije koji teno i pravilno ui (poput Husarija, Menavija) te vie puta sluati pojedine sure kako bi ule u memoriju. Djeca brzo pamte, pa im se preporuuje ova metoda, jer i nesvjesno sluajui mogu dosta gradiva usvojiti. Svojevremeno je u Bosni bila najmlaa hafiza koja je cijeli Kur'an sa kaseta zapamtila. A lino sam upoznao od roenja slijepog mladia koji cijeli Kur'an ui po melodiji karije Muhammeda Ejuba kojeg je sluao dok cijeli Kur'an nije upamtio.

5. Uzbekistanski nain uenja Ovu metodu navodimo ibreta radi, a primijenjuje se u bivim sovjetskim republikama. Uenik pred ejhom ita stranicu s poetka Kur'ana. ejh mu zada da 300 puta proita stranicu gledajui u mushaf. Poslije toga ga preslua ejh i zadaje mu novu stranicu, i tako sve do kraja mushafa. Poto zavri sa hifzom, ejh mu nareuje da proita Kur'an jo 150 puta, i ako uspije bude prozvan hafizom. Mnogo je jo metoda kojima se Kur'an ui napamet u svijetu, poput: dovoenja ajeta u vezu sa istinitim priama i stvarnim prizorima, uenje u hafiskim halkama u damijama, oslanjanje na razumijevanje znaenja ajeta, vezivanje ajeta sa okolinom i ambijentom, vezivanje novog gradiva sa uzbudljivim dogaajima, uenje uz pomo raunara, uenje stranice red po red, uenje s a kraja stranice, uenje uz koritenje ploe, pisanje ajeta, uenje udvoje, uenje u autu... Kur'an treba da bude najvanija knjiga svakom vjerniku, treba da uz Njega provodimo to vie vremena, da ga redovno uimo, prihvatamo Njegove poruke i pouke. Treba da ga memoriemo to vie, jer je Kur'an lijek i smiraj za duu i srce. Kur'an je na put ka Allahu, d. . Na kraju krajeva, Kur'an je taj koji e se sutra zalagati za nas ili protiv nas na Sudnjem danu. Molimo Allaha, d.., da se ovim savjetima okoristimo i da spremni doekamo susret sa Gospodarom, amin! Izvor: Dr. Jahja bin Abdur-Rezzak el-Gavsani, Kako e nauiti Kur'ani Kerim, Taibah International, Sarajevo, 2000.