Selvarajan Elisabeth

Yesudian Hatch

YOGA + !PORT

SNAGE SU UMA NALIK SVJETLOSTI !TO SE RASIPA; U TRENUTKU USREDSREDIVANJA, POSTAJU PROSVJETLJUJU IMA. TO JE NA! JEDINI NA IN SPOZNAJE. Vivekananda izvanrednog PREDGOVOR Dr. D.B.Desaia,

i opunomo enog ambasadora Indije u !vicarskoj

U Europi su odavna vladala mnoga pogre ! na shva anja Yoge. Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je privla ila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shva ao pravi smisao Yoge. Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom mo e posti i potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o mogu nosti postizavanja posvema ! njeg sklada tijekom cijeloga ivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignu a potpunog oslobo enja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje sposobnosti koncentracije do najvi ! eg stupnja, ! to je ostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima, me utim, mogu e samo za onoga tko posjeduje potpunu kontrolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, !to se mo e posti i samo posredstvom cijelog niza vje bi ! to se nazivaju Hatha Yoga. Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom mo e ostvariti vladanje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,

Yesudian Haich iji je cilj

PREDGOVOR AUTORA

prelazi se na niz asana" (stavova ili polo aja tijela)

usavr ! avanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci koja je u sebi potpuna i dovr ! ena. U najjednostavnijem ishodu poma e stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postizavanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga mo e se vje bati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na dru ! tveni polo aj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo elja za posjedovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove elje potrebna spremnost na stanovite napore. Yoga je misti na samo utoliko ! to su se njome u na ! oj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili, izme u ostalih, i misti ari. U svojoj je prakti noj primjeni, me utim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako drugo u enje o tjelesnom odgoju. Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih pogre ! nih pojmova ! to su dosada postojali o Yogi i njezinoj primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovoljno strpljenja da je prou e. Raduje me i injenica ! to ovu knjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina posvetile ovome radu, te time u Mad arskoj postigle uspjeh dostojan pa nje. U Mad arskoj je, naime, objavljena sli na knjiga koja je nai ! la na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i u " vicarskoj nai i na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod " vicarske i nadalje usavr ! ava svoje zdravlje. ovjek je tajanstveno udo koje se kre e izme u smrtonosnih initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive u malosti spozna stvarala ku snagu svoga vlastitoga bi a i neograni enost svoje su ! tine. U dubini svoga srca ovjek osje a osvit uzvi ! ene sre e u svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom veli anstvu, te se budi na kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije ni ! ta drugo nego ista sre a. Prate i ovaj unutra ! nji glas, odlu io sam zapisati sve ! to sam vidio i nau io u nadi da e moja iskustva poslu iti kao koristan Potaknut nekim unutra ! njim nagonom, kojem se nisam mogao oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam nalik oru u u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva voda, primio sve ! to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti sve dok nisam na ! ao odgovor na svoje najve e i jedino pitanje ovjek, jer sada sam uvjeren: Man, thou art thy secret alone! Who can open thy gates but thee? And none to enter in but thee !
1

10

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

11

vodi svima koji su se posvetili istom traganju. Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i trajna sre a, me utim, mo e se posti i samo zdravim tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postizavanju uspjeha. Izlo eni su na na in koji odgovara potrebama onih ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne prezaposlenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posvetiti svojem vlastitom razvoju. Borba je za zdravlje te ! ka i zahtjevna, a pobjednik mora ovladati i dimom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkri e kao i ova tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku ! to se razvija u cvijet, rje ! ava i veli anstvenost ovjekova istinskog bi a, te tako postaje o iglednom. Za to je, me utim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. Nalik vrataru, ovjek mo e prona i svoj put do uspje ! nog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neograni enog uma ! to u njemu po iva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju nje nih latica, kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savr ! enstvu, istinska ovjekova su ! tina dolazi do izraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i posti i ete ovaj cilj. Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega ! to bogatstvo mo e pru iti. Spre avanje uzroka bolesti i patnji podjednako je tako uzvi ! en zadatak kao ! to je to i mogu nost ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako o ajni ki ude. Zapo nite stoga s odlukom da ne ete podnositi nikakve negativne utjecaje

- mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotne snage, praznina u konstituciji koja mo e zavr ! iti kolapsom cijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i to na jer ukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo tjelesno i duhovno savr ! enstvo. U ovom mi je radu predano i nesebi no pomagala Elisabeth Haich koja nije samo moja kolegica u na ! oj ! koli Yoge, ve je i osoba koja mi je pomogla pri tuma enju pravih potreba Zapada. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, ste enih tijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabruju ih rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju mogu nosti za redovnim poha anjem neke ! kole Yoge ili a ! rama" i koji nisu sre e da nai u na osobnog u itelja. Iskreno se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istra iva u omogu iti samostalno vje banje i sigurno kora anje svjesnom putanjom Hatha Yoge. To see, open then thine eyes, And behold below the veil of blindness, that mortal flesh covereth ... MAN the DIVINE
2

Selvarajan Yesudian

PRVI DIO

UVOD U HATHA YOGU

1. ISTINITA PRI

A O BOLESNOM DJE

AKU

Jednom je u sun anoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mr ! av i bole ljiv dje ak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo svake bolesti - ! arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraznih bolesti ! to su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo pravo udo ! to je ostao na ivotu. Pre ivio je, dodu ! e, ali u kakvom jadnom stanju! Bio je sama kost i ko a, si u ! no mu je lice poblijedilo, o i bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa ipak, taj dje ak nikada nije ivio u bijedi. Otac mu bija ! e ugledan i bogat lije nik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom nizu. Majka mu bija ! e najmilija i najnje nija ena na svijetu. Ali, i uza sve to, ta ku a u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovitim dvori ! tem, ni jednoga dana nije znala za sre u. Neprestana briga i tuga bijahu usud njezinih stanovnika. Bri no uvani i raznje eni dje ak nalikovao je vi ! e sjenci negoli dje aku. Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredstvom ! to je medicini bilo poznato, ali je dje aka ipak te ! kom mukom uspijevao odr ati na ivotu.

14

Yesudian Haich Jednoga je dana dje ak po ! ao i u ! kolu, te vi ! e nije mogao

YOGA + "PORT

15

je o toj temi mogao prona i u o evoj biblioteci, pomno je pro itao. Poznavao je i divio se teoriji psiholo ! kih nauka: u enjima Rad a yoge, D nana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju veli anstvene duhovne visine, a svojim u enicima daruju zadovoljstvo, samopouzdanje i snagu duha. U biblioteci je nai ! ao i na mnoge knjige o Hatha yogi ! to su pou avale o tajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako stara tisu ama godina, a bila su posve ena tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta tako slaba ! nog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio je u sebe sav sadr aj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti pro itav ! i sve o asanama", stavovima i polo ajima tijela u Hatha yogi, te vje bama disanja !to donose snagu i zdravlje. Odmah bi se uspravio u postelji, prekri iv ! i noge na na in koji je opisan u prvoj vje bi. Zatim je poku ! avao to no ponoviti, jedan za drugim, sve va nije stavove i polo aje tako da je umalo i ! a ! io noge. U me uvremenu, saznav ! i kako je duboko disanje od iznimne va nosti u ovjekovu ivotu, poku ! ao je provoditi vje be disanja pranajama". Ispuniv ! i udahom svoja slaba plu a, zadr avao je dah sve dok mu plu a ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udariv ! i glavu i cijelu ku u probudiv ! i iz duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenaprezanju, njegova su prenadra ena plu a gotovo pucala. Narednog se dana osje ao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon takvog iscrpljuju eg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige, gorko pla u i. Pomisao o tome, da je ak i ova

satima le ati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao ivjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, oslobo en gimnastike, a u ku i ! ti en, kao i sve do tada, i od najmanjeg povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale plu a, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvu i i iz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova po ele. Nakon pola godine iznova se dobro osje ao, ali je od prehlada obolijevao i na najmanji da ! ak vjetra. Te ! ko bi se rije ima moglo opisati u kolikoj je mjeri jadni dje ak zavidio svojim bezbri nim ! kolskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj gimnaziji povla io bi se u kut dvori ! ta odakle je nesretna srca promatrao ivahne kretnje svojih vr ! njaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvori ! tu i im bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi tr ati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se godini osje ao ne!to bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto, ali neredovite i tajno vr ! ene gimnasti ke vje be izazivale su stalnu glavobolju i lupanje srca. Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa-

lomljiv. Cesto je odlazio od ku e, lutaju i ! umama i poljima u potrazi za obitavali ! tima yogina, tzv. a ! ramima, na udaljenim brdima. Svi su napori, me utim, bili uzaludni, te se tako zadovoljavao promatranjem putuju ih fakira koji su uz put prikazivali svoje vje ! tine. Fakire je malo cijenio, ali spram yogina osje ao je ! tovanje i divljenje. Zahvaljuju i uro enom nagonu, neizmjerno ga je privla ila misti ka nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju

16

Yesudian Haich

YOGA + "PORT godinu dana grudi su mu se pro ! irile za cijelih i

17

posljednja mogu nost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage tako neslavno propala, u inila ga je posvema neutje ! nim. Izgubio je svaku nadu, misle i kako nikada ne e biti zdrav, nikada se ne e mo i slobodno igrati i pohrvati sa svojim prijateljima... nikada ne e mo i u ivati u sre i ! to je sa sobom donosi zdrava i bezbri na mladost. Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo ! utljiv. Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te pa nju posve ivao samo stvarima uma i duha. Samo u enje i dugo itanje nije ga, me utim, moglo zadovoljiti. Pa nju su mu sve vi!e i vi ! e stali privla iti tako te!ki i zamr ! eni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savladati. Jedne se sparne jesenje ve eri iznova otputio od ku e. U nekom mango ! umarku, nekoliko kilometara od grada, nai ! ao je - naposljetku - na u itelja Hatha yoge za kojim je tako dugo vremena tragao! Yogin je bio okru en skupinom mladih ljudi koji su pomno slu ! ali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo predavanje, dje ak je ostao sakriven u svome tajnom skrovi ! tu, te cijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladi a stasita tijela izvanredno razvijenih mi ! i a, te kako vje baju neke neobi ne vje be. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada se skup razdvojio na razne strane, dje ak je naposljetku pristupio u itelju, skromno ga zamoliv ! i neka ga primi za u enika. Dva mjeseca kasnije madraski je lije nik jedva prepoznao svoga sina. Dje ak je sada kora ao uspravno kao strijela, grudi su mu se pove ale, a ramena svakim danom postajala sve ! ira. Nakon

cm, dok su se

ruke i noge gotovo udvostru ile u obimu. U ! koli je, preko no i, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima dotada nikada nije vje bao! Kada je napunio dvadeset godina, nakon o eve smrti, iznova se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga u itelja kojem je dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem je u itelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutra ! nji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon dirljivog opro ! taja, u itelj mu re e: Kreni, moj mladi u, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obi aje Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ra vi ! te na kojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu nau i u je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom emu su napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima ivota, koliko vi ! e e! mo e ! , doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu odr avanju zdravlja, ve

uvidjeti kako nauka o Hatha yogi nije samo put ka stjecanju i i jedina metoda tjelesne kulture na svijetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i psihi kog. Iako je rije o nauci koja je posve ena izgra ivanju tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim snagama." Mladi je sjajnim o ima pogledao svoga u itelja, te se duboko naklonio, sklopiv ! i ruke. - U itelju, ve sam odavna znao tajni nauk u svim svojim poku ! ajima da izgradim svoje tijelo. Kada sam pa nju usmjeravao na razne dijelove tijela... mi ! i e, iv ane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihi ke snage koje

is

Yesudian Haich 2. !TO JE H A T H A Y O G A

su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje volje istovremeno sve vi ! e uve avala. Vratio si me u ivot: od bole ljivog dje aka tako slabog i krhkog zdravlja u inio si atletu. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi! Obe ajem ti..." Ni ! ta ne obe avaj, dragi mladi u!... Na Zapadu vlada uznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvr ! i svoju du nost. Onaj tko sije, rijetko kad i anje. Uspije ! li yogu tijela prenijeti makar i nekolicini prijatelja, prema svojoj bra i sa Zapada izvr!it e ! svoju du nost. U svakom slu aju, ovo e u enje slijediti samo oni iji je um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnntiji i uzvi ! eni ji ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija du nost da se vrati ! u domovinu istog trenutka kada primi ! moju poruku koju u ti uputiti preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda... Kreni sad, mladi u, i neka te sre a prati!..." Eto, tako sam dospio u Europu...

Najve e je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, ! to se sastoji od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisu ama godina nastojao otkriti u potrazi za rje ! enjem velike zagonetke, tajanstvene misterije, zagonetne sfinge. Ovu tajnu, koja se naziva ovjekom, mnogi su poku ! avali rije!iti, ali tek nekolicina uspjela je nagnati sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su neumorno i ne sustaju i sve dublje i dublje pronicali u svoje JA, uspjeli su naposljetku shvatiti najve u tajnu ! to postoji: sebe same. U Indiji su tajne ljudske psihe istra ivane od pradavnih vremena, te su cijele svoje ivote mnogi posve ivali samo jednom cilju: otkrivanju zagonetke ! to se sastoji u pitanju, ! to je ovjek - i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji? Takvi su se istra iva i povukli iz vreve ovoga svijeta, te sve svoje misli i elje usredoto ili na samo jedno pitanje: tko sam JA? Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdrljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku ivota. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom otvoren PUT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, sre i i zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje mo e posti i svako ljudsko bi e, te budu i da su postali prosvijetljeni, i drugima su Stali ukazivati na put izbavljenja i oslobo enja, ponukani dubokom su uti spram ovje anstva ! to svoj ivot provodi u patnjama.

20

Yesudian Haich Razli iti su putevi ! to vode na vrhunce. Mnogi e se odlu iti

YOGA + "PORT

21

koja omogu uje vladanje vlastitim tijelom, ! to je put savr ! enstva zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA. Naziv Hatha yoge potje e od temeljne istine na kojoj se ovaj sustav zasniva. ivot na ! eg tijela po iva na pozitivnim i negativnim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnote ena, tada u ivamo u savr ! enstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozitivno strujanje izra eno slogom Ha", ! to zna i SUNCE". Negativno se strujanje naziva ,,THA", ! to zna i MJESEC". Sama rije YOGA ima dvostruko zna enje. S jedne strane, ozna ava spajanje", dok joj je drugo zna enje jaram". U tom smislu HATHA YOGA" ozna ava besprijekorno poznavanje ovih dviju energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca, kao i njihovo stapanje u savr ! enom skladu i posvema ! njoj ravnote i. Naposljetku, rije upu uje i na sposobnost posvema ! njeg vladanja ovim energijama, tj. njihovo ujarmljivanje" u spone na ! eg vlastitog JA". Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno usavr ! ava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poreme aj, a tijelo ispunja obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vra a prirodi, upoznaje s iscjeljuju im snagama ! to po ivaju u bilju, drve u i korijenju, podu ava nas snagama na ! eg vlastitog tijela i silama koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls ! to mu ga upu uje psiha, dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, sna no utje e stanje tijela. Hatha yoga koristi ovaj me usobni odnos, te se tako i tijelo i psiha odr avaju u posvema ! njem zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji se u osvje ! tenju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. Cak i

za udobnu, laku i krivu da vu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nije prilago en za strmi put u visine. Drugi e krenuti pre icom, uspinju i se pod strmijim kutem. I, naposljetku, ima i onih koji e odabrati najkra i put, penju i se o!trim stijenjem kako bi ! to br e dostigli svoj cilj. Nalik ovakvom odabiranju puteva uzbrdo, i do velikog se unutra ! njeg cilja mo e do i razli itim putevima, ve u skladu s psihi kim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su u itelji izradili nekoliko sustava kako bi svakome omogu ili da postigne svoj cilj na na in na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skra uju put, te oni, koji se odlu e primijeniti ih, br e i lak ! e dolaze do postavljenog cilja. Svim je ovim sustavima zajedni ko ime - yoga. Veliki u itelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napreduju i putem yoge, nazivaju se yogini. Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome po etku. Njihova su ! tina i svrha uvijek je ista: dostizanje savr ! enstva samospoznaje. Ovaj se cilj, me utim, mo e posti i samo putem bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi yoge stoga prvo podu avaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge koji zapo inju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi koji zapo inju s vladanjem osje ajima, kao i oni koji za polaznu to ku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnim sklonostima i sposobnostima samoga u enika. U skladu s razli itim putevima kojima se mo e napredovati, pojedine yoge imaju i razli ite nazive. Svakako je preporu ljivo zapo eti s onim sustavom yoge

22

Yesudian Haich

YOGA + "PORT prepreku na ! em usponu ka vi ! em umnom i duhovnom razvoju. Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima se izvode takvi postupci ! to se nazivaju udima. Takvi se na pola puta ka cilju naprosto nasu u i vi ! e i dalje ne mogu napredovati. Cilj, kojem nam valja te iti, mo e biti samo oslobo enje uma diktata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko poznavanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih mo i, tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada ne e prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio ne iju puku znati elju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. Pravi Hatha yogin svoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebom mo e pomo i drugima. Moj u itelj, na primjer, svojim u enicima nikada nije rekao kakvim sve mo ima raspola e. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi u dubini ! ume, dok smo mi, njegovi u enici, na proplanku ispred kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se pojavi mungos iz obli njeg ! umarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje vuklo se zemljom i, do ! av ! i nam u neposrednu blizinu, opazili smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi na ! eg u itelja. S mukom se uspio dovu i do vrata kolibe gdje se i zaustavio u samrtni koj borbi. U itelj polo i desnu ruku na ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i osna en. U tom smo se trenutku osvjedo ili o mo ima kojima raspola e na ! u itelj. U posljednje je vrijeme zapadna medicina s du nom ozbiljno ! u posvetila pa nju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge,

simpati ki iv ani sustav i svi organi iji rad obi no ne ovisi o svijesti, mogu se pot initi ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijednost takvog svjesnog upliva u mogu nosti spre avanja svakog poreme aja, kao i u po ! tedi van ju tijela bolesti koje potje u od funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je mo i kontrola rada srca i spre avanje njegova lupanja koje mo e nastati zbog nekog vanjskog podra aja kao ! to su strah, nenadane lo ! e vijesti ili iznenadna radost. Na taj se na in srce mo e za!tititi od pro!irenja, degeneracije sr anog mi ! i a i drugih bolesti. Ili, ako sam u mo i kontrolirati lu enje lijezda, u mo i sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela, te na taj na in u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hatha yogin, koji je dostigao najvi ! i stupanj, nad svojini tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po svojoj volji mo e regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada, koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih pote ! ko a, ipak imali sre u sresti pravog Hatha yogina, posvjedo ili su injenicu kako yogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40 godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive do nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo mogu obnavljati novim ivotnim snagama. Samo produ avanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije samoj sebi cilj, ve je priprema za vi ! u, duhovnu yogu. U bolesnom je tijelu vrlo te ! ko razviti samosvijest, a um uzdi i na vi!u razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upoznavanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vi!e ne e predstavljati

2-1

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

25

tj. yogini, medicini pru aju dragocjeno znanje za unapre enje njezinih potreba i ciljeva. Ni i je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu du nu pa nju. ak su i najve i u itelji svoje u enje morali zapo eti s ovim stupnjem jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge podu ava umjetnosti stjecanja i odr avanja zdravlja! Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne teorijskim pristupom, kao kada je rije o prou avanju anatomije. Anatomija nas pou ava ! to sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se nalazi. Stvarno poznavanje tijela zna i ne ! to sasvim drugo: pod pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom svije ! u mogu si i u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, klijetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to stanje mo da ponajbolje mo e izraziti narednim rije ima: Ja sam - moje srce." Isto to moram biti u stanju u initi i sa elucem, crijevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeli em svoga tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vje bu yoge, do ovog stupnja u najboljem slu aju mo e poznavati nepce i unutra ! njost usne ! upljine. Tko eli postati istinski Hatha yogin, mora vje bati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u upu ivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsi u ! nijih estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije vi!e dovoljno samo svije ! u prodrijeti u srce, valja ga pot initi vlastitoj volji. Moje se srce mora pot initi mojoj volji tako da u svakom trenutku krv mo e pumpati br e ili sporije, onako kako sam smatram

potrebnim. To je nemogu e, re i ete! Ba ! kao ! to svatko mo e po svojoj volji nau iti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dijelove tijela, tako sustavnim vje banjem svatko mo e nau iti upravljati svakim dijelom svoga tijela. ak i u obi nih ljudi postoje velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovisniji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir. Za ! to? Zato ! to je pijanist upornim vje banjem svoje prste u inio svjesnijima. I u enik Hatha yoge vje ba neprestance, iz dana u dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vje ba kako bi svoju svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi! Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi samome, te njima postepeno u i vladati. Spoznaja kako postoje dva ivotna strujanja, ! to djeluju u njegovu tijelu, te posvema ! nja ravnote a ovih dviju sila ozna ava i savr ! enstvo zdravlja. Sa ! irenjem svijesti u enik dolazi i do spoznaje kako je sve, ! to ivi u vremenu i prostoru, ivo zato ! to u sebi nosi polaritet i ritam. Yogin po inje uvi ati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpunosti napusti stvarala ki princip, te se rastvori na dva dijela, po inje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta. Izme u njih nastaje pulsiraju a veza, ra a se ritam, te se zapo inje javljati ivot.

ak i u kristala mo emo otkriti postojanje pozitivnog i negativnog pola, a susre emo ih i na svim drugim stupnjevima manifestacije ivota. Polaritet i ritam pridaju ivot cijelom univerzumu. Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - uklju uju i i

26

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

27

sun eve pjege - pulsiraju i rad srca svih ivih bi a, kao i disanje i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji potje e iz polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se u odre enom ritmu, stvaraju i pritom pozitivna i negativna stanja u potpunoj ravnote i. U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom simbolizira figura boga " ive u plesu. Igra je oblik izra avanja ritma. I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola. Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa oblikuje spiralu. Ta se to ka vrlo jednostavno pronalazi na glavi djeteta. Negativni pol nalazi se na najni em kralje ! ku. Izme u ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke u estalosti i kratke valne du ine. Taj napon je Kada ivot! Nosilac ivota je stup kralje ! nice. ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti razumom vrati u svoje vlastito Ja, takvo se stanje naziva Samosvijest. Na ! e Ja djeluje u tijelu, te posredstvom iv anog sustava zra i samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavaju i ga besprijeovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bi a kornom ravnote om i skladom. Na taj je na in funkcioniranje tijela pravilno i zdravo. koje predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne impulse i pru aju svrsishodni otpor. Unutar li nosti, koja je izatkana u suprotnostima, ovjek mora odr ati potpunu ravnote u kako bi suprotnosti objedinio, me usobno ih dopunio i u sebi izmirio. Tek tada i samo tada ovjek mo e biti savr ! en. Tek je u

tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvr ! iti sve svoje zadatke u ivotu, nalik komplementarnim bojama ! to se dopunjuju u sun evoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubi asto i uto - plavo i narand asto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savr ! enstvo. Zakoni duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha je nesebi nost, dok je zakon tijela sebi nost. ovjek, me utim, ove dvije suprotnosti mora nau iti objediniti u posvema ! njem skladu i unutra ! njem o itovanju. Ovu su istinu pou avali filozofi i veliki u itelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izme u negativnog i pozitivnog pola. Svijest prosje nog ovjeka jo ! je uvijek na vrlo niskom stupnju razvoja. Zra enje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj mjeri svjesno; u ve ini je slu ajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo ovjeka na ni em stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri pro eto ivotom kao u ovjeka na vi ! em stupnju razvoja. Takav ovjek ima vi!e mo danih stanica, iv ani sustav je neusporedivo gu ! e izatkan, drugim rije ima, svjesniji je, pro etiji ment njegovog JA. Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno pro eto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na ni em stupnju razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao ljupke", profinjene" i skladne", dok nezgrapnim" i nespretnim" nazivamo onoga u ijem tijelu o itovanje ivota stoji na ni em stupnju razvoja. Ne ! to lijepo i skladno uvijek emo prona i ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo ivotom, a uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instru-

28

Yesudian Haich 3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE

sveobuhvatno bi e, na ! e vlastito JA! Jedina sre a koja se mo e na i je pronala enje samoga sebe! To je ono za ime tragamo u svakoj radosti i svakom osje anju sre e. Ako se na ! e JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno po iva u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnote a u ivotnim silama kojima zra imo. U takvom su stanju i na ! a psiha i na ! e tijelo potpuno zdravi. U osoba na ni em stupnju razvoja ravnote a se vrlo lako mo e naru ! iti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvijesti. Takve osobe iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova bi a ve i od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se naru ! avanje ravnote e odra ava i u na inu mi!ljenja i u duhovnom ivotu. Posljedica takvog stanja je naru ! ena ravnote a pozitivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savr ! enstvo ravnote e dviju ivotnih energija kojima zra imo, tada nastaje stanje koje nazivamo bole ! u. Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno pove avanje samosvijesti i njezino uvo enje u sve dijelove tijela. Na taj na in mo emo izbje i naru ! avanje reda, te time sprije iti pojavu bolesti. Ako je bolest ve nastupila, tada e m o svjesno i namjerno iznova uspostaviti stanje reda i ravnote e. Takvoj nas istini pou ava nauka i umjetnost ! to je poznata pod imenom - HATHA YOGA.

Na ! e istinsko bi e je u svojoj su ! tini sjajno, savr ! eno i isto. injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograni ila mu je samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi tijelo iznova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nije zavr ! en jer je samosvijest prosje nog ovjeka daleko od svog pravog pro ! irenja i sjedinjenja s istinskom, uzvi ! enom su ! tinom. ovje anstvo, nalik velikom tijelu, kro ilo je ovim putem razvoja, te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stupanj napretka. Uvijek, me utim, postoje i pojedinci koji se nalaze ispod prosje ne razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno identi an. Samo oni, koji su dostigli savr ! enstvo, mogu biti jednaki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru razvoja i sjedinila se s njihovim istinskim bi em. Samo takve osobe misle na posve identi an na in. I one, me utim, u sebi nose pe at svog osobnog filtera, svog tijela. Samo su u biti, u psihi, identi ni. Mnogobrojni doga aji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanje ljudskih sudbina uzrokuju i razli ita iskustva i utjecaje. U skladu s time razvija se i ljudska samosvijest na razli ite na ine. Ta iskustva i dojmovi u jedne osobe sna nije djeluju na razvoj samosvijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose njezinu opadanju. Mogu e je i da je u nekom smjeru razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla zna ajan napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti

30

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

uzrok injenici postojanja mno ! tva ljudi i mno!tva individualnosti. Na ! a istinska su ! tina, vje ni izvor ivota, ravnomjerno zra i ivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnote i i besprijekornom skladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena u svakom smjeru - ak i na ni em stupnju - tada e ivotna energija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnote eno i tijelo je zdravo. Stanje svijesti djeluje u ovjeku nalik kakvom filteru koji zra enu ivotnu energiju raspodjeljuje u razne umne i iv ane centre koje indijski yogini nazivaju akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog, uravnote enog razvoja, bilo zbog jednostranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom drugom smjeru, tada dolazi do poreme aja i u strujanju ivotne energije, te nestaje i op a uravnote enost. Zra enje ovjekove uzvi ! ene su ! tine, me utim, sa svojom savr ! enom i besprijekornom uravnote eno ! u uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogromnom i nesavladivom snagom kr i sebi put kroz nepravilno raspore enu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno uspostavljanje ravnote e stanje je koje nazivamo bole ! u. Zdravlje je za tijelo preduvjet odr anja, kao ! to je i prirodno stanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svjeivotom, ve i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni ivotom svoj izraz nalazi na dvoivotom. Nagon za sne volje za nagon za

nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva. Nagon za samoodr anjem nastoji na odr avanju ivota jedinke u ! to je mogu e du em i nepovrije enom stanju. Priroda bezuvjetno nastoji odr ati postoje e zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrje ! ujemo o njezine zakone, svoje zdravlje mo emo nesmetano odr avati sve do smrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - ka e uveni Yogi Rama araka - i kada bi se svatko pridr avao zakona prirode po ev ! i od djetinjstva, umjesto ! to neprestance radi protiv njih, smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako tako rijetka kao i smrt nesretnim slu ajem." ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava ravnote u, ispravlja nepravilnosti i odr ava na ! e zdravlje unato injenici ! to ovjek bezobzirno naru ! ava zlatna pravila zdravog ivota iz dana u dan. Nagon za samoodr anjem ima samo jednu svrhu - i o tome ne mo e biti ni spora ni sumnje - on ho e ivot pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVLJEM! Ovaj je nagon u tolikoj mjeri sna an da u trenucima opasnosti i najpokornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i gazili jedan drugoga kako bi u ! li u amac za spa ! avanje, dok su samo oni visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su ve postigli razinu nesebi nosti, imali snage suzbiti nagon za samoodr anjem. Ova sna na sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi nam sa uvala zdravlje i ispravila pogre ! ke koje neprestance inimo. Cesto nas ak i na ini bolesnima kako bismo nakon bolesti bili jo ! zdraviji. U pokret stavlja veliki proces pro i ! avanja kako

struki na in: kao nagon za samoodr anjem i nagon za odr anjem vrste. Oba nagona predstavljaju sna ne, iskonske snage koje pokre u svijet. Nagon za odr anjem vrste osigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo, kao sredstvo o itovanja, istro ! i; taj se

32

Yesudian Haich

YOGA + "PORT nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti

33

bi na ! organizam oslobodila otrovnih otpadaka koji su se, uslijed na ! e nemarnosti, natalo ili. Nagon samoodr anja ivotna sila stavlja u slu bu na ! ega zdravlja. Glasoviti Yogi Rama araka o njoj ka e: Ona u nama djeluje neovisno o na ! oj volji, nalik igli na kompasu koja, bez obzira koliko se instrument pomicao iz njegova prirodnog polo aja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud je ne slu ! amo, uzalud se od nje odvra amo, ona ivi i neprestance djeluje u nama. Ista sila nje nu klicu izvla i iz sjemenke i esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisu u puta tvrdi od nje kako bi nje ni izdanak dospio do sun eve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje ! iri u zemlju. Ako je na ! em tijelu nanijeta otvorena rana, ivotna e je sila iscijeliti sa zapanjuju om to no ! u i savr ! enstvom koje ovjek nikada ne e dosti i. Medicus curat, natura sanat , s pravom su
3

ivotna se sila bori za

o uvanje zdravlja na ! ega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovo neograni ena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvi ! e jaka, iz uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. jediti u svim uvjetima. iv se organizam ne e razboljeti sve dok ivi u skladu s iskonskim zakonima prirode. Zdravlje nije ni ! ta drugo do ivot u prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica neprirodnog ivota. Na na ! u nesre u, moderna nas civilizacija navodi na neprirodan na in ivota u kojem ivotna sila mo e ! tititi na ! e zdravlje samo u ograni enoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo, spavamo, di ! emo ili se odijevamo pravilno i na prirodan na in. Hatha yoga nas pou ava zakonitostima zdravlja zbog ! to potpunijeg prikupljanja, uve avanja i kori ! tenja slobodnog strujanja ivotne sile. Tko se nastoji pridr avati pravila Hatha yoga nikada nije bolestan, te u iva u potpunom zdravlju sve do duboke starosti. Jedan je od najva nijih preduvjeta upoznavanje svih manifestacija ivotne sile, te prou avanje njihova razvoja i uobli avanja; jednom rije ju, na ina na koji se sve ove sile mogu staviti u slu bu na ! e samosvijesti. ovjek je um u tijelu. U njemu se odra avaju zakoni i duha i tijela. Strujanje ivotne sile o ituje se na svakoj razini - od neograni enog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija je, koja se ispoljava na psihi koj razini, najbli oj umu, pozitivna. Energija, koja je od njega najudaljenija, a o ivljava tijelo, negativna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energija prima ivot mora pobi-

govorili na ! i stari. Kirurg operira skalpelom, za ! iva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo prepu ! ta prirodi. Ako ovjek slomi nogu, lije nik mu namje ! ta kosti, dok sam proces izlje enja osigurava ivotna sila. Ako svoju punu snagu djelovanja ne mo e razviti u na ! em interesu, jo ! je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilago uje se okolnostima kako bi nam uzmogla pomo i u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznova postaje mogu e. Ako ivotnoj sili ostavimo slobodne ruke, odr avat e nas u savr ! enom zdravlju. ak i ako je onemogu ujemo nerazumnim i neprirodnim ivota, ne prestaje djelovati u na ! u korist. Uvijek nam na inom

nastoji pomo i, ak i u nepovoljnim okolnostima, unato na ! oj

34

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

35

i odr ava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnote i, ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svijest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni, istoga je trenutka ! irom otvorio vrata raznim poreme ajima. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano i isklju ivo umno rade, a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i nje no. Pozitivne energije bujaju na ra un negativnih, te stoga takvo tijelo raspola e slabom otporno ! u. Ako takva osoba, svjesno rade i vje be Hatha yoge, barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one iv ane centre, koji tijelo opskrbljuju ivotnom silom, ravnote a e se iznova uspostaviti, tijelo osna iti, a otpornost organizma uve ati. Nezdravo je i stanje koje uve ava prijem ljivost na druge vrste bolesti u slu aju da se ode u drugu krajnost i samosvijest usmjerava prete no ka tvarnoj razini, pokazuju i interes samo za obilno jelo i pi e. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna tromost posljedica su takvog poreme aja ravnote e. Rije je o sasvim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomicanje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim slu ajevima ovjek pomi e pojedine razini iz njihovog odre enog me usobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto. Ovaj se pravilni odnos mo e poremetiti i u slu aju da se svaka razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno. Svoju stvarala ku snagu ovjek mo e ispoljavati pojedina no na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu i negativnu energiju. Uravnote en je u slu aju da svoje snage primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.

Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, mo emo nazvati pozitivnim ovjekom. Vode e li nosti, stvaratelji, koji su u stanju ni iz ega stvoriti ne ! to, oko kojih se ! iri plodotvornost i ivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutra ! njosti, u smjeru ivotvornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primala ki. Prihva aju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito JA. Izvana, pozitivni su: pru aju, stvaraju, daju. Na osje ajnoj su i psihi koj razini uravnote eni i zdravi: zra e rado ! u, vedrinom, samopouzdanjem; pru aju ljubav, dobrotu, toplinu; izra avaju se pozitivno, ali na odgovaraju em mjestu i negativno jer prihva aju ljubav koja prema njima zra i. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer se njihova ivotna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u ravnote i s otporom, tvari koja ini tijelo. Tko svoje snage koristi na suprotan na in, prije ili kasnije suo it e se s oboljelim tijelom. S pogre ! kama se po inje ve na duhovnoj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvi ! eno JA koje pridaje ivot njihovoj li nosti. Umjesto da ! irom otvore nepresu ! ne izvore vlastite snage, koja u njima po iva, svojom ih malodu ! no ! u zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog istinskog bi a i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav ovjek uvijek o ekuje pomo na nekoj drugoj strani, li!en je snage i bespomo an, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zra i stvarala kom snagom i u punoj mjeri razvije stvarala ku djelatnost, svojom nevjericom upropa ! tava cijeli svoj ivot. Propada ondje gdje drugi anju uspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraznom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve

36

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

37

nestaje. Rije je o negativnoj osobi! Mra na provalija, tamni ponor u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja upija i bez traga pro dire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek oprezni prema takvoj sudbini! - Pogre ! ka po inje ve rije ima: Ni ! ta mi ne polazi za rukom!" Te ! ko nama ako ikada izgovorimo ovakve rije i! Time podi emo nepremostiv zid pred vlastitim izvorima snage, zid koji se iznova mo e ukloniti samo uz najve e napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko eli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da ga nikada ne obeshrabrimo rije ima: To ionako ne e uspjeti!" Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njegovom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja da emo sve pote ! ko e savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje je na ! e tijelo izgradilo neovisno o na ! oj svijesti, pouzdajmo se u taj udesni instrument, to prekrasno oru e koje odgovara i slu i svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama na ! eg bi a jo ! uvijek po iva ta rasko ! na stvarala ka snaga. Za ! to, ne?! Mi smo ivi, dakle, ona je tu! Kada joj svojom vjerom jo ! i otvorimo vrata, pomo i e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednako veli anstveno i svrsishodno kao i svoje tijelo; ona nam poma e da popravimo i stvari koje su beznadno proma ! ene. Negativna osoba pomo o ekuje izvana, a ne iznutra. Sebi na

obrnuto kori ! tene snage naru ! avaju psihi ku ravnote u. Kroz krug iv anog sustava um neposredno utje e na tijelo. Naiv anog rastrojstva. Budu i da radom ivci, ovakvo se " tetno djelovanje ru ! avanje misaone ravnote e prouzrokuje tako sna ne potrese i kolebanja da dolazi do pojedinih organa upravljaju

odra ava na zdravlje svih organa u tijelu. Svatko iz vlastitog iskustva poznaje usku vezu izme u funkcioniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdraviji ovjek mo e bolno do ivjeti stanovite tjelesne promjene nakon primitka nenadanih lo!ih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepo eljni simptomi. Od straha mo e problijediti, krv se povla i iz mozga, te mo e nastupiti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan vi ! ak strujanja ime se naru ! ava red u svim tjelesnim strujanjima, te je krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjek naljuti, krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i pozitivno stanje. Svaki sli an poreme aj povezan je s neugodnim simptomima, ali prirodna samoza ! tita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u ovjeku. Ako se, pak, lo!i utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnog poreme aja u poretku strujanja, te je posljedica: BOLEST! Jednostrani razvoj samosvijesti ih zastoj u razvoju mo e biti uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, iv anim poreme ajima, pa ak i du ! evnim bolestima. Na ! e tijelo i duh zdravi su u slu aju da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se o ituje na tvarnoj

je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna je, malodu ! na, osorna i neprestance se ali. Za druge nema nimalo ljubavi, ali od drugih o ekuje da je vole; ak je i u tome negativna. Ne zna ! to je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za ! to misli da je ljubav, nije ni ! ta drugo do udnja za ne im ili nekim. Takvo

38

Yesudian Haich Savr ! en

YOGA + "PORT

39

razini - u na ! em tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnote i s negativnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezin nositelj, samo tijelo. U osobe na ni em stupnju svijesti nizak je i napon ivotne sile koja struji u tijelu, dok je njezin iv ani sustav pode ! en za pru anje otpora koji odgovara tom naponu. S pro ! irenjem svijesti pove ava se i napon ivotne sile, te se, u skladu s time, mora pove ati i stupanj otpornosti iv anog sustava. Ako se sve to iv ani sustav ima odvija postepeno i u potpunoj ravnote i,

ovjek! Osobe koje su takav stupanj savr ! enstva dostigle ovjekova sudbina,

u ovom svijetu, Hindusi nazivaju D ivan Mukti". U tome je smisao i svrha na ! ega ivota. uza sve nevolje i do ivljavanja, podjednako je tako uzrokom neprestanog !irenja samosvijesti. Uvijek tapkaju i u mraku neprestance pla amo za na ! e neznanje jer nesrazmjerna raspodjela snaga mnogim bolestima omogu uje da na nas nasrnu. Budu i da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju strujanja postaje sna nije na ra un drugoga, i njih dijelimo na dvije glavne skupine: pozitivne i negativne. Ako ivotnu silu u tijelu isuvi ! e napregnemo pretjeranim spolnim odnosima ili isuvi ! e intenzivnim umnim radom, time emo prouzrokovati pove ano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti i zapasti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuvi ! e mala i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza, kroni ne upale, alergijske bolesti, irevi na elucu i crijevima itd. Rekovalescencija, neurastenija i depresija tako er su negativna stanja. Sasvim se suprotno tome doga a u trenutku kada se ivotna energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povla i, tako da stanice u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, po inju divljati, tvore i tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja tra iti na drugoj strani, a ne kao u slu aju tuberkuloze ili uzro nika bolesti na bazi alergije. To je ujedno i razlog za ! to su osobe, sklone alergijama, rijetko predisponirane za bolesti raka. Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su

dovoljno vremena da, odr avaju i korak sa ivotnim strujanjima ve eg napona, osna i i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, iv ani e sustav oboljeti zbog sna nih strujanja i naglih promjena koje nisu pode ! ene u skladu s njime jer ne raspola e potrebnim stupnjem otpornosti. Sve je to nalik uklju ivanju nekog provodnika u struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor ivotnom strujanju je iv ani sustav koji mo e oboljeti od iznenadne i suvi ! e jake struje. U tom slu aju dolazi do funkcionalnih poreme aja, upala, a mogu e su ak i potpune paralize. Poreme aji, iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim du ! evnim bolestima. Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o na ! oj volji, da je sustavno, svjesno, postepeno pro ! iruje, te da na isti na in djeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja se neprestance pove ava, tj. iv anog sustava kako bi se postepeno pove avao i u vr ! ivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno savr ! enstvo samosvijesti i njezino potpuno o itovanje u tijelu -

40

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

41

povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao !to su: upala plu a, krajnika, bubrega ili ! arlah. Postoje i mje ! ovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 C smjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale. Organizam neprestance te i uspostavljanju ravnote e. Ako, na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade, te postane bespomo no i nespremno na obranu pred bakterijama, organizam odmah po inje u velikim koli inama razvijati pozitivna strujanja u svrhu samoza ! tite, te u tijelu nastaje pozitivno stanje: pojavljuje se Visoka tjelesna temperatura. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje uni ! tavaju bacile ! to su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se ravnote a postepeno iznova uspostavlja. Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon ! to su uni ! tene bakterije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u prevelikim koli inama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje, temperatura se spu ! ta ispod normale, i bolesnik, iako je prebrodio samu bolest, dospijeva u kriti no stanje uslijed nagle promjene strujanja. U takvim slu ajevima pozitivno stanje izazivamo umjetnim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo pobu uju e sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budu i da je klatno na inilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah ini na ivaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja koja su tako er povezana s jakom groznicom, kao ! to su tifus i

lijevu stranu, te se tek postepeno vra a uobi ajenom njihanju koje odgovara njegovoj du ini: svom vlastitom ritmu. Sve to u podjednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako ovjek primi preveliku koli inu bilo koje energije, u ve em omjeru no ! to to odgovara njegovoj li nosti, dolazi do sna ne reakcije, te se ravnote a tek postepeno iznova uspostavlja. Ako, me utim, svjesnim naporom sprije imo prvi nepravilni otklon klatna, do bolesti uop e ne e niti do i. Uzmimo slijede i primjer: pretpostavimo da se moje tijelo iznenada i neo ekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e biti negativno stanje u tijelu; bakterije se mno e, priroda se od njih brani i razvija ve u koli inu pozitivne snage, nastupa groznica i bolest se razvija svojim prirodnim tijekom... Ali ako u trenutku kada hladno a prvi puta obuzme moje tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban vi ! ak pozitivne snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnote a potrebna. Sam sam sprije io bolest! U tome se sastoji yoga! Ve smo se osvjedo ili kakve tjelesne promjene mo e uzrokovati obi an strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada nad drugom, makar samo na kra e vrijeme. Bez obzira da li prevaga sile proizlazi iz neke trajne du ! evne smetnje ili postojanog du ! evnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i te ! ke bolesti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istra ivanja psihijatara na Zapadu. Srd ba, strah, du ! evna bol, tuga, briga, ljubomora, e se namah uspostaviti, bakterije se ne e umna ati, te stoga groznica niti nije

42

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

43

malodu ! nost, pesimizam i sli ni negativni podsticaji potkopavaju i naru ! avaju zdravlje, razaraju ravaju proces ozdravljenja. Ve je 1879. godine ameri ki profesor medicine Dr. Gates objavio rezultate svojih istra ivanja u ovoj oblasti. Sprovode i dah pacijenta kroz cijev, koja je bila hla ena ledom, izazvao je talo enje njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobi ajenom disanju rodopsin jodidi" nisu izazivali lu enje taloga koji bi bio vrijedan spomena. Nakon pet minuta, me utim, kada je pacijent bio podra en, nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na prisutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon burno uznemirenih osje aja. Kada bi se ova supstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje, izazvala bi estoko uzbu enje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu. Tijekom pokusa i iskustava do ! ao sam do uvjerenja", pi ! e o tome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao ! to su uvrije enost, ljutnja i malodu ! nost, stvaraju ! tetne, otrovne sastojke u organizmu, dok dobra osje anja - zadovoljstvo, sre a, radost, dobro raspolo enje, ljubav i dobre i pozitivne misli uop e, mobiliziraju iscjeljuju e snage organizma. Od negativnih osje anja, strah i o ajanje su po svoj prilici najrazorniji za iv ani sustav." Prema mi ! ljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim uglji nim dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno gu ! enje, a vrlo esto i sporo umiranje. Medicina je zabilje ila mnogo slu ajeva osoba osjetljivog iv ani sustav i smanjuju otpornost cijeloga organizma; ine ga podlo nijim oboljenjima, te uspo-

iv anog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar groma. Vrlo zanimljivo izvje ! e o takvom slu aju zabilje io je profesor medicine iz Australije: Najve a opasnost koja djetetu mo e zaprijetiti u njegovu razvoju, preno ! enje je nervoznih strahovanja njegove majke. Nervozne mlade majke poku ! avaju za ! tititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve ! to ih mo e podu iti hrabrosti, izdr ljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci ulijevaju otrov usporenog djelovanja, pri injavaju i im do ivotno zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljep ! e, najdragocjenije nasljedstvo koje im mo emo ostaviti..." Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim baucima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovaraju i izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastra ! uju njihovi roditelji i u itelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je osnovni element sugestija ! to je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo ograni enoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje te ak udarac, te e ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih smetnji. Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti,

siroma ! tva, nesre e; strah od gubitka najbli ih, strah od smrti i naposljetku, strah od samoga straha. Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbli ih iz straha pred sutra ! njicom, te se zbog tog straha ne usu uju pru iti odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje e, mo da, jednom do i. Ve ina se ljudi neprestance priprema za zlo, te prikuplja i ! tedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju

44

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

45

oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug" bio na okupu u svome domu. Nezdrav na in ivota i nedostatak duhovnog i tjelesnog oporavka, koji traju desetlje ima, jednog se dana nemilosrdno osve uju. S bolesti eluca, arteriosklerozom ili sr anom manom, ovjeku malo vrijedi vila i u ! te evina u banci. U suzbijanju straha vje be Hatha yoge pokazuju upravo udesno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavla ivanja. Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj. Prvenstveno to vrijedi za iv ani sustav i sustav lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem koji je vrlo va an za odr avanje ivota sa stanovi ! ta iv anog sustava i osiguranja ivotnih funkcija. Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne funkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izlu evine oda ! ilju neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osje anja i strasti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine najnemilosrdniji su neprijatelj na ! ega zdravlja. Najva nije su lijezde sa unutra ! njim izlu ivanjem: ! titnja a lijezde,

stupnju djeluju na ! titnja u da mo e do i do miksedema, bolesti koja nalikuje egzoftalmi koj gu ! avosti (Bazedovljevoj bolesti). Tiroidne lijezde, smje ! tene u vratu, za ! titni su organi prvoga lijezde izazivaju mnoge bolesti, reda, koje je priroda ondje smjestila za za ! titu od raznih vrsti trovanja. Poreme ene tiroidne vilno funkcioniraju, a preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne lijezde praovjek je uvijek u dobrom raspolo enju, tijelo se mo e o uvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti! Du ! evna stanja najsna nije djeluju na hipofizu mozga i epifizu, kao ! to je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio je ustanoviti slu ajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao posljedicu du ! evnih uzbu enja. Sustav lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem naro ito va nu akre su spona izme u psihe

ulogu igra u Yogi jer su ove lijezde sjedi ! ta izvjesnih centara svijesti koje yogini nazivaju akrama". i tijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odr avanje izvjesnog psihi kog stanja prouzrokovati u tijelu djelovanjem na lijezde s unutra ! njim izlu ivanjem. Na taj se na in mo emo upoznati s bli im odnosom koji vlada izme u raznih psihi kih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako ste i vlast nad svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera: Iskustvo i psiholo ! ka istra ivanja pokazali su kako stvaranju kalkulusa, kamenca u u i, bubrezima itd. obi no prethodi dug period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i briga, koji traju du e vrijeme, prouzrokuju kroni ni katar u crijevima. Cesta uzbu enja utiru put sr anim manama i pro ! irenim

(tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubre ne i spolne lijezde. Nagla uzbu enja utje u na povi ! enje krvnog tlaka posredstvom organa za njegovu regulaciju - nadbubre ne lijezde. Time se obja!njava injenica !to osobe plahovite prirode pate od prerane arterioskleroze i estih poreme aja u krvotoku. Prema nalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih istra ivanja na Zapadu, stalna poti ! tenost i melankolija u tolikom

46

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

47

venama. Neispunjene nade i nezadovoljene te nje uzrok su prekomjernom lu enju elu ane kiseline, te nas ine podlo nima iru na elucu. Du i strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spolnih lijezda. O tome rje ito svjedo i injenica da su za vrijeme progona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih u enica idovke potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to posljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa steriliziraju im djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih gradova, kr ! anke, koje su tada ivjele u smrtnom strahu, imale su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode. Priroda ne eli razmno avanje sve dok traju vrlo nepovoljni uvjeti za ivot. Kod mu ! karaca, isti su uzroci izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U skladu s na ! im uskustvom, ovi su op i simptomi nestajali s prestankom straha od smrti. U mu ! karaca je nakon tih nepovoljnih okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj na in priroda uspostavlja ravnote u kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotu cijele vrste. Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je stoga podlo nost obolijevanju od tuberkuloze najizra enija u doba puberteta. Prenadra eno stanje spolnih lijezda prelazi na ostale lijezde s unutra ! njim izlu ivanjem, u suradnji s kojima zajedni ki djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao ! to je slu aj i s hilusnim limfnim vorovima u plu ima ije na dra eno stanje plu a ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj na in otpornost plu a postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne mo e suzbiti. Kako bi se za ! titio, organizam podsti e sustav lijezda na jo ! izra eniju

aktivnost, ovjek postaje erotski jo ! uzbu eniji, te se njegovo stanje i nadalje pogor ! ava. U ! kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog suzdr avanja mo e du e vrijeme istra ja ti u potpunoj suzdr anosti, istodobno s lije enjem, te tako dolazi do potpunog izlije enja u mnogim, naizgled beznadnim i te!kim slu ajevima. Zapadni su lije nici tako er potvrdili postojanje veze izme u tuberkuloze i poja ane seksualnosti. Pretpostavljaju, me utim, da je eroti no stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari to no suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi. Kada bi zapadni lije nici sa inili statistiku du ! evnih stanja, koja su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj pou ava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak i infektivne bolesti, posljedica psihi kih uzroka! Zapadni lije nici esto samo otklanjaju tu mogu nost, te se pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha yogini u Indiji znah su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro znali ! to su bakterije i kako uspje ! no mogu napasti samo one ija je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bolesti. Oba ova stanja, me utim, posljedica su nepravilnog mentalnog stava. Hatha yogini, koji su prije mnogo tisu a godina stvorili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Ayurveda, pisali su na sasu ! enim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima palme: ... Uzro nici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja

Yesudian Haich koja ne sa injavaju ni!ta drugo do tijelo zlog duha. Mogu napasti samo onoga tko im sam na ini prolaz u svojoj du ! i." Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pou avao vrlo sli nom u enju: Najbolja je za ! tita protiv svake bolesti plemenita du ! a." Osnovna je misao ista. Vrlo sam iznena en narednom spoznajom: dok priznati internisti smatraju smije ! nim tvrdnju Isto njaka da i infektivna oboljenja imaju psihi ke uzro nike ili da se poreme aji u menstrualnom ciklusu mogu dovesti u red psihi kim lije enjem, a ne injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lije nika koji tako er nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani i kako je stanje psihe od odlu uju e va nosti po zdravlje. Rije je o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenih diljem svijeta, nai ! ao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podudaraju s uvjerenjima yogina. Navodim odlomak iz knjige pod nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psihoanalizu i hipnozu, dr. Franza Volgyesija: " ezdeset i osam slu ajeva istra ivanja hipnoze, koje su sakupili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom psihi kog utjecaja u unutra ! njosti organizma mogu izazvati serolo ! ke, samozacjeljuju e i druge promjene koje pacijent ne mo e svjesno simuliran" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju iznimno stru no znanje i primjenu posebnih instrumenata. Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma, koji te i samoza ! titi, dakle, i spremnost za takvu samoza ! titu prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to mo e dokazati, o psihi koj konstelaciji.

YOGA + "PORT

49

U ljudi koji su patili od du ! evne poti ! tenosti, kao i u svih drugih koji su bili zdravi, ali su post-hipnoti kom sugestijom dovedeni u stanje du ! evne poti ! tenosti, sposobnost krvi za samoza ! titu (algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; promijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspolo enje, kontrolni su pokusi pokazali pove ane mogu nosti samoza ! tite. Drugim rije ima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih granica, ja i su od medicinskih, kemijskih i toksi kih djelovanja." Mo e li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima yogina sa Istoka? I na Zapadu je primije eno kako ima ljudi koji nisu podlo ni bolestima. Takvi su ljudi imuni. To mo e zna iti samo da su u takvih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnote i, te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha yogini bakterije ne pobje uju kemijskim sredstvima. Znaju kako je beskorisno uni ! tavati bakterije ako pritom otpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namno iti ili e ak do i do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest ne e prestati. Yogini spre avaju bolest odr avanjem ravnote e izme u strujanja ili, ako je ta naru ! ena i bolest se ve pojavila, iznova uspostavljaju ravnote u izme u dva strujanja. Na taj na in organizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlastitom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno. Ravnote a dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je na ! a psihi ka ravnote a potpuna. S uspostavljanjem reda moramo, dakle, zapo eti u vlastitoj psihi.

50

Yesudian Haich Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj

YOGA + "PORT

3!

otkriva uzroke, te nakon ! to se uspostavi red u psihi, vra a se i dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju doga ati. Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vr!imo svaki pokret: mi - i nitko drugi - inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem vi ! e ili ni e no ! to je uobi ajeno, ili ako se, vr ! e i neki pokret, zaneseni ja e lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji po ivaju u meni samome. Mo e se dogoditi da mine poprili no vremena izme u uzroka i posljedice. Mogu e je da sam prije nekoliko godina u inio ili rekao ne ! to lo ! e, ! to je ostalo sa uvano u mojoj svijesti, ekaju i priliku da se o ituje kao nepo eljan i negativan pokret. Na ! e Ja ne zaboravlja! Ono ka njava u odgovaraju em trenutku, ka njava nas kroz nas same. Koristi na ! u neopreznost ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmi ! ljanje, te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebi ne, izoliraju e sile osve uju nam se upravo u takvim trenucima; ne ine onaj pokret koji bi nam bio od koristi, ve nauditi. I primitivni je ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti, ve je drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio: Bo ja kazna!" Yogin je, me utim, svjestan samoga sebe - tajna njegova Ja le i razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao sna an i neumitan zakon koji po iva u dubinama na ! eg vlastitog bi a. I suvremena je psihologija na Zapadu po ela otkrivati svijet koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, po iva u nesvjesnom, kao ! to je zapo ela provoditi analizu njegovih zakonitosti. upravo onaj koji e nam

duhovni uzrok? Ima! Posredstvom iv anog sustava psiha djeluje u tijelu. iv ani sustav neposredno utje e na sustav lijezda. lijezda s unutra ! njim Stoga izlu ivanje hormona u sustavu

izlu ivanjem izravno ovisi o du ! evnom stanju pojedinca. Vrlo dobro nam je poznato kako sadr aj kalcija i vezivnog tkiva u kostima - a time i vrsto a i elasti nost zubiju - ovisi o koli ini i kvaliteti hormona koji kru e na ! om krvlju. Ako je, dakle, zub oronuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke! " to je s nesretnim slu ajevima? Ako netko padne niz stepenice, te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke? Ima! Ovi uzroci, me utim, le e duboko u podsvijesti. Svaki je nesretni slu aj jedan oblik samoka njavanja. Svaka odluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu to ku ima u nama samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepenicama, i upravo je u tom trenutku na inio nespretan pokret i okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanju unutra ! njih uzroka. Sila, suprotstavljena na ! oj namjeri, a koja po iva u na ! oj psihi, posredstvom iv anog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret i - dolazi do nesre e. Samoka njavanje! Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni slu aj ili nezgoda jedan oblik samoka njavanja, zapitat e se, u trenutku kada udari lakat ili se ugrize za jezik: Za ! to se to dogodilo?" i odmah e za uti odgovor iz dubina svoje svijesti... Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima ! to im se nadu na putu, sa pli u se na gotovo svakom koraku i nalije u na kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe

52

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

53

Zakon na ! eg Ja, koje u nama djeluje, ne zna i samo osobno izazivanje svih bolesti i nesretnih slu ajeva, ve u sebi sadr i i ohrabruju u, utje ! nu i veli anstvenu injenicu da - ako sve snage ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit e na moje najve e dobro. Osoba uravnote ene psihe uvijek e to no povu i onaj potez koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima ne e dozvoliti da stvore pregradni zid izme u njezine li nosti i njezinog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmo i e se uzdignuti na najvi ! u razinu. Uho je budno za unutra ! nja nadahnu a i, nalik sveznaju em ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinu raspolo ivu mogu nost koja e je izbaviti iz opasnosti. Sto podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojih snaga?" Kada su moja djela vo ena bezli nom i nesebi nom ljubavlju, koja po iva na sveop em Ja, moja je psiha mirna, uravnote ena i zdrava. To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja. Spre avanje i lije enje bolesti mora, dakle, zapo eti u psihi. Upravo na tom mjestu zapo inje va na uloga me usobnog djelovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj sustav, te usporedno razvija psihi ke sposobnosti i zdravlje tijela. Ve na samom po etku ovaj sustav otklanja pogre ! ku u koju je u najve oj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lije i bolesti, a ne bolesnika! Hatha yoga nau ava: budu i smo svoje bolesti sami prouzrokovali, sami moramo i izlije iti svoje zloupotrijebljeno tijelo! U itelj

- kojeg indijski yogini nazivaju Guru" - poma e nam prona i uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi. Hatha yoga nas pou ava kako valja odr avati red medu silama, koje na ! e tijelo odr avaju na ivotu i - u slu aju da smo se o svoje zdravlje ogrije ! ili neprirodnim na inom ivota - kako svoje zdravlje mo emo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim bli njima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge: DU NOST JE BITI ZDRAV!

4. NA!A NAJVE

A POGRE!KA:

NE Z N A M O DISATI!

Sedmog dana boravka u ! umi na in

ituri spoznao sam najve u

istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao ivota svoje europske subra e, zapazio sam kako im se disanje sastoji samo od lakih i povr ! nih udaha koji odgovaraju najni em stupnju ivota. Vedanta filozofija pou ava o istome: Bez disanja nema ivota na Zemlji!" ivot zna i ritam! Prvim udahom novoro eno dijete ulazi u ritam ivota, te udasima i izdasima po inje do ivljavati strujanje ivota u njegovoj naizmjeni no pozitivnoj i negativnoj fazi ! to u nama pulsiraju nalik izmjeni noj struji. ne zatvori i posljednju kariku u lancu. Na ! e tijelo u sebi nosi najrazli itije pojavne oblike - agregatna stanja. Tome odgovara i na ! a ishrana. Na ! i su stari ovu spoznaju izrazili slijede im rije ima: Postali smo od zemlje i zato se hranimo vrstom hranom; izmije ! ani smo vodom, zato pijemo teku inu; du ! a pridaje smisao be ivotnoj masi i zato di ! emo; duh o ivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati ovjekom." Dok bez hrane mo emo ivjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko dana, ivot bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. To zna i da je veza izme u ivota i disanja naju a, te je disanje, dakle, ivot je taj neprekidni ritmi ki lanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom

56

Yesudian Haich obi noj prehladi.

YOGA + !PORT

57

najva nija biolo ! ka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktivnost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od najve e va nosti za na ! e zdravstveno stanje, te pokazuje odlu uju i utjecaj na na ! e psihi ko stanje, kao i na duljinu na ! ega ivota. U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek sa sobom ponese odre en broj udaha i izdaha. Tko di ! e brzo i u urbano, umire ranije jer ne mo e udahnuti vi!e udaha no ! to to nala e propisani broj. S druge strane, onaj tko ivi mirno i di ! e polako, ! tedi svoju zalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Isto njaci se ne uzbu uju tako lako jer ele - ! to je vrlo mudro - svoj ivot na zemlji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju bra u na Zapadu kako grozni avim radom i brzim i povr ! nim disanjem skra uju bo anski dar ivota. Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota u stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim tvornicama i uredima, u inili su da zaboravimo ritam iskonskog, prirodnog disanja. Prigu ! eni duhovni ivot, stalno kolebanje izme u strasti i straha ste e nam grlo i u pravom smislu te rije i ne usu ujemo se duboko disati. Na in na koji di ! u djeca dvadesetog stolje a jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo je dahtanje jedva dovoljno da ih odr ava u ivotu. Kako bi se sve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo svjesnim reguliranjem na ina disanja mo emo posti i otpornost koja nam osigurava dug ivot bez bolesti. Nemarno i povremeno disanje skra uje nam ivot, smanjuje

Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima, nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na istom zraku, pru ali su mu dovoljno mogu nosti za prirodno tjelesno vje banje, te ga nagnali da instinktivno dobro di ! e. Kada bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, na ! e tijelo i plu a o itovah bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao ! to je to bio slu aj s primitivnim ovjekom ili afri kim uro enicima. Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisu a ! to su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi skokom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu, kakva je prva reakcija na!eg tijela na vanjske podra aje? Nagonski, ak i protiv svoje volje, po injemo duboko disati! Ili, stanimo pod tu ! u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude mlaka. " to e se dogoditi istoga trenutka? Na ! e grudi, kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, po inju se naglo dizati i spu ! tati, sve dok vanjski podra aj djeluje na ko u. Mudraci su Indije prije nekoliko tisu a godina spoznali postavku suvremene medicine da je ko a, naime, neka vrsta drugih plu a jer bez disanja kroz ko u nema ivota. Svaki vanjski podra aj koji djeluje na na ! u ko u, kao ! to su hladno a, toplina, mehani ki dodir itd. automatski utje e na ritam na ! eg disanja plu ima. Na taj na in velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na dan primora na duboko disanje sa zadr ! kom, koje je nu no sa stanovi ! ta o uvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka, na alost, koji je odvojen od prirodnog na ina ivota, postoji samo

ivotnu snagu, te nas ini podlo nima najbla oj od svih bolesti -

58

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

59

jedan na in da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore ko e te ! kom i nepotrebnom odje om, spre avaju i time sna niju aktivnost ko e i, u pogledu plu a, blagotvorno djelovanje vanjskih podra aja na vegetativni iv ani sustav. Na taj na in zapadni se ovjek oglu ! io na opomene mudre Prirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo! jedini neposredni na in da utje e na svoja plu a, a to je ! port. Kakvo je stanje na Zapadu glede ! porta i zdravlja? Stanovnik grada u XX. stolje u primoran je ivjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim ivotom. ak i kada napusti ured nave er, umoran od dnevnog posla, te se popne u tramvaj ili autobus kako bi ! to br e stigao ku i, nema vi ! e ni vremena ni volje za tjelesnim vje banjem. Vjerojatno je taj isti ovjek, sve dok je ivio u blizini prirode, u djetinjstvu ili mladosti tr ao, plivao ili igrao za neku ! kolsku mom ad s velikim zadovoljstvom. Mo da je ak imao i mnogo uspjeha u nekom ! portu. U zrelim se godinama, me utim, vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavi nekim ! portom. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetiti najve u pa nju svome zdravlju i gipkosti mi ! i a, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve robovi svoga poziva. Na in ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje

dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska poslovica ka e: Nije svejedno da li su po i ! eni svi kutevi sobe ili samo njezina sredina." Da ovjek dana ! njice, me utim, isti samo sredinu plu a" potvr uje i naredni primjer: Prema nalazima medicinskih istra ivanja na Zapadu, ovjek koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obi no udahne oko 15 puta u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u plu ima izmijeni samo pola litre zraka. Pri ne ! to dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara tzv. dodatnog zraka", a pri jo ! dubljem disanju jo ! 1,5 litara rezervnog zraka". Plu a odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5 litara ive zapremine", ! to potvr uje i injenica da je u plu ima umrlih na eno jo ! 1,5 litara preostalog zraka". " to sve to mo e zna iti? Ni manje ni vi ! e ve iznosi ukupno 5 litara. U laganoj se ! etnji ova koli ina pove ava na 2,5 kapaciteta plu a, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela i do 20 puta vi ! e. Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisu a godina znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odr avanju dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne stavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vje bale redovno i svakodnevno. Danas je i Hatha yoga, me utim, iza ! la iz za aranog kruga misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljuju i financijskoj pomo i Sir Natawarsinhadzi Bahadur Maharad e i Rana Sahiba da ovjek na Zapadu, koji vodi sjede i na in ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plu a koja

dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je ovjeka dana ! njice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati, hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma, poreme aji u krvotoku, arterioskleroza, ! e erna bolest i tuberkuloza, dok bi samo jedan nara ! taj, koji bi pravilno disao, bio

60

Yesudian Haich

Porbandara podignut je veli anstveni Institut za znanstvena istra ivanja u kojem se tjelesne yoga-vje be kontroliraju najmodernijim znanstvenim sredstvima, te potvr uju zapanjuju i rezultati sa medicinskog stanovi ! ta. Prije no ! to se dotaknemo pitanja, u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s u enjem yoge, objasnit emo za ! to je pravilno disanje od toliko velike va nosti, te stoga prelazimo na pitanje:

5. !TO JE PRANA"?

Nekoliko tisu a godina stara nauka prosvijetljenih mudraca Istoka pou ava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u svemiru, ima neki unutra ! nji uzrok, jezgru, klicu - pra ! tanje iz kojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije po etka ciklusa stvaranja prana po iva u apsolutnom kao um ili zamisao svih energija. Po etak stvaranja zna i da se prana budi", po inje djelovati, te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. U isto nja koj filozofiji naziva se aka ! a". U po etku stvaranja, prana po inje djelovati na aka ! u, po inje modelirati i uobli avati, te tako nastaju bezbrojne Vrste energije i tvari. U svakom je obliku ivota prana prisutna kao ivotna sila, te ivotu poma e da se razvije na tvarnoj razini. Svaka sila po iva na prani: sila zemljine te e, privla enja ili odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota jer je istinska su ! tina svake sile i svake energije. Ovo se prana elo nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali nije hrana; snaga je vitamina, sadr an je i u vodi, ali ipak nije identi an s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski organizam najlak ! e mo e upijati iz svje eg zraka putem procesa disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim

62

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

63

koli inama, ali u dubokom disanju, a jo ! u ve oj mjeri reguliranim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, i velika koli ina rezervne prane u mozgu i iv anim centrima koju mo emo koristiti u slu aju potrebe. Osobe, koji neki nepredvi eni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijeka normalnog ivota i koje, unato tome, ipak ne pokleknu, ve ostvare zadivljuju e rezultate, posjeduju, a da toga nisu niti svjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za njih se ka e da posjeduju veliku vitalnost". Ta vitalnost" nije ni ! ta drugo do dodatna koli ina prane. Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno re i samo to, da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na Zapadu. Suvremena zapadna znanost tako er smatra kako je cijeli svemir ispunjen eterom". Od ega se taj eter sastoji, me utim a koji ustvari odgovara prani - ne pru a se zadovoljavaju i odgovor. Sjetimo se samo kozmi kih zraka i zra enja, koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance struje ka na ! oj Zemlji. U njihovu sjaju nezamislivo male valne du ine, koji daje ivot, ivimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnom suncu. Na ! e tijelo, koje se sastoji od mno ! tva molekula i atoma, tako er je pro eto eterom - pranom. Gdje god postoji ivot ili kretanje u svemiru, od najni ih ivotinja sve do najve ih planetarnih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tek be ivotnu tvar. udesno je na elo ivota majka i izvor svake duhovne, kemijske i tjelesne snage. U skladu s Vedanta filozofijom, prana je najdublji smisao prirodnih sila" i njihovih oblika o itovanja. Nevidljiva, nemjerljiva, neuni ! tiva - kao svaka energija - a ipak nije identi na

sili molekularnog privla enja, ve je mnogo tananija od nje. Prana je kozmi ka snaga ivota, ije djelovanje utje e na svaki titraj na zemlji. Si u ! na sjemenka klija u prolje e; u molekulama stanica, u protoplazmi, nastaje ivot. U ivoj se stanici, me utim, ne o ituje samo ivotna snaga, ve i inteligencija. U skladu s yogom, postoji duhovni afinitet izme u prane i uma, odnos nalik odnosu ! to postoji izme u konja i jaha a. ivi organizam u svojoj biti nije ni!ta drugo do izra eni oblik umne snage, njezin mehanizam. Um, koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom prane razvija odgovaraju e organe, te tako izgra uje ivi organizam koji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, ivotna vibracija koja ispunjava svemir. Od cjelokupne prane ! to ispunjava svemir, najbli a nam je prana koja djeluje u na ! oj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda u skladu s oceanom prane ! to ispunjava svemir, kada smo u stanju upravljati valom prane, koji daje ivot na ! em tijelu, te ga pot initi svojoj volji. Usmjeritelj i neograni eni gospodar prane je misao! Misao je klju kojim pred sobom mo emo otvoriti i zatvoriti vrata ivota. Ako smo se putem stvaranja pogre ! nih misli doveli u bolesno stanje, iznova mo emo ozdraviti samo posredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: Stvarala ka snaga svijesti") Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima ako shvatimo vezu ! to postoji izme u misli i prane. Hipnotizer sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli. Indijski yogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatraju kako nitko nema prava mije ! ati se u li nost i slobodu djelovanja

64

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

65

druge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhu lije enja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju je netko drugi izlije io, na svojim starim mentalnim pogre ! kama i nastavi li misliti na pogre ! an na in, bolest e iznova zavladati s obnovljenom snagom. Hatha yogini podu avaju svoje u enike kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom podu avaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tu oj pomo i, ve naprotiv, kako mogu pru iti otpor svakom stranom utjecaju. Cilj je Yoge pobu ivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u svakom ljudskom bi u kako bi se aktivirale i oslobodile sna ne umne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom bi u, ali su i potisnute nepravilnim odgojem, pogre ! nim nazorima, malodu ! no ! u i nedostatkom samopouzdanja i optere ene psihi kim smetnjama i osje ajem straha; na taj bi na in svako ljudsko bi e postiglo psihi ko olak ! anje, povjerenje u sebe sama, kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo se ozdravljenje mo e posti i samo neprepu ! tanjem lijekovima i tu im utjecajima, ve poticanjem u samom bolesniku iscjeljuju ih snaga! Ako elimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svoje zdravlje. Ako u ne ! to vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo se posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohondar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zami ! lja da je bolesna. Nije nikakvo udo ! to se javljaju na stotine poreme aja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo se za svoje zdravlje! Potrudimo se u initi ne ! to za njega. Ba ! kao

! to nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja na i i vremena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelu pru ih ono ! to mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nastaviti svoj te ak posao. S dnevnim obrokom hrane, pru imo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu. Ta je snaga prana! Najuo ljivije je o itovanje prane u ljudskome tijelu ! to nas primorava na disanje. Posljedica je pokretanje plu a. Ako nastojimo bolje upoznati pranu, te nau imo svjesno sakupljati vi ! e prane u iv anim centrima, na ! je prvi zadatak ovladavanje kretanjem plu a, tj. disanjem. To zna i da nam valja prestati disati nasumce, neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdah valja nau iti vr ! iti svjesno, s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmjerili u iv ane centre koji slu e kao spremnici prane. Svjesno vje banje ovladavanja pranom, posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamo pranajama. Pranajama je najva niji dio i osnova sustava Hatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plu a i cijelog ljudskog organizma. Ako tijelo postane nesposobno za uno ! enje prane uslijed povrede ili bolesti, koja je nastala neprirodnim na inom ivota, sna na se struja ivota isklju uje nalik obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku. Jo ! je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se vi!e ne mo e o itovati. Na osnovi svega re enog, s punim pravom mo emo re i, ak i u europskom smislu te rije i, da bez prane - nazvali je eterom, kozmi kim zra enjem ili drugim imenom - ne mo e biti ivota na zemlji.

66

Yesudian Haich

Bolesti mo emo najlak ! e obuzdati, kao i pove ati svoju ivomu snagu i u odgovaraju oj je mjeri sa uvati, ako svojem organizmu pru imo ve e i svje ije koli ine prane posredstvom yoga-disanja. Hatha yoga s punim pravom zaslu uje da pranajamu, koja dolazi s Istoka, Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamr ! ena u misti ke besmislice, ve da joj s du nom ozbiljno ! u svu pa nju posvete i lije nici na Zapadu.

6. P O T P U N O DISANJE

Osnovno je i najva nije pravilo pravilnog disanja: Di ! ite kroz n o s ! " Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek, koji polovinu ivota provede u u enju, ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdravlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti mo e izbje i disanjem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno. U skladu s mojom osobnom spoznajom, ve ina ljudi na Zapadu di ! e na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne trude niti da pri spavanju di ! u zatvorenih ustiju. Zao mi je male djece kada ih vidim kako di ! u na usta, dok se njihovi inteligentni i obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove lo!e navike. Posljedica je pogor ! anje funkcioniranja tiroidne lijezde. Daljnje su posljedice usporavanje duhovnog razvoja, kao ! to prijeti i opasnost od slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastu krajnici, te se, prema uvrije enom sistemu na Zapadu, odstranjuju kirur ! kim zahvatom. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbje i. Dijete ne di ! e na usta zbog pove anih krajnika, ve mu krajnici rastu zato ! to di ! e na usta. Ako dijete nau imo ispravnom disanju i, istodobno, yoga-vje bama, pove ani se krajnici mogu vratiti na normalnu veli inu. Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskrbila svim potrebnim obrambenim organima, te tako ni ne isto a niti odvi ! e hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijeti u organizam. Na ulazu nosa mali zastor dla ica zapre uje put pra ! ini, sitnim insektima i svemu onome ! to bi

68

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

69

moglo povrijediti plu a. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz, postavljen sluzavom potko icom, na kojem se mjestu odvi ! e hladan zrak zagrijava, te se zadr avaju i najfinije estice pra ! ine koje su uspjele pro i kroz zastor dla ica. Pra ! ina se lako mo e otkloniti sna nim ispuhivanjem zraka kroz nos, ! to nas istovremeno osloba a i mno ! tva bacila. U unutra ! njosti nosa postoji i druga grupa uvara. lijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako duboko prodrli, u emu im poma e i organ mirisa, taj va ni organ dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u slu aju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugro avaju na ! e zdravlje svojim otrovnim isparenjima. Najva niji je zadatak organa mirisa - ! to je posvema nepoznato na Zapadu - upijanje prane iz zraka. Organi mirisa i povr ! ina mirisanja nisu samo signalni ure aji ugodnih i neugodnih mirisa, ve su i aparat za usisavanje prane. Ako netko posumnja u to nost ove tvrdnje, preporu uje mu se da provede naredni pokus, koji svatko mo e sam izvr ! iti. Kada ! e emo planinom ili pored kakve velike vodene povr ! ine, gdje prane ima u izobilju (obi no se ka e da je zrak bogat ozonom") duboko udahnimo i odmah emo osjetiti vrlo osvje avaju i utjecaj koji nam pove ava snagu. Isti takav udah izvedimo na usta i osvje avaju e e djelovanje izostati. Zrak, udahnut kroz usta, bez snage je i okusa - nedostaje mu miris ozona ili prana, iako smo udahnuli sasma isti zrak. Kada smo jako prehla eni i ne mo emo disati kroz nos, brzo gubimo snagu, te nam nedostaje ona koli ina prane koju normalno upijamo kroz nos. Mnoge osobe u stanju jake prehlade pate od slabosti srca. Razlog je pomanjkanje prane.

U ustima ne postoji organ za upijanje prane, ve se unose samo kemijski sastojci zraka. O igledno je da e osobi, koja du e vrijeme di ! e na usta, ozbiljno nedostajati prana; takva osoba gubi snagu, lijezde ne funkcioniraju pravilno, ivotni su procesi u slabljenju, cijelo tijelo dospijeva u negativno stanje, a otpornost slabi u tolikoj mjeri da ovjek postaje bespomo an pred bolestima svake vrste. Osim toga, di ! u i na usta ne koristi niti filter za bacile koji se nalazi u nosu, te se tako osoba potpuno izla e infektivnim bolestima iji izaziva i u plu a dospijevaju iz zraka.

Nos nas "titi od bciciln u zraku. U ustima nema obrambenih organa kao u nosu. Zadatak se ustiju djelomi no sastoji u za ! titi tijela od drugih vrsta bakterija, ali je njihov glavni zadatak da ! tite jednjak, da nas opominju, zadr e i izbace ko ! tice, riblje kosti i otrovne tvari neugodnog ukusa, kako ne bi dospjele u eludac. Zadatak pro i ! avanja zraka pripada, me utim, nosu. Usta su tako er sposobna unijeti kemijske sastojke zraka. Ova mudra mjera opreznosti prirode postoji, me utim, samo zbog njezine za ! tite u slu aju da se otvori na nosu zatvore uslijed bolesti ili nesretnog slu aja kako bi ivot i nadalje mogao te i bez prekida u vrijeme lije enja. Nos mo e djelimice preuzeti funkciju usta; kada je to neophodno, pacijent se mo e hraniti i kroz nos. Zdravoj osobi, me utim, nikada ne e pasti na pamet da hranu gura kroz nos. Za ! to, dakle, di ! e na usta?

Svaki organ mora slu iti svrsi kojoj je namijenjen.

7(1

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

71

Osnovni je uvjet sa uvanja zdravlja u navikavanju svakog organa na besprijekorno izvr ! avanje svojih zadataka. Di ! imo kroz nos - uvijek! To e nam pru iti najbolju za!titu od infektivnih bolesti! Obilno uno ! enje prane kroz nos i plu a na! e organizam u potpunosti opskrbiti potrebnom energijom. Prvenstveno e oja ati srce koje pumpa krv i krvotokom ! alje pranu u najmanje krvne ilice. Na taj na in disanje kroz nos utje e na rad mozga. Time smo za ! ti eni i od bolesti jer se otpornost sluzoko e i umnogome pobolj ! ava pove anim uno ! enjem lijezda ! to prane,

Najosnovnije je poznavanje anatomije dovoljno da svakoga uvjeri kako gornje disanje zahtijeva najvi ! e energije, a da pritom daje i najmanje rezultata. Ve ina oboljenja organa za disanje i glasnica posljedica su nepotpunog i nedostatnog disanja. Takvo disanje predstavlja najlak!i na in da se prehladi ili poprimi navika disanja na usta. injenica da ve ina ena nesvjesno plitko di ! e - a da za to esto niti ne zna - nije posljedica anatomske razlike izme u mu ! karca i ene u gra i prsnog ko ! a. Pravi je uzrok u tome ! to se ene, da bi bile vitkije, ste u raznim steznicima i pojasevima koji su vrlo ! tetni jer spre avaju donje, abdominalno disanje, ometaju cirkulaciju krvi i rad trbu ! nih organa. Ovakvo se stanje nadalje pogor ! ava neprirodnim na inom ivota ena, kao i injenicom da ih njihov na in rada, tj. ! ivanje, ru ni rad, igranje brid a, a da niti ne spominjemo tipkanje na pisa em stroju, prisiljava da rade u pogrbljenom polo aju. Ako ostanemo pognuti nad pisa im strojem ili ru nim radom sat ili dva, uop e ne emo mo i disati ni na koji drugi na in, izuzev gornjim disanjem. Donja su rebra pritisnuta u o ! trom kutu iznad dijafragme, te spre avaju prodor zraka nadolje. Ne di!u samo ene nepravilno. Medu pjeva ima, odvjetnicima, sve enicima i govornicima ima mnogih ije je disanje potpuno pogre ! no. Uzrok nije samo u civiliziranom na inu ivota, ve i u biolo ! koj zakonitosti u skladu s kojom svaki stanovnik grada, koji ivi neprirodnim na inom ivota, im njegov poziv postavi ve e zahtjeve njegovim plu ima, odmah po inje iznova povr ! no disati. Ako nakon svega ! to je re eno netko i nadalje gaji i najmanju

obja ! njava i slu aj bezbrojnih pacijenata koji pate od op e slabosti organizma; im se naviknu na stalno disanje kroz nos, na gotovo udotvoran im se na in vra a i snaga, te po inju u ivati u ivotu i brzo se izlije e od kroni ne slabosti i iscrpljenosti. Kada bi djecu u ! koli u ili da disanju kroz nos, moglo bi se stvoriti novo, sna nije i inteligentnije pokoljenje! Osnova je i po etak svih vje bi disanja tzv. potpuno yogadisanje. Sastoji se od tri na ina disanja: 1. donjeg ili abdominalnog disanja, 2. srednjeg disanja i 3. gornjeg disanja. Kako bismo razumjeli potpuno yoga-disanje, moramo se isprva upoznati s njegova tri sastavna dijela. Razmotrimo ponajprije gornje ili plitko disanje koje se na Zapadu naziva klavikularno disanje. Oko 90% svih ena u Europi di ! e na ovaj na in. Uskoro emo razmotriti i razlog toj pojavi. Pri ovoj vrsti disanja, u kojoj se pokre u samo rebra, ramena i klju ne kosti, koristi se samo gornji dio plu a; s obzirom da je to i najmanji dio plu a, tek vrlo mala koli ina zraka dospijeva u njih. Budu i je dijafragma podignuta, plu a se ne mogu ! iriti nadolje.

72

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

sumnju u ! tetnost i nekorisnost gornjeg disanja, mogu mu posavjetovati sljede e: stoje i uspravno, kao u stavu mirno, ruku priljubljenih uz tijelo, neka podigne ramena i duboko udahne. Zatim neka zabaci glavu unazad, pritom opu ! taju i ramena i odmah e uvidjeti kako mo e udahnuti jo ! vi ! e zraka i to barem onoliko koliko je udahnuo i prvi puta. Drugi pokus: sjednimo za stol u pognutom polo aju, upravo kao ! to sjedimo pri radu. Disanje e nam iznova biti povr ! no, jer su nam ramena u neprirodno visokom polo aju! Sada mo emo razumjeti za ! to ljudi, koji ive u velikim gradovima, u sve ve em broju prelaze sa donjeg na gornje disanje. Razmotrimo i drugi neprirodni na in disanja na Zapadu, tzv. srednje disanje ili, kako ga europski lije nici nazivaju, interkostalno (=izme u rebara) disanje. Ve ina ljudi, koji ne vode sjede i na in ivota, di ! u na ovaj na in. Srednje je disanje za jedan stupanj bolje od gornjeg disanja jer obuhva a barem jedan mali dio i donjeg disanja, dok se namjesto samo gornjih dijelova zrakom ispunjavaju i srednji dijelovi plu a. Na ovaj na in di ! e ve ina mu ! karaca u sjede em ili stoje em polo aju, posebno u prostoriji s lo ! im zrakom, u kinu, kazali ! tu, ili sobi sa zatvorenim prozorima. Priroda nam nagonski ne dozvoljava da duboko di ! emo ustajali zrak, te pribjegavamo ubrzanom, interkostalnom disanju. Promatrajmo sami sebe kada sljede i puta budemo sjedili u kinu. Priroda nikada u potpunosti ne napu ! ta duboko disanje. ak

zijevanju, prigu ! enih plu a koja vape za zrakom. Trbu ! no ili abdominalno disanje naziva se i dubokim, donjim ili dijafragmalnim disanjem. Ve ina mu ! karaca di ! e na ovaj na in kada le i ih se odmara. To je na in disanja kojeg zagovaraju ameri ki i europski pobornici zdravlja, dok je ono ustvari samo jedan dio potpunog yoga-disanja. Trbu ! nim i dijafragmalnim disanjem koriste se sna ni Europljani i Amerikanci koji su dobre grade i imaju zdrav poziv. Ve ina mu ! karaca mo e disati abdominalno jer ne nose steznike i sli nu odje u, te tako konvencionalnosti civiliziranog ivota u manjoj mjeri zloupotrebljavaju njihova plu a. Valja, me utim, naglasiti kako se naj istiji tip trbu ! nog disanja mo e na i samo u sna nih, zdravih mu ! karaca, vojnika, atleta, zemljoradnika i planinskih pastira. Postaje nam, dakle, jasno za ! to se ovaj na in disanja naziva abdominalnim ili dijafragmatskim, ako samo bolje pogledamo polo aj dijafragme. Dijafragma igra vrlo va nu ulogu u pranajami yogina, te e biti vrlo korisno upoznati se s njezinom funkcijom. Dijafragma ih o ! it sna na je mi ! i na opna koja prsni ko ! dijeli od trbuha. U stanju mirovanja ispup ena je prema gore, u smjeru prsnog ko ! a. Tijekom rada sve se vi ! e izravnava, pritiskuju i probavne organe nadolje, te na taj na in izaziva ispup enje trbuha. Pri povr ! nom, gornjem disanju zrakom se puni samo gornji dio plu a; pri srednjem disanju samo srednji i mali dio gornjeg dijela plu a; pri dubokom, abdominalnom disanju puni se cijeli donji i srednji dio plu a. Stoga je ovaj na in disanja bolji od prethodna dva na ina, koje smo upravo razmotrili.

i ovjek, koji ivi najneprirodnijim na inom ivota u gradu, esto duboko udahne u naglom i gr evitom pokretu, posebno kada se nade na istom zraku. To je o ajni ki, refleksni trzaj, nalik

74

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

75

Iz svega ! to je re eno postaje o iglednim da je najsavr ! eniji na in disanja onaj koji u podjednakoj mjeri puni zrakom donji, srednji i gornji dio plu a, daju i organizmu najve u mogu u koli inu kisika i prane. Taj je na in drevno yoga-disanje kojeg emo na ovom mjestu detaljno opisati. Potpuno savr ! eno yoga-disanje sadr i sve dobre osobine donjeg, srednjeg i gornjeg disanja i niti jednu od njihovih lo ! ih osobina. Navodi na intenzivan rad sve organe za disanje, svaku stanicu plu a i sve mi ! i e za disanje. Prsni se ko ! kona no mo e ! iriti sve do svoje normalne i prirodne zapremnine, a sam se u inak plu a, ! tovi ! e, mo e i pove ati sna nijim kori ! tenjem zanemarenih kostalnih ili porebrenih mi ! i a. I dijafragma radi pravilno, te osigurava iznimno povoljno biolo ! ko djelovanje nje nim masiranjem svih organa u trbu ! noj ! upljini, ! to poglavlja. Potpuno yoga- disanje najjednostavnija je i najnu nija osnova svakog yoga- disanja. Nije potrebno posebno nagla ! avati kako valja zapo eti strpljivo ! u i postupno ! u, izbjegavaju i svako naprezanje. Sve ! to je pretjerano vrlo je opasno za zdravlje, ! to vrijedi i za nesustavno i neredovito vje banje pranajame. itatelj e se prisjetiti mog osobnog iskustva, kada sam u biblioteci svoga oca pro itao prvu knjigu o Hatha yogi, te u pretjeranom odu ! evljenju satima stao izvoditi vje be. Neka u enik svojim putem kro i strpljivo" - ka e jedna indijska poslovica - jer e u suprotnom pod njime propasti temelj, a time e se i u urbi sagra ena zgrada nad njime sru ! iti." emo podrobnije razmotriti u jednom od narednih

Osnovna vje ba potpunog yoga-disanja izvodi se na slijede i na in: Stoje i uspravno, u uobi ajenom, prirodnom polo aju (SI. 2, 3,4 i 49) na inimo sna an izdah, te potom polagano udi ! imo zrak tijekom naredne tri, me usobno povezane faze: 1. Izbacimo polagano trbuh, ime u pokret stavljamo i dijafragmu, tj. izbacujemo trbuh naprijed, dok pritom svjesno ne udi ! emo. S iznena enjem emo zapaziti kako zrak, samo izbacivanjem trbuha, sam od sebe ulazi u donje dijelove plu a. Prije same je vje be preporu ljivo, barem dok ste jo ! po etnik, oba dlana smjestiti na trbuh kako biste mogli kontrolirati njegovo pokretanje. Ova prva faza yoga-disanja, tj. donje ili abdominalno disanje za mu ! karce nije te!ka jer se svaki zdravi mu ! karac koristi ovim disanjem. Sa u enjem sam, me utim, primijetio kako najmanje polovina Europljanki, koje se ne bave ! portom i vje banjem, uop e nije u stanju disati trbuhom (dijafragmom). Svoje koriste i svoju volju i mo itateljke posebno molim da ne nastavljaju s vje banjem sve dok ne nau e, koncentracije, disati abdominalno (trbuhom) bez napora i osobitih pote ! ko a. Medu svojim sam u enicima u Indiji i Europi primijetio kako od tih 50% ena, koje mogu disati samo gornjim dijelovima plu a, te uslijed toga ne mogu provoditi i trbu ! no disanje u prvom poku ! aju, gotovo sve bez izuzetaka, pate od poreme aja organa za probavu, trbu ! nih bolesti, kroni nog zatvora i raznih ginekolo ! kih poreme aja. Trbuh im je posvema be ivotan i u tolikoj mjeri nepokretan da je nalik kakvom stranom predmetu, a ne dijelu njihova tijela. 2. U drugoj fazi ovoga disanja ! irimo donja rebra i srednji dio

76

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

77

prsnog ko!a tako da zrak postepeno struji u srednji dio plu a. Ova faza odgovara srednjem disanju. 3. Tre a faza udisanja sastoji se u potpunom ! irenju i izbacivanju prsnog ko ! a. Pritom udi ! emo onoliko zraka koliko na ! a pro ! irena plu a mogu primiti. U ovoj posljednjoj fazi uvla imo trbuh, koji u tom trenutku slu i kao potpora plu ima, dok je gornjim dijelovima plu a istovremeno omogu eno da se posvema ispune zrakom. Posljednja faza, dakle, predstavlja potpuno izvedeno gornje disanje. Na prvi se pogled ini kako se yoga-disanje sastoji od tri ritmi ka pokreta. To je, me utim, samo teorijski to no jer pri izvo enju ovoga disanja jedan se pokret mora prelijevati u drugi bez prekida ili zastoja. Promatrano s bo ne strane, savr ! eno yogadisanje doima se poput laganog talasanja ili valnog kretanja od abdomena nagore. Uz malo vi!e vje be uzmo i emo uvla iti zrak ravnomjerno u glatkim prijelazima iz jedne u drugu fazu. Sada po injemo polako izdisati kroz nos na taj na in da zrak izlazi istim redoslijedom kojim je i ulazio. Prvo uvla imo prednji zid trbuha, potom skupljamo donja rebra, te, naposljetku, spu ! tamo klju ne kosti i ramena. Pri izdisanju skupljamo trbu ! ne i porebarne mi ! i e do onog stupnja da u plu ima ostane ! to je manja mogu a koli ina zraka. Dakako, ni ! ta se ne smije izvoditi s pretjeranim naporom. Pola sata prije svakog od tri glavna obroka treba vje bati ovaj najjednostavniji oblik pranajame, i to najmanje jednu minutu prvoga dana. Po ev ! i od drugoga dana, tijekom narednih pet dana, vje bu valja svakodnevno produ avati za po jednu minutu.

Tek nakon pet dana vje banja mo emo zapo eti s drugim vrstama yoga-disanja jer ranije opisana osnovna vje ba predstavlja temelj daljnjeg napretka. Ispitajmo na ovome mjestu djelovanje potpunog yoga-disanja - prednosti besprijekorno spojenih faza donjeg, srednjeg i gornjeg disanja - u skladu s u enjima mudraca Indije i nalazima Instituta za istra ivanje indijske yoge u Lonavli. U skladu s u enjima yoge, svakodnevno vje banje najjednostavnijeg oblika yoga-pranajame ovjeka ini gotovo imunim na tuberkulozu i ostale plu ne bolesti. Tko sustavno vje ba yogadisanje, ne e oboljeti od prehlade niti bronhijalnog katara. Jer, ! to je uop e tuberkuloza? - Smanjena vitalnost koja je nastala uslijed nesta ! ice zraka, dakle, uslijed nepravilnog disanja. Smanjena ivotna snaga uzrokuje i slabljenje otpornosti organizma, kao i stvaranje pogodne okoline za razvoj zaraznih klica. Sna na, zdrava plu na tkiva mogu se oduprijeti bakterijama. Zdrava plu a, pak, mo emo imati samo posredstvom njihove pravilne upotrebe. Tuberkulozne su osobe uglavnom uskih grudi. U ve ini slu ajeva, nepotpuni razvoj prsnog ko ! a posljedica je mentalnog stava. Osobe koje su optere ene kompleksima straha i manje vrijednosti povla e ramena unatrag i uvis, stje ! njavaju i pritom prsni ko ! . Ova se lo!a navika esto mo e primijetiti i u djece. Posljedica takvog nepravilnog dr anja stije ! njena su plu a koja jedva uspijevaju disati. Kako se prsni ko ! ne mo e pravilno !iriti, tako se niti plu a ne mogu pravilno razvijati. Priljev je zraka nedovoljan, ! to prouzrokuje trajnu nesta ! icu kisika i prane u krvi. Ve nam je

78

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

79

poznato kako je oslabljeno tijelo, koje je zapalo u negativno stanje, pravo toplo stani ! te za bacile tuberkuloze. Osim toga, valja imati na umu i ovo: osobe koje pate od kompleksa ni e vrijednosti, nesretne su, te utjehu obi no tra e u seksualnim odnosima. Dobro je poznata injenica da djeca, koju ugro avaju njihova bra a i sestre i koja osje aju nedovoljnu ljubav svojih roditelja, pribjegavaju opasnoj navici samozadovoljavala. Pretjerana seksualnost prenadra uje cjelokupni sustav lijezda, dakle, i plu ne lijezde - hiluse; u plu ima se stvara katar, te je bacilima tuberkuloze otvoren put. - Uo avamo, dakle, kakva se opasna lan ana reakcija mo e izazvati jednim negativnim mentalnim stavom i nedostatnim disanjem. U mnogim se slu ajevima potpuno ozdravljenje mo e posti i u kratko vrijeme pod uvjetom da se pacijent odvikne povr ! nog disanja, te po ne disati potpuno i duboko. Duboko disanje mijenja i mentalni stav, jer kako mo e biti boja ljiv ovjek ! irokih, dobro razvijenih grudi koji di ! e polako i duboko? Plu a koja se dobro ispunjavaju zrakom tijelu pru aju ve u koli inu zraka i prane, cirkulacija krvi postaje sna nija, te cijelo tijelo o ivljava, sna i se i bolest nestaje. U plu ima, koja su u potpunosti pro eta zrakom i krvlju, tuberkuloza ne mo e napredovati. (Vidi i 3. poglavlje). U skladu s u enjem yoge, kvaliteta krvi u najve oj mjeri ovisi o prani i kisiku koje su plu a u sebe upila. Ako krv sadr i tek malu koli inu prane i kisika, njezina je kvaliteta slaba. U takvom se slu aju krv zasi uje otpadnim tvarima i toksinima koji se nepotpuno izlu uju, te se cijelo tijelo ispunjava otrovnim tvarima. Slaba

kvaliteta krvi ne utje e samo na organizam, ve i na svaki pojedini organ. Trbuh i probavni organi uglavnom izrazito stradavaju uslijed nedovoljnog disanja. Hrana iz krvi izvla i kisik jer prije probave i upijanja (asimilacije) hrane mora prethodno do i do procesa oksidacije. Ako asimilacija nije normalna, organizam ne dobija dovoljno hrane, tjelesna se snaga smanjuje, a time i na ! a energija i vitalnost. Sve se ove pote ! ko e mogu sprije iti pravilnim disanjem. Nepravilno disanje ne utje e samo na trbuh i plu a, ve i na cijeli iv ani sustav, mozak i ki menu mo dinu, iv ane centre, pa ak i na same ivce jer ne dobija ju dovoljno prane i svje eg kisika. Dijafragma, koja se prirodno pokre e pri yoga-disanju, vr ! i blagi pritisak na jetru, trbuh i njegove organe. Taj pritisak, u kombinaciji s ritmi kim pokretima plu a, pretvara se u nje nu masa u koja pobolj ! ava prirodno funkcioniranje unutra ! njih organa. Uslijed toga svaki pojedini udah posredno povoljno utje e na trbu ! ne organe, podsti u i u njima krvotok, te pove avaju i metabolizam. Ova blagotvorna unutra ! nja masa a u potpunosti izostaje u trenutku kada di ! emo samo gornjim ili srednjim dijelovima plu a. Odu ! evljeni pobornici sustava tjelesnog odgoja na Zapadu ne smiju zaboraviti da vje banje vanjskih mi ! i a nije dovoljno. I unutra ! njim je organima potrebno vje banje. Priroda se za to pobrinula pravilnim disanjem. Gimnastika, rvanje, ma evanje i sli ni ! portovi osiguravaju povoljnije uvjete unutra ! njim organima no ! to ih imaju u mlohavom tijelu; bez vje bi disanja, me utim, ! portovi nikada ne mogu imati tako povoljno djelovanje na organizam

80

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

kao prirodna masa a uskla ene ritmi ke prana jame. Netko bi se mogao zapitati za ! to je duboko disanje od tako velike va nosti u ivotu. Za ! to valja vr!iti vje be disanja kada isti rezultat mo emo posti i bave i se ! portom? Kada tr imo, veslamo, igramo tenis ili ma ujemo, plu a rade punom snagom; gotovo smo automatski primorani duboko disati, te, na taj na in, posredno dolazimo do blagotvornog djelovanja yoga-disanja! Tome, me utim, nije tako. Kod napornih ! portova plu a doista rade punim kapacitetom, ali nesustavno, u gr evitim i naglim pokretima plu a. Istovremeno, organizam razvija veliku energiju, te se pove ano uno ! enje kisika u plu a odmah tro!i uslijed neprestanog gubitka energije. Bez ritma nema ivota. Od kretanja atoma, sve do izlaska sunca ili kucanja srca, sve se na ovome svijetu pot injava ritmu, ! to je ujedno i odgovor na pitanje, za ! to ustrajno ritmi ko vje banje yoga-disanja u trenutku mirovanja tijela ili tijekom njegova kretanja, pokazuje neusporedivo ve e i blagotvornije djelovanje na sve na ! e organe u usporedbi s bavljenjem nekim ! portom zbog samoga ! porta. Valja dodati kako su ! portovi na Zapadu dinami ni, aktivni, dok su tjelesne vje be Hatha yoge pasivne. U aktivnim ! portovima tro ! imo snagu, te se umorni moramo odmarati. U pasivnosti yoga-vje bi sabiremo ogromnu energiju, te je u sebi akumuliramo, ! to je nalik gra enju brane na rijeci. Mo na se energija gomila, a u tome ujedno po iva i neizmjerna zaliha snage. Posredstvom vje bi Hatha yoge u svojoj pasivnosti podi emo branu na rijeci ivota, te sabiremo ukro enu snagu. Upravo zbog tog razloga, bez obzira koliko se umorni vratili s posla, s lako om

smo u stanju vr ! iti vje be Hatha yoge jer one, kao pasivne vje be, ne izazivaju nikakav dodatni umor. " tovi ! e, nakon njih se osje amo primjetno osvje enima. - Onaj tko ih je samo jednom vr ! io, dobro poznaje njihov u inak! udesno djelovanje zadr avanja daha mo e se djelimice objasniti i na taj na in. itatelj e primijetiti kako prilikom vje banja vje bi disanja pranajama, koje su opisane u Prakti nom dijelu" ove knjige, Hindusi istovremeno vr ! e i zadr avanje daha na kra e ili du e vrijeme. Rije je o svojevrsnoj regulaciji disanja koja ima izuzetno biolo ! ko djelovanje na organizam. Mo da je ve u djetinjstvu svatko od nas iz radoznalosti ili zbog zabave poku ! ao zadr ati dah, mo da zbog natjecanja s ostalim dje acima kako bi se utvrdilo tko najdu e mo e izdr ati. Kada odraste, ovjek se na Zapadu nagonski boji takvih stvari jer je uvjeren kako mu takvi besmisleni i nepotrebni" eksperimenti mogu samo na ! koditi. Tko zna, mo da e mu puknuti neka krvna ila u plu ima ili e do ivjeti ! ok ! to vi ! e nema zraka. Kako je ovo shva anje doista djetinjasto! Dovoljno se samo prisjetiti primitivnih ljudi i divljih plemena koja ive pod vedrim nebom u prirodi.

Ne uzimaju i za trenutak u obzir prirodno disanje kroz ko u, koje smo ranije spomenuli, a pri kojem svaki vanjski podra aj izaziva plu a na refleksnu reakciju dubokim udahom i gr evitim, naglim zadr avanjem daha, promatrajmo sada !porta!a ili ovjeka koji izvodi te ! ke tjelesne vje be. Tijekom tih vje bi ne mo e disati neprekidno, iako mu se prsni ko ! , uslijed rada mi ! i a, sna no ! iri i skuplja. Za vrijeme napornog tjelesnog rada organizam zahtijeva ve e koli ine kisika i vi ! e energije iz prane kako bi organizam

82

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

imao dovoljno vremena za upijanje i raspodjelu pove anih koli ina kisika i energije iz prane. Majka Priroda pobrinula se sama da tijelo, koje intenzivno radi i tro!i energiju, automatski i prema potrebi ini odgovaraju e prekide u disanju. Promatrajmo baca a koplja, diska ili ma evaoca, tenisa a i brzo emo primijetiti kako on, neposredno prije izvo enja glavnog pokreta, zadr ava dah, te esto na ini i cijeli niz drugih pokreta prije no ! to izdahne zrak. Sto je ve i rad mi ! i a ili napor koji valja u initi, to e dublji biti udah prije njega, kao ! to e i zadr avanje daha du e trajati. U utrci na 100 m trka jedva nekoliko puta udahne prije no ! to do e na cilj. U trka a na duge staze vrijedi pravilo da samo onaj mo e ra unati na uspjeh tko umije ekonomizirati disanjem". - Yogini su znali za ovu istinu jo ! prije nekoliko tisu a godina, te spoznali injenicu kako pranajama, zadr avanjem daha, sabire velike koli ine prane, te da je upravo zbog toga od iznimno povoljnog djelovanja ne samo na organe za disanje i probavu, ve i na krv i cjelokupni iv ani sustav. Koliko se mnogo vi!e koli ine prane skupi u organizmu vje bama disanja, koje se izvode u stanju mirovanja ili vrlo umjerenog pokretanja tijela, nego kada tijelo vr!i neki te ak i mukotrpan rad u kojem se dobivena energija odmah potro ! i! U jednostavnim vje bama yogadisanja sakupljena energija prane ne sna i i osvje ava samo tijelo, kao u ! portu, ve o ituje i terapeutsko djelovanje na organizam. - Regulirano disanje, me utim, posjeduje iznimno djelovanje ne samo zato ! to svjesno ! tedimo kisik i pranu, ve i zato ! to neke od ovih vje bi disanja reguliraju, uspostavljaju red i ravnote u izme u pozitivnih i negativnih strujanja koja vitaliziraju na ! e

tijelo. Samo je disanje stalna izmjena pozitivnog i negativnog stanja. Kada udi ! emo, nalazimo se u negativnom stanju: u tom trenutku primamo, uvla imo ivotvorni element. Kada izdi ! emo, pozitivni smo; u tom trenutku raspodjeljujemo snagu, koju smo udahnuli, u sve dijelove tijela - tada dajemo, zra imo. Tko misli logi no, ve mo e razumjeti kako se, u slu aju svjesne kontrole ravnomjernosti vlastitog disanja, sama po sebi uspostavlja ravnote a izme u pozitivnih i negativnih sila u nama. Zadr avanje daha primorava ovjeka da svoju svijest usmjeri u sredi ! te svoga Ja - barem na izvjesno vrijeme - i da sjedini ove dvije sile. Uslijed toga dospijeva u stanje potpune psihi ke i tjelesne ravnote e. U inak je isti kao kada biste zaljuljanu vagu zaustavili u trenutku kada je kazaljka u sredi ! tu, tj., kada je vaga u potpunoj ravnote i. - Ako uzmem jednog bolesnika, koji je izgubio ravnote u, i na sli an mu na in vratim izgubljenu ravnote u, tada je zaista mnogo u injeno za njegovo ozdravljenje. Vje be naizmjeni nog disanja, kao ! to je na primjer bhastrika", tj., naizmjeni no disanje kroz lijevu i desnu nosnicu, omogu avaju da ovjek svoje tijelo u jo ! ve oj mjeri dovede u sklad s ravnote om izme u pozitivnih i negativnih sila. Na taj na in tijelo odr ava svoje zdravlje; ako je, me utim, oboljelo uslijed nepravilne raspodjele ovih sila, na ovaj mu se na in uspostavlja ravnote a, te tako dolazi do ozdravljenja. U tome je sadr ana cijela tajna metode pranajame. Usredoto uju i stanje ravnote e, drugim rije ima, zadr avaju i disanje, u potpunosti pro i ! ujemo i najmanje zra ne mjehuri e u plu ima (alveole), te ih podsti emo na jo! bolji rad. Tako

84

Yesudian Haich

se otpadne tvari i toksini, koji se u krvi zadr avaju, vrlo brzo izlu uju. Zadr avanje daha ima sli an u inak na plu a i krv kao ! to neko sredstvo za i ! enje ima na probavne organe. Upravo zbog toga oni, koji redovito vje baju yoga-disanje, nikada ne obolijevaju od bolesti plu a, trbuha, jetre, u i ili srca, niti pate od astme ih skleroze. Onaj tko je, nakon svega izlo enog, jasno shvatio su ! tinu pranajame u vidjet e kako je, sa stanovi ! ta biologije i medicine ne samo na Istoku, ve i na Zapadu, od ivotne va nosti vje banje pranajame ako eli sa uvati svoje zdravlje i ivotnu snagu. Stvar je tako jednostavna da je mnogi i ne uzimaju za ozbiljno ve , ! tovi ! e, tro ! e cijela bogatstva na slo ena lije enja i lijekove. Zdravlje kuca na njihova vrata, ali ih oni ne ele otvoriti. Neprihva anjem priznate istine ine neoprostivu gre ! ku.

7. PLIVANJE K A O SREDSTVO SAVR!ENE REGULACIJE DISANJA

Plivanje je uistinu jedini ! port iji se po eci gube u magli prethistorijskih vremena i koje se ak i danas smatra najprirodnijim i najsavr ! enijim tjelesnim vje banjem u usporedbi sa svim drugim vrstama starih i modernih ! portova. Nijedan drugi ! port nije u tolikoj mjeri koristan za zdravlje. Odmah emo saznati i razloge toj injenici. Prije svega, plivanje nije neko neprirodno, ve sasvim prirodno tjelesno vje banje. Drugo, ak je i danas rije o jedinom ! portu na svijetu koji nas svojim savr ! eno ritmi kim pokretima i regulacijom disanja primorava da di ! emo duboko u skladu s metodom pranajame. Zahvaljuju i svim ovim osobinama, plivanje je iznimno korisno za zdravlje kada se vje ba redovito i umjereno. Kako bi ovo djelovanje bilo potpuno, cijelu tehniku disanja valja uskladiti s pravilima pranajame. Oni koji vje baju yoga-disanje, te svakodnevno i savjesno provode asane (stavove tijela), opisane u Prakti nom dijelu" ove knjige, mogu posti i najvi!i stupanj zdravlja i ivotne snage; nikada ne e biti bolesni i, u skladu s Hathayoga-pradipikijem, sjenka e se njihova ivota produ iti nalik zracima sunca koje polako zalazi". Takvi yogini nemaju potrebe za nekim posebnim ! portom. injenica ! to plivanju, i pored toga, posve ujem posebnu

86

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

S7

pozornost ima, pored ranije izlo enog, i jedan posebni razlog. Iz iskustva mi je poznato kako ve ina osoba, koje vje baju pranajamu, nastoje posti i brzi uspjeh vje bama disanja, te esto nemaju dovoljno strpljenja da marljivo vje baju barem dva mjeseca bez prekida. Prerano prekinute vje be pranajame nisu ni od kakve trajne koristi. Druga je esta pogre ! ka po etnika u Europi zanemarivanje vje bi nakon ! to je minuo prvi nalet odu ! evljenja jer naporno disanje zaista zamara plu a tijekom prvih dana vje banja ili naprosto dosade zbog isuvi ! e dugog trajanja. disanja. Plivanju sam posvetio toliku pozornost zato ! to je to jedina vrsta prirodnog, iskonskog kretanja tijela koje svakoga primorava na regulaciju disanja. zadr ati dah ako se ne ovjek je izvjesno vrijeme prisiljen eli napiti vode. Na taj na in nemarni ovjek mora imati sna nu volju kako ne bi iznova stekao lo ! u naviku povr ! nog

! portskim vje bama nakon udaje i puta u Indiju. U Indiji je bila toliko zaposlena da nije imala nimalo vremena za bilo kakvo tjelesno vje banje, izuzev kratkih ! etnji. Od tada je poku ! avala sve ! to je uop e bilo mogu e. Uzimala je organoterapijske preparate i biljne ajeve za i ! enje, poku ! avala je s vje banjem raznih im bi ! portskih vje bi, ak i s boksom, kako bi omr ! avjela, ali sve je bilo uzalud. Nije mogla omr ! avjeti niti jedan jedini kilogram. malo izgubila na te ini, ubrzo bi to i nadoknadila. Niti kure mr ! avljenja nisu mogle dati povoljne rezultate. Poku ! ao sam s njome provoditi vje be pranajame, ali njezina plu a i snaga volje bili su toliko slabi da je nakon tri puna udaha ostajala bez daha i sve napu ! tala. Niti sa zadr avanjem daha nije nikako i ! lo, a sve je to ukazivalo na iznimno mali kapacitet plu a. Nakon ! to sam uvidio svu beskorisnost propisivanja vje bi disanja, koje ionako kod ku e nije provodila, pribjegao sam metodi koju je moj stari u itelj Mohan Singh koristio za zaostale u enike. Zapitao sam gospodu Potter, umije li plivati jer je od toga sve zavisilo. Odvratila je da je bila vrlo dobra pliva ica u mladim godinama, te da, iako jo ! uvijek umije plivati, u plivanju ne vidi nikakvu nadu jer je i to poku ! ala bez imalo uspjeha. Unato zino je iskustvo s phvanjem bilo upravo suprotno. Toga popodneva, ubrzo nakon zalaska sunca, otputili smo se zajedno na obalu mora. U Madrasu se temperatura zraka tijekom dana kre e izme u 35 C i 40 C, te tako ljudi na pla u ne izlaze sve dok ugodna i blaga toplina ne zamijeni ubistvenu egu. injenici da je op e uvjerenje kako se plivanjem mo e omr ! avjeti, nje-

u enik yoga-disanja, kao i skepti ni po etnik mogu se pomo u plivanja navesti da di ! u na na in koji je nalik prana jami. Tko posveti vrijeme vje banju jednostavnih vje bi plivanja najmanje dva mjeseca uzastopce, u skladu s pravilima Hatha yoge, posti i e iste rezultate kao i sa pranajamom! Ako netko eli posti i brze rezultate, a nije dovoljno ustrajne volje da se od samoga po etka to no pridr ava pravila disanja, neka mjesec ili dva pliva prema pravilima yoge. U Madrasu sam imao jednu u enicu Hatha yoge, vrlo gojaznu Engleskinju u uzrastu od gotovo etrdeset godina, koja se uvijek alila kako nikako ne mo e omr ! avjeti. Do svoje se dvadesete godine bavila ! portom, plivanjem i veslanjem, ali je prestala sa

SS

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

89

Gospodu Potter odveo sam na manje bu an dio pla e, za ! ti en od naleta valova. Na drugoj strani valobrana jaha i na valovima" iz Madrasa u ivah su u svojim bezbri nim igrama. S usklicima zadovoljstva tr ali bi u vodu sve dok im ne bi doprla do glave, zatim pri ekali naredni veliki val, lijegali na njega, te pu ! tali da ih nosi obali velikom brzinom. Moja je u enica tu no dahtala ve je bila oblivena znojem. Kada smo dospjeli do mirne vode, po eo je na ! prvi sat mr ! avljenja". Draga gospodo Potter", rekoh joj, u ite, molim Vas, u vodu i poka ite mi kako mnijete plivati". Nisam je morao moliti dva puta. Jo ! dok smo se vozili autom, skinula je haljinu za pla u i vo nju zavr ! ila u kupa em kostimu. Sko ila je u vodu poput pravog tuljana, kao da se htjela pohvaliti kako i pored svojih 80 kilograma jo ! uvijek nije zaboravila startni skok u vodu. Dospjela je do odre enog cilja, dok sam s divljenjem promatrao savr ! enu pravilnost njezinog prsnog plivanja. Sada je ve sve u redu", pomislio sam. Gospodine Yesudian", uz viknu dah u i, ako s Va ! om yogom uspijete dokazati Arhimedov zakon, rado u postati jedan od najistrajnijih fakira!" Kako to mislite?" - zapitao sam za u eno jer u prvi tren nisam razumio o emu je rije . Pa, stari je momak tvrdio kako svako tijelo gubi od svoje te ine onoliko koliko vode istisne... ao mi je ! to moram re i da se u vodi ne osje am ni grama lak ! om nego na obali!" Odli no!", pomislio sam. Gospo a Potter ima smisla za humor i umije ga koristiti." U tjelesnom je vje banju dobro

raspolo enje od neprocjenjive koristi. Jam im Vam, draga gospodo", doviknuh joj, da iako u ovom trenutku ne gubite onoliko te ine koliko vode istisnete, u roku od dva mjeseca bit ete barem 10 kilograma lak ! i. A sada zapo nimo upravo onako kao da o plivanju ni ! ta ne znate. Plivate sasvim dobro, ali sada valja da na umu imate kako plivate zbog svog zdravlja. elite omr ! avjeti, a-'to mo ete posti i samo kontroliranim disanjem, drugim rije ima, terapeutskim plivanjem." Gospo a Potter bija!e toliko iznena ena da je na trenutak potonula kako bi odmah iznova izronila dah u i i pu ! u i. Ne smatrate me budalom, nadam s e ? " Pazite sada, gospodo Potter", nastavio sam, prilaziv ! i joj sa strane u toploj vodi, valja da znate kako mr ! avljenje ili debljanje ovise o izvjesnim organima s unutra ! njim izlu ivanjem. Ako ovi organi iz bilo kojeg razloga nisu u ravnote i ili su se, pak, sokovi i stanje krvotoka promijenili, niti ! titnja a vi ! e ne funkcionira pravilno, te gubi svoju sposobnost regulacije. Ako ste isu vi ! e mr ! avi ili pretjerano gojazni, te ako naglo gubite ili dobijate na te ini, tada je rije o posljedici nekog poreme aja. Takvo se stanje ne mo e izlije iti kurama za debljanje ili mr ! avljenje, ajevima, arsenom ili lijekovima. Preparati organoterapije kratkog su daha i u inka. Va ! organizam, gospo o Potter, mora postati zdrav; to je jedini na in da se iznova uspostavi izgubljena ravnote a. Ako Vam je te ina iznad normale, morate se vratiti na normalu, a ako ste ispod, dobijate upravo onoliko koliko Vam je potrebno..." ,,I Vi vjerujete da e me plivanje izlije iti? Prije godinu dana plivala sam redovito da bih se nakon dva mjeseca udebljala dva

90

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

91

kilograma!" Plivanje Vam ne e vratiti zdravlje", odgovorio sam, ve vje be disanja koje ete nesvjesno vr!iti tijekom plivanja. Budu i da Vas ne mogu navesti da provodite vje be pranajame, dokazat u Vam kako yoga-plivanjem mo ete izgubiti nekoliko kilograma u tijeku mjesec dana. Za osobe koje nemaju dovoljno strpljenja da vje baju prana jamu, yoga-plivanje je jedini ! port koji mo e normalizirati rad njihovih organa. Prirodna je posljedica potpuno uspostavljanje ravnote e, gojazna osoba omr ! avi, dok se mr ! ava osoba deblja..." To bih rado vidjela!" Tada po nimo, gospo o Potter! Zasad emo ostati na prsnom plivanju kao najprirodnijem na inu plivanja. Nitko ne mo e postati dobar i potpun pliva ako ne nau i pravilno ! tedjeti dah. Izdr ljivi pliva i nesvjesno primjenjuju yoga-plivanje. Rje e udi ! u, a zrak iz plu a izbacuju u trenutku dok im se lice jo ! nalazi u vodi. Time sam sve rekao. Vidite, nije tako te ! ko kako se na prvi pogled im!...Kada pliva prsnim stilom, ovjek ne mo e disati kako mu se prohtije, ve je primoran postupati na naredni na in: tijekom prvog zamaha, duboko udahnite kroz nos i zatim zagnjurite lice u vodu, upravo onako kako to ine natjecatelji kada plivaju prsnim stilom na natjecanjima. Nemojte uriti! Cijela se tajna yogaplivanja sastoji u povezanom, lakom, ritmi kom plivanju bez napora...Nakon ! to udahnete, spustite glavu u vodu. Time ete biti primorani da zadr ite dah...Dobro, to ste vrlo lijepo izveli!" Na tako ne ! to tijekom plivanja nikada nisam pomi ! ljala." re e gospo a Potter, izdignuv ! i glavu iz vode. Uvijek sam vi!e

brinula o frizuri..." Da, dame, na alost, imaju tu lo ! u naviku. Dok Vam je lice u vodi, na inite rukama dva povezana, lagana zaveslaja, a kada Vam se ruke iznova nadu ispred grudi, radi drugog zaveslaja, stanite polako pod vodom izdisati zrak kroz nos tako da pri kraju drugog zaveslaja, kada Vam glava bude iznad vode, ostatak zraka bude upravo dovoljan da preostale kapi vode izdahne iz nosa.... U istom trenutku udahnite brzo i duboko, iznova zaronite lice u vodu i na inite slijede a dva zaveslaja na isti na in... Pomo u ovakvog ritmi kog, skladnog plivanja koje u su ! tini nije ni ! ta drugo do jednostavna vje ba pranajame u vodi, postat ete potpuno zdravi pod uvjetom da vje bate sustavno i svakodnevno..." U po etku je nesumnjivo i ! lo malo te e. Gospo a Potter nekoliko se puta napila vode, te je esto morala na trenutak zastati kako bi povratila dah. Redovito je, me utim, iz dana u dan, odlazila do svog mirnog zaljeva, te neumorno plivala prema mojim uputama. Tijekom mjesec i pol dana omr ! avjela je 5 kilograma, a d o kraja drugog mjeseca jo ! 4 kilograma. Tako sam okladu izgubio za samo 1 kilogram. Gospo i Potter svakako slu i na ast ! to mi to nije zamjerila. Naprotiv, postala je jedna od mojih najmarljivijih u enica; rano je dolazila, i prije po etka mojih predavanja, te marljivo vje bala pranajamu... Ovu metodu preporu ujem svakome tko umije plivati, a pritom nije dovoljno sna ne volje da redovito vje ba propisane vje be disanja. Nakon mjesec ili dva svakodnevnog yoga-plivanja tijelom e po eti strujati neko neizrecivo dobro osje anje, a ovjek

92

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

93

e se uvijek osje ati svje im i zdravim; radni elan e porasti, a ako i propusti" yoga-plivanje za tri ili etiri dana, njegova e plu a sama tra iti plivanje kao ! to pu ! a tra i cigaretu. To je trenutak kada u enik postepeno mora prije i sa yoga-plivanja na redovite vje be pranajame u svojoj sobi ili, jo ! bolje, u prirodi. Ovaj je izuzetni sustav na meni primijenio moj u itelj jer mi je svakodnevno vje banje disanje isprva bilo vrlo te ! ko. I stanovit je broj mojih prijatelja prili no zaostao na po etku u enja. Tada nas je Mohan Singh odveo na pla u, te stao podu avati yoga-plivanju. Nakon mjesec dana disali smo bolje od svih ostalih u enika...Plivanje je uistinu samo po sebi najbolji ! port za regulaciju disanja. Ljeti valja po i na more, jezero ili rijeku, te ! to e ! e plivati u skladu s metodom yoge, svakako najvi ! e koliko nam to vrijeme dozvoljava; niti zimi, me utim, ne valja zanemarivati yoga-plivanje. Ovaj drevni ! port ja a ko u, te uslijed vanjskih podra aja navodi plu a na tako sna an rad da naprezanje volje nimalo nije potrebno; dovoljno je da se ritam na!ih pokreta prenese na ivce. Jo ! jedno pravilo valja imati na umu pri yoga-plivanju: u dane, kada kre emo na yoga-plivanje, u vodi ne valja nikada ostati du e od pola sata, kao ! to i vje be pranajame kod ku e svakako valja izostaviti. Zadr avanje daha tijekom dva zaveslaja rukama u prsnom plivanju mo e se produ iti na ve i broj zaveslaja nakon nekoliko mjeseci. Ako se umorimo, ne treba odmah prestati, ve se valja jednostavno odmarati, le e i na vodi i duboko di ! u i. Najstarija, a ujedno i najmodernija vrsta plivanja jo ! je uvijek kraul koji je havajski princ Kahanamoku prenio na Zapad

po etkom ovoga stolje a. Plivanje kraulom izrazito je povezano s yoga-disanjem. Sna no duboko udisanje, te nakon toga, tijekom etiri zamaha kumbhaka (zadr avanje daha) u vodi i izdisanje poput mjehova kroz nos, zapo injuju i dok je lice jo ! u vodi... Ni eg novog pod Suncem! Ako prou imo pravila odr anja zdravlja, po ev ! i od najranijih vremena sve do najsuvremenije higijene, morat emo priznati kako pravila na!ih predaka jo ! uvijek vrijede u mnogim oblastima, te kako ova tvrdnja ne nadilazi niti na ! e najsmjelije pretpostavke. U vezi s plivanjem moram spomenuti jo ! jedan neobi an slu aj koji je u podjednakoj mjeri iznenadio i mene, kao i gospodina Johna Kennedija, trgova kog putnika tvrtke Ford" u Calcutti. Bio je to mlad ovjek, visine 1,80 m i neobi no mr ! av. Svakog je ljeta nekoliko mjeseci provodio kod svojih ro aka u Madrasu. Jednog sam ga dana upoznao na pla i. Primijetio sam kako je i uz svoje mi ! i avo, iako vrlo mr ! avo tijelo, cijele sate provodio u ! atoru, te u vodu odlazio tek nakon zalaska sunca na svega etiri ili pet minuta, kako bi zatim odmah izlazio van. Bilo je to sve kretanje ! to ga je inio i pored injenice ! to je bio vrsni pliva ! Moglo se primijetiti da se u vodi osje a kao kod svoje ku e. Ronio je, plivao le no, prsno, kraul, a potom izlijetao iz vode kao na ubod ose. Kada sam ga zapitao za razlog njegova neobi nog pona ! anja, za uo sam sljede i iznena uju i odgovor: Dragi prijatelju, to je moja najve a nevolja! U mladosti sam bio strastveni pliva i nije bilo dana da me se nije moglo vidjeti na bazenu za plivanje u Newarku...Sva ova trka za zaradom, dragi prijatelju, trka, urba! Znate li ! to to zna i u Americi? Budu i sam

94

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

95

morao zara ivati, bio sam primoran napustiti ! port. Ve je pro ! lo punih deset godina kako se vi!e ne bavim ! portom. U svakodnevnoj urbi i ivotnoj borbi toliko sam omr ! avio da bih se mogao rasplakati svaki puta kada se pogledam u zrcalu. Nekada sam imao 76 kilograma, a sada sam spao na svega 60 kg! Ma koliko jeo - moja tjelesna te ina ostaje nepromijenjena..." Za ! to se ne bavite ! portom?" zapitao sam ga u u enju. Vidim da imate sasvim dovoljno vremena jer svake godine ovdje provedete po nekoliko mjeseci. Danima sam Vas promatrao kako plivate na samo nekoliko trenutaka, dok sve ostalo vrijeme provodite u ! atoru. U suton jedva da plivate tri minute, a zatim odmah iska ete iz vode!" Upravo je u tome problem!" uzdahnu on ogor en. Svaki djeli moga tijela vapi za vodom, ali se ipak ne usu ujem plivati onoliko koliko bih elio jer se bojim da u jo ! vi ! e izgubiti na te ini. Ka u da je plivanje jedini ! port na svijetu koji smanjuje te inu br e od parne kupelji." Ovakvo me je naivno mi ! ljenje natjeralo na osmijeh. Odlu io sam cijelu stvar uzeti u svoje ruke, te svoga prijatelja osloboditi zablude. Bijedni ovjek, dane provodi na pla i, a eljan je vode! Tu zasigurno ne ! to nije kako valja jer bi upravo plivanjem znatno mogao pobolj ! ati svoje stanje. Oprezno sam mu stao govoriti o vje bama yoge, te ga zapitao da li je uo za prana jamu. Odgovorio je nije no, ali kada sam mu podrobno objasnio u emu je stvar, nasmijao se pokroviteljski, te upitao: Dragi gospodine, ! to to sebi umi ! ljate? Zar me zrakom namjeravate udebljati? Nemojte se sa mnom ! aliti!"

Nato sam mu potanko objasnio prednosti yoga-plivanja, uvjeravaju i ga kako e dobiti na te ini ako svakodnevno vje ba pola sata prema mojim uputama. Nije me htio saslu ! ati, sumnji av kao i mnogi na Zapadu. Mjesec dana kasnije jo ! je uvijek po cijele dane le ao na pla i, a u vodu ulazio tek nave er i to samo na trenutak, kao kada Finci jurnu iz svojih parnih kupelji i na as sko e u hladnu vodu. U rujnu sljede e godine iznova sam susreo Johna Kennedija na pla i. Ma svoje veliko iznena enje, nije le ao na pijesku, ve se nalazio u skupini mladih Hindusa od ! esnaest ili sedamnaest godina koji su jahati na valovima. Nakon nekoliko tjedana toliko se izvje bao da je mogao zaci u vodu sve do grla, potom okrenuti le a valu koji je nailazio da bi se potom ispru io na vodi i prepustio valu da ga ka obali ponese strelovitom brzinom. Kada bi dospio u pli inu, vra ao bi se skupini bu nih mladi a. Kada sam ga zapitao o njegovoj novoj zabavi, s osmjehom me je stao uvjeravati kako je izna ! ao na in na koji e i on u ivati u vodi jer jahanje na valovima nije zahtijevalo napor". Uop e nije morao plivati; bilo je sasvim dovoljno da polako ude u vodu, pri eka prvi veliki val, legne na njega i da ga ovaj ponese poput daske ka obali. ,,Oh, to je tako zabavno!", uzviknuo je odu ! evljeno. Divna zabava! Ve sam se izvje ! tio poput nekog Kanaka na VVaikiki Obali. Ovo je zasigurno daleko zanimljivije od mrzovoljnog izle avanja u ! atoru. Ne moram se bojati niti daljnjeg gubitka te ine jer uop e ne moram plivati..." Ubrzo nakon ovog razgovora morao sam oti i iz Madrasa na

96

Yesudian Haich

mjesec dana. Na povratku sam svratio na pla u jednog sparnog listopadskog dana. Kennedy se i dalje zabavljao s mladi ima. Onog trena kada me je ugledao, stao je divlje gestikulirati, izletjev ! i iz vode ravno k meni. Za Ime Bo je!", uzviknuo je gotovo bez daha, Dogodilo se udo! Posvuda sam Vas tra io.. Ju er sam se izvagao u hotelu...nakon dva mjeseca i, sada me dobro poslu ! ajte - dobio sam na te ini punih etiri kilograma!...Samo ne znam kojim se udom to dogodilo." Ovaj je doga aj pobudio moje naj ivlje zanimanje. Ne ! to nije kako valja", rekoh u sebi, Ovaj ovjek ne pliva, ne ini nijedan jedini pokret; jednostavno dopu ! ta da ga voda nosi i - deblja se..." Odmah sam krenuo s njime kako bih sudjelovao u jahanju na valovima da bih narednog dana - rije ! io zagonetku: O ekuju i val, pliva duboko udahne, da bi potom legao na vodu licem okrenutim prema naprijed. Sve dok ga val nosi, ne mo e duboko disati odre eno kra e vrijeme ni uz najbolju volju. Zatim iznova udahne, da bi nakon toga ponovno bio prisiljen zadr ati dah. To se ponavlja nekoliko puta sve dok ne dospije u pli inu. Najmanje 30-40 sekundi primoran je zadr avati dah. John Kennedy nije uop e plivao, ali je ipak vr!io potpunu vje bu pranajame pola sata dnevno tijekom cijelog mjeseca. Nakon ! to sam mu objasnio uzrok udesnog" dobitka na te ini, kao i biolo ! ko djelovanje vje bi disanja na reguliranje zdravlja, odmah je promijenio mi ! ljenje o indijskoj pranajami. Jer, disanje je ivot", ka e jedna poslovica na sanskrtu, ,,i, ako dobro di ! e ! , dugo e ! po ivjeti na zemlji."

8. CIVILIZIRANI APETIT

ovjek je spoj tvari i psihe. Visoko razvijeni mozak omogu uje mu da o ituje svoje Ja i na tvarnoj razini, za ! to mu je potreban tvarni oblik, tj., tijelo koje pripada tvarnome svijetu kojim vladaju prirodni zakoni. ivotinje su oru e prirode koje ive u zatvorenom krugu prirodnih sila, te se, shodno tome, ne mogu ogrije ! iti protiv prirode. Prirodne zakone o ituju posve automatski i neposredno; te zakone nisu u stanju primjenjivati po svojoj volji jer nemaju, kao ovjek, visoko razvijenu svijest. iskliznuti". Suprotno tome, ovjek je u mogu nosti, zahvaljuju i upravo svome razboru, upoznavati ove zakone. Sve dok zakone prirode samo upoznaje i zna, ustaljeni se poredak ne naru ! ava, te u prirodi mo e i nadalje sretno ivjeti. Poznavanje prirodnih zakona, me utim, ne smije koristiti tako da ono samome sebi bude cilj. Priroda na ! im tijelom vlada posredstvom dvije prirodne sile koje pokre u svijet: posredstvom nagona za samoodr anjem i nagona za odr anjem vrste. Uvijek, me utim, postoji veliko isku ! enje i mogu nost da se ovi nagoni koriste kao cilj za sebe. Ako ovjek svoj razum stavi u slu bu nagona, istoga trenutka isklizava iz prirodnog stanja, te postaje nesretan. Sve dok nije svjestan svoje istinske su ! tine, svoj razum koristi kako bi od prirodnih zakona na inio izvore svome zadovoljstvu. Prirodni je zakon da tijelo mora nadoknaditi utro ! enu snagu; ive, dakle, neprestance u uravnote enom, prirodnom stanju, te iz njega ne mogu

98

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

99

potrebna mu je, dakle, hrana. Priroda djeluje u na ! em tijelu, te, u trenutku kada je organizmu potrebna hrana, ova nam se potreba javlja posredstvom osje aja koji nazivamo glad. Budu i glad zna i da nema ni ega, na ! a je du nost, dakako, da taj nedostatak podmirimo jelom. Kako ponovno uspostavljanje reda djelovanjem prirode u svijesti do ivljavamo kao zadovoljstvo, podjednako je tako prirodno da osje aj zadovoljstva prati zadovoljavanje osje aja gladi. Osjetiv ! i ovo zadovoljstvo, ovjek je od njega na inio cilj za sebe, drugim rije ima, sredstvo u ivanja; stao je u ivati u plodovima svoje spoznaje. Hranu vi ! e ne uzima zbog odr avanja tijela na ivotu, ve jelo smatra izvorom zadovoljstva! ovjek je unizio svoj razum, koji treba vladati tijelom i tvari, te se pot inio tijelu, na iniv ! i od sebe slugii i roba svojeg vlastitog tijela. Nije mu bilo dovoljno da zadovolji zdravu glad, ve je krenuo i dalje, pronalaze i sve mogu e na ine da u jelu u iva ! to je mogu e du e, nakon ! to je ve zadovoljio potrebe svoga tijela! Vrhunac takvoga pogre ! nog stava nalazimo u izopa enosti rimskih patricija koji su paunovim perom izazivah povra anje i s tako ispra njenim elucem nastavljali gozbu. ovjekovo je nepce izgubilo svoje prirodne reakcije; vi ! e ne dojavljuje mozgu da je hrana potrebna samo za prehranu tijela. Prenadra eno je stanje nepca nagnalo ovjeka da tra i zadovoljstvo u hrani i onda kada vi ! e uop e nije gladan. Na taj je na in stvoren civilizirani apetit, sladokustvo i pohlepnost, stalna elja za jelom i pilom. Glad je prirodna: nagovje ! taj je prirode da je tijelu potrebna hrana. Apetit je neprirodan jer predstavlja samo elju za ovjekova

zadovoljenjem prenadra enog nepca, a kako ova elja ne proizlazi iz zdrave potrebe za hranom, preoptere ujemo svoje organe, te tijelo dovodimo u bolesno stanje. Ako samo promotrimo koliko ljudi grije ! e u odnosu spram svoga tijela, od jela i pila stvaraju i sredstvo upropa ! tavanja svoga zdravlja, ne valja se nimalo uditi !to na svijetu ima toliko mno ! tvo nesretnih i bolesnih ljudi. Civilizirani se ovjek ve u tolikoj mjeri privikao na ovaj neprirodni na in hranjenja i pijenja da mu je postao drugom prirodom, da mu se nenormalno pri inja normalnim, te vi ! e niti ne primje uje gdje i u kolikoj mjeri grije ! i prema prirodi i svome zdravlju. Kada svoj na in ishrane usporedimo s ishranom ivotinja, koje jo ! uvijek ive u skladu s prirodnim zakonima, ubrzo emo primijetiti zastra ! uju u razliku izme u prirodnog hranjenja i pijenja i civiliziranog na ina ishrane" koji ustvari nije ni!ta drugo do stalna elja za zadovoljstvom. Tko je ikada vidio ednu ivotinju da pije pivo, vino ili zasla ene sokove, zasi ene uglji nim dioksidom? Iz vlastitog nam je iskustva poznato kako nakon tjelesnog rada i dobrog znojenja jedino ista voda mo e potpuno uta iti e , te u takvim prilikama jedino nju i elimo i trebamo piti. Ah, u trenutku kada uta ujemo ovu prirodnu e , voda koju pijemo ima neki poseban, udestan okus - neku davno zaboravljenu aromu ! to se u potpunosti razlikuje od ovjekove potrage za istim u ivanjem, kada iz puke navike s prijateljima sjedi u gostioni, restoranu ili baru kako bi razgovarao i eludac punio raznim, njegovom nepcu ukusnim pi ima koja nimalo nisu potrebna njegovu tijelu. Od svih pi a, piva, viskija, likera, konjaka i svih mogu ili

100

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

101

vrsta aperitiva, nijedno od njih ne prija u tolikoj mjeri kao svje a voda nakon vi ! esatnog rada u polju, penjanja na kakav planinski vrh ih nekog drugog zdravog ! porta. Podjednako je tako i s jelom. Kako velika razlika postoji izme u jednostavne i prirodne hrane, koju jedemo nakon tjelesnog napora kako bismo utolili zdravu glad i profinjeno za injenih specijaliteta" koje suvremeni ovjek jede samo zato da bi zadovoljio prenadra eni civilizirani apetit. Djeca i plemena, koja ive prirodnim na inom ivota, te se

gospodari, kako bi ih zadovoljili, daju slastice koje im potkopavaju zdravlje i skra uju ivot, kao i njihovim gospodarima. Cijelu ovu stvar vrsno e ilustrirati slijede a anegdota o staroj usidjelici i njezinoj pudlici: Stara usidjelica dovela je svoju pudlicu veterinaru. Pudlica je bila debela poput svinje, te se dobra gospo ica alila kako njezina ljubimica pati od nedostatka apetita. Dugo je vremena jela samo teletinu, kola e i slastice", rekla je veterinaru, ali sada vi ! e ni ! ta ne eli jesti." Veterinar je stade tje!iti: Samo je Vi ostavite ovdje. Jam im Vam da u je tijekom dva tjedna tako izlije iti od gubitka apetita da e s velikim zadovoljstvom jesti i kosti." Gospo ica jednostavno nije mogla povjerovati, ali svoju ljubimicu ipak povjeri veterinaru, te u sumnji krene ku i. Nakon dva tjedna iznova je do ! la, posvema van sebe od uzbu enja, da odvede svoga psi a. Kada je veterinar doveo njezinu ljubimicu, gotovo da je nije mogla prepoznati: postala je vitka, ivahna i pokretljiva. Veterinar joj dobaci dvije kosti: odmah se baci na njih i halapljivo ih pojede. Doktore", uzviknu gospo ica blistaju i, kako ste u inili ovo udo?" - Vrlo jednostavno", odgovori veterinar, te su joj dvije kosti prva hrana koju je dobila otkako ste je ovamo doveli!"

nalaze na ni em stupnju razvoja, jo ! uvijek jedu kako bi utolili zdravu, prirodnu glad. Plemena, koja ive u prirodi, svoju hranu pripremaju na vrlo jednostavan na in. I vo e jedu u sirovom stanju. Dijete njegova okolina, me utim, kvari ve na po etku njegova ivota. Roditelji i drugi ro aci nastoje zadobiti njegovu ljubav poklanjaju i mu slastice i okoladu. Time svoje dijete kvare i tjelesno i duhovno pogre ! no ispoljenom ljubavi. Tjelesno, ubijanjem zdravog nagona djeteta jer se navikava jesti kada nije gladno iz Duhovno, iste, ve probu ene elje za u ivanjem u hrani. sebi nosti u djeteta ranim razvijanjem nagona

posredstvom neprestanog i ! ekivanja i tra enja poklona i iskori ! tavanja ljubavi svoje okoline. Nerazumni civilizirani ovjek kvari i ivotinje koje sa njime ivotom,

Zdravim postom pas je vratio svoju prirodnu glad. Njegovi su se probavni organi oporavili od preoptere enja, srce i krvotok su se rasteretili, a u cijelom je njegovom tijelu priroda iznova do ! la do izraza. Zelja civiliziranog ovjeka za zadovoljstvom ne o ituje se samo u vrijeme objeda, ve i u vlaku, kazali ! tu, na koncertu, u kinu.

ive. Jadni psi, ma ke, ptice i ostale ivotinje, koje su bile tako nesretne da postanu ljubimci ljudi koji ive neprirodnim izgubile su svoje uro ene nagone, te zadobile elju za slasticama i profinjenom hranom koju po cijeli dan jedu bez osje aja gladi, upravo tako kako to ine njihovi gospodari. Pritom im njihovi

102

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

103

Ljudi neprestance ne ! to va u ili grickaju. U d epu im je uvijek kakva okolada, te u svakoj prilici uzmu po komadi . Kako im onda probava mo e normalno funkcionirati? Sve nas ovo dovodi do jedne od najve ih pogre ! aka civiliziranog ovjeka, koja mu izrazito ! teti, a odnosi se na temperaturu jela i pila! Hladnjak! - Prava blagodat kada se pravilno koristi, ali su ljudi od njega na inili - pravo zlo. Kada se koristi za uvanje lako pokvarljive hrane, hladnjak je blagodat, ali kada se zloupotrebljava kao mogu nost za slu enje pi a i jela ! to su hladna kao led, tada je zlo. Ledeno hladna jela i pila ! tetno djeluju istoga trenutka kada dospiju u usta. Zubna pokosnica puca, te gubi sposobnost obrane od bakterija ! to se nalaze u usnoj ! upljini. Posljedica je toga krvarenje desni. I sluzoko a jezika stradava: njezina se profinjena osjetljivost smanjuje, a da to niti ne primje ujemo. Jezik ima vrlo va an zadatak da raspoznaje najtananije razlike u ukusu, kako bismo na vrijeme mogli sprije iti uno ! enje bilo kakve pokvarene i otrovne hrane. Neosjetljiv jezik, me utim, ne mo e obavljati ovu du nost kako valja! I sluzoko a u grlu i elucu obolijeva, dok su u i jetra ozbiljno ugro eni. Nije nikakvo udo ! to zastra ! uju e velik postotak ljudi u civiliziranom svijetu pati od vi ! ka elu ane kiseline, ira na elucu, upale u nog mjehura, kamenca u u i i poreme aja jetre i gu ! tera e. Najopasnije je ledeno hladno vo e. Teku ine se br e zagrijavaju do tjelesne temperature od komadi a hladnoga vo a, posebno u slu aju da nisu dobro sa vakani. Takvi komadi lo ! e sa vakanog hladnog vo a dugo le e u elucu, te ne

rashla uju samo sluzoko u eluca, ve i sve susjedne organe. Gotovo se sve isto mo e re i i za vru u hranu i pi a. Da li sluzoko u napada toplina ili hladno a - to ne ini veliku razliku. U svakom je slu aju iskustvo pokazalo kako odstupanje od normalne temperature jela i pila utire put pojavi raka u grlu, elucu, jetri i gu ! tera i. Uzmimo primjer iz ivotinjskog carstva! - Da li ste ikada vidjeli ma ku da pije isuvi ! e hladno ili vru e mlijeko? U mnogim je jezicima poslovi ni izraz za oklijevanje: Obilazi kao ma ak oko vru e ka ! e." ak kada joj njezin nepromi ! ljeni gospodar da takvu hranu, ma ka e mudro pri ekati, ma koliko bila gladna, dok se hrana ne ohladi ili, ako je isuvi ! e hladna, dok se malo ne ugrije. Tek e onda po eti jesti. esto s u asom moramo promatrati kako dobronamjerne, ali neupu ene majke svojoj djeci daju cijele komadi e leda da ih progutaju. Takve se majke potom silno iznenade kada im djeca stanu povra ati i dobiju proljev. Tijelom cijeloga ivota takva djeca mogu patiti od kroni nih oboljenja eluca i katara u crijevima. Yoga - to zna i ivot i djelovanje u skladu s prirodom, a ne protiv prirode. Prirodom mo emo zagospodariti samo onda kada njezine zakone ne samo upoznamo, ve i priznamo. Mlinar primorava ogromnu snagu rijeke da pokrene kota e i kola mlina. Tu snagu mo e zauzdati i koristiti samo ako na ini mlinsko kolo u skladu sa zakonima hidraulike, drugim rije ima, u skladu sa silom prirode. Moglo bi se navesti mnogo sli nih primjera. Vratimo se prirodi! ivimo, di ! imo, jedimo i pijmo prirodno,

104

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

te emo uvijek biti zdravi. Ako smo ve vra anje prirodi pomo i slu ajevima. e nam

naru ! ili svoje zdravlje,

pranom koja je nu na za odr avanje

ivota, snage i zdravlja.

ak i u naizgled beznadnim

Upravo kao ! to je nos namijenjen upijanju prane iz zraka za potrebe zdravlja, tako su i usta organ za upijanje prane iz hrane. Svaki atom hrane sadr i veliku koli inu prane, oslobo enu temeljitim vakanjem, koja prodire u meso i kosti, i koju e organizam upiti kako bi je rasporedio u iv ane centre i ondje sa uvao da mu uvijek bude na raspolaganju. itatelj na Zapadu s pravom mo e zapitati, za ! to je ovjeku potrebna prana iz hrane i za ! to prana iz zraka koja sve ispunja i koju udi ! emo, nije dovoljna? Na ovo pitanje yoga odgovara: upravo kao ! to elektricitet ima razne oblike koji na ovjeka razli ito djeluju, tako i prana u zraku, vodi i hrani - iako je u biti ista - pokre e razne funkcije u organizmu. U pogledu teorije prane, nauka o yogi ispunila je mnogo knjiga, a s obzirom na opseg ove knjige, ne mogu dublje zalaziti u ovu oblast. Prihvatimo, stoga, da hrana sadr i pranu, kao ! to to nau ava drevna nauka Indije, i da se ta prana osloba a pa ljivim vakanjem. I na Zapadu je, u doba antike, ivio jedan veliki mudrac - Epikur. Valja vam osjetiti okus i najmanjeg djeli a svakog zalogaja ako elite da vam stvarno koristi." - tako je nau avao jer je zasigurno znao kako prava vrijednost hrane ne le i samo u njezinoj hranjivosti, ve i u onoj primarnoj energiji koja u njoj po iva. Okus je prana. Primitivni ovjek dolazio je do hrane vrlo neredovito, u znoju lica svoga i pod cijenu velikih opasnosti. Budu i je do nje dolazio tako rijetko, u ivao je i nasla ivao se hranom, dugo je zadr avaju i u ustima. To je i zakon prirode jer, u skladu s postavkama medicine na Zapadu, hrana prethodno mora biti dobro natopljena

U vrijeme Drugog svjetskog rata imao sam prilike da, nakon oslobo enja jednog velikog grada, vidim kako su ljudi koji su ranije cijeli dan provodili sjede i u lo ! e provjetravanim uredima, morali uklanjati ru ! evine, nositi grede, vu i kolica, pa ak i zidati ako su htjeli imati krov nad glavom. esto su kilometrima morali putovati kako bi nabavili hranu. Posljedica je toga bila da su ak i oni, koji su dotad vodili ivot prepun patnji i bola, uslijed oboljenja probavnih organa, ira na elucu, kroni nih oboljenja eluca ili katara u crijevima, oboljenja odli no probavljati. Bili su u potpunosti izlije eni od svojih patnji! Izgubili su svoj civilizirani apetit i vratili prirodnu glad. Ne ekajmo da nas sudbina primora da ivimo prirodno; ivotnih po nimo svjesno, svojom voljom, dovo enjem svojih funkcija u prirodno stanje. Yogin nadvladava apetit i otvara put razvoju prirodne gladi. Jede samo onda kada je uistinu gladan, te svaki zalogaj va e deset puta du e od ovjeka na Zapadu, sve dok se posvema ne natopi salivom (slinom), te e ga progutati tek onda kada se pretvori u ka ! u nalik mlijeku, ! to je sa stanovi ! ta prane od iznimne va nosti. U skladu s u enjima yoge, sva hrana, a posebice sirovo zeleno povr e, vo e, mlijeko, mlije ni proizvodi i med, ispunjeni su u i i drugih bolesti, iznenada mogli pojesti i najte u hranu - grah, gra ! ak i kupus - i tu hranu

106

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

107

slinom kako bi je eludac mogao lako probaviti. Stanovnici gradova na Zapadu skloni su raznim elu anim oboljenjima jer jedu u urbi i sebi ne dopu ! taju dovoljno vremena za vakanje, te im se tako eludac ne mo e boriti s nedovoljno usitnjenom i urno progutanom hranom. Usta su predvorje eluca, te je priroda ovaj organ opremila najsavr ! enijim oru em za mljevenje - zubima. Ako ovo oru e za mljevenje hrane ne koristimo, kako mo emo od eluca s mekim stjenkama o ekivati da se bori sa vrstom hranom? Primoran je pove avati svoje kemijsko djelovanje, te stvarati probavne sokove i vi ! ak elu ane kiseline. Pretjerano izlu ivanje elu anog soka i irevi, koji uslijed toga nastaju, imaju svoj uzrok u na ! oj nestrpljivosti i lo ! e sa vakanoj hrani! A sada ne ! to o zubima. Kao posljedica iznimne prilagodljivosti prirode, ovaj organ, u slu aju da se ne koristi u skladu sa svojom namjenom, degenerira i propada. Kako bismo zube opskrbili dovoljnom koli inom krvi, moramo ih koristiti onako kako to ponajbolje odgovara njihovoj namjeni. Kada sna no va emo na ! im zubima doti e obiman priljev krvi oko korjenova. Ne bi bilo krtih zuba kada bi djeca ve u djetinjstvu nau ila dobro vakati. U ivotinja nema pokvarenih zuba i elu anih oboljenja, izuzev u onih koje je iskvarila ovjekova kuhana i be ivotna hrana jer svoje zube nisu mogle koristiti u skladu s njihovom namjenom. Potpuno vakati hranu va no je iz vi ! e razloga. I na Zapadu ima pobornika ove istine. U svojoj glasovitoj knjizi Horatije Fletcher nam kazuje kako svaki zalogaj valja vakati trideset puta prije no ! to ga progutamo, i to podjednako podijeljeno na lijevoj i desnoj strani, ! to odli no djeluje i na probavu. Stalno vje banje

ove metode !titi nas od brojnih elu anih i crijevnih oboljenja ili nas, ako smo od njih oboljeli, mo e u potpunosti izlije iti. Fletcher se zala e za pravilnu metodu vakanja, a da pritom niti ne shva a kako obilna salvacija (natapanje slinom) hrane istovremeno pove ava upijanje prane. Godinama sam istra ivao medicinska djela na Zapadu, kao i najnovije pravce terapeutike, kako bih usporedio u kolikoj se mjeri razlikuju od na ela Hatha yoge. S iznena enjem sam primijetio kako se najnovija otkri a najsuvremenijih europskih i ameri kih istra iva a - svjesno ili nesvjesno sve vi!e pribli uju pravilima drevne Hatha yoge. U pogledu uzimanja i vakanja hrane, najnoviji pravci u suvremenoj ishrani gotovo se u potpunosti podudaraju s drevnim indijskim u enjem. Od ! vicarskog lije nika, dr. Birchner-Benner, sve do istaknutih medicinskih stru njaka diljem svijeta, pravila yoge mo emo prona i u svim njihovim objavljenim djelima. Kada smo nau ili ! to zna i pravilno Hatha yoge?" Pisci knjiga o suvremenoj ishrani cijele su tomove ispunili raspravama o sirovoj hrani, vegetarijanstvu, vitaminima. elio bih dati Zapadnjacima, koji se ele baviti yogom iz zdravstvenih razloga, ali joj se jo ! uvijek nisu u potpimosti posvetili, slijede i savjet: 1. Neka Vam hrana bude prirodna i jednostavna. U po etku mo ete jesti mje ! ovitu hranu. Indijsko suzdr avanje od mesa nije op e pravilo jer potreba za mesom ovisi o klimatskim uvjetima. U tropskim je predjelima upotreba mesa opasna, ! tetna i potpuno vakanje, samim tim

postavlja se pitanje: Kakvog se jelovnika mora pridr avati u enik

108

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

109

nepotrebna. "to je hladnija klima u kojoj ivimo, to vi!e ima opravdanja za ishranu mesom. Za narode koji ive u tropima, zabrana je ishrane mesom postala vjerski propis jer je valjalo za ! tititi ljude koji ni ! ta nisu znali o higijeni i ! tetnosti ishrane mesom. " to bi se, me utim, dogodilo Eskimu koji bi iz vjerskog uvjerenja odlu io odre i se mesa? Jednostavno bi umro od gladi! Na dalekom Sjeveru nema kokosovih oraha, banana i ananasa kako bi svojom iznimnom hranjivo ! u zamijenili meso. Eskim je primoran piti tuljanovo ulje kako bi odr ao odgovaraju u temperaturu tijela na okrutnoj arkti koj hladno i. Za ovjeka koji ivi u arkim predjelima i sama pomisao na tuljanovo ulje bila bi u asavaju a. Da kojim slu ajem dospije na Arktik, uskoro bi osjetio istu potrebu i naskoro srkutao tuljanovo ulje s istim u ivanjem kao i Eskim. Ako bi neki Eskim, dakle, odlu io postati vegetarijancem - u mnogim sam knjigama o vegetarijanstvu, naime, pro itao kako samo biljoj e d i " mogu o ekivati da e dospjeti na nebo - morao bi se jednostavno preseliti u toplije predjele u kojima uspijeva vo e i zeleno povr e. Izraz mje ! ovita hrana" u Hatha yogi zna i da meso ne smije biti osnovna hrana, ve samo za in svakodnevnoj ishrani. Prete no valja jesti vo e, povr e, sirove salate, mlijeko, maslac, med. Tko mo e priskrbiti ovakvu hranu, najbolje je da meso uop e ne jede. Na vi ! im, naprednijim stupnjevima yoge, to je ak i izri iti zahtjev. U enik yoge na Zapadu, koji ivi normalno i nalazi se na po etku, mo e jesti meso, ali rje e. U ve im koli inama valja jesti i ko ! tunjave plodove, kao i po asno mjesto u svojem jelovniku ustupiti crnom i bijelom luku. U skladu s drevnim u enjima Tibetanaca i Hindusa, bijeli je luk najbolja za ! tita od raka.

Stanovnik grada na Zapadu esto ne pojede nijedan zalogaj ovog zdravog povr a tijekom cijelog svog ivota, iako se pravilna ishrana bez njega ne mo e ni zamisliti! Zbog toga preporu ujem da se bijeli luk tanko isjecka i pomije ! a s limunovim sokom kako se ne bi trebalo bojati neprijatnog zadaha. Moram spomenuti i da trljanje desni i zuba bijelim lukom ili gri enje bijelog i crnog luka, tako da njihovi sokovi prodru do samih zubnih korjenova, predstavlja odli nu za ! titu od oboljenja desni kao ! to su krvarenje ili povla enje (recesija) desni. U Indiji brahmani podu avaju svoje u enike: Ako elite posti i mudrost, jedite vi ! e luka!" Upotreba se bijelog luka preporu uje i za spre avanje prijevremenog starenja. Naposljetku, moram spomenuti jo ! jedno univerzalno

sredstvo: limun. Svatko valja da pojede barem jedan limun dnevno, ljeti i zimi. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok od dva do tri limuna za pijenje, a zatim i jedna samljevena limunova kora, pomije ! ana sa ! alicom meda. Na alost, limun koji se mo e nabaviti u sjevernim zemljama obi no je ubran prije dozrijevanja, trpak je, a njegova se vitaminska i terapijska vrijednost ne mo e niti usporediti s iznimno ukusnim, posve razvijenim limunom koji je sazrio na drvetu. Stoga je limunov sok dobro pomije ! ati s medom kako nam isuvi ! e jaka kiselina ne bi na ! kodila. 2. Koli ina hrane mora biti u skladu s potrebama organizma. Nepotrebno je ponavljati ono ! t o sam ve istaknuo: moramo se prilagoditi klimatskim i osobnim uvjetima. Svakome je potrebna njegova posebna hrana: onome tko radi tjelesno, kao i onome tko

no

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

ni

radi umno. Nije svejedno da li ovjek radi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, kao ! to postoji i razlika izme u yoginapo etnika i starijeg, naprednijeg yogina. 3. Obroke valja jesti polako, pa ljivo i usredsredeno na hranu. Ako ku i do emo umorni, valja se odmoriti barem deset minuta ili etvrt sata jer je u umornom tijelu umoran i eludac koji vi!e ne mo e pravilno probavljati hranu. " tovi ! e, nemojmo smetnuti s uma da hrana pru a snagu i da nikada ne valja jesti kada smo ljuti ili kada je nama ovladalo neko drugo negativno osje anje. Ako jedemo u takvom lo ! em raspolo enju, snaga koju daje hrana biti e iskori ! tena za osna enje ljutnje i ni ih nagona. Suprotno tome, uvijek treba jesti s lijepim i vedrim mislima, ispunjenim skromno ! u i zahvalno ! u prema osobine. Indijci se prije objeda moraju okupati i bri ljivo oprati ruke i noge, a propis nala e i ispiranje usta. Za njih je to vjerski propis ali lije nici znaju njegovu zasnovanost na higijeni, te ga i oni preporu uju za o uvanje zdravlja. Suvremena nauka o ishrani na Zapadu gotovo se u potpunosti podudara s drevnim na inom ishrane u Indiji. U enici yoge na vi ! em stupnju obvezni su, dakako, na po ! tivanje strogih pravila. ive kod u itelja koji ih podu ava svim potrebnim pravilima. Za marljive u enike yoge na Zapadu sasvim je dovoljno da slijede pravila koja pozivaju na umjerenost. ovjek na Zapadu, kako sam sam primijetio, grije!i ! to jede isuvi ! e mnogo i brzo. Svaki mehani ar zna da pretjerano ivotu od kojeg dobijamo hranu, te e se na taj na in poja ati na ! e psihi ke snage i plemenite

zagrijavanje i suvi ! e goriva prije vremena istro ! e stroj, te ostavljaju te ! ke posljedice. Ne isto e, koje se u tijelu sakupljaju uslijed nepravilne ishrane, s vremena na vrijeme se odstranjuju u obliku raznih bolesti. Tipi na bolest pro i ! avanja je influenca u Europi poznata pod nazivom gripa. Predaleko bi nas odvelo i prekora ilo opseg ove knjige kada bih stao podrobno navoditi koje sve procese pokre e influenca. injenica je da priroda, posredstvom jake groznice, sagorijeva ! tetne tvari koje su se u organizmu sakupile, ali ondje ne pripadaju, te ih iz organizma djelimice izbacuje uz stvaranje sekreta i upalu sluzoko e. Ta se bolest ovdje naziva influenca (gripa) i njoj su skloni samo oni ljudi koji jedu isuvi ! e mnogo i to prete no jela koja stvaraju otpadne tvari, kao ! to je meso. Karakteristi no je da su u tzv. dobrim vremenima", kada su stanovnici Europe imali dobru ishranu, epidemije gripe harale gotovo neprestance, kako bi za vrijeme gladnih godina i nakon rata gotovo posvema i ! ezle. U to sam vrijeme ivio u jednoj zemlji u kojoj je glad dostigla ! iroke razmjere i dugo potrajala. Sude i prema zdravom razumu, moglo se o ekivati izbijanje velikih epidemija tijekom jeseni i zime u iscrpljenog stanovni ! tva. Namjesto toga, influenca je gotovo sasvim nestala. Svoju krv ljudi nisu trovali mesom i pretjeranom ishranom, te njihova probava i odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma nisu nadilazili snage organizma. Iako je gotovo cijelo stanovni ! tvo - uz poneke izuzetke - provelo maglovitu, ki ! nu i vjetrovitu jesen i hladnu zimu s 1215 C ispod nule u nezagrijanim prostorijama i uredima, influence ipak nije bilo! Nedovoljna je ishrana, dakle, manje opasna od

112

Yesudian Haich

prekomjerne ishrane! Ljudski se organizam zadovoljava zapanjuju e malom koli inom hrane i kada je neizbje no, nedostatak hrane zamjenjuje vodom i zrakom. S prekomjernom hranom organizam ne mo e izi i na kraj i stoga sve vi ! kove nastoji iz sebe izbaciti, te je primoran da putem groznice i upala izvr ! i pro i ! avanje. Prema jednoj indijskoj muhamedanskoj legendi, Alah je svakom ovjeku pri ro enju odredio izvjesnu koli inu hrane kako bi mu potrajala do kraja ivota. Ako tu hranu tro!i isuvi ! e brzo, prije e umrijeti. Sto ! tedljivije jede, du e e ivjeti. U preporu ivanju umjerenosti i razumne suzdr anosti sla u se muhamedanska legenda, kr ! anska Biblija, lame Tibeta, drevna u enja mahari ! ija, kao i suvremena znanost...

9. K U N D A L I N I I S E D A M

AKRI

U prvom smo poglavlju ve

spomenuli da je kralje nica, ivota. U

uklju uju i gornje kralje njake i lubanju, nositelj

najvi ! em je svodu lubanje smje ! ten pozitivni pol, dok je najni i kralje njak sjedi ! te negativnog pola. Napon je izme u njih ono ! to nazivamo ivotom. Yoga-filozofija, stara nekoliko tisu a godina, prema indijskoj mitologiji, pozitivni pol naziva sjedi ! tem boga Vi ! nua, dakle, duha; negativni je pol, me utim, sjedi ! te Kundalini, simboli ki personificirane boginje prirode. Vi ! nu je plamen koji zra i i njegov sjaj neprestance privla i Kundalini koja, savijena nalik zmiji u najni em kralje njaku, eka trenutak kada e uzmo i uzdi i se kroz ki meni stup i sjediniti sa svojim gospodarem Vi ! nuom. Ime Kundalini zna i savijena". Ovo je pjesni ki i simboli ki opis fiziolo ! ke injenice. Jezikom suvremene znanosti mo da bismo to mogli izraziti na sljede i na in: Izme u pozitivnog pola, smje ! tenog u glavi i negativnog pola, koji se nalazi u najni em kralje njaku, neprekidno pulsira struja vrlo visoke napetosti. Mo e se dogoditi da se negativni pol oslobodi iz najni eg kralje njaka, da dospije do pozitivnog pola i s njime se sjedini. Bilo da se izra avamo simboli ki ili jezikom znanosti, preostaje injenica da ovo stanje u ljudskoj svijesti ozna ava najvi ! e ispunjenje, te je povezano s najpotpunijim osje anjem sre e. Vje na udnja, koja postoji izme u polova, u tom trenutku dolazi do svojeg najvi ! eg ispunjenja. ovjek u sebi do ivljava

114

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

115

najvi!i stupanj bla enstva. Ovo je stanje poznato misti arima cijelog svijeta; na Zapadu su ga nazivali misti ko vjen anje" ili unio mystica". Vje be yoge s pranajamom, koje vode ostvarenju savr ! ene ravnote e u trenutku kada se izvode zajedno s odre enim asanama, ! to su usmjerene probu enju negativnog pola, ubrzavaju spajanje Kundalini s Vi ! nuom". Kundalini i Vi ! nu svoja sjedi ! ta imaju u, svatko u svojem, va nom iv anom centru, te se izme u njih nalazi jo ! nekoliko osnovnih sli nih iv anih centara ! to su usputne postaje za Kundalini koja te i uvis. Kada ova energija, nazvana Kundalini, dospije do ovih akri, to uvijek ozna ava jedan novi stupanj svijesti na putu ka samospoznaji odre ene osobe. Ove su akre naprosto transformatori, baterije i akumulatori za sabiranje i o uvanje energije ili prane. Ve ina se ovih akumulacionih centara u prosje nih ljudi nalazi u neprobu enom (latentnom) stanju. Usmjeravanje svijesti budi ove centre strujanja - na sanskrtu akre" - od jednog do drugog stupnja kako ne bi bili preoptere eni u trenutku ispunjenja jer bi moglo do i do o ! te enja iv anog sustava. Ponekad u ljudi koji nisu niti uli za Kundalini i akre, te koji ive na vrlo niskom stupnju svijesti, neki vanjski poticaj, nastao uslijed udara ili nesretnog slu aja, mo e osloboditi Kundalini i neo ekivano je izazvati da jurne kroz ki meni stup. Budu i svijest prosje nog ovjeka za to nije razvijena u dovoljnoj mjeri, u tom trenutku zapada u besvjesno stanje. U medicini se to naziva katalepsijom". - Tko ovo stanje postigne svjesno, pomo u vje bi yoge, u zanosu e do ivjeti najvi ! i stupanj svijesti. Za promatra a

sa strane doimat e se kao da je u nesvijesti jer mu se svijest pomakla na drugu razinu; on, pak, pritom do ivljava savr ! eno i potpuno budno stanje svjesnosti. Rije injenici koja ne zna i ni!ta bolesno, ve je o fiziolo ! koj i tjelesnoj ovjekovo savr ! eno stanje.

Postoji sedam glavnih akri i pet manjih centara, ! to zajedno ini dvanaest. Uglavnom se, me utim, navodi samo sedam osnovnih akri. ponad druge: Sjedi ! te je Kundalini u kosti trtice, najni em kralje ! ku, te se naziva: Muladhnrn To je lotos s etiri lista. Iznad ove akre nalazi se Svadhi"thana U iv anom centru iznad spolnih organa. To je lotos sa ! est listova. Zatim dolazi Manipurn u iv anom centru u predjelu pupka. - Lotos sa deset listova. Anahata akra srca. - Lotos s dvanaest listova. Vi"uddhn akra u blizini ! titnja e. - Lotos sa ! esnaest listova. Ad na u sredini ela, izme u obrva. Lotos s dva lista. Sahasrara Vi ! nu - sjedi ! te pozitivnog pola na vrhu glave. Lotos s tisu u cvjetova. akre se nazivaju i padmama (padma=lotos). Sedam je osnovnih akri poredano u narednom poretku, jedna

116

Yesudian Haich

Uzdu ki minog stupa pru aju se tri glavna kanala koja se na sanskrtu nazivaju Nadi". Na lijevoj strani - negativni: Ida-Nadi". Na desnoj je strani pozitivni: Pingala-Nadi"; u sredini, u ki minoj mo dini: Su ! umna-Nadi" koji je kanal put za Kundalini. U najni em pr ! ljenu Kundalini po iva u trokutastoj sve vi ! e, dok ne dospije u Sahasraru. Svaku novu akri; yogin je vodi usredsre enim vje bama iz jedne u drugu akru, akru, koju dostigne, yogin do ivljava kao dalje i nove stupnjeve svjesnosti. Sti e sposobnost vidovitosti, vje ! tinu itanja misli, vizije vi ! eg stupnja, sposobnost sagledavanja pro ! losti, sada ! njosti i budu nosti, kao i druge psihi ke sposobnosti, u skladu s akrom koju je aktivirao, sve dok ne dostigne stanje potpune prosvije enosti kada se Kundalini spaja s Vi ! nuom. To je vrhunac, stupanj svijesti u stapanju sa svojim istinskim Ja, prana elom. Osnova je svake religije tajna koja le i skrivena u ki minom stupu ovjeka, a ne u imaginaciji, ve je i sama najsavr ! enija istina. Ovo ispunjenje yogini nazivaju Samadhi. Iako pripada Rad a yogi, krajnjem cilju duhovne yoge, ipak je bilo potrebno i spomenuti je i na ovom mjestu jer stanje prosvijetljenosti nije samo psihi ka, ve i fiziolo ! ka injenica. Dovo enje akri do svijesti, njihovo bu enje iz latentnog stanja, tako er je svrha vje bi Hatha yoge. Ako se vje be za akre izvode pogre ! no, mo e to biti vrlo opasno; stoga njihovo izvo enje bez odgovaraju eg stru nog u itelja nije dozvoljeno. O tome ne emo dalje govoriti jer je to ve stvar starijih u enika yoge koji se nazivaju elama". Razni se putevi yoge ne mogu odvojiti jedan od drugoga kakvom o ! trom granicom, kao ! to se niti psiha ne mo e odvojiti od tijela. Tijelo je

I IS

Yesudian Haich

gra evina, omota , okvir i nositelj psihe; njegovo potpuno poznavanje vodi nas psihi, a ona na ! oj su ! tini, na ! em Ja. O igledno je, iz svega izlo enog, da je djelovanje vje bi Hatha yoge u tolikoj mjeri mnogostrano i obuhvatno da je korisno za svakoga, tko eli napredovati, da punu pozornost posveti Hatha yogi - bilo da je rije o isklju ivo zdravstvenim razlozima ili postizanju psihi kih sposobnosti vi ! eg reda - jer, ne ka e se uzalud ,,U zdravom tijelu - zdrav duh!"

DRUGI DIO

PRAKTI

NA HATHA YOGA

10. S T V A R A L A

KA S N A G A SVIJESTI.

Vje be Hatha yoge sastoje se od tri dijela: usmjeravanje svijesti (meditacija), reguliranje disanja (pranajama) i polo aji tijela (asane). Sva se tri dijela moraju vje bati zajedno jer se nijedan ne da zamisliti bez druga dva. Usmjeravanje se svijesti ne mo e vje bati bez odre enog stava tijela (asane) i disanja, niti mo emo disati ili tijelo dr ati u odre enom polo aju, a da pritom svijest nije usmjerena barem u glavu, ako ne i neki drugi dio tijela. Vje be Hatha yohe to no propisuju kako valja spojiti ova tri dijela ako elimo posti i da na ! razvoj bude ispravan i ! to uspje ! niji. Vje be su, u skladu s time, grupirane, te svaka nosi naziv prema dijelu koji je prvenstveno istaknut u tri navedena dijela. Na ! je osnovni cilj usmjeravanje samosvijesti ravnomjerno u sve dijelove tijela ili, drugim rije ima, potpuno o ivljavanje" na ! ega tijela. To nam daje klju za vladanje pozitivnim i negativnim samosnagama u nama. Tijekom vje banja upoznat emo mo

svijesti. Dospjet emo tako daleko da emo mo i svjesno stvarati

120

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

121

strujanje snage na bilo kojem dijelu na ! ega tijela jednostavnim usredsredenjem misli. Stalno je sjedi ! te na ! e samosvijesti siva mo dana kora. Raspravljanje o tome, u emu se sve stanice sive mo dane kore razlikuju od ostalih stanica, zahtijevalo bi isuvi ! e prostora, te prema ! ilo obim ove knjige. Takva rasprava pripada stru nim knjigama o medicini. Bitna je injenica da su se uslijed stalnog utjecaja na ! eg Ja stanice sive mo dane kore razvile u savr ! en instrument kakav danas postoji. Na ! e Ja u ! lo je u mo dane stanice, stalo utjecati na njih, te ih razvilo u poslu ! no oru e. Ako svoju svijest usmjerimo snagom volje u druge iv ane stanice, tada se i one po inju razvijati, te tako er mogu postati nositeljima svijesti kao i najvi ! e stanice mo dane kore. " to me, dakle, sprije ava da svoje Ja, svoju svijest, uvedem u bilo koji dio tijela ako su ondje iv ane stanice istih osobina kao i u kori mozga? Bezbrojnim se primjerima mo e dokazati kako funkcije jednog va nog ivca, ako je ivac. uni ! ten nekim nesretnim slu ajem, mo e preuzeti drugi

splet ivaca mogao koristiti i za mi ! ljenje; u prvo se vrijeme moramo zadovoljiti dospijevanjem ivaca u stanje podra enosti, u trenutku kada u njih usmjerimo vi !a strujanja, te njihovom reakcijom kroz na ! e peckutavo osje anje razvijanja topline i priljeva krvi. Ako nekom spletu ivaca svakodnevno, neprestance i godinama upu ujemo svoju svijest, u njemu zapo inje postepeni razvoj, te se osposobljava za prijenos vi!ih manifestacija na!eg Ja koje se pove avaju od jednog do drugog stupnja. Na taj na in, dio po dio, mo emo o ivjeti svaki dio svoga tijela, te ga u initi svjesnim... Na vi ! em stupnju razvoja yogini su u stanju po svojoj volji ubrzati ih potpuno zaustaviti proces probave ili rad srca. U svjetskoj literaturi nalazimo mnoge primjere fakira koji su dopustili da ih ive zakopaju na nekoliko tjedana. Glasovit je i slu aj onoga yogina koji se u isklju ivo znanstvene svrhe podvrgao opasnom eksperimentu, pod najstro om lije ni kom kontrolom, na Medicinskom fakultetu u Madrasu. Progutao je veliku dozu cijankalija, te taj otrov netaknut proveo kroz probavne organe, a da njegov organizam pritom nije upio ni najmanji djeli otrova. Zatim se otrov izlu io iz njegova tijela na prirodan na in.

Sposobnost prilagodbe i elasti nost ivaca esto se potvr uju na na in koji grani i s udotvorstvom. Hatha yoga samo koristi ove mogu nosti. Dugim vje banjem svijest mo e svaku iv anu stanicu razviti

Bu enje svijesti, uz svu svoju ogromnu va nost za zdravlje, posjeduje i drugu veliku prednost. Poma e nam da se uvjerimo u injenicu kako svijest postoji neovisno o mozgu. Vje be yoge omogu uju ovjeku da do ivi potpunu sre u jer se posredstvom njih upoznaje s gospodarem tijela - svojim istinskim, neuni ! tivim Ja. Velik dio ovje anstva mu i svjesni ih nesvjesni strah od smrti.

do vi ! eg stupnja sposobnosti, te je u initi provodnikom strujanja vi ! eg reda. Da bi se to postiglo, potrebno je stanovito vrijeme. Tko posjeduje dar koncentracije sam mo e posti i ve navedene rezultate u onom trenutku kada svoju svijest usmjeri u iv ane stanice jednog dijela tijela, te e time odmah izazvati odre enu reakciju. Ova reakcija, dakako, ne mo e biti tako velika da bi se odre eni

122

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

123

Koliki broj zdravih ljudi paralizira ova pomisao koja neprestance vreba u zasjedi u dubinama svijesti: Kakva je korist od svega ovoga ako na kraju postoji samo neizbje na propast i - smrt?" Yoga nas u potpunosti lije i od ovoga straha. Onima, kojima je potreban opipljivi dokaz, preporu ujemo da se potrude i provedu pokuse. Ako, na primjer, netko ne mo e dubiti na glavi, osobno se mo e uvjeriti da drugi, koji su sna niji i bolje vladaju svojom ravnote om, s lako om mogu izvesti tu vje bu. Unutra ! nja se do ivljavanja zbivaju u dubinama psihe, te su nevidljiva za druge. Na ! e je Ja nevidljivo, te ne postoji instrument na cijelome svijetu kojim bi se dokazalo njegovo postojanje. Samo po njegovom vanjskom djelovanju mo emo osjetiti Ja neke druge osobe. Svoje vlastito Ja upoznat emo kada razvijemo samosvijest i postanemo svjesni svoga Ja. Na ! e Ja, nevidljivo svakome drugome, mo e se do ivjeti samo u samome sebi. Yogin sjedi nepomi no u trenutku kada do ivljava uzvi ! enija stanja svijesti. Ako elimo spoznati njegova dostignu a, koja je ostvario koncentracijom, i sami moramo do ivjeti isto stanje. Yogin mo e u initi samo jedno kako bi dokazao svoju istinu: on ukazuje na put. Svakome, tko ne vjeruje u udotvorno djelovanje svijesti na tijelo, preporu ujem da isku ! a naredni jednostavni pokus: neka desnu ruku ispru i stisnute ! ake i s ispru enim ka iprstom. Zatim neka svoju svijest usmjeri u ka iprst, tj. neka s potpunom koncentracijom misli na vrh ispru enog prsta i pritom neka ima osje aj kao da odlazi u vrh svoga prsta. Nakon kra eg Vremena osjetit e jako peckanje i stvaranje topline. Postepeno e kroz prst

po eti strujati toplina i, ako je koncentracija dovoljno sna na, ta e se toplina poja ati do pulsiraju e vreline. Posljedica, me utim, nije samo toplina, ve venjeti. Tko marljivim vje banjem postane gospodarem u usmjeravanju svijesti, od toga e ubrzo imati velike koristi. Tako se, na primjer, mo e sprije iti prehlada ako se sna no koncentriramo na stopala pri ki ! nom i vjetrovitom vremenu. Na taj se na in mo e stvoriti pozitivna energija, toplina, te sprije iti da nam se stopala toliko ohlade da bacili mogu nadvaladati. Isto tako, ako nam je hladno na le ima i na njih se skoncentriramo, a le ni su nam mi ! i i ve svjesni, tada se skupljanjem mi ! i a potpoma e razvijanje topline i tako spre ava mogu a upala plu a... S velikim sam zadovoljstvom primijetio da su moji u enici u Europi vrlo zainteresirani za usmjeravanje svijesti. U mnogobrojnim slu ajevima ovom su jednostavnom metodom postizali potpuno ozdravljenje, ak i u ozbiljnim slu ajevima smrzavanja, smetnji u krvotoku i probavi, pa ak i u naizgled neizlje ivim slu ajevima paralize. ivac, kojeg je dugotrajna upala gotovo razorila, nije vi ! e u stanju prenositi ivotno strujanje, te taj dio tijela postaje be ivotan ili paraliziran. Samosvijest je najsna nija podsticajna i o ivljavaju a snaga, te vrijedi vi ! e od elektriziranja i masa e. Probija izolaciju, ako je koncentracija dovoljno sna na, te ivac iznova stje e sposobnost funkcioniranja - dolazi do izlje enja. Tko u potpunosti razumije upravljanje svije ! u, shvatit e i prednosti koje nastaju umije em da se u bilo kojem dijelu tijela prouzrokuje poja an, svjestan priljev krvi. Ako netko pati od i priljev krvi jer e prst postepeno pocr-

I 24

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

125

lijenosti probavnih organa, neka se koncentrira na svoje probavne organe, te neka osje a kao da je s njima istovjetan. Ve je samo to dovoljno da izazove poja an dovod krvi i da se funkcioniranje probavnih organa stavi u pokret. To se mo e poja ati u jo ! ve oj mjeri ako ovjek zami ! lja da je sam utroba i da se kre e. Svatko, tko je to barem jednom poku ! ao, mogao je osjetiti kako je njegovo tijelo odmah poslu ! alo, te se prilagodilo onome ! to je zamislio (imaginatio). Tko usmjeravanjem svijesti ne mo e ovladati u prvom poku ! aju, ne treba od svega odustati. Ponovljeni poku ! aji donijeti svoje plodove, ! to e e za posljedicu imati

onaj na koji smo usredsredili svoju svijest i koji na taj na in prima najvi ! e prane. Znanstvenik svoju svijest najvi ! e zadr ava u mozgu, te se najve i dio prane skuplja ondje, tako da e se njegov mozak sve vi!e razvijati i time postajati sve sposobniji. Rva ili boksa stalno usredsre uje svoju pa nju, tj. svijest na zahvat ruku ili udarac ! ake. Njihovi e mi ! i i prirodno osna iti i porasti od prane koja se ondje skuplja. Isto to vrijedi i za ivotinje u ovisnosti o stupnju njihove svijesti. Zec se uvijek bojao napada sna nijih ivotinja, te je stoga uvijek oslu ! kivao svaki zvuk. Posljedica je toga da je njegova pa nja, usredsre ena na u!i, u njima skupila najvi ! e prane, a kako je prana stvarala ka snaga, njegove su u ! i i organ sluha tijekom milijuna godina nesrazmjerno izrasle, te postale neizmjerno istan ani instrument. Po sli nim se zakonima razvija sve, ovjek, kao i sve ! to ivotinja, biljka i sam

osna enje povjerenja i volje. Nema ve e radosti od pobjede nad samime sobom, od pobjede na ! eg Ja nad na ! im tijelom. Usporedo s usmjeravanjem svijesti od velike su pomo i u bu enju i pro i ! avanju tijela i vje be pranajame, kao i razni polo aji tijela (na sanskrtu: asane). Va nost regulacije je disanje, s fiziolo ! kog gledi ! ta, razmotrena ve u prvom dijelu ove knjige. Za usmjeravanje je svijesti reguliranje disanja od velikog zna aja. Kod udisanja treba se koncentrirati na ! to ve e prikupljanje prane, dok pri izdisanju moramo misliti da tu koli inu svje e prane svjesno vodimo i da je, ravnomjerno raspore enu, usmjerimo u sve dijelove tijela ili ondje kamo se u odre enoj vje bi preporu uje. Tako se, na primjer, u vje bi Viparita-Karani koncentriramo na ! titnja u. To zna i da svoje Ja neprestance ! aljemo u ! titnja u - stalno misle i na nju - i istovremeno, prilikom svakog izdaha, udahnutu koli inu prane ! aljemo u ! titnja u, gotovo kao da je ondje upumpavamo". Najsna niji dio tijela koji najbolje funkcionira bit e, prirodno,

ivi. Prana izgra uje ondje gdje je svijest

uputi, ondje gdje se koncentrira pa nja. Tako se razvija surla u slona, vrat u irafe, noge u noja i bezbrojne druge razlike u ivotinjskom carstvu, a tako se i ovjek razvio u bi e kakvo je danas. ovjek, me utim, jo ! uvijek nije postigao savr ! enstvo. U sebi nosi beskrajno velike i mnogovrsne mogu nosti. Prana automatski slijedi svijest; koliko bismo vi!e mogli posti i kada bismo ovaj zakon prirode koristili na prikladan na in i svjesno i sustavno vje bali usmjeravanje prane! Ako ne poznajemo tajne i zakonitosti na ! ega bi a, tada nam uvijek prijeti opasnost da zbog neznanja po inimo gre ! ke i da svoje tijelo, taj udesni instrument, gurnemo u bolest. Stoga moramo prou iti zakone usmjeravanja prane, a svoje tijelo ozra iti svije ! u! U tom trenutku u ruci dr imo klju savr ! enog

126

Yesudian Haich

zdravlja i dugog ivota. Tko od svoga disanja stvori svjesnu radnju, te prati kretanje zraka u plu ima, razvit e, korak po korak, svoju prijemljivost i sposobnost zapa anja; mo i e osjetiti tanano strujanje prane. Zatim e se upoznati s osnovnim iv anim spletovima koji nadalje pranu provode u centre za sabiranje, raspodjelu, pretvorbu i transformaciju - u akre. Za nas vi ! e nije tajna da akre imaju svoja sjedi ! ta u glavnim iv anim centrima i najva nijim lijezdama s unutra ! njim izlu ivanjem. Ako u njih dospije neko nedovoljno, pogre ! no strujanje, prije ili kasnije e oboljeti. Budu i da normalno funkcioniranje ostalih organa ovisi o ovim centrima, bilo kakve smetnje mogu nam navu i najrazli itije bolesti. Upravo je zato od najve e va nosti sa uvati ili vratiti zdravlje ovih glavnih centara.

11. L J E K O V I T O D J E L O V A N J E DREVNIH ASANA

Postanak yoga-polo aja tijela, nazvanih asane", gubi se u magli staroindijskih legendi. Prema tim legendama, "iva je isku ! ao 84000 na ina sjedenja i polo aja tijela kako bi ustanovio koje su tjelesne vje be pogodne za odr avanje ljudskog zdravlja ili razvijanje vi!eg stupnja samospoznavanja. Od ovih su polo aja danas u upotrebi 84, dok broj asana, koje slu e za o uvanje ili vra anje zdravlja iznosi 20 do 30. ak i ako nisu nastale od Sive, ove su asane razvili drevni mudraci Indije - ri!i i mahari ! i - yogini vi ! ega reda, koji su vladali udesnim fiziolo ! kim, tjelesnim i takozvanim natprirodnim" u enjima koja su se tijekom tisu lje a razvijala do dana ! njeg iskristaliziranog oblika. Prije sedamdeset, pa i prije pedeset godina, znanstvenici su na Zapadu ovaj niz asana smatrah praznovjerjem. Danas, me utim, u skladu s mojim vlastitim uvi anjem, i najnepovjerljiviji Europljanin, koji je zainteresiran za svoje tjelesno zdravlje, priznaje iznimnu va nost ovih stavova posebice otkada su najpoznatiji predstavnici medicinske znanosti na Zapadu eksperimentima potvrdili njihovo djelovanje. Izuzev nekoliko polo aja tijela za razmi ! ljanje, tzv. sjede ih yoga-stavova, koji se prvnestveno koriste za ugodno vje banje pranajame i za mudre (vje be izdr ljivosti i koncentracije) asane za vje banje tijela imaju vrlo blagotvorno djelovanje na cijeli organizam. Nijedna pohvala nije pretjerana ako valja opisati ovo

128

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

129

udotvorno djelovanje polo aja tijela na ljudski organizam, kao i njihovu ulogu u o uvanju ivotne snage i pobolj ! anju zdravlja. Istra iva i yoge tek su nedavno rije ! ili tajnu indijskih asana na medicinskoj osnovi uz suradnju najpoznatijih europskih znanstvenika u oblasti medicine. Stara je teza fiziologije da zdravstveno stanje ljudskoga tijela ovisi o stanju stanica i kvalitete stani nog tkiva. Kako bi tkiva bila zdrava, potrebni su sljede i uvjeti: 7. Redovno uno"enje hrane i savr"en rad lijezda s unutra"njim izlu ivanjem 3. (endokrinih lijezda); iv anog sustava.

Kao ! to smo ve iznijeli u poglavlju o reguliranju disanja, neprirodan, civilizirani ovjek sa svojim gradskim ivotom ne umije pravilno disati. To zna i da mu se disanje degeneriralo, a trbu ! ni mi ! i i zakr ljali u tolikoj mjeri da nedovoljna masa a probavnih organa izaziva nedostatak elu ane kiseline, poreme aja u probavi i vrlo esto jake bolove u trbuhu. Samo vje banje pranajame nije dovoljno u osobe s lo ! im disanjem i degeneriranim trbu ! nim mi ! i ima; takva osoba mora pribje i asanama kako bi u potpunosti povratila zdravlje probavnih organa. Asane ovim organima ne osiguravaju samo vanjsku masa u, ve im omogu avaju i jedinstvenu unutra ! nju gimnastiku" koju ne mo e zamijeniti nikakav drugi sustav ! porta na svijetu i nikakvo drugo tjelesno vje banje. Priznata je postavka medicine kako mi ! i i mogu sa uvati svoju

2. Brzo i potpuno odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma; Zdravo i besprijekorno funkcioniranje

Jasno je, dakle, da probavni sustav i krvotok moraju biti u savr ! enom zdravstvenom stanju kako bi tkiva mogli pravilno snabdijevati proteinima, ! e erima, mastima, solima i drugim va nim sastojcima. Ispitajmo, dakle, kako asane djeluju na probavne organe i organe krvotoka. Promatrajmo ponajprije djelovanje asana na probavni sustav. Proba vni organi, eludac, tanka crijeva, gu ! tera a, jetra itd. nalaze se u trbu ! noj ! upljini koju odozdo dr i karika, a sa svih ostalih strana sna ni mi ! i i. Majka Priroda se pobrinula za ove organe da imaju redovnu i nje nu masa u disanjem i spu ! tanjem o ! ita (dijafragme), ! to pobolj ! ava njihov rad. U jednoj minuti probavni organi prime 14 do 15 automatskih masa a ! to je nu no za odr anje zdravlja.

snagu i gipkost samo u slu aju da su primorani na vr ! enje pokreta skupljanja i opru anja. Od asana, Bhud angasana, Salabhasana, Dhanurasana pripadaju najboljim vje bama za rastezanje trbu ! nih mi ! i a i skupljanje le nih mi ! i a. Yoga-Mudra, Pas imotana, Padahastasana i Halasana, suprotno tome, skupljaju prednje trbu ! ne mi ! i e, te raste u le ne mi ! i e. Vakrasana i ArdhaMatsjendrasana dovode u pravilno funkcioniranje bo ne trbu ! ne mi ! i e. Ljepota vje bi yoge ponajbolje je vidljiva kod asana Uddijana i Nauli. Iako pripadaju najte im asanama za izvo enje, ovladati njima vrijedno je ulo enog truda jer one o ituju zapanjuju e djelovanje ne samo na trbu ! ne mi ! i e, ve i na unutra ! nje organe. Prva od njih masira vanjske i unutra ! nje mi ! i e okomito, a druga

130

Yesudian I Iaich

YOGA + " PORT

131

bo no, sa strane. Ja ina trbu!nih mi ! i a, me utim, nije va na samo zbog pravilne masa e unutra ! njih organa, ve i za dr anje tih organa na njihovom odgovaraju em mjestu u trbu ! noj ! upljini. Ti organi slobodno vise u trbu ! noj ! upljini ili su labavo spojeni sa stra njom stijenkom trbu ! ne ! upljine. Zbog toga im je potrebna sna na potpora s prednje strane kako bi se izbjeglo pomicanje tih organa sa svojih odre enih mjesta, kao i izazivanje raznih poreme aja (spu ! tenost trbuha, crijeva, bubrega, maternice itd.). Polo aji tijela u yogi ne odr avaju, dakle, samo gipkost trbu ! nih mi ! i a i organa u trbu ! noj ! upljini posredstvom njihove automatske masa e, ve te organe i u vr ! uju na mjestima koja su im odre ena. Budu i da krvotok slu i za prijenos pripremljenih hranjivih sokova od probavnih organa do tkiva, dobro zdravstveno stanje organa krvotoka od odlu uju e je va nosti. Najva niji je organ krvotoka srce koje, kako je poznato, ima i najja u muskulaturu. I sr ani se mi ! i mo e u initi otpornijim i sna nijim pomo u vje bi yoge. Asane Uddijana i Nauli masiraju srce s donje strane posredstvom titranja dijafragme. Valja imati na umu i da se mi ! i nalazi u besprijekornom stanju samo onda kada je izlo en naizmjeni nim pritiscima. Budu i da se srce nalazi u sredini prsnog ko ! a (u mediastinumu) svako pove anje ili smanjenje pritiska nu no se odra ava na srce. Asane Bhud angasana, Salabhasana i Dhanurasana, kao i Sarvangasana, Viparita-Karani i Halasana u svojem prvom dijelu na srce vr ! e naizmjeni ne pritiske, te tako na aktivan na in pobolj ! avaju zdravlje organa za krvotok. Od svih organa krvotoka vene su najslabije, iako moraju

sakupljati krv iz svih dijelova tijela, te, svladavaju i silu te e, provoditi je iznova u srce. Ovaj rad uzbrdo" iznimno optere uje slabe stijenke vena, te se zbog toga ljudi esto ale na pro ! irene vene". Krvnim je ilama potrebna vanjska pomo i vi ! e nego ostalim organima krvotoka. Ve tisu ama godina prije ovoga

doba mudraci su i u itelji Indije znali kako se krvne ile mogu po ! tedjeti i osna iti vje bama kao !to su: Sir ! asana, Sarvangasana i Viparita-Karani koje zbog obrnutog polo aja tijela omogu uju lak povratak krvi u srce. Svakodnevno smanjenje pritiska u venama, koje mora potrajati nekoliko minuta, produ ava trajnost venama u zna ajnoj mjeri. Djelovanje je ovih asana vrijedno divljenja. Kratak odmor, koji ove krvne ile dobijaju prilikom vje banja spomenutih asana, sasvim je dovoljan za regeneraciju vena. Svakodnevnim vje banjem ovih asana u trajanju od nekoliko minuta mogu se izlije iti ak i pro ! irene vene, ! to i ne zvu i tako nevjerojatno ako samo pomislimo na sposobnost regeneracije ljudskog organizma i to uz nezadr ivu energiju, pod uvjetom da dospije u zdrave ivotne uvjete. Pritom ne treba izostavljati iz vida niti pravilnu ishranu stani nog tkiva i uno ! enje kisika. U poglavljima o disanju ve smo govorili o pove anju izmjene kisika u organizmu, kao i o djelovanju gimnastike plu a na produ enje ivota. Ovdje valja samo napomenuti kako se vje banjem asana mi ! i i prsnog ko ! a jo ! vi ! e osna uju, te djelovanje pranajame, spojeno s djelovanjem asana, postaje jo ! vidljivijim. Vje ba Salabhasana pojam je savr ! ene gimnastike plu a, te se tako mo e nazvati i Pranajama-asana". Pri izvo enju Salabhasane zrak se mora duboko udahnuti i dr ati pod visokim plu nim tlakom

132

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

133

nekoliko sekundi do kraja vje be. Sa dvije do tri Salabhasane dnevno niti jedna plu na stanica, kao ni najmanja alveola u plu ima ne mo e izbje i sna nom ritmu disanja. Asane osiguravaju pro i ! avanje di ! nih puteva, te tako izvjesni polo aji mogu dopunjavati pranajamu. U mnogim nas slu ajevima ! tite od upale krajnika ili prehlade. Sarvangasana, ViparitaKarani, Matsjasana, D ivabandha, te Simhasana vrsna su preventiva za suzbijanje upale krajnika u po etnom stadiju, a lije e i prehladu. Zdravlje stani nog tkiva, kao i cijelog ljudskog organizma ne ovisi samo o sustavnom i pravilnom uno ! enju hrane, ve - kako smo to ve na po etku ovog poglavlja napomenuli - i o savr ! enom funkcioniranju lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem ili endokrinih lijezda. Najva nije su endokrine lijezde u ljudskom organizmu epifiza, hipofiza, !titnja a (tiroidna lijezda), nadbubre ne, spolne lijezde itd. Nepravilno ili nedovoljno lu enje bilo koje od ovih lijezda mo e prouzrokovati najozbiljnije bolesti. Za odr avanje ! titnja e u dobrom zdravstvenom stanju posebno su pogodne sljede e asane: Sarvangasana, Viparita-Karani, Matsjasana, D ivabandha i Simhamudra. Na hipofizu i epifizu Sarvangasana ima odli no djelovanje, dok na spolne lijezde, izuzev Sarvangasane, povoljno utje e Uddijana i Nauli. Drugi je preduvjet zdravlja tkiva potpuno odstranjivanje otpadnih tvari; uglji nog dioksida, mokra ne kiseline, urina (mokra e), ekskremenata (izmeta), znoja. Ako se ove otrovne tvari zadr e u organizmu iz bilo kojeg razloga du e no ! to je potrebno, mogu izazvati ozbiljna oboljenja. Uspje ! no se mogu odstranjivati

samo kada organi za probavu, disanje i odstranjivanje teku ine besprijekorno funkcioniraju. Ve sam spomenuo asane koje blagotvorno djeluju na disanje i probavu. Za zdravlje bubrega povoljne su: Uddijana, Nauli, Bud angasana i Dhanurasana. Tre i je preduvjet zdravlja stani nog tkiva savr ! eno funkcioniranje iv anog sustava. Najva niji je dio iv anog sustava mozak, potom sna ni splet ivaca u ki menom stupu, kao i dvije linije ivaca u simpati kom iv anom sustavu. Od mozga i ki mene mo dine ivci se granaju u sve dijelove tijela. Ova je mre a rala. Ako se ivaca tako savr ! ena da ne postoji nijedan djeli tkiva u organizmu do kojeg ona ne bi dopiiv ane veze poremete iz bilo kojeg razloga, niti stani na tkiva ne e dobro funkcionirati; ako iv ane veze uop e ne funkcioniraju ili budu uni ! tene, niti cijeli iv ani sustav ne e dobro raditi. Ako se poremete ivci debelog crijeva, debelo crijevo vi ! e ne e pravilno funkcionirati, te u tom slu aju nastaje opstipacija (zatvor, tvrda stolica) ili kroni ni katar crijeva. Kada bismo presjekli jedan ivac lica ili ako je taj o ! te en, mi ! i i, koje je taj ivac pokretao, ne e se vi!e mo i pokretati. Sustav drevnih indijskih asana podjednako tako blagotvorno djeluje na iv ani sustav kao i na probavne organe, endokrine lijezde i organe za odstranjivanje otpadnih tvari. Sir ! asana i Viparita-Karani u ovom e smislu mozgu pru iti bogatiju krv, te tako osigurati vi!e kisika za ivce koji pokre u pojedine organe na!ih osjetila. U vezi s time, prilikom izvo enja yoga-vje bi pozornost se prvenstveno poklanja trbu ! nim mi ! i ima i kralje nici.

134

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

135

Ja anjem kralje nice i njezinih mi ! i a, istovremeno ja amo i ivce koji prolaze kroz ki meni stup, zajedno sa ivcima simpati kog iv anog sustava. Podjednako tako, druge asane osna uju ivce prsnog ko ! a, abdomena (donjeg dijela tijela), leda i bokova. Opskrbljuju i glavu i mozak svje om krvlju, odgovaraju e asane pove avaju mentalne sposobnosti (pam enje, radni elan, elju za stvaranjem), te poma u u samosavladivanju. Osobe koje ele vje bati duhovnu yogu, Rad a yogu, svoje e vje be u skladu s time zapo eti s Hatha yogom. Valja naglasiti kako asane slu e samo zato da se tijelu i mi ! i ima sa uva snaga i zdravlje; za razvijanje sna nih, atletskih mi ! i a nisu pogodne. Tko eli, pored savr ! enog zdravlja, ste i i eli ne mi ! i e, i ovaj cilj mo e posti i putem, s europskog gledi!ta, sasvim no vili vje bi za mi ! i e iji je opis dat u jednom od slijede ih poglavlja. Potpuni opisi asana i upute za njihovo prakti no izvo enje dati su u jednom od narednih poglavlja. Ne zaboravimo, me utim, kako vje banje asana uvijek zahtijeva smireno du ! evno stanje. Ako svoj rad zapo nemo u dobrom raspolo enju i smirena duha, ljekovite snage oslobo ene vje banjem ne moramo tro ! iti na neutraliziranje negativnih du ! evnih stanja, ve odmah mogu razviti svoje udesno umiruju e djelovanje na na ! e ivce. U tu se svrhu, prije vje banja samih asana, zauzima polo aj za razmi ! ljanje (meditaciju). U enik uvijek mora nastojati zaboraviti svoje probleme i sve te ! ko e ivota jednostavnim skretanjem misli na vi!a moralna pravila Jame i Nijame. Imaj povjerenja u svoju istinsku su ! tinu, pa e ! se uzmo i

osloniti na vlastite snage. Postupaj ispravno, pa e i ivot biti pravedan prema tebi. - Budi umjeren u svim vidovima ivota, pa e ! imati dug i zdrav ivot. Budi smiren poput jutarnjeg mira, s povjerenjem gledaj u budu nost, kao ! to vjeruje ! u sutra ! nji izlazak sunca, na svijet gledaj vedrim mirom. Snaga, koja obdr ava svijet, dr i i tebe jer si njegov dio." Ovakvim mislima stvaramo vedru atmosferu u nama i oko nas, te u tom trenutku mo emo zapo eti s vje banjem.

12. P R A N A J A M A I A S A N E

Tajna dugog

ivota

Na osnovi prakti nih opisa asana yoge i njihove usporedbe s poglavljima o pranajami, nijednom u eniku yoge na Zapadu koji je li!en predrasuda, ne e se initi nevjerojatnim da svatko mo e produ iti svoj vje bi yoge. U daljnjem emo izlaganju pru iti to an opis najva nijih vje bi disanja i asana, opisat emo na in njihova izvo enja, te ukazati itatelju na koristi koje iz njih proizlaze na psihu i tijelo. Nalik svim ostalim tjelesnim vje bama, i vje be Hatha yoge koriste samo u onom slu aju kada se ispravno primjenjuju. Upravo kao ! to plivanje, boks, tr anje, tenis i drugi ! portovi mogu biti ! tetni ako se prekomjerno vje baju ili ako se ne posve uje dovoljna pa nja pravilima zdravlja - na primjer, vje banje na visokoj temperaturi s punim elucem - na podjednak na in i nepravilno vje banje Hatha yoge mo e biti vrlo opasno posebice zato ! to vje be Hatha yoge imaju sna no djelovanje. Ako ih, me utim, izvodimo ispravno, njihovo je blagotvorno djelovanje neizmjerno! S druge strane, ako vje be Hatha yoge vr ! imo nepromi ! ljeno, te sebi dozvolimo da odemo u krajnosti nepravilnom procjenom na ! ih sada ! njih mogu nosti, ! tetno djelovanje mo e biti podjednako tako veliko. Iskustvo je, me utim, pokazalo da, ukoliko pratimo i najmanju reakciju organizma, uskoro mo emo ste i instinktivno osje anje, ivot posredstvom reguliranog disanja i drevnih

138

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

139

koje nam vje be koriste, a koje nam mogu na ! tetiti; tada mo emo odabrati one vje be koje su nam prijeko potrebne i koje e nam ponajvi ! e koristiti. Svatko tko je obolio od bolesti bubrega, plu a, srca, jetre i sli nih bolesti ne bi smio vje bati bez upute odgovaraju eg stru nog u itelja! Zdrav u enik nesumnjivo e umjeti procijeniti, koje su mu vje be korisne, a koje mora izbjegavati. U slu aju navale krvi (kongestije, hyperaemiae) ili punog eluca, ne smije se vje bati Viparita-Karani ili Sir ! asana, kao ! to u slu aju akutno pokvarenog eluca ili katara u crijevima nije preporu ljivo vje bati Uddijana-Bandha ili Nauli. - Suprotno tome, kod cerebralne anemije (mo dane slabokrvnosti), hemoroida ili pro ! irenih vena pribje i e se Sarvangasani, itd... Zbog boljeg obja ! njenja na kraju se knjige nalazi Plan prakti nih vje bi", sastavljen na osnovi dugogodi ! njih iskustava. Tko se bude pridr avao ovoga plana, imat e od toga mnogo koristi. Najozbiljnije skre emo pozornost na ! im itateljima da se ne zavaravaju prividnom jednostavno ! u po etnih vje bi. Nitko ne bi smio pomisliti: Ah, ova mi je vje ba isuvi ! e laka, odmah u prije i na naredne vje be!" jer bi zbog toga mogao za aliti! Na primjer, u istoj mjeri u kojoj vje be s postepenim produ avanjem zadr avanja daha mogu biti korisne, podjednako toliko mogu prouzrokovati, ako bismo htjeli pretjerati, pro ! irenje srca ili plu a. Tako je, na primjer, jedan u enik yoge u Indiji za po etak od svoga u itelja dobio zadatak da izvr ! i sedam potpunih yogaudaha, i to ujutro, u podne i nave er. Samo sedam vje bi nije mi dovoljno", pomislio je u enik, zasigurno e imati vrlo slabo djelovanje!" Kako bi ostvario ! to ve i napredak, izveo je vje bu

pedeset puta. Kao posljedica takve nerazboritosti tijekom narednog dana dobio je crveni osip na cijelom tijelu. U itelj mu je objasnio kako je njegovo naporno disanje isuvi ! e brzo stalo istjerivati iz krvi otpadne tvari, koje su se u njoj nakupile, te ih je u obliku osipa izbacilo na ko i. Nekoliko je dana imao povi ! enu temperaturu i bolan svrab, da bi zatim iznova nastupilo normalno stanje. Od tada je isuvi ! e marljivi u enik bio zadovoljan ! to napreduje onim tempom koji mu je u itelj propisao! Samo oprezno, dakle, strpljivo i u skladu s mudrim uputama! U tom slu aju ne mogu nastati nikakvi poreme aji i slobodno emo u ivati samo blagodati Hatha yoge. U spomenutom su planu vje be sastavljene tako da nakon jedne okrepljuju e uvijek slijedi vje ba opu ! tanja ili ja anja, ali i smirivanja. Stoga se neupu enom po etniku na Zapadu preporu uje da se ovoga plana to no pridr ava. Vje be je najbolje izvoditi rano ujutro ili nave er, prije ve ere. Nikada s piinim elucem! Nije preporu ljivo niti vje bati neposredno prije spavanja jer koli ine kisika i prane, koje se upiju tijekom pranajame, i okrepljuju e asane imaju toliko osvje avaju e djelovanje da je nakon njih te ! ko zaspati.

13. V J E

BE DISANJA PRANAJAMA

Vje be disanja Najva niji je preduvjet za reguliranje disanja kontrola ritma. Zbog toga uvijek moramo paziti da di ! emo u ritmu, to no ga odbrojavaju i. Za utvr ivanje ritma indijski yogini uzimaju za osnov otkucaje srca. Prije po etka vje banja najbolje je opipati bilo i utvrditi ritam otkucaja srca. Tako odre en ritam ili takt bit e osnovom na ! eg odbrojavanja. Svaku vje bu disanja zapo injemo sna nim izdisanjem. Osnova je svih vje bi disanja potpuno yoga-disanje koje se sastoji od tri dijela: trbu ! nog, srednjeg i gornjeg disanja.

Trbu ! no disanje (SI. 6) Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Svijest valja usmjeriti u predio pupka. Izdahom istovremeno uvla imo i prednju trbu ! nu stijenku. Zatim, kroz nos polako udi ! emo, istovremeno opu ! taju i dijafragmu i trbuh sve dok se ne ispup i uslijed ega se donji dio plu a ispunja zrakom. Izdisanje: ! to vi ! e uvu i trbuh ime se zrak izbacuje iz plu a kroz nos. Pri trbu ! nom disanju samo se donji dijelovi plu a ispunjavaju zrakom, tako da samo trbuh vr!i valno kretanje, dok prsni ko ! ostaje nepokretan. Terapijsko djelovanje: Izuzetno olak ! anje za srce, smanjuje se

142

Yesudian Haich

visoki krvni tlak, potpoma e se probava i regulira rad crijeva. Trbu ! no disanje vr ! i iznimnu unutra ! nju masa u svih trbu ! nih organa.

Srednje disanje (SI. 7) Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Svijest usmjerimo na rebra. Nakon izdaha, polako udi ! emo kroz nos, ! ire i rebra na obje strane. Pri izdahu skupljamo rebra ime zrak istjerujemo kroz nos. Kod srednjeg disanja srednji dio plu a se ispunja zrakom, dok trbuh i ramena ostaju nepokretni. Terapijsko djelovanje: Smanjuje se pritisak na srce, osvje ava krv za jetru, u , eludac, slezenu i bubrege.

Gornje disanje (SI. 8) Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Usmjerimo svijest na vrhove plu a. Nakon izdaha, udi ! emo polako podi u i klju ne kosti i ramena, te pu ! taju i da zrak ulazi kroz nos i ispunja gornji dio plu a. Pri izdahu polako spu ! tamo ramena i zrak istiskujemo iz plu a kroz nos. Kod gornjeg disanja trbuh i srednji dio grudi ostaju nepokretni. Terapijsko djelovanje: - Ja aju se plu ne potpuno pro i ! avaju vrhovi plu a. lijezde (hilusi) i

YOGA + !PORT I. Potpuno yoga-disanje

145

O ljekovitom djelovanju potpunog yoga-disanja mogli bismo napisati puno knjiga. Plu ima i krvotokom itavo tijelo ispunja svje im kisikom i pranom. Nema potrebe nabrajati sve organe tijela, od mozga do no nih prstiju, te podrobno obja ! njavati kako i za ! to se svaki od ovih organa sna i, pomla uje i o vr ! uje putem ovog disanja. Nema niti jednog jedinog, pa ni najmanjeg djeli a na ! eg tijela kojem ovo disanje ne bi koristilo. To vrijedi i za na ! u psihu jer se itavo na ! e bi e puni novom snagom. Duh nam stje e mir, samopouzdanje i sigurnost. Yoga-disanje odstranjuje ne isto e iz krvi, pove ava otpornost, podsti e izmjenu tvari i regenerira posebno sustav lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem, esta je pojava u ! kolama yoge ! to pomla uje cijeli organizam.

da u enici u poodmaklim godinama, nakon vje banja od mjesec ili dva, radosno izvje ! uju o neo ekivanom i naglom nestajanju izvjesnih simptoma koje su smatrali znakovima starenja, te ih ranije nisu niti spominjali jer nisu o ekivah nikakvo pobolj ! anje, kao ! to je to slu aj s povla enjem (recesijom) desni, po etkom dalekovidnosti itd. U Indiji, kao i na nekoliko sveu ili ! nih poliklinika u Europi, poznati lije nici eksperimentiraju s ritmi kim, potpunim disanjem yogina. U svim oblastima istra ivanja postigli su zapanjuju e rezultate, posebno u slu ajevima visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Lije nici, koji su vodili ove pokuse, bili su krajnje iznena eni neo ekivanim rezultatima. U vi!e slu ajeva bolesti srca, koje su vrijedile za neizlje ive, nastupilo je potpuno ozdravljenje, a u

146

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

147

slu ajevima u kojima se to nije postiglo, do ! lo je barem do trajnog pobolj ! anja. Jednostavnim yoga-disanjem postignuto je da su bolesno pro ! irena srca postepeno vratila svoj pribli no prvobitni oblik. U ve ini su slu ajeva bolesti srca samo posljedica funkcionalnih poreme aja drugih organa. Tako, na primjer, nepravilno funkcioniranje ! titnja e i bubrega prouzrokuje ve inu sr anih poreme aja. Postoje uistinu odli ni lijekovi za srce, kao na primjer digitalis. Ovi lijekovi, dodu ! e, djeluju na srce, ali ne otklanjaju i uzrok oboljenja. Potpuno yoga-disanje, primijenjeno s odgovaraju im tretmanom psihe i asanama tijela, lije i organske poreme aje koji su prouzrokovali odre eno sr ano oboljenje i, kao posljedica toga, i samo srce iznova postaje zdravo. Njegovo djelovanje, dakle, nadilazi djelovanje bilo koje terapije koja i uz najbolje lijekove zahva a samo srce. Specijalizacija je u medicinskoj znanosti uvjetovala njezinu podjelu, te je tako terapeutika postala samo na in lije enja simptoma. Pritom se zaboravilo kako je ljudsko tijelo nedjeljiva cjelina u kojoj neka mala lijezda esto mo e biti uzrokom oboljenja nekog organa u sasvim drugom dijelu tijela. Ako netko oboli na u i, plu ima ili nekom drugom organu, u njegovom se organizmu sve mijenja, od mozga sve do pigmentne stanice na ko i; nije, dakle, vi ! e isto kao u zdrave osobe. Nikada ne oboli samo jedan organ, ali je mogu e da op e bolesno stanje kulminira u jednom organu. Cijeli je organizam, dakle, bolestan, a ne samo jedan dio tijela. Neobi no me iznenadio slu aj jednog pacijenta kojeg su lije ili od visokog krvnog tlaka i bolesti

srca, a koji se morao podvrgnuti najrazli itijim terapijama, kao ! to su pu ! tanje krvi, razni kemijski medikamenti, itd. ali bez ikakvog uspjeha jer ni glasovitom lije niku nije palo na pamet da ispita stopala i hod bolesnika. Bolesnik je ustvari patio od zapu ! tenog slu aja spu ! tenih stopala. Imao je ravna stopala i uslijed toga statika je cijelog njegovog tijela bila poreme ena u tolikoj mjeri da su oboljeli i iv ani centri koji se granaju od kralje nice, dok je srce, potpuno nemo no podnosilo preoptere enje uzrokovano neravnomjernim rasporedom tjelesne te ine, tako er podleglo oboljenju. Posljedice su bile visoki krvni tlak i poreme aj rada srca. Vje bama yoge kosti stopala vra ene su iznova u svoj normalni polo aj, sustav kostiju u tijelu iznova je po eo nositi njegovu te inu na normalan na in, prestalo je rasipanje snage, kralje nica je iznova zauzela svoje normalno mjesto, tere enosti, brzo vratilo u normalno stanje. Mogao bih navesti bezbroj sli nih slu ajeva udotvornog" ozdravljenja pomo u Hatha yoge. Ustvari, sva ta ozdravljenja nimalo nisu udotvorna", ve su sasvim prirodna. Hatha yoga ne lije i kemijskim preparatima, ve snagom prirode. Priroda je sveobuhvatna, stvarala ka, dok je ovjek dijete prirode koje se ne mo e dijeliti i specijalizirati po dijelovima. Tko misli logi ki, mo e shvatiti i narednu injenicu: ako vje be yoge, a prvenstveno yoga-disanje, imaju tako veliku ljekovitu mo , kako tek veliko djelovanje moraju imati na ovjeka zdrave psihe i zdravog tijela ako uvijek di ! e prema pravilima yogadisanja! Takav je ovjek svakako potpuno zdrav, njega nikakva ivci su ozdravili, prestao je visoki krvi tlak i srce se, oslobo eno preop-

148

Yesudian Haich e izi i na kraj sa svim ivotnim

YOGA + "PORT Terapijsko djelovanje - Do ivljaj dubokog mira. Potpuno provjetravanje plu a. Pove ano opskrbljivanje krvotoka kisikom i pranom, uravnote enje pozitivnih i negativnih strujanja, smirivanje cjelokupnog iv anog sustava, reguliranje i usporavanje rada srca, sni avanje visokog krvnog tlaka i podsticanje probave. Psihi ko djelovanje - Smirivanje cjelokupnog iv anog sustava odra ava se na na ! e psihi ko stanje. Ispunja nas osje ajem mira, uravnote enosti i sigurnosti.

bolest ne mo e zadesiti, on

neda ama i biti prava sre a za sebe samog i svoju okolinu! Potpuno yoga-disanje" osnova je svake daljnje vje be za reguliranje disanja. Vje be disanja, koje slijede, samo su dopune i varijacije ove metode disanja. Blagotvorno je djelovanje potpunog yoga-disanja neprocjenjivo. Ono stoga ne treba biti samo vje ba, koju vr ! imo u odre eno vrijeme, ve na!a stalna metoda disanja. Nedostaci uop e ne postoje, ve samo dobre strane i zato, kao stalan na in disanja, dolazi u obzir podjednako za zdrave, kao i za bolesne osobe. Ako se na takav na in disanja naviknemo, dolazimo u posjed dubokog unutra ! njeg mira i savr ! ene samokontrole koju ni!ta ne mo e naru ! iti. (Vidi teorijski dio) Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Usmjeravaju i snagu svoje samosvijesti, vitalizirajmo cijeli trup, neprekidno prate i valno kretanje udisanja i izdisanja, te tako do ivljavamo potpunu ravnote u. Nakon izdaha, polako udi ! emo kroz nos, broje i do osam ritmi kih jedinica i skladno spajaju i donje, srednje i gornje disanje u povezano valno kretanje (Puraka). Najprije izbo imo trbuh, zatim ! irimo rebra i naposljetku di emo klju ne kosti. Samim time, prednja stijenka trbuha ve se pomalo uvla i i zapo injemo s izdisanjem (Re aka) kao kod udaha, tj. ponajprije uvla imo trbu ! nu stijenku, zatim skupljamo rebra i na kraju spu ! tamo ramena i klju ne kosti, dok polako ispu ! tamo zrak kroz nos. Pri potpunom yoga-disanju cjelokupni mehanizam disanja, drugim rije ima, donji, srednji i gornji dijelovi plu a, nalazi se ravnomjerno u kretanju. Izme u udaha i izdaha zadr avanje se daha mo e uvesti onoliko dugo koliko nam to prija.

2. Kumbhaka Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Svijest koncentriramo na srce. Kumbhaka ustvari nije ni!ta drugo do potpuno yoga-disanje, produ eno samo za vrijeme zadr avanja daha. Udah kroz nos, dok izbrojimo 8 jedinica, kao kod potpunog yogadisanja (trbu ! no, srednje i gornje disanje), zadr avamo dah 8 do 32 jedinice (po injemo s 8 jedinica i svakog dana dodajemo po jednu jedinicu, sve dok ne dostignemo 32 jedinice bez napora). Nitko ne treba zadr avati dah du e od 32 jedinice, a zadr avanje . daha do 32 jedinice smije produ avati samo onaj ije je srce besprijekorno. Ako pri pove avanju ritma osjetimo bilo kakvo naprezanje srca, moramo ostati pri onom ritmu koji mo emo posti i bez ikakvog naprezanja. - Izdah tako er kroz nos, za vrijeme 8 ritmi kih jedinica, kao kod potpunog yoga-disanja. Terapijsko djelovanje - Uravnote enje pozitivnih i negativnih strujanja, usporavanje rada srca i njegovo svjesno reguliranje,

150

Yesudian Haich 4. Kapalabhati

YOGA + "PORT

151

ukoliko je sr ani rad neravnomjeran, izuzetno smirivanje cijelog iv anog sustava. Najdjelotvornija vje ba kojom mo emo disciplinirati iv ani sustav i u initi ga svjesnim. Psihi ko djelovanje - Pove ava snagu volje.

Izvo enje - U stoje em ih sjede em polo aju. Svijest usredsre ujemo na unutra ! njost nosa, posebice paze i na isto u di ! nih puteva. Kao i vje be pranajame, i ova vje ba zapo inje izdisanjem. Budu i cijeli ritam vje be dolazi do izra aja tijekom izdisanja, te njezin glavni dio pretpostavlja Re aka, ne izdi ! emo laganim skupljanjem trbu ! nih mi ! i a, ve njihovim naglim i brzim stezanjem tako da zrak istjerujemo kroz nosnice u kratkoj i sna noj struji nalik mjehovima. Nakon ovog brzog izdaha ne zastajemo ni za trenutak, ve odmah opu ! tamo trbu ! ne mi ! i e, ! to istovremeno zrakom polako ispunja donji i srednji dio plu a. Nije od osobite va nosti da li se i gornji dio plu a ispunja zrakom jer je ustvari rije o pranajami dijafragme. Ovi nagli izdasi, nalik radu mjehova, moraju se vr ! iti u brzom slijedu, sna nim stezanjem trbu ! nih mi ! i a; udah mora biti lagan. Terapijsko djelovanje - Kapalabhati je jedna od najboljih gimnastika za plu a koja izvrsno pro i ! uje i osna uje prolaze za zrak u nosu, ja a lijezde u nosu, pod tlakom izbacuje bacile koji se lako skupljaju u nazalnim prolazima, te u vr ! uje gornje di ! ne puteve. Stalnim vje banjem Kapalabhatija, osobe koje povremeno ipak zapadaju u nezdravu i vrlo opasnu naviku disanja na usta, po inju neprestance disati kroz nos. Druga je ljekovita osobina Kapalabhatija ! to tijelo postaje poletnije nakon 3 do 5 serija, dok iv ani splet, nazvan plexus Solaris, osna uje i ispunja se novom ivotnom snagom. Psihi ko djelovanje - Pove anje sposobnosti koncentracije.

3. Ud d aji Izvo enje - U stoje em, sjede em ili le e em polo aju. Svijest usmjeriti na ! titnja u. Udi ! emo kroz nos za vrijeme osam jedinica, kao i za potpuno yoga-disanje; zatim zadr avamo dah (Kumbhaka) tako er za vrijeme od osam jedinica. Izdi ! emo kao i kod potpunog yoga-disanja, ah za vrijeme 16 jedinica, kroz usta, tako da izgovaramo dug i otegnut glas ,,S", nalik zra noj ko nici, sve dok zrak potpuno ne istisnemo iz plu a. Zatim odmah zapo injemo novi udah i nastavljamo ciklus. Terapijsko djelovanje - Indukcijom sna nog pozitivnog strujanja endokrine lijezde se iznimno podsti u na rad. Ova vje ba ima osobito veliko djelovanje na nedovoljno aktivnu ! titnja u, te time pove ava funkcioniranje uma. Pove ava niski krvni tlak. Razdra ljive osobe, ija je ! titnja a sklona prevelikoj aktivnosti, ili koje pate od povi ! enog krvnog tlaka, ne smiju vje bati ovu vje bu. Psihi ko djelovanje - Pove anje duhovne svje ine.

152

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

153

Varijanta: Kapalabhati

kroz

svaku

nosnicu

Terapijsko djelovanje - Pozitivna i negativna strujanja dovode se u stabilnu ravnote u. Ovu vje bu valja izvoditi vrlo oprezno, te je nikada ne ponavljati vi!e od tri puta! Osobe slabih plu a treba da vje baju, namjesto ritmom 4-16-8, u ritmu 8-8-8 ili valja brojati samo do 8 jedinica bez zadr avanja daha. Psihi ko djelovanje - Iznimno sna no. Zna ajno pove anje mentalnih funkcija i duhovne snage. Jedna od najva nijih vje bi za olak ! anje duhovne yoge (Rad a yoge) za postignu e stanja samospoznaje.

Posta vi v!i ka iprst desne ruke na sredinu ela, te zatvoriv ! i lijevu nosnicu srednjim prstom, izvodimo Kapalabhati naglim i sna nim izdisanjem kroz desnu nosnicu. Udah se uvijek vr!i kroz obje nosnice. Zatim, zatvaraju i desnu nosnicu palcem, izvodimo Kapalabhati kroz lijevu nosnicu. Dakle, rije je o Kapalabhatiju kroz lijevu i desnu nosnicu naizmjence. Ova je vje ba od velike koristi u slu aju da di ! ni putevi u nosnicama nisu u podjednakoj mjeri isti.

6. Bhastrika 5. Sukh Purvak - Ugodna Pranajama Bhastrika zna i mijeh - rad plu a uspore uje se s radom Izvo enje - U Padmasani (Polo aj lotosa"). Desni ka iprst polo imo na sredinu ela, izme u obrva. Nakon sna nog izdaha, zatvaramo desnu nosnicu desnim palcem, te vr ! imo udah kroz lijevu nosnicu tijekom etiri jedinice. Nakon zadr avanja daha tijekom 16 jedinica, otpu ! tamo desnu nosnicu, postavljamo srednji prst na lijevu nosnicu, te izdi ! emo kroz desnu nosnicu tijekom 8 ritmi kih jedinica (=otkucaja vlastitog srca). Prsti ostaju u istom polo aju. Nakon udaha kroz desnu nosnicu tijekom 4 jedinice i zadr avanja daha 16 jedinica, zatvaramo desnu nosnicu i izdi ! emo kroz lijevu tijekom 8 jedinica. Potom, s prstima u istom polo aju, ponavljamo cijeli ciklus; udah kroz lijevu nosnicu tijekom 4 jedinice, zadr avanje daha tijekom 16 jedinica, izdah kroz desnu nosnicu tijekom 8 jedinica itd. kova kih mijehova. Izvo enje - Sjede i u Padmasani ili Sidhasani, sna no i brzo udahnemo i izdahnemo deset puta, nakon ega duboko udahnemo, zadr avaju i dah 7-14 jedinica. Polako izdahnemo. Sve ovo valja ponoviti tri puta. Ovu vje bu valja izvoditi oprezno, instinktivno prekidaju i s vje banjem na najmanji znak naprezanja. Zapadanje u krajnosti mo e biti samo ! tetno, ali u slu aju da se ne pretjera, ovo je jedna od vje bi s najja im pro i ! avaju im djelovanjem. Postoji i varijanta Bhastrike u kojoj koristimo samo jednu nosnicu. Terapijsko djelovanje - Budu i da vje ba posjeduje vrlo sna no djelovanje, s Bhastrikom se ne smije pretjerivati. Otklanja upale nosa i grla u kroni noj prehladi, uklanja sluz i u blagoj primjeni

154

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

155

mo e izlije iti i astmu. Dobra je za hladna stopala, posebice zimi jer ne pove ava samo toplinu eluca, ve i cijelog tijela. Neke su od ovih vje bi modificirane kako bi odgovarale u enicima u Europi.

Psihi ko djelovanje - Pove ava samopouzdanje, otklanja hipohondriju.

8. Disanje za ja anje ivaca Izvo enje - U stoje em polo aju, ra ! irenih nogu, nakon izdaha polako udi ! emo i istovremeno di emo obje ruke ispred sebe, sa Izvo enje - U stoje em polo aju, ra ! irenih nogu, polako udi ! emo kroz nos kao kod potpunog yoga-disanja. Kada se plu a u potpunosti ispune zrakom, odmah se po inje s izdisanjem na naredni na in: usne se vrsto pripijaju uz zube, ostavljaju i izme u njih samo jedan mah, uski otvor. Kroz taj uski otvor istiskujemo zrak kratkim i isprekidanim pokretima. Zamislimo da nam usne uop e nisu otvorene i da je potreban veliki napor trbu ! nih, dijafragmatskih i porebrenih mi ! i a za istiskivanje zraka kroz taj uski otvor. Ako zrak izdahnemo lako i bez napora, vje ba ne e imati nikakve koristi. Terapijsko djelovanje - Toksini, nakupljeni u krvi, odstranjuju se, svladavaju se kroni na oboljenja, te se cijeli imunitet pove ava. Ne isti zrak, koji smo udahnuli u lo ! e provjetrenim prostorijama (kino, kazali ! te ili neko prijevozno sredstvo) isti se iz plu a i krvi. Glavobolja, prehlada i influenca (gripa) brzo se lije e. U vrijeme epidemija ova je vje ba nezamjenjiva jer spre ava infektivna oboljenja. U takvim se slu ajevima preporu uje njezino vje banje pet puta sa po tri ponavljanja. U slu ajevima trovanja plinom ili drugim otrovima vje ba je pravi lijek! dlanovima okrenutim prema gore, do visine ramena. Zatim sti ! emo ! ake i, jo ! uvijek zadr avaju i dah, brzo ih privla imo k sebi do ramena, zatim iznova ispru amo ruke, opet ih brzo vra amo natrag i istu radnju ponavljamo jo ! jednom. Pri izdahu olabavljujemo ruke, dopu ! taju i da se spuste niz tijelo i odmaraju dok smo pognuti prema naprijed. - Vje ba koristi samo ako ruke ispru ujemo prema naprijed kao da savladavamo neki veliki otpor. Svaki puta ruke moramo gurati prema naprijed polako i s velikim naporom, tako da doista podrhtavaju od naprezanja. Osobe kojima je te ! ko da tri puta ispru uju ruke sa zadr anim disanjem, neka to u ine samo dva puta. Terapijsko djelovanje - Pove ava otpornost iv anog sustava, dobro sredstvo za nervozno podrhtavanje ruku i glave. Psihi ko djelovanje - Pove ava sigurnost u nastupu i psihi ke sposobnosti. Osje amo se dorasli svakoj situaciji.

7. Pro i ! avaju e disanje

156

Yesudian Haich 9. H a " disanje u stoje em polo aju Izvo enje - U raskora enom stavu udi ! emo kao i kod potpu-

YOGA + "PORT 10. H a " disanje u le e em polo aju

157

Izvo enje - Le e i na le ima, udi ! emo kao kod potpunog yoga-disanja, te istovremeno polako di emo ruke sve dok ne do u do poda iznad glave. Nekoliko sekundi zadr avamo dah, zatim brzo di emo noge, hitro savijaju i koljena, obuhva amo ih rukama, priti ! emo bedra na trbuh, te istovremeno izdahujemo naglo kroz usta sa H a " zvukom. Nakon odmora od nekoliko sekundi po injemo polagano udisanje, di u i ruke preko glave. Istovremeno ispru ujemo noge prema gore, te ih polako spu ! tamo na pod. Zatim, nakon pauze od nekoliko sekundi, polako izdi ! emo kroz nos, dok ruke spu ! tamo pored tijela. Na kraju, odmaramo se uz potpunu relaksaciju. Terapijsko djelovanje - Sli no kao i kod H a " disanja u stoje em polo aju.

nog yoga-disanja. Dok udi ! emo, polako podi emo ruke do iznad glave, zadr avamo dah nekoliko sekundi, a zatim, naglo se savijaju i prema naprijed, opu ! tamo ruke ispred sebe u vise i polo aj, te istovremeno sna no izdahnemo kroz usta stvaraju i zvuk Ha". Kod izdaha zvuk H a " ne stvara grlo s glasnicama, ve brza struja izdahnutog zraka. Zatim, polako udi ! u i, ispravljamo se iznova u stav s rukama iznad glave, da bi potom opustili ruke polako izdi ! u i kroz nos. Terapijsko djelovanje - Osvje avanje krvotoka, temeljito pro i ! avanje di ! nih organa, suzbijanje zimogroznosti. Psihi ko djelovanje - Osje anje pro i ! enosti. U nekoj mu noj okolini kao da se ta ne ista atmosfera za nas lijepi, te ak i kada napustimo tu okolinu, izaziva u nama depresiju i ga enje. U takvim slu ajevima H a " disanje uspje ! no nas osloba a duhovne ne isti, te brzo uklanja mu ni psihi ki pritisak. Za policajce, detektive, psihijatre ili psihoanaliti are, kao i za sve one koji po slu benoj du nosti dolaze u dodir s umno poreme enim ili delikventnim osobama, ova je vje ba prava blagodat jer osigurava njihovo du ! evno zdravlje i otpornost na negativne utjecaje.

11. Sedam malih vje bi pranajame 1. Izvo enje - U raskora enom stavu, dok polako udi ! emo, di emo ruke sve dok se dlanovi ne sastave iznad glave. Zadr avamo dah 7-12 sekundi, a zatim, istovremeno s izdisanjem, polako spu ! tamo ruke s dlanovima okrenutim prema dolje. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem.

158

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

2. Izvo enje - U raskora enom polo aju udi ! emo kao kod potpunog yoga-disanja, s naprijed ispru enim rukama u visini ramena i dlanovima okrenutim prema dolje. Dok zadr avamo dah, zabacujemo ruke brzim i ritmi kim pokretom unatrag i !to je vi!e mogu e, zatim ponovno prema naprijed, pa natrag ili sa strane i tako 3-5 puta. Zatim sna no izdahujemo kroz usta, polako spu ! taju i ruke. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem. 3. Izvo enje - U raskora enom stavu, dok polako udi ! emo kao kod potpunog yoga-disanja, di emo ruke ispred sebe u visinu ramena s dlanovima okrenutim unutra. Dok zadr avamo dah, brzo zabacujemo ruke prema gore poput krila vjetrenja e, unazad i ponovno u krug tri puta; zatim, isto to izvodimo u suprotnom pravcu, tj. prema dolje, unatrag i u krug. Izdisanje vr ! imo sna no kroz usta dok spu ! tamo ruke. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem. 4. Izvo enje - Legnemo licem okrenutim prema podu, te dlanove polo imo na pod tako da nam do u ispod ramena s prstima okrenutim prema naprijed. Nakon punog udaha zadr avamo dah i za to se vrijeme polako izdi emo, dr e i tijelo ravno na taj na in da se oslanja samo na dlanove i palce nogu. Polako spu ! tamo tijelo na pod i ovu vje bu ponavljamo 3-5 puta. Izdisanje vr!imo sna no kroz usta. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem.

5. Izvo enje - Stanemo uspravno licem okrenuti prema zidu, te dlanove pola emo na zid u visini ramena, potpuno ispru iv ! i ruke. Nakon potpunog yoga-udaha, zadr avamo dah i potpuno opru enog tijela naginjemo se prema naprijed, savijanjem ruku u laktovima, sve dok elom ne dodirnemo zid; zatim, napre u i svu svoju snagu, potpuno ispru enog tijela, vra amo se u po etni polo aj. Ovo ponavljamo 3-5 puta, a zatim sna no izdahujemo na usta. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem.

6. Izvo enje - Stanemo podbo eni u raskora eni stav, uspravni poput strijele. Nakon potpunog yoga-udaha, kratko zadr avamo dah, a zatim se polako savijamo prema naprijed, izdi ! u i kroz nos dok se saginjemo. Dok polako udi ! emo, ponovno se ispravljamo; zatim, nakon kratkog zadr avanja daha, izdi ! emo savijaju i se prema natrag. Kada ponovno udi ! emo, uspravljamo se u po etni polo aj. Zatim radimo to isto, savijaju i se u desno i ponovno se uspravljamo. Prilikom izdaha savijamo se na lijevu stranu, a zatim se uspravljamo dok vr ! imo udah. Zatim, nakon kratkog zadr avanja daha, mirno izdi ! emo kroz nos, istovremeno opu ! taju i ruke niz tijelo. Vje bu zavr ! avamo pro i ! avaju im disanjem.

7. Izvo enje - U raskora enom stavu ili sjede i u polo aju Padmasana, izvr ! imo potpuno yoga-disanje, ali namjesto da zrak uvu emo u jednom neprekidnom udahu, uvla imo ga u kratkim

160

Yesudian Haich

isprekidanim udasima, kao da uvla imo neki miris, sve dok se plu a potpuno ne ispune. Zadr avamo dah 7-12 sekundi, a zatim polako i mirno izdi ! emo kroz nos. Vje bu zavr ! avamo proi ! avaju im disanjem. Vje be disanja pranajame imaju bezbroj drugih varijanti ah za one, koji ele vje bati Hatha yogu zbog odr anja svoga zdravlja, posve je dovoljno da vje baju vje be koje su ovdje navedene, mijenjaju i ih prema planu vje banja koji se nalazi na kraju knjige. Ostale su vje be namijenjene samo onima iji je jedini cilj u ivotu da postanu Hatha yogini. Takve osobe bezuvjetno moraju imati i gurua (u itelja) koji e ih savjetovati i pomagati u njihovim nastojanjima. U ovoj sam knjizi iznio vje be koje mogu vje bati ak i po etnici bez ikakve opasnosti. Oni, koji nadidu taj stupanj, svakako e osjetiti potrebu da potra e odgovaraju eg u itelja. Isto vrijedi i za asane. ak i za Hatha yogine, koji su dostigli najvi!i stupanj, ovdje su iznijete vje be najva nije, osnovne vje be za svakodnevno vje banje. Mnogobrojne ostale vje be, koje ovdje ne mo emo izlo iti zbog ograni enog prostora, koriste se za razvijanje sposobnosti za koje se ljudi na Zapadu uglavno ne zanimaju. Ako se, pak, nade i takva osoba, sigurno e dospjeti do u itelja, posve enog ovom nauku jer Ako je ela (u enik) spreman, guru (u itelj) je ovdje."

14. A S A N E - P O L O

AJI TIJELA

Pravilno vje banje asana yoge nerazdvojno je povezano sa suradnjom na ! e psihe - s usmjeravanjem svijesti - i ispravno primijenjenim vje bama disanja pranajama. Ako se to no pridr avamo datih uputa, posti i emo izvrsne rezultate. Ako, me utim, vje bamo neredovito, di ! emo nepravilno i psihi ki se ne u ivljavamo u ono ! to radimo, ne mo emo se nadati nikakvom uspjehu. Ne zaboravimo: iako vje be Hatha yoge imaju fiziolo ! ko djelovanje, njihova je svrha prvenstveno kori ! tenje uzajamnog djelovanja psihe i djela. Kako bi se pove alo psihi ko djelovanje, ve inu je vje bi preporu ljivo vje bati zatvorenih o iju. Vje be Hatha yoge valja izvoditi na tvrdom podu, a ne mekom, elasti nom le aju. Indijci vje baju na maloj prostirci ili sagu koje nitko drugi ne smije koristiti. Vje be zapo inju meditacijom i poniranjem u samoga sebe.

1. Padmasana - stav lotosa (SI. 9 i 10) Izvo enje - Sjednemo na pod, desno stopalo polo imo na lijevo bedro, a lijevo stopalo preko desnog na desno bedro. Ako stopalo vi ! e pribli imo trbuhu, utoliko emo lak ! e izvesti ovu vje bu! Lotosov je cvijet u Indiji simbol duhovne isto e i potpuno razvijene samosvijesti. Upravo kao ! to lotosov cvijet pliva na vodi u svojoj nepomu enoj, netaknutoj snje noj bjelini, tako lebdi i ista

162

Yesudian Haich

psiha yogina, nedotaknuta tjelesnim strastima, ponad nasrtaja ni ih tjelesnih nagona. Ovaj se stav mo e usporediti sa savr ! enom ravnote om i izdvojeno ! u lotosovog cvijeta. Potpuna simetrija na ! ega tijela pove ava sklad u raspore ivanju snaga. Ovaj stav tijela uva ravnote u na ! ih pozitivnih i negativnih strujanja, te, uz sudjelovanje vje bi disanja, pove ava i usmjerava njihovo djelovanje. Padmasana je najpogodniji stav za vje be disanja koje izvodimo u sjede em polo aju. Svijest usmjeravamo na srce, ravnomjerno di ! u i, nepomi ni, ne dopu ! taju i svojim mislima da slobodno lete, ve ih prisiljavamo da se povinuju na ! oj volji. Na taj na in svjesno pribiremo ogromne koli ine stvarala ke energije. Djelovanje se mo e usporediti s neizmjernom snagom neke rijeke koja se odjednom zaustavlja branom. U vodi koja se skuplja, po iva ogromna snaga. Upravo svojom prividnom neaktivno ! u i discipliniranjem svojih misli yogin ukro uje i zadr ava stvarala ku energiju koja struji prema van. Time ! to ne mislimo, ne govorimo i ne djelujemo, sabiremo ogromnu pozitivnu snagu. Terapijsko djelovanje - Psihi ka i tjelesna stabilnost i op e smirenje iv anog sustava. Djelovanje je razli ito u ovisnosti o vje bama disanja koje vje bamo u stavu lotosa.

2. Sidhasana - stav za meditaciju Izvo enje - Sjednemo na pod, prekrstimo noge i, zatim desno stopalo polo imo na lijevo bedro. Osobe, kojima je Padmasana isuvi ! e te ! ka, neka vje baju Sidhasanu. Ovaj je stav pogodan za

YOGA + SPORT psihi ko samoponiranje i samoudubljivanje (koncentraciju). Terapijsko djelovanje - Isto kao i kod Padmasane.

165

3. Yoga -Mudra (Si 11,12,13) Mudra" na sanskrtu zna i simbol", primjer". Ova je vje ba simbol yoge! Vr ! e i je do ivljavamo bezli nost. Izvo enje - Sjednemo u stav lotosa prekr ! tenih nogu ili sjednemo na pete. U stavu lotosa pritiskujemo obje pete na donji dio trbuha, te izvr ! imo yoga-udah. Pri izdisanju polako se naginjemo naprijed sve dok elom ne dotaknemo pod; ruke se nalaze unazad, na le ima na taj na in da prstima lijeve ruke obuhvatimo zglob desne. U ovom polo aju ostajemo toliko dugo koliko bez disanja mo emo izdr ati. Zatim, dok polako udi ! emo, postepeno se ispravljamo i vje bu zavr ! avamo laganim izdisanjem. Terapijsko djelovanje - Ova vje ba iznova dovodi na svoje mjesto organe trbu ! ne ! uljine koji su se pomaknuli sa svoga mjesta uslijed lijenosti crijeva i poreme aja u ivcima eluca i crijeva, ! to se posti e vanjskom i unutra ! njom mi ! i nom masa om i intraabdominalnim pritiskom. Yoga-Mudra stvara sna ne trbu ! ne mi ! i e i ja a ivce bokova. Psihi ko je djelovanje iznimno veliko. Tko je sklon gordosti, ova e mu vje ba iznimno koristiti. Gord ost nestaje, a ovjek u i prave vrijednosti u sebi.

166

Yesudian Haich

4. Supta-Vad rasana (SI. 14,15) Izvo enje - Kleknuv ! i na pod rastavljenih stopala, spu ! tamo tijelo sve dok ne sjednemo na pod izme u peta. Zatim, pomo u ruku i laktova spu ! tamo trup sve dok nam potiljak ne dospije na pod. Stavljamo ruke iza glave, di ! emo bez napora i u tom polo aju ostajemo sve dotle, dokle mo emo izdr ati bez ve eg napora. Svijest usmjeravamo u solarni pleksus, tzv. sun ani splet. Terapijsko djelovanje - Ova vje ba izaziva op u napetost nogu, posebno koljena i bedara, a okreljuju e djeluje i na ivce pod ko om. Sitne krvne ilice se osvje avaju, a rad se pora posebno poja ava. O ! trim savijanjem nogu i ruku, krtovotok se u njima usporava i krv je primorana i i u truplo sve do glavnih iv anih centara, tj. do glavnog centra snage, do pleksusa solarisa (sun anog spleta"). Ova vje ba podsti e i obnavlja u velikoj mjeri, te odli no djeluje na osobe tromog iv anog sustava i nedovoljno aktivnih lijezda. Izrazito osjetljive osobe ovu vje bu mogu vje bati samo vrlo kratko vrijeme i vrlo oprezno.

5. Ardha-Matsjendrasana (SI. 16,17) Ova je vje ba jedinstvena u svojoj vrsti. Vjerojatno je jedina na svijetu koja ja a kralje nicu posredstvom savijanja ulijevo i udesno. Naziv je dobila po yoginu Bagawan Matsyendri. Budu i je originalna vje ba vrlo te ! ka, u Hatha yogu je preuzeta pod nazivom Ardha" (polu-) - Matsjendrasana. Ova vje ba i po etnicima

YOGA + !PORT

169

pri inja izvjesne pote ! ko e. Zbog toga je Srimat Kuvalayananda, ravnatelj Instituta za istra ivanje yoge u Lonavli dao pojednostavljenu verziju pod nazivom Vakrasana, stav savijanja" koja pokazuje gotovo isto djelovanje. Razmotrimo ponajprije vje bu Ardha-Matsjendrasana. Izvo enje - Desnu petu polo imo na lijevo bedro. Lijeva noga po iva vodoravno na podu. Zatim prebacujemo lijevo stopalo preko desnog bedra, stavljaju i taban na pod. Grudi okre emo u lijevu stranu, desnu ruku pola emo ispred lijevog koljena, koje stoji uspravno, dok desnom ! akom obuhva amo lijevi lanak noge ili stopalo. Zatim polako savijamo leda ulijevo, okre u i i glavu u istu stranu. Lijevu ruku polo imo ! to vi ! e unazad i na leda, a lijevom ! akom obuhva amo lijevo koljeno. Svijest usmjeravamo u ki meni stup punom snagom i, iako su nam plu a u prili noj mjeri pritisnuta, di ! emo ritmi ki. U ovom polo aju ostajemo sve dok nagonski ne osjetimo da nam je dovoljno. Nakon toga, mijenjamo polo aj stopala i nogu, te izvodimo cijelu vje bu u suprotnu stranu. Terapijsko djelovanje - Kako je ve spomenuto, savr ! eno zdravlje kralje nice mo emo sa uvati samo ako je pokre emo u svim mogu im pravcima. Ki meni stup se mo e savijati u !est pravaca: naprijed, nazad, lijevo i desno i sa savijanjem na lijevu i desnu stranu. Sarvangasana, Halasana, Pas imotana i Yoga-Mudra ja aju kralje nicu savijanjem prema naprijed, dok Matsjendrasana, Bhud angasana, Salabhasana i Dhanurasana ja aju savijanjem unazad. Ardha-Matsjendrasana ili Vakrasana jedina je vje ba u kojoj se kralje nica savija u lijevo i desno.

170

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

17!

Ova asana odstranjuje krivljenje kralje nice i povoljno djeluje na cijeli iv ani sustav, jetru, pankreas, slezenu, crijeva i bubrege. Zajedno s Bhud angasanom ova se asana mo e smatrati uvarem bubrega. Priljev krvi u kralje njake i ivce, koji se granaju od kralje nice, pove ava se do maksimuma, te se na taj na in vr ! i ljekovito i pomla uju e djelovanje na cjelokupni organizam. Jedna od najkorisnijih vje bi! Lak ! i oblik ove asane prikazan je na SI. 12. U ovom se stavu kralje nica dr i uspravno, bez ikakvog savijanja. Di ! emo potpunim yoga-disanjem. Svijest usredsredujemo na ki meni stup. Terapijsko djelovanje - Samopouzdanje, odlu nost i ustrajnost.

II. Na in. Izvo enje - Stav je isti kao i za prvi na in, tj. desna noga je povu ena i preba ena preko lijeve. Cijela kralje nica zajedno s glavom okre e se ! to je mogu e vi ! e u desno. Desnu ruku ispru ujemo iza le a, a lijevu stavljamo ispred desnog koljena tako da lijeva nadlaktica priti ! e desno koljeno unatrag. Koncentriramo se na kralje nicu. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vje bu. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Ardha-Matsjendrasane, ali bla e.

7. Matsjasana - stav ribe (SI. 20) Izvo enje - Iz Padmasane, pomo u laktova, spu ! tamo trup unatrag sve dok tjemenom ne dospijemo do poda; grudi su I. Na in. Izvo enje - Sjednemo na pod s nogama ispru enim ispred sebe. Povla e i desnu nogu k sebi na taj na in da bedro i koljeno vrsto pritiskuju trbuh i grudi, desno stopalo prebacujemo preko lijevog, te taban desnog stopala pola emo na pod uz lijevo bedro. Obje ! ake polo imo ravno na pod s prstima okrenutim u stranu. Svijest odvodimo u kralje nicu, te nastojimo do ivjeti osje aj ravnote e i samopouzdanja. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vje bu. Terapijsko djelovanje - uspostavlja se ravnote a pozitivnih i negativnih struja. izbo ene u luku uvis. Rukama obuhva amo palce na nogama. Di ! emo lako i izbjegavamo i najmanju napregnutost. Svijest usmjeravamo u ! titnja u. Terapijsko djelovanje - Odstranjuje svaku uko enost vrata, dok zatezanje u suprotnom pravcu izaziva rad svih vratnih mi ! i a. Le ni mi ! i i se ste u, a grudni i trbu ! ni se raste u, ! to omogu uje redovito disanje tijekom izvo enja vje be. Savijen polo aj glave unatrag izaziva brzo priljevanje krvi u sve dijelove vrata. Krv, koja dolazi iz srca, susrev ! i se sa sna nom preprekom, skuplja se u vratu i potpuno pro i ! ava ! titnja u, krajnike i adenoide. Ova je vje ba odli no sredstvo protiv prehlade i gnojnih krajnika.

6. Vakrasana I i II - Stav savijanja (SI. 19)

172

Yesudian Haich 8. Pas imotana (SI. 21) Izvo enje - Le e i ispru eni na podu, na le ima, di emo ruke

i istovremeno duboko udi ! emo sve dok nam ruke ne dospiju do poda iza glave. Zatim, dok polako izdi ! emo, lagano se uspravljamo u sjede i polo aj, savijaju i se prema naprijed sve dok prstima ne dotaknemo no ne palce ili obuhvatimo gle njeve. Koljena moraju ostati potpuno ispru ena. Potom spu ! tamo glavu sve dok ne dodirne koljena, a kog udaha
uspravljamo laktovi

pod. Tijekom sljede eg duboprelazimo

se i lagano ponovno

u le e i

stav s rukama opu ! tenim uz tijelo. Izdahujemo polako i potpuno se opu ! tamo. Svijest je usredsre ena na splet"). Terapijsko djelovanje - Ovo je odli na vje ba za trbu ! ne organe i po svojem se djelovanju s njome mo e usporediti samo Halasana. Psoas major i minor i oba recti neobi no se uspje ! no ja aju ovom asanom jer se potpuno skupljaju i tako ostaju tijekom cijele asane. Na ivce u predjelu kri ne kosti ovaj stav tako er ima vrlo sna no djelovanje. Funkciju organa donjih ekstremiteta, bokova i karlice kontroliraju iv ani splet lumbo sacralis i jo ! dva manja plexi. ivce, dok istovremeno spre ava Pas imotana iste e i ja a ove
pleksus Solaris

(sun ani

funkcionalne poreme aje trbuha, jetre, slezene, bubrega i crijeva. Kao preventiva protiv tvrde stolice i katara u crijevima ova je vje ba od neprocjenjive vrijednosti. Lije i gubitak apetita i nedovoljnu aktivnost jetre i bubrega. Prema nalazima lije nika u Institutu za istra ivanje yoge u Lonavli, razvoj uljeva i ! e erne bolesti (dijabetesa) bio je zaustavljen, te su ove bolesti ak i

YOGA + !PORT

175

izlije ene. Ova vje ba, kada se ponavlja, vrlo je djelotvorno sredstvo za skidanje naslaga sa trbuha. Naprezanja mi ! i a bokova razvijaju dobro gra ene, skladne i vitke kukove. Spolni organi, rektum (debelo crijevo), prostata (predstojna lijezda), uterus (maternica) i mokra ni mjehur, zajedno sa svojim ivcima, obilno se snabdijevaju krvlju, te im se stanje znatno pobolj ! ava. Ki meni stup postaje gipkiji. - Po etnicima, posebno mu ! karcima, ova e se vje ba initi te ! kom. Marljivim e vje banjem ak i najkru a kralje nica postati gipkom i savitljivom. Zahvaljuju i njezinom vi ! estrukom djelovanju i besprimjernoj gimnastici trbu!nih mi ! i a nazvana je i izvorom ivotne snage" yogina.

9. Padahastasana - stav rode (SI. 22) Izvo enje - Isto kao i Pas imotana, samo u stoje em polo aju. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Pas imotane, ali je u ovom polo aju krv primorana strujati u ve im koli inama u glavu, te je stoga djelovanje na mozak pove ano.

10. Uddijana-Bandha - uvla enje trbuha (SI. 24,25,26) Uddijana zna i uspon", uzlijetanje", a Bandha - skupljanje", prepreka". Izvo enje - U raskora enom stavu, lako pognuti prema naprijed, dr imo ruke ispru ene sa ! akama na lako savijenim bedrima.

176

Yesudian Haich

YOGA + "PORT 11. Nauli (SI. 27,28,29,30)

177

Nakon potpunog yoga-udaha polako izdi ! emo i duboko uvla imo trbu ! nu stijenku, podizanjem dijafragme ! to je mogu e vi ! e, upravo kao da su unutra ! nji organi nestali. Ovakvo upijanje" trbuha mo e se jo ! bolje posti i ako se malo savijemo u struku, te obje ! ake pritisnemo na bedra. U tom polo aju recti, ravni trbu!ni mi ! i i, opuste se kao da je sabijeni zrak ugurao itav trbuh. Marljivim vje banjem postajemo sve vje ! tiji u uvla enju" trbuha. To nije lako jer su mi ! i i koji rade u ovoj vje bi obi no neovisni o na ! oj volji, te ili moramo u initi svjesnima" u njihovu funkcioniranju. Odgovaraju om koncentracijom, me utim, mo emo to posti i. Ovakvu vrstu asane uvijek valja izvoditi isklju ivo s praznim elucem. - Ovo je jedna od najboljih vje bi! Terapijsko djelovanje - Gotovo je svaka asana, u manjoj ih ve oj mjeri, i vje ba savladavanja lijenosti crijeva. Ne zaboravimo da je lijenost crijeva u ve ini slu ajeva posljedica kroni nog katara debelog crijeva. Dvije su asane, koje je Indija dala Zapadu kao nenadma ! ni lijek protiv ove suvremene bolesti civilizacije, Uddijana i Nauli. U ovim se asanama podi u debelo crijevo i dijafragma, zajedno sa slijepim crijevom. Sadr aj crijeva izlo en je pritisku, peristaltika crijeva otpo inje, dok se otpadne tvari, sakupljene u vijugama debelog crijeva, stavljaju u pokret. ivci, koji upravljaju pokretima crijeva, gotovo se preporode nakon vje bi Uddijane. Ova je vje ba odli no sredstvo i protiv spu ! tenog eluca, crijeva, maternice itd. Uddijana se mo e vje bati i u Padmasani.

Ova je asana upravo suprotna Uddijana-Bandhi. Mogla bi se nazvati i sredi ! njim izdvajanjem rectusa abdominisa, ravnih trbu ! nih mi ! i a". Ima etiri varijante: Nauli-Madjama, sredi ! nje izdvajanje abdonunisa; Dak ! ina-Nauli, izdvajanje rectusa na desnoj strani; Vaman-Nauli, izdvajanje rectusa na lijevoj strani, i naposljetku, Nauli-Krija, savijanje rectusa abdominisa. Nauli je jedna od najte ih vje bi jer rectus abdominis (ravne trbu ! ne mi ! i e) i ostale mi ! i e potiskujemo prema naprijed dok ih skupljamo, tako da tvore neku vrstu grebena sredinom trbuha, a ve ina ovih mi ! i a uglavnom ne ovisi o na ! oj volji. Izvo enje - U stoje em stavu, kao i za Uddijanu, sna no izdahujemo, te na inimo Uddijanu. Istovremeno skupljamo trbu ! ne mi ! i e - oba rectusa - i ispup imo ih sna nim pokretom prema naprijed. Kada izdvajamo lijevi ili desni rectus naginjemo se na lijevu ih desnu stranu. Pritiskanjem ! aka na bedra mo emo znatno potpomo i izdvajanje ovih mi ! i a. Kao varijante, Dak ! inaNauli i Vaman-Nauli mogu se vje bati na isti na in kao i NauliMadjama, samo ! to primjenjujemo naizmjeni an pritisak ! akama na bedra. Kada mi ! i rectus treba povu i na desnu stranu emo postupiti za Vaman(Dak ! ina-Nauli), desnom se ! akom odupiremo ja e o desno bedro, dok lijevu ruku opu ! tamo; obratno Nauli. - Nauli se mo e nau iti za nekoliko tjedana, dok e u nekim slu ajevima biti potrebno mo da i nekoliko mjeseci. Marljivim i ustrajnim vje banjem, kao i pa ljivim promatranjem trbu ! nih mi ! i a ovu asanu mo emo nau iti ak i bez u itelja. etvrta je

178

Yesudian Haich

varijanta Naulija, Nauli-Krija ili kru enje mi ! i ima najte a varijanta. Posti e se laganim i dugim opisivanjem kruga kukovima, kao kod trbu ! nog plesa Hula-Hula" na Havajima, prenose i zatim taj ritmi ki kru ni pokret na izdvojene ravne trbu ! ne mi ! i e. - Ova se vje ba vr!i i bez disanja, tj. nakon izdaha, te se udah vr!i nakon zavr ! etka vje be. Terapijsko djelovanje: Sli no kao kod Uddijana-Bandhe, ali duboko postavljeni mi ! i i leda, koji dr e trbu ! ne mi ! i e na svome mjestu, ja aju se i regeneriraju obilnim priljevom krvi. Svi organi u trbu ! noj ! upljini dobijaju automatsku masa u, njihova se djelatnost pove ava, te se dovode u stanje ravnote e. Uddijana i Nauli, kada se vje baju naizmjeni no, raste u ki meni stup, posebno u predjelu kri a. Pored svojih naro itih prednosti, obje asane predstavljaju veliku pomo onima koji svoju cjelokupnu energiju usredsreduju na duhovni razvoj, te stoga vode suzdr an na in ivota jer ove vje be spre avaju polucije u snu.

12. Trikonasana - stav trokuta (SI. 31) Izvo enje - U raskora nom stavu di emo ruke po strani s dlanovima na gore do visine ramena. Tijekom cijele vje be dr imo ruke tako ispru ene u visini ramena. Dok di emo ruke u ovaj polo aj, vr ! imo potpuno yoga-disanje. Prilikom izdisaja trup postavljamo u desnu stranu, sve dok prstima desne ruke ne dotaknemo prste desne noge. U ovom polo aju ispru ujemo ruke vertikalno, te lice okre emo prema gore. Dok se ispravljamo

YOGA + "PORT vr ! imo udah, a potom, nakon vrlo kratke pauze, polako se savijamo u lijevu stranu i istovremeno izdi ! emo. Nakon kra e pauze iznova se uspravljamo, istovremeno vr ! e i udah, a arim polako opu ! tamo ruke niz tijelo dok izdi ! emo. Svijest usmjeravamo u kralje ! nicu. Terapijsko djelovanje: Ova vje ba omogu uje bo no savijanje ki menog stupa. Bo ni se mi ! i i trupa naizmjence skupljaju i ispru uju. Tijelo se savija na lijevo i desno, te svi le ni mi ! i i koji dr e kralje njake, po inju raditi. Bo ni mi ! i i i kralje nica se vitaliziraju. Kralje njaci su izlo eni bo nom stezanju i istezanju. Kralje nica postaje gipka, a njezini kralje njaci, kosti i mi ! i i kukova dolaze na svoje pravo mjesto. Nakon zaraznih bolesti, ova asana ubrzava potpuno ozdravljenje jer potpoma e rastvaranje toksi nih naslaga u organizmu. Mnogobrojne latentne infekcije odstranjuju se iz organizma.

13. Bhud angasana - stav kobre (SI. 32) Bhud anga zna i kobra": ova je asana tako nazvana jer tijelu pridaje stav nalik kobri s uzdignutom glavom. Izvo enje - Le e i licem okrenuti prema podu, stavljamo obje ! ake s dlanovima nadolje na pod ispod ramena. Punim yogaudahom polako di emo glavu ! to je mogu e vi ! e. zatim, zate u i le ne mi ! i e, podi emo ramena i trup sve vi ! e unatrag bez pomo i ruku. Ruke koristimo samo toliko da se ne bismo iznova vratili na pod. Dok izvodimo ovu vje bu, osje amo kako se

182

Yesudian Haich

YOGA + "PORT na rad, dok se funkcionalni poreme aji odstranjuju. Osobe koje boluju od pove anja ! titnja e, ne smiju izvoditi ovu vje bu! Bhud angasana, kao i ostale asane yoge, razlikuju se od ! portova na Zapadu time, ! to izvjesno vrijeme ostajemo u napetom polo aju, a upravo u tome i le i tajna njezina blagotvornog djelovanja. Ova e vje ba koristiti i onima koji se ele osloboditi kompleksa manje vrijednosti" jer povoljno utje e na razvijanje samopouzdanja.

pritisak na vratne kralje ! ke postepeno !iri sve ni e niz kralje nicu. U posljednjoj fazi mo emo koristiti i ruke kako bismo tijelo savili unatrag. Moramo, me utim, paziti da nam trbuh ostane na podu. Nakon ! to ostanemo u tom polo aju i zadr imo disanje 7-12 sekundi, polako izdi ! emo i postepeno se vra amo u prvobitni polo aj. Tijekom vje be ponajprije usmjeravamo svijest na ! titnja u, a zatim, kako nam se kralje nica sve vi ! e savija, svijest pokre emo sve ni e dok naposljetku ne dospije u donji dio kralje nice, u predjelu bubrega. Kao varijanta, svijest se mo e usmjeravati i du cijele kralje nice. Terapijsko djelovanje - Dok se nalazimo u stavu kobre, intraabdominalni se pritisak pove ava, a oba trbu ! na mi ! i a rectusa se zate u. Uslijed obilnog priljeva krvi u ki meni stup i simpati ki iv ani sustav, regeneriraju se gornji i donji dio tijela. Postepeno, marljivim vje banjem, savladavamo krutost kralje ! nice i sve eventualne nepravilnosti. Ova asana vrlo povoljno djeluje i na trbu ! ne i le ne mi ! i e koji su smje ! teni dublje u tijelu. Svaki kralje njak, ila ili tetiva zate e se i radi. Kada pomislimo da se od ki menog stupa grana trideset i jedan par ivaca i da su dva glavna snopa simpati kog iv anog sustava smje ! tena u mi ! i ima s obje strane kralje nice, tada mo emo lako shvatiti kakvo blagotvorno djelovanje ovaj stav o ituje na cjelokupni iv ani sustav. I bubrezi se regeneriraju i dobivaju obilan priljev krvi. U Indiji ova se asana uglavnom koristi za spre avanje stvaranja kamenca u bubregu. Prilikom vje banja krv se istiskuje iz bubrega, ali u trenutku kada se tijelo vrati u prvobitni polo aj, sna an priljev krvi ih ispunja i ispire sav talog iz njih. " titna lijezda se podsti e

14. Ardha-Bhud angasana (SI. 33,34) Izvo enje - Kleknemo na lijevo koljeno izbacuju i desno sto palo na taj na in da potkoljenica stoji uspravno. Izvr ! imo potpuni yoga-udah. Pri izdisanju te inu tijela prenosimo sa lijevog koljena na desno stopalo, polako spu ! taju i trup sve dok na dolje opu ! tenim ! akama ne dotaknemo pod. Kralje ! nicu valja dr ati uspravno. U tom polo aju ostajemo 3-7 sekundi, zadr avaju i dah, a zatim se ponovno polako podi emo, dok vr ! imo potpuni yoga-udah. Ovu vje bu ponavljamo tri puta, a zatim promijenimo stopala. Druga varijanta: upravo kao i u prvoj vje bi, ali tijekom preno ! enja te ine tijela na desno stopalo, okre emo tijelo u lijevo, okre u i i glavu u istu stranu; malo razmaknutih ruku i dlanova okrenutih prema naprijed doti emo pod prstima. Nakon ! to ovu vje bu izvr ! imo tri puta, promijenimo stopala i istu vje bu ponovimo u desnu stranu.

184

Yesudian Haich

Terapijsko djelovanje - Pove ava se savitljivost i gipkost cijelog sustava kostiju u tijelu. Spre ava se stvaranje masnih naslaga oko kukova, a pove ava se i osje aj ravnote e.

15. Salabhasana - stav skakavca (SI. 35) Salabha na sanskrtu zna i skakavac". U ovom stavu podi emo noge kao skakavac, te otuda i naziv. Izvo enje - Legnemo licem okrenuti ka podu tako da nam elo i nos dodiruju pod, a ! ake budu tako er na podu pored samih bedara. Izvr ! imo potpuni udah, zadr imo dah i, opiru i se !akama o pod, podignemo ispru ene i sastavljene noge !to je mogu e vi!e prema gore. Nakon ! to u tom polo aju ostanemo nekoliko trenutaka, vra amo se u po etni polo aj i izvr ! imo izdah. Ova vje ba zahtijeva veliki napor, ali je njezino djelovanje zapanjuju e. Svijest je koncentrirana na bubre nu karticu i donje kralje ! njake. Terapijsko djelovanje: Kao posljedica neprirodnog na ina ivota, veliki postotak ovje anstva pati od opstipacije (zatvora). Na ! sjede i na in ivota slabi stijenke crijeva jer nedovoljno kretanje stvara slabu cirkulaciju krvi, te ne dozvoljava ivcima u crijevima da vr ! e svoju podsticajnu funkciju. Ve ina asana yoge blagotvorno djeluje na rad crijeva, a me u njima je Salabhasana najdjelotvornija. Budu i vrlo sna no podsti e unutra ! nje organe, lije i i najupornije slu ajeve zatvora. Koncentri no naprezanje mi ! i a djeluje na probavne lijezde koje se nalaze u raznim probavnim organima i pove ava priljev krvi u sluzoko u.

YOGA + "PORT U ovom se stavu zate u svi mi ! i i opru a i (ekstensori), dok se savija i (fleksori) opu ! taju, pritisak u trbu ! noj ! upljini se pove ava, a ivci u predjelu kri a i bokova, kao i oni u donjim kralje!cima, ja aju. Ova asana predstavlja jednu od najboljih vje bi za le ne mi ! i e. Ostali efekti su kao i kod Bhud angasane, posebno u pogledu pro i ! avanja i pomla ivanja bubrega.

16. Ardha-Salabhasana (SI. 36) Izvo enje - Isto kao i kod Salabhasane, samo ! to ne podi emo obje noge istovremeno, ve prvo jednu, pa zatim drugu. Terapijsko djelovanje: Ne ! to umanjeno, ali djelovanje je iste vrste kao i kod Salabhasane. Ova asana zahtijeva mnogo manje napora.

17. Dhanurasana - stav luka (SI. 37) Tijelo zauzima stav napetog luka. Na sanskrtu Dnaur" zna i luk". Izvo enje - Legnemo na pod licem okrenutim prema dolje, polako udahnemo, posegnemo rukama prema nazad, te uhvatimo lanke nogu; izvijemo se u struku i ostanemo u tom stavu ! to je du e mogu e. Tijekom vje be di ! emo polako i svijest usmjeravamo u predio karlice. Terapijsko djelovanje: Ova vje ba izrazito podsti e lijezde s

188

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

189

unutra ! njim izlu ivanjem. Po ev ! i od ! titne prsnu

lijezde djeluje na

zapo eti vrlo obazrivo, te tek postepeno smijemo pove avati du inu trajanja asane. Pleksus Solaris - sun ani splet" - ispunja se novom ivotnom snagom.

lijezdu (thymus), hilus, jetru, bubrege i nadbubre ne

ijezde, na pankreas, a posebno na spolne lijezde, izrazito ih ja aju i i pove avaju i njihovu aktivnost. Ova je vje ba iznimno korisna u slu ajevima nedovoljne aktivnosti ! titne lijezde, kao i za ostale endokrine lijezde, drugim rije ima, u slu ajevima dijabetesa ( " e erne bolesti) i kod pojave simptoma nepravilnog rada spolnih lijezda. Kako kod mu ! karaca, tako i kod ena u velikoj je mjeri usporeno javljanje simptoma prijelaznog doba (klimakterija), te se tako mladost mo e sa uvati do duboke starosti. Djeca koja te e shva aju i u e valja da vje baju svakodnevno jer stalno podsticanje ! titnja e na rad pogoduje njezinom razvoju, ime se i mentalna aktivnost znatno pove ava. Ova asana ima iznimno djelovanje na ene u slu ajevima menstrualriih poreme aja, posebno u zaka ! njelim periodima. Cijela kralje nica i svi iv ani centri se ja aju, ime se odr ava njihova gipkost. Zahvaljuju i podsticajnom djelovanju na rad endokrinih lijezda, kao i ispru ivanju i skupljanju mi ! i a, ova vje ba spre ava stvaranje masnih naslaga; zna i, najbolje je sredstvo protiv bolesne gojaznosti! Djelovanje se ove asane jo ! mo e i poja ati ako se u tome stavu nji ! emo. U po etku e Vam mo da biti zamorna sve dok kralje ! nica ne postane dovoljno savitljiva, ali nakon odgovaraju eg perioda vje banja kut savijenja e se sve vi ! e pove avati. Za ljude koji ive sjede im na inom ivota, ova vje ba je blagodat jer odstranjuje bolove koji nastaju uslijed zamora. - Dhanurasana se ne smije vje bati u slu aju poja ane funkcije ! titnja e ili pretjeranog rasta bilo koje druge lijezde s unutra ! njim izlu ivanjem. S vje banjem valja

18. Majurasana - stav pauna (SI. 38, 39) Na sansktru rije majura" zna i paun". Ova se asana naziva stav pauna" jer nas podsje a na pauna ra ! irenog repa. Izvo enje - Kleknemo na pod rastavljenih koljena. Dlanovi su polo eni na podu s prstima okrenutim prema stopalima; sjedimo na petama. Laktove nastojimo ! to vi ! e pribli iti i njima podbo iti trbuh. Naginju i se prema naprijed, dodirnemo pod elom i time dolazimo u ravnote u, oslonjeni na dlanove, dok istovremeno podi emo stopala i ispru ujemo noge. Zatim podignemo i glavu, tako da su nam oslonac samo ruke. Ova vje ba pripada te im asanama, te zahtijeva du u praksu. Terapijsko djelovanje: Odli na vje ba za ravnote u. Reguliranje pozitivnih i negativnih snaga mora se potpomo i unutra ! njim do ivljavanjem. Regeneriraju se zakr ljali ivci donjeg dijela tijela i trbu ! ne ! upljine, rad probavnih organa se podsti e, dok lijenost crijeva i opstipacija nestaju. Ova asana pove ava i intraabdominalni pritisak, te je stoga njezino djelovanje na organe trbu ! ne ! upljine vrlo blagotvorno. Uslijed pritiska laktova na abdomen, iznimno se usporava krvotok u trbu ! noj aorti, a im vje ba prestaje, priljev svje e krvi ispire i isti probavne organe. Zbog toga, kao i uslijed pove anja pritiska unutar trbu ! ne ! upljine,

190

Yesudian Haich

probavni organi ja aju, te postaju zdraviji. Drugo je va no ljekovito djelovanje ove asane njezin velik utjecaj na gu ! tera u (pankreas). Ona je, dakle, i sredstvo za spre avanje i lije enje ! e erne bolesti.

19. Sarvangasana - stav svije e (SI. 40a, 40b) Na sanskrtu sarva" = cijeli", a n g a " = tijelo", te je stoga Sarvangasana asana cijeloga tijela". Ovaj se stav sastoji od etiri dijela, te pripada najva nijim asanama. Ova je vje ba toliko korisna za cijeli organizam da bi je svatko trebao vje bati nekoliko puta dnevno. Tajna njezina iznimno povoljnog djelovanja sastoji se dijelom u tome, ! to u ovom polo aju primamo suprotna zra enja. Poznato je da Zemlja emitira negativna zra enja, dok iz svemira primamo pozitivna zra enja. U normalnom, uspravnom polo aju primamo, dakle, negativna zra enja kroz stopala, dok pozitivna upijamo kroz glavu. U naredne tri vje be - Sarvangasani, Viparita-Karani i Sir ! asani, djelovanje je obrnuto, odakle i nastaje njezino veliko terapijsko djelovanje jer je cijeli organizam u obrnutom polo aju. Djelovanje ove vje be daleko nadilazi kratke valove, kao i ostala sli na zra enja. Izvo enje - Le e i na le ima, sa rukama ispru enim uz tijelo i dlanovima na podu, polako udi ! emo i podi emo ispru ene noge, ne savijaju i koljena, sve dok nam noge ne dospiju iznad nas. im dospijemo u ovaj polo aj, izdi emo trup rukama na taj na in da nam se kukovi oslanjaju na ! ake. Odatle potiskujemo trup nagore,

YOGA + "PORT

193

sve dok ne dode u istu liniju s nogama vertikalno iznad nas. Brada je vrsto pritisnuta o grudi. Di ! emo trbuhom (donje disanje) i u ovom polo aju ostajemo koliko nam je ugodno i bez napora. Po etnici ovaj stav trebaju prakticirati kra e vrijeme, te trajanje postepeno pove avati. Vje bu zavr ! avamo laganim spu ! tanjem trupa, a zatim i nogu, na pod. Nikako ne dozvohte da se na pod spustite nalik kakvoj vre i! - Zatim nekoliko trenutaka ostajemo u le e em stavu, di ! u i mirno i ravnomjerno, kako bi se krvotok vratio u normalno stanje. Nikako nemojte prenaglo ustajati! To mo e biti vrlo ! tetno po srce. Kao ! to vidimo, najva nija asana, Sarvangasana, tako je jednostavna da je mo e izvesti svako dijete. Dvomjese no vje banje ove asane daleko je korisnije za krvotok, metabolizam i duhovnu svje inu od djelovanja najskupljih lijekova ili odlaska na oporavak jer izaziva duboke pozitivne promjene. Terapijsko djelovanje: U pogledu fiziolo ! kog djelovanja asana yoge, itatelj je ve mogao ste i mi ! ljenje na osnovi rezultata koje je postigao Institut za istra ivanje yoge u Lonavli, tako da pri analizi Sarvangasane i sam mo e shvatiti njezino odli no terapijsko djelovanje. Da bismo pravilno shvatili neprocjenjivo djelovanje Sarvangasane, razmotrimo njezin utjecaj na tijelo. Kao ! to je ve spomenuto, Sarvangasana nam daje, u prvom redu, strujanja koja dolaze iz Zemlje i svemira u obrnutom polo aju, ali u ovom polo aju i sila gravitacije djeluje obrnuto na na ! e tijelo. Oni organi, koji su u normalnom polo aju tijela u gornjem dijelu, te stoga imaju slabiji priljev krvi - jer srce mora savladavati sile zemljine te e kako

194

Yesudian Haich

YOGA + !PORT

195

bi krv otpumpalo do glave i u ostale organe u predjelu vrata - u ovom se polo aju nalaze na najni oj to ci. To zna i da krv, uslijed svoje te ine sama pritje e u ove organe bez i najmanjeg otpora srca. Uslijed toga, optere enost srca se smanjuje i sve dok smo u Sarvangasani srce se odmara, u po etku kra e, a kako produ avamo trajanje vje be sve du e, i to tako dobro, kako se nikada ne mo e odmoriti u le e em polo aju. Istovremeno, plu a i svi ostali organi u predjelu vrata nalijevaju se i iste svje im priljevom krvi. Budu i je brada vrsto pritisnuta na grudi, onemogu ena je navala krvi u glavu, a putem trbu ! nog disanja vene se ste u, ime se izbjegava sakupljanje krvi na jednom mjestu. Ali i, pored toga, vratne se ile ispunjaju krvlju tako da ! titnja a, krajnici, usne lijezde, hilus, prsna lijezda i plu a dobijaju svje u hranu. Zbog toga je Sarvangasana najdjelotvornije sredstvo za lije enje i pomla ivanje ovih organa. Bhud angasana i Dhanurasana izrazito podsti u ! titnu i ja aju ne samo ! titnu lijezdu, ve lijezdu. Suprotno tome, Sarvangasana, Viparita-Karani i Sir ! asana umiruju i ostale spomenute organe. Ove su tri spomenute asane, dakle, dopuna asanama koje slu e podsticanju. "titnja a je organ o kojem ovisi na ! osje aj za vrijeme. " titnja a, dakle, odre uje da li govorimo, hodamo, opa amo i shva amo brzo ili sve ove funkcije vr ! imo polako. Osobe nedovoljno aktivne ! titne lijezde ne mogu dr ati korak s ostalim ljudima, uvijek su u zaka ! njenju jer nemaju ispravan osje aj za vrijeme. Kucanje srca, probava, kao i sve ostale njihove ivotne funkcije spore su. S druge strane, osobe s prekomjerno aktivnom ! titnja om uvijek ure, di!u ubrzano, rad srca im je ubrzan, kao i

probava, a na in je njihovog govora esto nerazumljivo brbljanje. Ove nepravilnosti odstranjuju se vje banjem ove tri asane u kojima je tijelo u obrnutom polo aju, a koje blagotvorno djeluje na ovaj iznimno va an organ. Organi donjeg dijela tijela, koji uslijed zemljine te e imaju obilan priljev krvi, jer krv u svojem tijelu nadolje !iri krvne ile, nalaze se iznad ostalih organa u trenutku vje banja Sarvangasane. Na taj na in, svi ovi organi osloba aju se suvi ! ka krvi. Krvne se ile iznova skupljaju i sti u gipkost. Medicinskim je pokusima utvr eno kako sustav krvnih ila posjeduje iznimnu mo obnavljanja. Osobe, koje pate od pro ! irenih vena, mogu se vlastitim iskustvom uvjeriti kako vje banje Sarvangasane ili drugih dviju asana u obrnutom polo aju - makar i samo nekoliko minuta dnevno - ima udotvorno djelovanje na stijenke skupe do normalne veli ine. uljeve i te ! ke slu ajeve ak se i najte i slu ajevi pro ! irenih vena. Bolesno nabrekle vene splasnu, a njihove se pro ! irenih vena mogu izlije iti ako ove asane vje bamo tri puta dnevno. Osobe, koje zbog svog poziva moraju dugo stajati, kao na primjer zubari, kipari, stolari, konobari itd. mogu sprije iti pro!irenje vena, ako ovu asanu prakticiraju nekoliko puta dnevno, a posebno nakon rada, odnosno, stajanja. U ena Sarvangasana uklanja uvijek prisutnu opasnost od

nadra enja i upala maternice. Suvi ! ne koli ine krvi, koja sporo cirkulira, odvode se dalje, ! to predstavlja umirenje i olak ! anje za ove organe. Posebno mladima u vrijeme puberteta, kao i onima koji ele voditi suzdr an ivot, ove vje be pru aju veliku pomo . Nepo eljne obline koli ine krvi odvode se od spolnih organa,

1%

Yesudian Haich

YOGA + "PORT 20. Viparita-Karani (SI 41)

197

raspore uju se na blagotvoran na in u organe u grudima i vratu, te nam ne odvla e misli i elje u erotskom pravcu. Opasnost no nih polucija, koja mlade ugro ava u razvoju, potpuno nestaje ako se ove asane vje baju prije odlaska na po inak. Za vrijeme sna, nepo eljna suvi ! na krv, koja je odvedena iz onih dijelova u kojima nije potrebna, odlazi prema glavi, te tim vi ! e poma e razvoju umnih sposobnosti. Ako elimo da nam se djeca dobro razvijaju u psihi kom i svakom drugom pogledu, trebali bi vje bati Sarvangasanu, Vipariti-Karani ili Sir ! asanu najmanje tri puta dnevno - ujutro, u podne i nave er. Njihov rast velikim dijelom regulira prsna lijezda (thymus), a i na ovu lijezdu iznimno djelovanje imaju ve spomenute tri odli ne i istovremeno najva nije vje be Hatha yoge. I odrasli bi trebali vje bati ove vje be do duboke starosti kako bi sa uvali svoje zdravlje, mladala ku svje inu i gipkost; duboka starost ne mora zna iti neizlje ive bolesti i oronulo tijelo. Dokaz su tome indijski Hatha yogini, kao i mnogi u enici yoge na Zapadu koji su, nakon prakti ne spoznaje ljekovitog djelovanja Hatha yoge, uspjeli sa uvati savr ! enost svoga tijela do u duboku starost. Sarvangasana nema nikakvog ! tetnog djelovanja. Davno izgubljena mladost, ivotna snaga i jednom rasuta energija vra aju se i u tijela starijih ljudi koji se osje aju kao nanovo ro eni. Funkcioniranje endokrinih lijezda u kojima je nastupio poreme aj uslijed nepravilnog rada !titnja e, iznova postaje normalno, a organizam koji se po eo boriti protiv nastalih bolesti, dobija novu snagu. Sarvangasana je najsavr ! enija vje ba za pomla ivanje i ja anje ivaca.

Viparita na sanskrtu zna i obrnut", a Karani zna i djelovanje". Naziv ove asane, dakle, ukazuje na tri stvari: 1. na injenicu spomenutu u opisu prethodne asane, da zra enja iz zemlje i svemirskog prostora primamo u obrnutom polo aju i pravcu, 2. na polo aj tijela i 3. na obrnuto djelovanje vremena. Kada smo u uspravnom polo aju, starimo, dok se u stavu Viparita-Karani pomla ujemo! Izvo enje - Le e i na le ima polako udi ! emo, podi emo noge i podupiru i kukove rukama postepeno izdi emo trup sve dok ne dospije u takav polo aj da se oslanja na lopatice. Noge i stopala nagnuta su malo preko glave, te je u tome upravo i razlika izme u Viparita-Karani i Sarvangasane. Druga je razlika u tome ! to podupiremo kukove rukama, a ne trup. Laganim trbu ! nim disanjem spre avamo pretjeran priljev krvi. U ovome polo aju ostajemo dok nam je ugodno, tj. bez napora. Za to vrijeme na inimo 3-4 puta D ivabandhu (vidi Simhasanu). Zatim se polako vra amo u le e i polo aj na le ima, da bismo se potom odmorili i umirili yoga-disanjem prije no ! to ustanemo. Terapijsko djelovanje: Vrlo sli no Sarvangasani. U Indiji se ova vje ba uspje ! no koristi za lije enje gu ! avosti, Bazedovljeve bolesti, pa ak i slaboumnosti u djece. Ako sustavno vje bamo, izbje i emo oboljenja di ! nih organa. U mnogim se slu ajevima lije e prehlada i upale krajnika u po etnoj fazi ili se ubrzava tijek bolesti. Ovo je omiljena vje ba ena jer odstranjuje i spre ava bore na licu. Viparita-Karani izaziva priljev krvi u ko u i mi ! i e lica, ! to

198

Yesudian Haich

je korisnije od bilo kakve masa e ili elektri ne terapije! Usporedite je s terapijskim djelovanjem Sarvangasane.

21. Sir ! asana - stoj na glavi (SI. 42-48) Ovaj je stav tijela najva nija asana. Sir ! a" na sanskrtu zna i glava", te mo emo re i kako je ova asana stoj na glavi". Izvo enje - Kleknemo, isprepletemo prste i ruke postavimo ispred sebe na pod. Naginjuju i se naprijed, stavimo glavu u !ake s isprepletenim prstima. Opiru i se stopalima na pod polako podi emo kukove. Zatim izdi emo i stopala, savijaju i koljena, sve dok ne do emo u ravnote u dube i na glavi. Lagano ispru uju i noge, cijelo tijelo dovodimo u ravnu, okomitu liniju. U ovom polo aju ostajemo koliko mo emo izdr ati bez napora. Disanje je mirno i lagano. Da bi se spustili na pod iz ovog stava, savijamo se ponajprije u kukovima i koljenima sve dok ne dospijemo u kle e i polo aj na podu. U ovom polo aju zauzimamo stav za odmaranje na taj na in da ! ake stavimo jednu preko druge na pod, a elo na gornju ! aku. - Posebno treba paziti da slu ajno ne padnemo na le a jer bi takav udarac korist cijele vje be mogao svesti na ni ! ticu. Iz istog razloga, kada smo u stavu odmaranja na podu, ne smijemo naglo sko iti, ve u tom polo aju moramo ostati kra e vrijeme, kako bismo krvotoku omogu ili da se vrati u svoje normalne tijekove. Terapijsko djelovanje: Ova se asana razlikuje od prethodne dvije u tome !to je ovdje nagla ! eno djelovanje na mozak priljevom

YOGA + SPORT

201

krvi i prane. Sir ! asana osigurava snabdijevanje mozga krvlju i pranom. Najva niji organ za na ! u egzistenciju na zemlji je mozak, stalno sjedi ! te na ! e svijesti i sna ni izvor energije o ijem besprijekornom funkcioniranju ovise svi oblici na ! eg o itovanja i na ! a vrijednost kao ljudskog bi a! Pa ipak, kako mu malo pa nje posve ujemo! Ako pomislimo da na ! e intelektualne sposobnosti, na ! vid, na ! sluh, rad ostalih osjetila, zapanjuju e precizno funkcioniranje cijelog na ! eg iv anog sustava, pravilni pokreti na ! ih udova, snaga na ! ih spolnih organa - a otuda i osobine na ! e djece u budu nosti - sve to ovisi o kvaliteti iv anih centara smje!tenih u glavi. Uvidjet emo, dakle, kako ovaj veli anstveni dar prirode, ovaj prekrasni mehanizam zaslu uje ve u pa nju. Od svih asana Sir ! asana je vje ba koja kod djece osigurava savr ! eno razvijanje mozga, a u odraslih njegovo odr anje u dobrom zdravstvenom stanju. U normalnom polo aju tijela glava je gore, ! to prouzrokuje srcu najte i posao pumpanja krvi nagore, protiv sile zemljine te e, u mozak. Ve u le e em polo aju rad srca je znatno olak ! an. I ovdje je civilizacija pokvarila ovjeka, te ga udaljila od drvenog, prirodnog na ina le anja. Cijelom gomilom jastuka spre ava da barem za vrijeme no nog odmora njegov iscrpljeni mozak dobije obilan priljev krvi, koji tako udno i ! ekuje, a ve inu iv anih poreme aja, koji pusto ! e civilizirani svijet, prouzrokuje nedovoljna ishrana mozga. Ponajprije se javlja brzi zamor, kasnije po inje popu ! tati pam enje, javlja se nervozno drhtanje ruku i glave, osjetila po inju otupljivati, kao na primjer vid i sluh, nastaju

202

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

203

poreme aji osje aja ravnote e, vazomotorne smetnje, neurastenija, histerija, melankolija, depresije, strah od mjesta (klaustrofobija), ljudi i razne druge fobije, kao i cijelo mno ! tvo drugih raznih bolesnih stanja koja svoj osnovni uzrok imaju u zapu ! tenom stanju mozga. A onda nastaje udo"! Nakon dugog uvjeravanja neurastenik po inje ravnodu ! no i s nevjericom vje banje Sir ! asane. Pri prvom poku ! aju ne uspijeva stajati na glavi, ve obzira na to, ve samo podi i kukove; noge mu se ine tako te ! kima, kao da su prikovane o pod. I bez se pone ! to osje a bolje. Osje a se svje im. Slu ajnost", ka e on samome sebi...Narednog dana novi poku!aji, ponajprije uz pomo zida, te naposljetku uspijeva podi i noge sa poda. Jo ! ih uvijek ne mo e uspraviti prema gore, iako nastoji i rita se kao tvrdoglava koza! - Kona no posustaje, uspravlja se na nogama i - kakvo ga divno osje anje obuzima! - Osmjehuje se!...I brzo poku ! ava jo ! jednom... ali mu noge jo ! uvijek otkazuju poslu ! nost. Iznova otvara knjigu, koja mu je pri ruci, te ita: Po etnik ne smije izvoditi Sir ! asanu vi ! e od tri puta uzastopce." - " teta", ka e on i s nestrpljenjem i ! ekuje novi dan. Ponovno je napredovao! Sada ve gotovo mo e dubiti na glavi! I tako, iz dana u dan, vje ba sve marljivije sve dok mu jedne ve eri ne pode za rukom da stoji na glavi nekoliko sekundi. Idu eg dana, taj ovjek koji je patio od kompleksa manje vrijednosti, odjednom postaje odva an. Ponosan na svoju novoste enu sposobnost hvali se kolegama na poslu, a svojoj obitelji i prijateljima popodne, pokazuju i im Sir ! asanu. Njegov je uspjeh izvanredan. Dive mu se i zavide mu. Ponosno odlazi ku i, udobno se zavaljuje u svoj naslonja

kako bi pregledao novine. Pose e rukom za nao alama, koje je neprestance koristio pri itanju otkako mu je po eo popu ! tati vid. Ali, odjednom s iznena enjem primje uje kako mo e itati i najmanja slova bez pote ! ko a. Ne mo e povjerovati svojim o ima, okre e i gu va novine i naposljetku samome sebi mora s rado ! u priznati kako je dosad mogao dosta dobro" vidjeti, ali da su mu ruke vjerojatno bile malo prekratke". No, sada vidi odli no i mo e itati najsitniji tisak bez nao ala i najmanjeg napora. nekoliko dana nema uobi ajenog Odjednom shva a kako ve

zujanja u u ! ima, kao i da su svi ostali simptomi neurastenije nestah. Sino je bio toliko pospan da je zaboravio uzeti tablete za spavanje, a ipak je vrsto spavao do kasnog jutra. Ovo nije nikakvo pretjerivanje! ak i prvi poku ! aj sa Sir ! asa-

nom izaziva obilan priljev krvi u mozak, o i, u ! i, nos, usta, krajnike, adenoide, ! titnja u, vrhove plu a itd. Srce se osloba a velikog dijela svoga tereta, te se ispunja novom snagom... Ne mogu se ni navesti svi sjajni rezultati postignuti vje banjem Sir ! asane. Bezbrojni u enici u ! kolama yoge, pomla eni ili mladi, koji su vratili svoju radnu energiju, kao i osobe u srednjim i poodmaklim godinama, koje su patile od najrazli itijih simptoma i neurastenije, kojima nikakvo lije enje nije pomagalo, mogu dokazati kako vje be Hatha yoge - ali prvenstveno Sir ! asana - imaju iznimno ljekovito djelovanje. Ovdje, me utim, valja ispraviti jedno pogre ! no uvjerenje koje mnoge starije osobe spre ava da vje baju vje be u obrnutom polo aju tijela. Ne smijem dubiti na glavi, mo e mi prsnuti neka krvna ila u mozgu!", ka u oni. Nemojte se bojati! Ovu tvrdnju

204

Yesudian Haich ovjeka mo e udariti krvne

YOGA + "PORT ile tako gipkih stijenki da e mu nestati i sklonost ka

ne mo e potkrijepiti nijedan takav slu aj.

kap dok le i, stoji, hoda ili u bilo kojem drugom polo aju tijela, ali ne zbog toga ! to je bio u nekom odre enom polo aju, ve zato ! to su u njegovom organizmu ve postojali ozbiljni poreme aji u raspodjeli pozitivnih i negativnih strujanja, stvaranja hormona i drugim vitalnim funkcijama. Mnoge starije osobe vje baju u Institutu za yogu u Lonavli. Osobno sam u svojoj ! koli yoge imao prilike vidjeti mnoge starije osobe, koje su svakodnevno vje bale Sir ! asanu, a me u kojima je bio i ovjek kojem je bilo preko 80 godina! - Ni u jednom slu aju nije do ! lo ni do najmanjeg ! tetnog djelovanja. Naprotiv, rezultati su bili odli ni. Ve ina velikih yogina, po europskim shva anjima, nalazi se u nevjerojatno dubokoj starosti, ali nijednom od njih nikada ne bi palo na pamet da izbjegava asane u obrnutom polo aju, zato ! to bi mu mogla prsnuti neka ilica u mozgu". Za takvo ne ! to uo sam samo u Europi gdje su se ljudi u mnogome udaljili od Majke Prirode. U Indiji je, na primjer, uobi ajena sljede a vje ba koncentracije: koncentrira se na vrh nosa na taj na in da sa oba oka promatramo vrh nosa. Ovu vje bu izvode mnogi bez ikakvog straha i nikome o i nisu tako ostale"; naprotiv, o ni mi ! i i ja aju i postaju vitalizirani". U Europi se ljudi toga boje, te stalno djeci govore da ne ! kilje jer im o i mogu ostati razroke!" Pitao sam mnoge da li su ikada vidjeli nekoga da je postao razrok jer je gledao ukr ! tenih o iju. Ne", odgovorili su, ali ljudi tako ka u". - Isto je tako i s dubljenjem na glavi i krvnom ilom koja bi mogla prsnuti u mozgu. Nitko nije nikoga vidio da ga je udarila i oborila kap jer je dubio na glavi. Naprotiv! Tko bude vje bao ove vje be imat e

prskanju krvnih ila. Ipak, jedno je sigurno: osobe sa isuvi ! e visokim krvnim tlakom ne smiju vje bati asane u obrnutom polo aju tijela. Ponajprije se visoki krvni tlak mora svesti na normalu odgovaraju im vje bama pranajame i asanama. ! to sam ve im je prestao visoki krvni tlak, mo e se otpo eti s vje banjem triju najkorisnijih asana. Ponavljam ono rekao u prethodnim poglavljima: oboljele osobe ne smiju vje bati yogu bez odgovaraju eg stru nog u itelja. Zdravi je mogu vje bati bez ikakvog oklijevanja! Na kraju ne smijemo propustiti upozoriti kako ove tri asane u obrnutom polo aju, pored svog udotvornog djelovanja na na ! e zdravlje, imaju i tu veliku prednost, zbog koje ih indijski yogini toliko cijene kao va ne asane: I medicinska je znanost na Zapadu potvrdila da u na ! em mozgu postoje iv ani centri koje ljudi na prosje nom stupnju razvoja ne koriste, odnosno, koji po ivaju u nekom latentnom stanju i iju svrhu medicinska znanost jo ! nije otkrila. Ovi su centri vrlo dobro poznati indijskim yoginima jer su istra ivanjima tijekom tisu a godina prona ! li na in njihova bu enja i aktiviranja. Sve vje be Hatha yoge, a posebno Sarvangasana, Viparita-Karani i Sir ! asana, htjeli mi to ih ne, djeluju podsticajno na spomenute centre, te nas dovode u posjed takvih sposobnosti koje su prosje nom ovjeku sasvim nepoznate i u iju mogu nost postizanja ne vjeruje. Ovdje pripada stvaranje telepatskih veza, vidovitost (clair voyance), gledanje u pro ! lost i budu nost i ostale tzv. okultne (ekstrasensorne) sposobnosti, koje svatko mo e posti i ako

206

Yesudian Haich

ozbiljno vje ba Hatha yogu. Tko u sve to sumnja mo e se uvjeriti im utro ! i dovoljno vremena i strpljenja za razvoj svojih iv anih centara iznad stupnja kojeg je dostigao prosje an ovjek! U vezi s ovime, pogledajte jo ! jednom Terapijsko djelovanje" Sarvangasane. Yogini je nazivaju kraljem svih asana".

22. Halasana - stav pluga (SI. 49, 50,51) Ova se asana naziva stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. Hala" na sanskrtu zna i plug". Izvo enje - Le e i na le ima, s rukama ispru enim u stranu i dlanovima okrenutim ka podu pored bedara, polako izdi ! emo i podi emo obje noge, upravo kao u Viparita-Karani, ali ih prenosimo preko glave sve dok prstima ne dotaknemo pod. Ruke ostaju na podu s dlanovima okrenutim prema dolje. Ovo je prvi dio Halasane. U po etku, u ovom stavu ostajemo 10-15 sekundi ritmi ki di ! u i bez napora. - Drugi je dio ne ! to te i. Dok u prvom dijelu stavljamo no ne prste na pod, bli e glavi, u ovoj varijanti pomi emo stopala koliko mo emo jo ! unatrag. Duboko di ! emo i stalno trebamo paziti da nam noge uvijek budu ispru ene u koljenima. U drugom dijelu pritisak se u kralje!nici pomi e dalje prema gornjem dijelu ki menog stupa, dok u tre em dijelu vje be dolazi i do vratnih kralje njaka, tako da je cijela kralje nica obuhva ena ovom gimnastikom o vr ! avanja i ja anja. U tre em dijelu vje be stopala potiskujemo s potpuno ispru enim nogama u koljenima jo ! dalje iza nas, povla imo ruke na gore i ! ake postavljamo ispod

YOGA + "PORT

209

vrata. U ovom polo aju ostajemo nekoliko sekundi, koliko nam je ugodno bez naprezanja, a zatim se po injemo polako odmotavati" dovode i stopala u po etni polo aj. Terapijsko djelovanje: Od svih asana, Bhud angasana, Dhanurasana i Salabhasana izazivaju skupljanje vanjskog dijela kralje nice i istezanje unutra ! njeg dijela. Halasana i Ps imotana djeluju upravo suprotno, skupljaju i unutra ! nji i iste u i vanjski dio kralje nice. Ove vje be iznimno povoljno djeluju na sve kralje njake jer je u njihovim pojedinim fazama svaki dio ki menog stupa podvrgnut istezanju ili skupljanju. Na taj se na in krvotok potpuno osvje ava, te se osigurava svje priljev krvi u najva nije iv ane centre i stanice du cijelog ki menog stupa, kao i u izlaznim dijelovima iv anih spletova. U tome je obja ! njenje zapanjuju eg djelovanja Halasane. Kod iscrpljenosti ili zamora odmah se mo emo uvjeriti kako Halasana u trenutku otklanja ove neugodne simptome - osje amo se odmah osvje eni, kao i da nam se u potpunosti povratila snaga. Ova iznimna vje ba ne pogoduje samo ivcima du ki menog stupa, ve i samim kralje njacima. Kod nepravilnog dr anja tijela ili kod osoba sa sjede im na inom ivota, gdje su kralje njaci dospjeli u nepravilan polo aj uslijed neprekidnog sjedenja, ovom se asanom mogu vratiti u normalan polo aj. U djece ova vje ba ispravlja iskrivljenja kralje nice na izniman na in. Simetrija se tijela dovodi do savr ! enstva, a istovremeno stvaranje pozitivnih i negativnih strujanja se uravnote uje. Istezanjem i skupljanjem le ni se mi ! i i regeneriraju i obnavljaju. Organi trbu ! ne ! upljine izlo eni su sna nom pritisku, te im se priljev krvi pove ava. Ova

210

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

asana pomla uje spolne

lijezde, gu ! tera u, jetru, slezenu,

23. Bru-Madja-Dri " ti (Fiksiranje korijena nosa), Nasagra-Dri " ti (Fiksiranje vrha nosa), Pokretanje o iju, Kolutanje o ima Ovo su etiri odli ne vje be za o uvanje normalnog vida i razvijanje sposobnosti koncentracije. Prva se vje ba izvodi na slijede i na in: sjede i u Padmasani, duboko udi ! emo, a zatim, di ! u i ravnomjerno, pogledom fiksiramo korijen nosa. Osjetimo li i najmanji zamor, odmah prestajemo, odmaramo se i potom ponovimo vje bu, ali ovoga puta fiksiraju i vrh nosa. Di ! u i ravnomjerno u tom polo aju ostajemo sve dok ne osjetimo zamor. Zatim udahnemo i odmorimo se. Odmah nakon ove vje be dobro je izvesti sljede e dvije vje be koje izuzetno ja aju o i i pri svakodnevnom vje banju doprinose o uvanju mladala ke svje ine i gipkosti o iju do duboke starosti. Te su vje be: pokretanje o iju i kolutanje o ima. Pokretanje se o iju izvodi na sljede i na in: sjede i u Padmasani usmjeravamo pogled prema naprijed. Zatim, dok duboko udi ! emo, pogled skre emo ! to je mogu e vi ! e udesno. Dok lagano izdi ! emo, vra amo pogled u po etni polo aj, tj. ispred sebe. Odmah zatim, tijekom dubokog i laganog udisanja, pogled skre emo ! to je mogu e vi!e ulijevo, a potom, polako izdi ! u i, vra amo pogled u po etni polo aj. Ovo ponavljamo tri puta. Kolutanje o ima izvodimo na sljede i na in: isprva uperimo pogled prema naprijed, zatim, prilikom izdisanja, pogledamo prema dolje, zatim, dok polako udi ! emo, po injemo opisivati krug o ima udesno i nagore, sve dok ne do u u gornju najvi ! u to ku.

bubrege i nadbubre ne lijezde. Kod menstrualnih poreme aja, kako pokazuje iskustvo, postignuti su iznimni rezultati, a u te!kim slu ajevima ! e erne bolesti esto je dolazilo do potpunog ozdravljenja bez lije enja inzulinom. Halasana nadalje spre ava stvaranje masnih naslaga, a ve stvorene naslage oko trbuha i kukova potpuno nestaju, tako da glumci i glumice, kao i svi ostali koji moraju paziti na svoj stas, svakodnevnim vje banjem mogu sa uvati svoje mladala ke forme. Na organe u grudnom ko ! u i predjelu vrata tako er pokazuje okrepljuju e djelovanje, te uslijed toga, kao i zahvaljuju i uzajamnom djelovanju, cijeli se sustav izlu ivanjem - uklju uju i i mo dane lijezda s unutra ! njim lijezde - pomla uju.

Halasana podsti e rad mozga i lije i poreme aje uzrokovane mo danom anemijom. Glavobolja, na primjer, esto odmah prestaje. Halasana je jedna od najboljih vje bi za razvoj kralje nice i le nih ivaca. Ako imamo na umu da je u mladih osoba savitljiva kralje nica, a da su kruta le a esto popratna pojava u starosti, tada odmah mo emo shvatiti iznimno djelovanje ove asane. Osobe s isuvi ! e krutom kralje nicom moraju biti oprezne kada zapo inju s ovom vje bom. Unatrag se valja savijati polako i oprezno, a ne odjednom, kako mi ! i i ne bi pretrpjeli neko o ! te enje uslijed prevelikog napora. Nakon nekoliko tjedana marljivog vje banja ak i najkru a kralje nica popu ! ta", te pomalo postaje gipkijom.

212

Yesudian Haich

U toj to ci po injemo izdah, te nastavljamo kru enje o ima ulijevo i nadolje sve dok iznova ne do emo u donju najni u to ku gdje iznova zapo injemo udah i produ avamo udesno i nagore itd. dok na taj na in ne opi ! emo puni krug tri puta. Nakon toga, nakon kra eg odmora, po injemo sa kru enjem u suprotnom pravcu. Zamorene o i oslabljenog vida sna no se regeneriraju nakon nekoliko tjedana stalnog vje banja. Tko ove iznimne vje be bude vje bao jo ! od svoje mladosti, nao ale mu ne e biti potrebne do duboke starosti! Kod svih je ovih vje bi od velike va nosti da ih vje bamo uz punu pa nju, svjesno i sasvim polako, s potpunim u ivljavanjem. Jedino e nam tako biti od stvarne koristi.

24. Simhasana - stav lava Hatha yoga ne zapostavlja nijedan va an mi ! i tijela. Kako

bismo onda mogli zaboraviti jezik ija nas posebna gimnastika ! titi od mnogobrojnih bolesti grla i drijela! Simhasana se vje ba u Padmasani ili Sidhasani uz ravnomjerno disanje. Izvo enje - Izvijemo jezik unazad tako da vrhom jezika vr!imo pritisak na nepce. Zatim spustimo glavu nadolje na taj na in da bradom upremo o grudi, te jezik ispru imo ! to je vi ! e mogu e napolje. Zatim uvla imo jezik i ponovno vrhom jako upiremo o nepce. Uvla enje i izbacivanje jezika valja na ovaj na in ponoviti 10-12 puta i svaki puta jezik saviti prema gore i vrhom uprijeti o nepce.

YOGA + "PORT

217

Terapijsko djelovanje: Civilizirani ovjek na Zapadu u odrasloj dobi vi ! e ne ispru uje jezik, izuzev kada mu lije nik naredi. To je velika gre ! ka! Upravo kao ! to samo hodanje nije dovoljno za mi ! i e bedara i listova, ako elimo ostati potpuno zdravi, tako je i na ! em jeziku potrebno vi ! e vje banja od onog koje dobiva govorom i radom prilikom vakanja. Kako je dokazano istra ivanjima Srimad Kovalajanande u Lonavli, Simhasana o ituje naredno terapijsko djelovanje: dobra gimnastika vratnih mi ! i a odmah im pove ava priljev krvi. Vratni ivci i lijezde postaju ja i i zdraviji. Grlo i grkljan dobivaju posebnu masa u. " titna lijezda sa svojim pomo nim lijezdama ja a. Pobolj ! ava se sluh, a lu enje salive (sline) je potpunije; drijelo se pro i ! uje, a eventualna upala krajnika u po etnom se stadiju povla i. D iva-Bandha ili jezi na pregrada" naziv je prve faze Simhasane u kojoj je jezik izvijen i upire se o nepce. Ovu vje bu kombiniramo s vje banjem asane Viparita-karani (vidi ViparitaKarani").

25. Savasana - stav potpunog mira (SI. 66) Sava" na sanskrtu zna i uspokojeni". Ova se asana naziva stavom potpunog, savr ! enog mira. To je posljednja asana, te slu i za odmaranje nakon vje banja. Izvo enje - Legnemo na le a i obje ruke ispru imo uz tijelo. Pete su nam lako spojene, a noge potpuno ispru ene. Bez ikakvog napora usporavamo disanje koliko je vi!e mogu e: mirujemo.

218

Yesudian Haich

Po ev ! i od stopala opu ! tamo sve mi ! i e jedan za drugim. Postepeno usmjeravamo svijest u sve mi ! i e tijela, u mi ! i e stopala, listova, koljena, bedara, trbuha, ruku, ramena, vrata i glave, te potom istovremeno povla imo svijest iz svih mi ! i a kako bi svi bih i ostali potpuno opu ! teni. Cijelo tijelo mora biti toliko opu ! teno da ga jednostavno ne osje amo. Zatim svijest povla imo u srce, te do ivljavamo samo najdublji mir i potpuni odmor koji donose savr ! eno zdravlje. Terapijsko djelovanje: iv ani sustav u potpunosti miruje. Ovo

je savr ! ena vje ba za odmaranje. Trebalo bi, naime, znati kako je opu ! tanje mi ! i a podjednako tako va no za njihov razvoj kao i njihovo pokretanje! Krvotok dospijeva u stanje savr ! ene ravnote e, dok je raspodjela krvi ravnomjerna. Protjek krvi U venama postaje lak ! i, a visoki krvni tlak naglo opada. Srce je rastere eno jer mu je rad vi ! estruko olak ! an. Deset minuta odmora u ovoj asani usporenog disanja i svije ! u, usredoto enom na savr ! eni odmor, vi ! e vrijedi od odmora tijekom cijele no i. Savasana bi se mogla nazvati i aktivna pasivnost" jer se svjesno povla imo iz svih dijelova tijela u srce, te dospijevamo u isto stanje, kao i u snu, samo ! to smo budni. Ovim se stavom zavr ! ava popis asana. Yoga svim ljudima preporu uje dnevno vje banje asana bilo da su stari ih mladi, ene ili mu ! karci. Prije no ! to bili po eo opisivati dnevni plan u enja yoge, dozvolite da na trenutak razmotrimo jednu stvar koju ovjek na Zapadu, u svom grozni avom brzom ivotu, dosad nije poznavao i nije joj pridavao va nost - ! to u indijskom smislu rije i zna i odmoriti se!

YOGA + "PORT

221

Na ! e je tijelo nalik nekoj tvornici, opremljenoj strojevima. Otpadne tvari, otrovi i proizvodi sagorijevanja, koji se svakodnevno nakupljaju, izbacuju se iz organizma za vrijeme sna, upravo kao i u tvornici kada strojevi moraju stati nakon vi ! esatnog rada, zbog i ! enja i popravka. Pored okrepljuju eg sna ovjek, me utim, mora iznova nau iti davno zaboravljenu vje ! tinu odmaranja koja je dobro poznata samo primitivnim narodima i ivotinjama, onaj savr ! eni mir koji se u Hatha yogi naziva opu ! tenost mi ! i a". Podignimo nekog psi a ili ma ku dok se odmaraju! Imat emo osje aj kao da dr imo neku krpu u ruci. Mi ! i i su im opu ! teni i meki poput tijesta. To je upravo ono ! to yogini podrazumijevaju pod pravim odmorom. Ljudi na Zapadu uglavnom ure i onda kada nemaju ! to raditi i kada se, po njihovu mi ! ljenju, odmaraju u prirodnoj neaktivnosti. Osvje avaju e strujanje prane i tijek snage koja regenerira organizam po inju, me utim, tek onda kada postignemo savr ! eni odmor od nekoliko minuta. U spomenutom Institutu za istra ivanje yoge u Lonavli nedavni su pokusi pokazali kako 15 minuta savr ! enog yoga-odmora isti krv od ! tetnih toksina. Ujutro prije ustajanja i nave er prije spavanja treba vje bati ovaj polo aj odmaranja. ak i tijekom dana vrlo esto mo emo na i priliku za vje bu odmaranja. Ne samo medu Isto njacima, koji se satima mogu odmarati u prirodnoj neaktivnosti, ve i me u Europljanima postoje izuzetni ljudi koji se i usred vreve i buke ivota, ak i u pauzi izme u dva poslovna pregovora, mogu potpuno isklju iti i u bilo kojem polo aju tijela sasvim prepustiti potpunom odmoru.

222

Yesudian Haich Odavna je poznato pravilo da svatko mora imati godi ! nji

YOGA + "PORT

223

biti u stanju iza i na kraj s raznim oboljenjima i drugim opasnostima koje vrebaju na svakom koraku. Manji postotak ljubitelja ! porta na Zapadu, koji ne pola u mnogo pa nje ljetnjim zabavama i dru ! tvenim skupovima, zapadaju u drugu krajnost. Pripadaju onoj grupi strastvenih izletnika i kajaka ! a koji svoju opremu i ! atore nose stotinama kilometara uzbrdo i nizbrdo, prelaze cijele planinske lance kako bi dospjeli na vrh. Takvi ! portski podvizi pod izgovorom ljetne rekreacije" kasnije mogu dovesti do iznenadnih pro ! irenja sr anih zalisaka i drugih te ! ko a. Krenimo na pla u nekog velegrada! Medu kupa ima ima vrlo malo takvih koji se povla e u ti ! inu nekog udaljenijeg mjesta kako bi le ali na mekom pijesku i zatvorenih o iju, ne misle i ni na ! to, predaju se istom i bla enom zadovoljstvu savr ! enog odmora. Ne! Ve ina gradskih stanovnika odlazi na pla u u skupinama ili odlazi kako bi se susreli sa svojim krugom prijatelja. Stariji sjede u toploj vodi i satima razgovaraju, dok se mladi igraju i zabavljaju. Sve se to odigrava na paklenoj ezi jer svi ti ljudi nemaju pravilnu predod bu o fiziolo ! kom djelovanju sun evih zraka. Ne znaju kako su sun eve zrake sna no terapijsko sredstvo ali samo u malim koli inama; ako ih upijemo vi ! e no ! to na! iv ani sustav mo e podnijeti, predstavljaju smrtonosni otrov! Da, ali upravo ta ! tina zahtijeva da imamo preplanuli ten! Ah, vi mali, iv ani ljudi s ko om boje okolade koji ak i cigarete pu ! ite na pla i, trebali biste znati da pola dana provedenog na vru em suncu po etkom ljeta podjednako ! tetno djeluje na va ! e srce kao kada bi neki novi, neistrenirani biciklist biciklom morao prije i stotinu kilometara. Kada biste samo znah koliko ! tetite svojem sustavu

odmor svake godine. Najmanje mjesec dana ovjek mora provesti zbog tjelesnog i psihi kog oporavka kako bi sakupio dovoljno energije i vitalnosti za sljede u godinu. Pogledajmo sada koliko sve to ima veze s odmorom" ljudi na Zapadu. Ve ina Europljana i Amerikanaca tek se onda po inje zapravo ozbiljno ivcirati kada po inje ljetnji odmor. Ponajprije izbor mjesta za odmor, potom grozni ave pripreme, pakiranja, raspravljanja s nosa ima, iznajmljivanje auta itd, a zatim jo ! i putna groznica! U suvremenom odmarali ! tu nesretni gost ima sve osim - mira! Njegovi dru ! tveni nagoni dolaze ovdje do punog izra aja. U odmarali ! tu je osigurana zabava i iz pristojnosti svaka ena i mu ! karac, koji dr e do sebe, silaze u 5 sati na aj i ve ernju zabavu. Narednog se dana ti gosti zamaraju izletima ih na pla i jer nisu navikli na takve tjelesne napore, a nave er treba jo ! i i na ples. Da i ne spominjemo one koji pola sata nakon dolaska ve igraju brid umjesto da u ivaju u planinskom ili morskom zraku, bogatom ozonom i pranom, sjede u istom duhanskom dimu kao i kod ku e. Umjesto da odmorom i opu ! tanjem smanje napetost ivaca, svoje ivce umiruju" jakom kavom i jo ! ja im alkoholom. Spavanje se svodi na samo nekoliko sati! Slijede eg dana ponovo izlaze na vru e sunce premorenog srca! Zbog svega toga vra aju se s godi ! njeg odmora svom svakodnevnom poslu preplanuli, ah i jako iscrpljeni. " tovani itatelji, to uop e nije ljetnji oporavak, a jo ! manje odmor. To je najsigurniji na in da prije vremena iscrpimo svoje snage, a organizam, koji je ve postao podlo an neprikladnom na inu ivota i u velikoj mjeri izgubio na svojoj vitalnosti, ne e

224

Yesudian Haich

YOGA + "PORT kroz oblake, dat e nam podjednako tako dobar ten kao i neposredne sun eve zrake. Na jugu Indije uop e ne mo emo shvatiti zbog ega ljudi na Zapadu toliko ele pocrnjeti. Svi smo toliko maslinasto tamni, ali se zbog toga ne osje amo nimalo sretnijima ili vrednijima od sjevernjaka koji su potpuno bijeli. Kada sam do ! ao u Europu, sa u enjem sam zapazio kako ve ina ljudi na Zapadu eli potamnjeti kako bi se mogli pohvaliti i kako bi im drugi zavidjeli! Ju nim Indijcima niti ne pada na pamet da se hvale tamnijom puti od one koju imaju njihovi sunarodnjaci na sjeveru Indije! Kakvo pravo na slavu i po asti stje e ovjek zato ! to je crn? Jo ! nisam nai ! ao na suncem opaljenog Eiuopljanina ija je ko a tamna poput okolade, koji bi mogao odgovoriti na to pitanje... Vratimo se, dakle, pitanju pravog odmora" o kojem smo ve pone ! to rekli. To nije lako nau iti zbog pove ane i neprekidne iv ane napetosti na ina ivota na Zapadu. Le imo na le a, bez neke te ! ke ili tijesne odje e, ispru imo ruke s dlanovima nagore pored tijela, opustimo sve mi ! i e i ne mislimo ni na ! to na svijetu, drugim rije ima, svojim mislima dozvoljavamo potpunu slobodu, ali tako da se s njima ne identificiramo sve dok im polet ne popusti, dok im se tijek sam po sebi ne uspori i na ! se mozak kona no isprazni". Vjerojatno je svatko ve do ivio ovo posebno stanje kada prenapeti iv ani sustav, koji ezne za odmorom, svom snagom ovlada na ! im mislima. Usred najintenzivnijeg rada odjednom se zagledamo u prazan prostor, sve na ! e misli i ! eznu i na ! se mozak pretvori u vakuum. Ako nam netko ne ! to govori, ne odgovaramo ah ne zato ! to ne ujemo ili ne razumijemo. Nakon

lijezda s unutra ! njim izlu ivanjem, posebno !titnja i, svojim pretjeranim, nepromi ! ljenim sun anjem! Morska kupali ! ta u Indiji - na kojima u danima velikih ega nije mnogo vrelije od Srednje Europe - ne o ive kupa ima sve do predve er jer ti ljudi iz iskustva znaju da je kupanje i plivanje najkorisnije nave er. Tijekom dana, pod jarkim sun evim zracima, ovjek se tako er mo e sun ati, ali najdu e do 10 minuta. Tek kada ko a po ne tamnjeti, to vrijeme mo emo pove ati za nekoliko minuta. Indijci, sa svojom prirodno tamnom ko om u tom su pogledu u povoljnijem polo aju od bijelaca na Zapadu. No, i pored toga, Indijci ne provode cijele sate odjednom na arkom suncu. Kada za ele plivati, plivaju predve er, nakon sun evog zalaska. U Indiji svako dijete zna jer je tako odgojeno, da svako pove ano izlaganje tijela arkim sun evim zracima ! teti organizmu. Sun ati se poput krokodila satima neprekidno podjednako je tako ! tetno. U vezi s time, jedna stara indijska poslovica ima simboli ko zna enje: Samo budala hoda na ezi, kada mo e sjedjeti u hladu." Na Zapadu ljudi uglavnom izbjegavaju kretati na pla u kada je obla no ili ako sunce ne sija dovoljno jako. Smatraju da bi to bio bezvrijedan napor, te da je sunce isuvi ! e slabo da bi i najmanje moglo popraviti njihov ten. Naprotiv, iskusni kupa i i pravi ljubitelji pla a znaju da je djelovanje sun evih zraka najja e kada je nebo mutno, a sunce se tek nazire kroz oblake. Tada ko a tamni jednoli no, a ne mjestimi no. Kada sunce sija mo emo dobiti lijep ten ako koristimo samo zra no kupanje u hladu. ak i ako plivamo na nekom sjenovitom mjestu, prelamanje zraka kroz vodu, koji su se prethodno filtrirali

226

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

227

nekoliko minuta mozak se iznova sam uklju uje i mi se vra amo normalnom tijeku rada. Sada, me utim, osje amo da ide lak ! e, dolaze nam bogatije misli i op e stanje postaje bolje i svje ije. To nije ni ! ta drugo nego isklju ivanje na ! ih misli u trenutku kada smo preoptere eni velikim umnim radom, to je odmaranje uma i tijela tijekom jedne ili dvije minute. Ovaj osvje avaju i odmor, me utim, mo emo stvoriti pod jo! povoljnijim uvjetima, ! tovi ! e, valjalo bi ga vje bati barem etiri do pet puta dnevno. Le e i na le ima, potpuno opustimo sve mi ! i e, te o ekujemo stanje u kojem ni na ! to ne mislimo i potpuno se odmaramo. Na ! a posljednja svjesna misao, na ! a autosugestija", kada ponovno pokrenemo ma ! tu, neka bude da le imo potpuno opu ! teni i smireni i da nam je svaki, ak i najmanji mi ! i savr ! eno opu ! ten. Ako bi nam netko podigao ruku dok smo u tom stanju, pala bi poput be ivotne krpe. Nakon takvog odmora od 4 do 5 minuta u potpuno opu ! tenom stanju, mo emo osjetiti kako se neki dio tijela - obi no ! aka ili stopalo - pomalo trza kao u nekom gr u. To je znak da smo se potpuno povukli iz svoga tijela, prepu ! taju i njegovo daljnje funkcioniranje snagama prirode koje redovito djeluju; time su neskladnosti na ! eg osobnog, nesavr ! enog Ja isklju ene sa svim svojim ometaju im djelovanjem. Ova vje ba odmaranja, koja nas opu ! ta i osloba a umora, u trajanju od 5 , 1 0 do 15 minuta, le e i na le ima, naziva se Savasana. Kada god je mogu e, treba je vje bati na svje em zraku, u ! umi ispod drve a ili na pla i, kao i ujutro ili nave er u postelji, ali bez jastuka. Ako na umu imamo izlaganja o kralje nici u prvom poglavlju, shvatit emo za ! to je toliko va no da ki meni stup bude

ravan dok le imo. Svaki puta kada tijekom dana imamo nekoliko minuta na raspolaganju - ak i tijekom radnog vremena - mo emo vje bati ovu vje bu. Ne treba ekati da gotovo padamo s nogu od umora! Na kraju ovog izlaganja o Hatha yogi elimo dodati: tko bude vje bao pranajamu i asane posti i e ne samo potpuno tjelesno i psihi ko zdravlje, ve OVJEKA! e uzmo i shvatiti i najve u tajnu svijeta:

15.

UDOTVORNO DJELOVANJE VJE BI SPORIH POKRETA

Primitivnog

ovjeka nije trebalo u iti tjelesnim vje bama.

Njegov jednostavni, prirodni na in ivota i kretanje na svje em zraku, kao i aktivnosti koje konkuriraju dana ! njim ! portovima, lov, ribolov, tr anje, veranje po drve u, bacanje kamena, plivanje, borba s divljim zvijerima, bacanje koplja itd. osiguravale su mu najsavr ! enije tjelesno vje banje i najve u mogu u koncentraciju pa nje. Primitivni ovjek morao je biti neka vrsta univerzalnog genija jer je bio primoran podmirivati sve svoje potrebe svojim trudom i snagom svojih ruku, u sklad sa zamislima koje je stvarao vlastitim razmi ! ljanjem. To je zna ilo da se njegov dan, od ranog jutra do kasno u no , sastojao od neprekidnog vje banja tijela. Uslijed toga, nije bio samo zdrav, ve su mu i mi ! i i stjecali ogromnu snagu. im se, me utim, po eo civilizirati, sam je sebe ograni io na odre ene djelatnosti, odnosno dio posla kojeg je dotad isklju ivo sam obavljao, prenio je na druge, te je tako jednoga dana do ! lo do neprirodne situacije u kojoj jedan dio ovje anstva gotovo uop e ne vr!i nikakav fizi ki posao, dok je drugi dio preoptere en bezdu ! nim i te ! kim fizi kim radom. Ako malo razmotrimo ovo stanje superspecijalizacije, u vid jet emo osnovni uzrok bezbrojnim oboljenjima koja haraju ovje anstvom zbog zloupotrebe ivotne snage u ovjeka i s time povezanim protivprirodnim uvjetima

230

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

231

ivota. Na in ivota zaposlenih u uredima i raznim ustanovama te ak je zlo in protiv vlastitog zdravlja. I pored toga, broj odraslih koji osje aju potrebu za ! portom i koji se njime u izvjesnoj mjeri i bave barem svakog drugog dana vrlo je mali. Lako je shvatljivo da u groznici suvremenog ivota oni, koji nemaju drugih mogu nosti, te moraju zara ivati intelektuahum radom, gotovo da mri nemaju vremena za ! port, te ive u svojoj svakodnevnoj, monotonoj mentalnoj rutini", ne pru aju i svojem tijelu ono ! to mu je prijeko potrebno. Cjelokupno se kretanje svodi na malo hodanja od ustanove do stana - ako se i za to ne koristi kakvo prijevozno sredstvo - i na rukovanje priborom za jelo u vrijeme objeda. Nije, dakle, nikakvo udo ! to nam takav degenerirani na in ivota tijekom niza godina smanjuje ivotnu snagu i otpornost na stalne napade na zdravlje i intelektualnog djelatnika koji ivi u tjelesnoj nepokretnosti, ini podlo nim najrazli itijim oboljenjima. Poznata je injenica da redovno bavljenje nekim ! portom mo e osloboditi i najokorjelijeg popodnevnog dremljivca omamljuju eg osje aja pospanosti, koji ga obuzima nakon ru ka, a protiv kojeg bi se uzalud borio da nastavi stari na in ivota. I za osobe koje rade samo fizi ki, ta je jednostranost veliki nedostatak. Kosa , tvorni ki radnik, zidar, ma koliko radili od jutra do mraka, nikada ne e posti i savr ! enu muskulaturu ili besprijekorno zdravlje. Fizi ki rad uistinu mo e razviti djelo, te ga u initi otpornim jedino ako u sebi sadr i dovoljno promjena i ako je raznovrstan tako da anga ira svaki mi ! i ravnomjerno. Prirodno tjelesno vje banje i nagonska te nja ka ! portskim igrama

dio je ovjekovog naslje a. Dok je ivio u prirodnim uvjetima, Majka Priroda se brinula da se svaki ovjekov mi ! i razvija i ja a. I rad i igra bili su dio njegovog ivota, ali ne i rad koji danas obavlja veliki broj djelatnika. To je oblik rada koji ubija psihu. Ne, nekada je to bila aktivnost primitivnog ovjeka, uro enika, vojnika ili pionira koji je kr io nove puteve, koja je zahtijevala stotine svrsishodnih vje banja i prirodnih tjelesnih pokreta u kojima je psiha podjednako sudjelovala kao i tijelo. Od ! portova na Zapadu svaki je, dakako, pogodan za razvijanje muskulature, ali se s njima ipak ne smije pretjerivati. Pored toga, sve vrste ! portova predstavljaju napor za srce. " portsko srce" je op epoznata opasnost za ! porta ! e. Izuzev toga, razli ite vrste ! portova - uz neke izuzetke - jednostrano razvijaju muskulaturu. Ma evalac razvija desnu ruku i bedro, tenisa desnu ruku, a kliza - bedra i listove. Ako elimo ravnomjerno razvijenu muskulaturu, moramo se istovremeno baviti s vi!e ! portova. Tko ima toliko vremena? Drevnim indijskim metodama za razvijanje mi ! i a svatko e mo i izgraditi lijepo i ravnomjerno razvijeno tijelo i to bez skupe ! portske opreme i velikog utro ! ka vremena. Potrebno je samo zrcalo i 15 minuta vremena dnevno. Pomo u ovog sustava usporenih vje bi, koji ne propisuje vje be kojima bi se umrtvljivala psiha, ve se sastoji od zdrave gimnastike, koja pritom zahtijeva sna nu psihi ku koncentraciju, za kratko se vrijeme mo e razviti sna na muskulatura. Zna i, svatko se mo e baviti ! portom kod ku e. Ovaj nam sustav omogu uje u potpunosti da se svakodnevno bavimo korisnim vje banjem. Najstarije indijske vje be za razvijanje mi ! i a Dhandhal i

232

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

Bhaski" razlikuju se od gimnastike na Zapadu su ! tinski u tome ! to se ne sastoje od nesvjesnih ponavljanja odre enih pokreta, ve od vje bi nagla ! enih pokreta" koje se izvode uz veliku psihi ku koncentraciju. Isto kao ! to u nekom zanimljivom poslu ili nekoj napetoj igri sudjelujemo svojom psihom, a ne samo mi ! i ima, tako i yogin izvodi svoje vje be s velikim zanimanjem, te promatra uz anga iranje volje, odnosno, sna ne ma ! te, dio tijela koji je upravo u pokretu i u svojim ga mislima obasipa snagom prane. U svjesnom izvo enju vje bi potrebna nam je sposobnost imaginacije ili snaga zami ! ljanja (ma ! ta) kako bismo odstranili smetnje koje dolaze iz podsvijesti: na ! e sumnje, skepsu. Ako, na primjer, lako sa vijemo desnu ruku, taj pokret cijelo vrijeme stalno promatramo i snagom ma ! te sebi predstavimo da u tom trenutku velika koli ina prane struji u biceps i da ova prana istovremeno bogato snabdijeva krvlju cijelu ruku, tada smo ve postigli eljeni rezultat! Vidi tako er poglavlje Stvarala ka snaga svijesti". Nakon nekoliko tjedana marljivog vje banja ovog jednostavnog postupka s koncentracijom misli s iznena enjem emo zapaziti kako nam je taj mi ! i nadlaktice toliko narastao kao da smo nekoliko mjeseci neprestance radili neki te ak posao. Stvarala ka snaga svijesti omogu uje mi ! i u da dostigne onaj oblik i veli inu koju sebi snagom ma ! te predstavimo. Isku ! ajmo ovu metodu na ostalim dijelovima tijela: usmjerimo snage ma ! te (imaginacije) ivotnu silu u odre eni dio tijela, mislimo neprestance na to kako se mi ! i i toga dijela tijela brzo ja aju i razvijaju, te promatrajmo neposredno ili u zrcalu rasko ! nu igru mi ! i a - i za kratko emo vrijeme izgraditi divno tijelo koje e izazvati divljenje i u ! porta ! a.

Tajna trajnog djelovanja vje bi sporih pokreta" na mi ! i e i cijeli organizam le i u stvarala kom radu svijesti. Kako je ve bilo re eno u poglavlju o usmjeravanju svijesti, tanani iv ani za vr!e i, koji dopiru do svih tkiva, snagom svjesne volje ispunjaju se energijom. Tijekom vje be ovi mali rezervoari napune se izvjesnom koli inom prane tako da se izgradnja tvari, odnosno, mi ! i a nastavlja ne samo tijekom samog vje banja, ve i nakon njega, ak i za vrijeme sna, ispunjavaju i oblike koje je stvorila na ! a ma ! ta, gotovo prema na ! em diktatu. U djeteta i mladih, koji jo ! uvijek rastu, snaga je svijesti u stanju da do izvjesnog stupnja izmijeni ak i sustav kostiju prema na ! oj volji. To mogu shvatiti samo oni koji to osobno poku ! aju iskusiti ne u teoriji, ve u praksi. Nakon kra eg vremena vje banja mo i e osjetiti stvarala ku snagu svijesti u svojem vlastitom tijelu. Ove vje be, izvedene pomo u autosugestije i koncentracije misli, djeluju uslijed psihi kog utjecaja neusporedivo sna nije na mi ! i e i organizam od bilo kojeg ! porta bez sudjelovanja psihe. Indijski sustav vje banja usporenim tempom daje zapanjuju e rezultate u slu aju da ga svakodnevno vje bamo. Pritom nam nisu potrebne nikakve naprave jer yoga propisuje prirodna, drevna vje banja za tijelo koja su izvjesna podra avanja svakodnevnih ! portova" ovjeka koji je ivio u prirodi. Kao primjer, opisat emo prvu vje bu. Bacanje koplja (SI .67) - Stisnimo ! aku desne ruke tako, kao da dr imo koplje. U raskora nom stavu i s lijevom rukom ispruenom u stranu cijelo tijelo povla imo unatrag, kao da se pripremamo baciti koplje. Desnu ruku povla imo unatrag i lako

234

Yesudian Haich

YOGA + "PORT nekoliko serija yoga-disanja.

235

zabacujemo tijelo unatrag. Ovo je osnovni polo aj. Sada otpoinjemo s pokretima bacanja koplja, sve do posljednje faze, kada je desna ruka, koja dr i koplje, ispru ena ispred nas, dok se lijeva nalazi iza. Tijekom cijelog ovog pokreta vr ! imo odgovaraju i pokret nogu, tako da nam u zavr ! noj fazi desna noga dode naprijed, kao kod ma evaoca. Obratimo posebnu pozornost da nam pokreti djeluju plasti no i umjetni ki. Vrlo je va no da ovu i naredne vje be izvodimo potpuno bez odje e ili samo u kupa im ga icama, po mogu nosti pred zrcalom u kojem mo emo vidjeti odraz cijeloga tijela. Posebno prilikom vje banja u sobi zrcalo je vrlo va no jer pomo u koncentracije misli mo emo neprekidno pratiti sami sebi, kao i sklad na ! ih pokreta i igru mi ! i a. Sada ustvari dolazi vje ba yoge: vje banje usporenim ritmom". Pred zrcalom zauzmemo osnovni stav baca a koplja, te ga izvodimo s apsolutnom napregnuto ! u svih mi ! i a koji sudjeluju u tom pokretu, svaku fazu bacanja koplja tako polako kao da sami sebe promatramo u nekom usporenom filmu. Pokreti moraju biti tako spori da vje ba, koja bi u normalnim uvjetima trajala svega 2 do 3 sekunde, traje od pola minute do jedne cijele minute. Za to vrijeme, nagnuv ! i malo glavu ustranu, promatramo sami sebe, kao i sve savr ! eniju igru mi ! i a koji bujaju i pokoravaju se na ! oj volji, dok snagom ma ! te pranu ! aljemo u njih. Nakon zavr ! etka cijele vje be, odnosno, pokreta, ostajemo u posljednjoj fazi cijelu minutu, nepomi ni kao kip, te se potom iznova lagano vra amo u po etni polo aj. Cijelu vje bu ponavljamo 2-3 puta. Na kraju, brzim pokretom, kao da ne ! to stresamo, osloba amo sve upotrijebljene mi ! i e i potpuno ih opu ! tamo. Vje bu zavr ! avamo s

Mnogi !porta! i i treneri na Zapadu smijat e se ovim vje bama. Prije no ! to izraze svoje mi ! ljenje, me utim, neka sami ispitaju djelovanje vje bi sporih pokreta najmanje tijekom tjedan dana, te e do ivjeti zapanjuju e rezultate. Svijest crta" oblike novih mi ! i a, nabijenih snagom, prema na ! oj elji, ako svoju energiju ! aljemo u tijelo svjesno i uz punu pa nju. Nema takvih plu a, ma kako slaba bila, koja ne e odgovoriti na djelovanje snage samosvijesti, te ak i kod odraslih pokazati znake razvoja. Sve ovisi o na ! oj ma ! ti, volji, kao i o tome imamo li vjere. Sve, u ! to ulo imo vjeru, uspijeva. Jer, moramo vjerovati u ono ega nema kako bi ga moglo biti. - Imaginacija je stvarala ka snaga u na ! im rukama. Druga je vje ba, koju svakodnevno valja vje bati, ga anje lukom i strijelom. (SI. 68) U raskora nom stavu okrenemo se malo u stranu, te na inimo pokret kao da dr imo luk u lijevoj ruci. vrsto stoje i, zate emo mi ! i e bedara i ruku, te dr e i lijevu ruku ispru enu, desnom rukom povla imo zami ! ljenu tetivu luka, a zatim je opustimo. Cijela vje ba mora trajati oko jednu minutu, a zavr ! avamo je stresanjem i opu ! tanjem mi ! i a uz nekoliko yoga-udaha. Ma evanje - Zauzmemo stav za ma evanje. Kao da dr imo ma u ruci, ska emo naprijed i nazad, zadaju i udarce lijevo i desno, ali sve usporeno poput pu a! Dizanje utega - Saginjemo se prema naprijed, uhvatimo rukama zami ! ljene utege i podi emo ih u visinu ramena. Saviv ! i koljena lakim poskokom, dolazimo u stav za potisak s ra ! irenim nogama, zatim potiskujemo teret do iznad glave ra ! irenim

236

Yesudian Haich

rukama. Stoje i pred zrcalom i promatraju i svoje pokrete, ovu vje bu izvodimo tako polako da traje cijelu minutu. Na kraju, kao i uvijek, zbog postizanja opu ! tenosti, stresemo mi ! i e i vje bu zavr ! imo dubokim udahom. Cijepanje klade - Ovo je jedna od najva nijih drevnih vje bi. U raskora nom stavu obje ruke podi emo pred zrcalom, zami ! ljaju i da u ! akama, koje su jedna iznad druge, dr imo dr ! ke te ! ke sjekire koju di emo i spu ! tamo kao da cijepamo neku kladu. Usporeno izvo enje u trajanju 1 do 2 minute. Stresanje mi ! i a i disanje. Bacanje kugle - (Vidi SI. 69). Tr anje (SI. 70) - Tako er drevni ! port ovjeka u vrijeme kada je ivio u prirodi. Pred zrcalom prolazimo kroz pojedine pokrete tr anja, a da se ne pomi emo sa mjesta. Polako di ! u i usmjeravamo pranu u sve mi ! i e koji sudjeluju u ovoj vje bi. Vje bu zavr ! avamo stresanjem mi ! i a i disanjem. Boks - Zauzmemo pognuti stav boksa a pred zrcalom, kao da emo se boriti sa samime sobom. Zadamo nekoliko direktnih udaraca lijevom i desnom rukom, a zatim, nagnuv ! i se prema naprijed, nekoliko udaraca sa strane. I u ovoj vje bi sve izvodimo ! to je mogu e sporije, s potpunom koncentracijom cjelokupne pa nje i napeto ! u svakog mi ! i a koji sudjeluje u pokretu. Zavr ! etak vje be: stresanje mi ! i a i duboko disanje. Plivanje - Ova vje ba odgovara treningu plivanja kakav se prakticira u Europi. Le e i na trbuhu na uskoj klupi ili visokoj stolici, vr ! imo pokrete plivanja, neprestance paze i na usklaivanje disanja. Zatim legnemo na le a i plivamo le no. Va nost

YOGA + "PORT plivanja kao prirodnog ! porta ve

239

je razmotrena u vezi s

pranajamom, te iznova nagla ! avamo kako pored svih tjelesnih vje banja, svatko mora plivati barem pola sata dnevno. Ko ! enje - Podjednako dobra vje ba za razvijanje le nih i trbu ! nih mi ! i a, kao i za o uvanje gipkosti kralje ! nice. Pokreti u lijevu i desnu stranu povoljno djeluju na ivce koji se granaju od ki menog stupa. Vr ! imo pokrete ko ! enja u lijevu i desnu stranu, a potom, sagnuv ! i se, sje emo srpom" kratku travu sporim pokretima. Zavr ! etak vje be: stresanje mi ! i a i disanje. Penjanje uz u e - Vrlo va na vje ba za izgra ivanje tijela koja se mo e vje bati na vi ! e na ina. Svrha joj je podra avanje prirodnih pokreta pri penjanju na drvo, uz lijane itd. Vrlo je jednostavna. Ako vje bamo u prirodi, uhvatit emo se za neku jaku granu, dok e u na ! oj sobi dobar biti i okvir vrata. Ponajprije nekoliko sekundi nepomi no visimo, te postepeno pove avamo ovo vrijeme za nekoliko sekundi. Zatim, nakon ! to se odmorimo za trenutak, ponovno se uhvatimo za granu ili okvir vrata, te polako izdi emo do brade onoliko puta koliko mo emo. Hodanje etverono ! ke - Civilizirani, odrasli ljudi ovu vje bu mogu smatrati nedostojnom, ali je ona ipak vrlo korisna. Hodanje etverono ! ke samo pet minuta ima podjednako blagotvorno djelovanje na krvotok, mozak i endokrine lijezde kao i asane u obrnutom polo aju. U hodanju koljenima, ve etverono ! ke ne smijemo hodati na na ispru enim nogama i rukama, tako da nam etve-

glava visi. Fiziolo ! ko djelovanje ovakvog stava razmotreno je jo ! u ranijim poglavljima. Jednu do dvije minute hodamo rono ! ke sa ! to kru im i ! to ispravljenijim nogama i rukama; zatim,

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

241

mnogo sporije, ali sa ne ! to savijenim udovima, te kona no zavr ! avamo s puzanjem na laktovima. To je tzv. indijansko puzanje". Ako se izvodi nekoliko minuta, jedna je od najboljih vje bi za razvijanje mi ! i a. Izvla enje vode iz bunara (SI. 72) - U raskora nom stavu, pred zrcalom, lako pognuti prema naprijed, izvodimo pokrete izvla enja na u etu te ! kog vjedra punog vode iz bunara. S jednom rukom povijenom u laktu, a drugom ispru enom, posegnemo nadolje i uhvatimo zami ! ljeno u e, te ga potom povu emo nagore tako da, dok nam je lijeva ruka savijena i ! akom dodiruje same grudi, desnom rukom pose emo gotovo do poda kako bismo uhvatili naredni dio u eta. Zatim vu emo u e desnom rukom, dok lijevom pose emo nadolje. Stresanjem mi ! i a i s nekoliko dubokih udaha zavr ! avamo vje bu. Potezanje u eta (SI. 73) - U raskora nom stavu ispred zrcala ispru imo desnu ruku, uhvatimo zami ! ljeno u e, te ga vu emo svom snagom dok tijelo zaokre emo u desnu stranu. Zatim lijevom rukom vu emo u lijevu stranu. Ovi naizmjeni ni pokreti jedna su od najboljih vje bi za mi ! i e leda. Niti ovdje, me utim, ne smijemo smetnuti s uma da je najva nije ! to sporije vr!iti pojedine pokrete kako bismo mogli svije ! u upravljati svakom fazom vje be. Na ! i pokreti moraju biti posve skladni. Penjanje uz u e - Ova je vje ba ista kao i prethodna samo ! to na ! e zami ! ljeno u e visi okomito. Vr ! imo, dakle, pokrete povla enja u eta nadolje kako bismo se uz njega popeli. Rvanje (SI. 74) - Ispred zrcala rvemo se sa zami ! ljenim protivnikom. U ovoj vje bi na!i spori pokreti djeluju iznimno lijepo. S

vremena na vrijeme, izme u raznih zahvata, izvodimo Kumbhaku u kojoj dah nikada ne valja zadr avati du e od 7 sekundi. Pokreti za nogomet, klizanje na ledu, tenis, skijanje i bacanje kugle tako er se mogu vje bati tempom usporenog filma. Za ! to je potrebno zrcalo u kojem se mo e vidjeti cijela na ! a figura u ovim vje bama sporih pokreta? To je ustvari olak ! ica za Europljane koji vje baju kod ku e. Indijski yogini omogu uju svojim u enicima da ove vje be Dhandal i Bhaski" uvijek izvode to no po pravilima zajedno sa svojim guruom (u iteljem). S istom visokokvalitetnom psihi kom koncentracijom promatraju izvanrednu igru mi ! i a svoga u itelja koji posjeduje besprijekorno razvijenu muskulaturu. Zna i, vje baju prema uzoru. U podsvijesti im se urezuje slika jednog savr ! enog tijela, koje je pred njima i koje je upravo putem ovakvih vje bi dostiglu sada ! nju savr ! enost. Ovaj visoki stupanj asocijacije i koncentracije prane mo e se posti i ako imamo zaista lijepo razvijenog u itelja. Budu i se na Zapadu to ne mo e uvijek posti i, zrcalo se nudi kao odli na zamjena. Ovdje moramo sami sebi lijepo razvijene oblike upe atljivo zami!ljati, bez uzora i primjera. Stoga mo e biti korisno da na ! e zrcalo okru imo s nekoliko slika lijepo razvijenih atletskih tijela. Ako ne mo emo nabaviti veliko zrcalo, problem mo emo rije!iti pomo u svjetiljke pred koju emo stati i na zidu promatrati svoju sjenku. Nastojimo stvarati samo lijepe slike od na!ih raznih pokreta tijekom vje banja! Va no je samoga sebe promatrati, bilo u odrazu zrcala, bilo u obrisu sijenke. Ako se dosad nismo bavili nijednim ! portom, na ! e je tijelo, na ! a muskulatura, nalik nekoj sirovoj masi, otprilike kao

Yesudian Haich

neisklesanom bloku pred kiparem. Da li je netko ikada vidio kipara da zatvorenih o iju stvara svoje djelo i da svoj rad kontrolira i divi mu se tek kada je posvema gotov? Podjednako tako kao ! to kipar stalno, tijekom rada promatra postepeni razvoj svoga djela, te se tome raduje i iz toga stvara uvjerenje, podsticaj, pa i odu ! evljenje, s velikom pa njom prate i o ivljavanje mrtvog materijala, i mi se moramo diviti igri svojih mi ! i a, skladnim pokretima svoga tijela i brzom razvijanju na ! e muskulature, sve dok se iz bezobli nog sirovog materijala" ne stvori iva statua atletskih mi ! i a. Ovaj jedinstveni sustav drevnih vje bi, koji objedinjuje uvjerenje, snagu volje i ma ! te sa tjelesnim vje bama, zaslu uje ozbiljnu pa nju i detaljno istra ivanje ! portskih u itelja.

16. N I ! T A B E Z SVIJESTI

Iako sam u ovoj knjizi iznio samo indijska pravila koja se odnose na ovjekovu tjelesnu kulturu - prikaz filozofije tjelesne yoge iznio sam u knjizi ,,Yoga u dva svijeta" - Hatha yoga je ipak potpuno pro eta osnovnim elementima duhovne yoge. Stoga bih i o tome morao re i nekoliko rije i. Prije no ! to bih barem okvirno izlo io osnovne postavke vi ! e indijske filozofije, neka mi bude dozvoljeno da jo ! jednom naglasim iznimno djelovanje koje tjelesne vje be - vr ! ene uz puno sudjelovanje svijesti - mogu imati utjecaj na muskulaturu tijela. Misli, koje su oblik o itovanja svijesti, svemo ne su i na!u sudbinu oblikuju u naprednom ili nazadnom pravcu. U poglavlju o me usobnom djelovanju psihe i tijela, mogli smo vidjeti da se pomo u dobrih i pozitivnih misli mo e privu i dobro, dok nas negativne, lo ! e misli i zla osje anja guraju u zlo, bijedu i bolest. Snaga misli upravlja na ! im ivotom, odnosima s drugim ljudima, poslovima i navikama. Snaga koncentrirane misli, me utim - ako je umijemo usredsrediti i na sugestivan na in o itovati - toliko je mo na da posredstvom nje upu eni mo e lako ovladati voljom drugih ljudi. Yogin ne te i ovome cilju, ve jedino eli spoznati svoju istinsku su ! tinu. U vezi s time na ovom bismo mjestu eljeli spomenuti izniman nau ni pokus kojeg je izveo istaknuti profesor na ameri kom sveu ili ! tu Yale, W.G.Anderson u vezi s mjerenjem snage misli i uma. Jednog je studenta postavio na vrlo osjetljivu vagu tako da

244

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

245

se te i ! te njegova tijela nalazilo to no iznad sredi ! ta same vage. Potom je profesor studentu zadao matemati ke zadatke, te je studentu krv po ela ja e strujati prema mozgu, ! to je pokazala i vaga naginjanjem u pravcu glave, uslijed promjene ravnote e. Sto su matemati ki zadaci bili te i, odnosno, ! to je student morao dublje zamisliti se, to je i otklon vage bio ve i. U nastavku eksperimenta profesor je zamolio studenta da se intenzivno koncentrira na tjelesne vje be, te da zami ! lja, na primjer, kako izvodi 10-20 dubokih u njeva i da mu mi ! i i stopala intenzivno rade. Nakon nekoliko minuta vaga se pomaknula u pravcu nogu, ! to je bio zapanjuju i dokaz da je sama snaga svijesti dovoljna da izazove skretanje krvotoka prema nogama, i to samo posredstvom zami ! ljenih, dakle, u mislima izvedenih pokreta. Ovaj pokus izveo je profesor Anderson sa jo ! nekoliko svojih slu ! atelja i pritom dobio sli ne zadivljuju e rezultate. Kako bi jo ! detaljnije ispitao zadivljuju e djelovanje svijesti na tijelo i mi ! i e, profesor je mjerio snagu desne ruke jedanaestorici svojih mladih studenata. Iznosila je u prosjeku 60 kg, dok je prosje na snaga lijeve ruke iznosila 50 kg. Zatim je svojih jedanaest studenata podvrgao posebnom i vrlo bri ljivo pripremljenom treningu ali samo jedne, desne ruke. Nakon toga izvr ! ena su to na mjerenja koja su otkrila iznena uju u injenicu da, dok se snaga desne ruke pove ala za 3 kg, snaga vu enja i potiska neuvje bavane ruke pove ana je za cijelih 3,5 kg u istom vremenu! Ovaj je pokus pru io dokaz da je mozak, koji je upravljao vje bama ! to su izvo ene sa zanimanjem, slao krv ne samo u mi ! i e koji su vje bani, ve je ja ao i razvijao i neaktivnu lijevu ruku.

Profesor Anderson konstruirao je i posebnu klupu u obliku klackalice koja je bila u potpunoj ravnote i kada bi na nju legao. Ako bi stao zami ! ljati da ple ! e ili da izvodi ameri ki narodni ples jig, nakon nekoliko bi se sekundi dio klupe pod njegovim nogama po eo spu ! tati. Njema ki atlet osamdesetih godina pro ! log stolje a, Eugen Sandow svojevremo je izjavio kako tjelesne vje be izvo enjem bez koncentracije misli i zanimanja, dakle, samo mehani ki, vrlo malo mogu doprinijeti razvijanju mi ! i a. On i profesor Anderson bili su prvi koji su ne ! to na uli o iznimnom djelovanju jednog indijskog sustava vje banja pred zrcalom; na alost, o njemu su mislili samo u vezi sa svojim vje bama, te je tako ovo znanje ubrzo palo u zaborav. Cjelokupni sustav Hatha yoge zasniva se na vra anju prirodnom na inu ivota, intuiciji koja ovjeka vodi njegovoj su ! tini. Zasniva se na povratku plodovima uma i tako postaje jedan od najdragocjenijih zaloga novog svijeta u nastajanju i nara ! taja koje e ivjeti sretnim i prirodnim ivotom. Kada posve utihne zveket oru ja rodit e se novi, slobodniji svijet, te se pribli ava vrijeme kada e ovjek izlije iti svoje rane i po eti razvijah na novi, zdraviji i svjesniji na in. Neka tri najve a dara Hatha yoge: ZDRAVLJE, SNAGA I MLADOST, pripadnu tom novom nara ! taju!

17. K O R I S N I S A V J E T I ZA U ENIKE YOGE

Ustajte i odlazite na spavanje uvijek u isto vrijeme. Odlazite na spavanje najkasnije do 10 sati jer kozmi ki polo aj Zemlje do pono i iv anom sustavu omogu uje najpovoljnije zra enje za njegov oporavak. Naka Va!a prva pomisao nakon bu enja bude - ZDRAVLJE! Misaono se udubite u su ! tinu zdravlja i snage tijela i duha. Ako je mogu e, okupajte se svakoga dana i oslobodite svoju ko u ne isto e i opasnih otrova. Neka Va ! a psihi ka i tjelesna atmosfera uvijek bude ista. " to je mogu e e ! e oslobodite noge iz neprovjetrenog zatvora obu e, te hodajte bosonogi ! umom, livadom, obalom rijeke ili mora jer kroz tabane upijate zra enja Zemlje koja osna uju i osvje avaju Va ! organizam na izniman na in. Stanovnici se gradova zato tako lako umaraju ! to ih obu a, beton i asfalt razdvajaju od ovoga zdravog izvora energije. Na selu ljudi mogu pje ! ati vi!e kilometara bez umora; ! tovi ! e, esto skidaju obu u, te je nose preba enu preko ramena! Prije spavanja vje bajte prste na nogama, pokre ite ih pojedina no kako bi se vitalizirali i postali svjesni. Vje bajte da njima mo ete uzimati gran ice i kamen i e. Svakoga dana nekoliko minuta provedite posve bez odje e. Ovakvo Vam je zra no kupanje nu no jer je dodir sa zrakom onemogu en tijekom cijeloga dana, dok te!ka odje a spre ava disanje

248

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

249

ko e. Ako sa zra nim kupanjem zapo nete ljeti, te ga svakodnevno vje bate, ubrzo ete ste i iznimnu otpornost. Ujutro i nave er izvedite vje be o iju kako nikada ne bi ste ovisili o nao alama. Pazite da Vam nosnice uvijek budu iste jer su one ulazna vrata prane. Ujutro vr ! ite ispiranje nosa u ! mrkavanjem mlake, blago zasoljene vode iz dlana. Ako ste prehla eni ili imate upalu nosa, ispiranje vr ! ite tri puta dnevno. U posudu ulijte toliko toplu vodu koliko normalno mo ete izdr ati, te u njoj otopite ajnu li icu sode bikarbone, uronite klice i tu otopinu polako uvla ite u nos sve dok ne dospije u usnu ! upljinu. Zatim je izdahnite i izvedite Sarvangasanu. Tako ete se osloboditi i najupornije prehlade. Prije i poslije svakog objeda valja isprati usta. Redovno perite zube. Odsijecite gran icu hrasta, bora (jele, smreke itd) ili eukaliptusa jer tanin osvje ava i ja a Va ! e desni, te spre ava stvaranje zubnog kamenca, a time i kvarenje desni (recesija), ove tako este bolesti na Zapadu. Izme u dla ica etkice za zube bujaju milijuni mikroba. Tanin u hrastovoj gran ici djeluje kao odli no dezinfekcijsko sredstvo. Upotreba je gran ice vrlo jednostavna: uzmite jednu gran icu oko pola centimetra u presjeku, te grickajte kraj sve dok se vlakna ne rascvjetaju u obliku male etkice. Zatim o istite zube ovom etkicom iznutra i izvana u okomitom pravcu kako bi se o istili i zubi i prostori izme u njih. Krunice zuba ve su se o istile grickanjem gran ice. - Posebno pazite da ne nadra ite ili o ! tetite desni, ! tovi ! e, gran icu grickajte sve dok ne postane potpuno i fino mekana. Svje a je gran ica savitljiva, puna soka i nije toliko vrsta da bi nam ozlijedila desni. Na taj na in zube

istite svakog drugog dana. U ostale dane uzmite malo vla ne soli na ka iprst i, kada se rastopi, prstom istrljajte zube i desni, ! to e pove ati cirkulaciju krvi, oja ati desni i korjenove zubi. Zubi e Vam biti snje no bijeli, a dah svje . Hranu valja dobro vakati. Dobro vakanje nije va no samo za probavu jer ono osigurava i obilan priljev krvi u zubne korjenove. Jelovnik se mora sastojati od ! to vi ! e sirove hrane. Ako ste jeli mnogo mesa, ne vr ! ite naglu promjenu bez prijelaznog perioda jer biste mogli na ! koditi organizmu. Prijelaz valja izvr ! iti postepeno. Upotreba mesa do izvjesne manje granice opravdana je u hladnim predjelima, te ne predstavlja nikakvu prepreku za yogu. Prije svega umjerenost! Meso stvara isuvi ! e mnogo otpadnih tvari i otrova, te te ! ko optere uje probavne organe. Vo e, povr e, ko ! tunjasti plodovi, itarice, med, mlije ni proizvodi moraju biti va ! a glavna hrana. Pazite da svakodnevno imate urednu stolicu. Ako Vam je rad crijeva nepravilan, potrebno je vje bati odgovaraju e asane: Uddijana-Bandha, Pas imotana, Yoga-Mudra, Nauli itd. Na viknite crijeva na redovne pokrete pra njenja u odgovaraju e vrijeme ujutro ili poslije nekog obroka. Ako elite posti i ozbiljne rezultate u Hatha yogi, morate izbjegavati duhan, alkoholna pi a i lo ! e navike na druge opasne poroke jer svi oni umrtvljuju nastoji probuditi. Nikada nemojte dozvoliti da vam zavist, mr nja, oholost, po uda, ljubomora ili neki drugi niski nagon obuzme duh. Takva iv ane centre koje yoga upravo

250

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

251

osje anja stvaraju opasna strujanja u ovjeku, truju mu duh i tijelo, a posljedica svega toga je bolest. Disciplinirajte svoje raspolo enje, sa uvajte svoju duhovnu vedrinu i ne dozvolite vanjskim okolnostima da na Vas utje u! Budite uvijek svjesni injenice da ste na nebu svojeg duha Vi jedino sunce! Govorite samo onda kada imate ! to za re i. Nepotrebnim govorenjem rasipaju se ogromne koli ine pozitivne energije. Izbjegavajte pogre ! no mi ! ljenje, govorenje i djelovanje. Vrlo je korisno po jedan dan svakog mjeseca, ponajbolje u vrijeme mladog ili punog mjeseca, provesti u potpunom postu i !utnji, tzv. Maunam. Brana, koju na taj na in zatvarate, omogu uje Vam skupljanje ogromnih koli ina energije, kao i pove anje zdravlja i snage volje. Yogu vje bajte uvijek u posebnoj prostoriji, ako je to mogu e, u kojoj je svje i isti zrak. Nemojte vje bati yogu u prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom i isparenjima alkohola u kojoj su donedavno vodeni svakakvi razgovori! - Kada u svoju prostoriju u ete zbog vje banja, za sobom ostavite, zajedno s odje om, sve svoje nevolje, strahove, zlovolju i brige. Tada e Va ! dom zra iti vedrinom i uzvi ! enom isto om. Yogu vje bajte na istom sagu ili prostirci, okrenuti licem prema istoku. Vje be zapo nite odstranjenjem svakog osje aja straha, u budu nost gledajte s punim povjerenjem, te zapo nite s dubokim # disanjem uvjereni u ljekovitu snagu predstoje ih vje bi. Neka vam se duh ispuni mirom, rado ! u, strpljenjem i odlu no ! u! Neka Vam pred o ima neprestance lebdi mentalno osloboenje. Nepokolebljivo te ite njegovom ostvarenju. Nau ite

nekoliko re enica napamet iz u enja velikih u itelja svijeta. Ako osjetite da Vas priti ! e poti ! tenost, odagnajte je svjetlo ! u misli koja struji iz u enja velikih u itelja: Izbjegavaj dvije stvari, o putni e: beskorisne elje i pretjerano obuzda vanje tijela." Buddha Kratkotrajno je zadovoljstvo, nalik blijesku munje; za ! to, dakle, slijedim samo put zadovoljstva?" Buddha ovjeku valja vid okrenuti spram sebe sama kako bi mogao krenuti naj udesnijim putem otkri a svijeta." Brunton Snaga jednom narodu mora do i posredstvom odgoja." Vivekananda Ako ovjek sebi predo i stvarnost, iz te e predod be stvarnost i nastati." E.H. Ako je tvar mo na, misao je svemo na." Vivekananda Spas svijeta le i u kulturnom ovje anstvu." Pestalozzi

232

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

253

Beskrajna je budu nost pred tobom, te uvijek mora ! imati na umu kako svaka tvoja rije , misao ili djelo ima svoj vlastiti utjecaj na tebe samoga, te kako su lo ! e misli i djela spremne da te zasko e poput tigrova, tako postoji i ohrabruju a nada da su dobre misli i djela spremni uvijek pratiti te i neprestance braniti neizmjernom snagom." Velika misao-vodilja glasi:"Pomo , a ne napad", Prilagodba, a ne razaranje", Sklad i mir, a ne razdor". ,,U snazi pojedinca le i snaga cijelog naroda." Snage su uma nalik zracima svjetlosti koja se rasipa; kada se usredoto e, prosvjetljuju. To je na ! jedini na in spoznaje." Svatko mo e ukazati na zlo, ali je prijatelj ovje anstva samo onaj tko pronalazi izlaz iz te ! ko e." ovjek nikada ne napreduje od zablude k istini, ve od istine k istini, od manje istine k ve oj istini." Zlo je eljezni lanac, dobro je zlatni lanac; i jedno je i drugo lanac. Budi slobodan i jednom zauvijek znaj da za tebe ne postoji nikakav lanac. Uzmi zlatni lanac kako bi se oslobodio eljeznog lanca, a potom odbaci od sebe oba lanca!" Sto su okolnosti u ve oj mjeri protiv vas, to se vi ! e o ituje va!a unutra ! nja snaga." Istina je neizmjerno te a od neistine, a tako je i s dobrotom. Ako ih posjedujete, prokr it ete sebi put svojom vlastitom te inom." Kako je ste eno sve znanje na svijetu, ako ne usredoto eno ! u umnih snaga? ivot nam je spreman otkriti svoje tajne samo ako pokucamo ili pru imo odgovaraju i podsticaj. Snaga i jakost

podsticaja dolazi putem koncentracije. Nema granica snazi ljudskoga uma. " to je usredoto eniji, to vi ! e snage djeluje na jednoj odre enoj to ci; u tome je tajna." Savr ! enstvo ne treba postizavati - ono je ve u nama. Sre u i zadovoljstvo ne treba stjecati - mi ih ve posjedujemo, oduvijek su bili na ! i. Ako misli ! da si sputan, sputan e ! i ostati. Ako smije ! re i da si slobodan, slobodan si istoga trenutka."

18. P L A N P R A K T I

NIH VJE

BI

Svrha je Hatha yoge da nam tijelo u ini svjesnim, da ga pro me na ! im bi em! Ali to nije sve. Krajnji je cilj da budemo svjesni i u svome umu ili psihi. Vje banje asana, zajedno s pranajamom, tijelo u potpunosti dovodi pod na ! u kontrolu; podjednako tako, istovremeno valja voditi ra una o discipliniranju vlastitog uma. ovjek svoj um mora dr ati pod stalnom kontrolom, te svojim mislima ne dozvoliti da besciljno lutaju; ! tovi ! e, mora nastojati ivjeti u stalnom miru i uravnote enosti. Ako nama zavladaju nekontrolirane misli, ne stojimo vi ! e na vrstom tlu, te se bespomo no prepu ! tamo svakoj nevolji. Tajna sre e ovisi o tome u kojem stupnju vladamo svojim umom i tijelom. Vje be Hatha yoge podu avaju nas potpunom ovladavanju tijelom i snagama koje u njemu djeluju. Kod vje bi koje sadr i ovaj plan uo avamo kako, nakon devete vje be u svakom tjednu, uvijek dolazi Savasana. Ona slu i discipliniranju na!ih misli. U budnom stanju sjedi ! te je svijesti mozak. Moramo je, me utim, prisiliti da se na nekoliko minuta povu e i isprazni nam organ mi ! ljenja. Na ! se misaoni centar odmara samo tijekom sna, kada se priroda brine da se ovaj najva niji izvor energije oslobodi svojih svakodnevnih optere enja. Sjedimo u Pamdasani, isklju imo sve misli, usredoto imo se na srce i disanje reguliramo sve dok ne postane sasvim lagano i ravnomjerno. Ki meni stup dr imo ravno, te do ivljavamo savr ! eni mir. Pa nju usredoto ujemo na srce, te se po injemo

2%

Yesudian Haich

YOGA + "PORT

osje ati kao da ulazimo u srce. Ostaviv ! i svaki nemir pred ulazom, zra imo savr ! enim mirom i spokojno ! u...Pazi da nas ne uznemiri nijedna druga misao. Ovu vje bu valja svakodnevno vje bati 5 do 10 minuta! Vje ba je posebno potrebna i korisna za ljude na Zapadu koji ive isu vi!e aktivnim na inom ivota. uvaju i spokojnost u srcu, legnemo na leda i vje be zavr ! imo uvijek Savasanom. Tko vje ba Hatha yogu neka se usmjerava prema cilju kojeg eli posti i. Zaposlenima u uredima, koji su isuvi ! e anga irani, te yogu vje baju zbog o uvanja zdravlja, preporu uje se da rade vje be, navedene u Planu prakti nih vje bi" predve er, prije ve ere, ali nikada s punim elucem. Tko mo e vi ! e vremena posvetiti razvoju svoga tijela i samosvijesti, mora vje bati vje be sporih pokreta, a nave er vje be yoge ili, obrnuto, ujutro vje be yoge, a nave er vje be sporih pokreta. Tko se jo ! intenzivnije eli baviti yogom, najbolje e postupiti ako potra i odgovaraju eg upu enog u itelja, te pod njegovom kontrolom i nadalje prakticira yogu.

YOGA + " PORT

267

Kako je vidljivo iz ovoga plana, svaka serija vje bi traje ukupno oko 25 do 40 minuta. Nakon zavr ! ene serije svatko mo e vje bati odgovaraju e vje be pranajame i asane koje mu najvi ! e odgovaraju i koriste. Nije preporu ljivo, me utim, vje bah odjednom vi ! e od jednog sata. Kako pranajamu i asane, tako i drevni sustav koji sa tjelesnim vje bama spaja uvjerenost, snagu volje i snagu ma ! te, toplo preporu ujem ! portskim u iteljima na Zapadu. Doista je vrijedno posvetiti svu du nu pozornost ovoj ! tovanja dostojnoj prirodnoj nauci, a i mlade i bi bilo vrlo korisno, jo ! od najranijeg djetinjstva, pru uiti sve blagodati Hatha yoge. Na taj bi na in rastao novi nara ! taj obdaren novim snagama, samodiciplinom i velikom snagom volje jer:

tijelo je o itovanja

prikladni

poslu!ni

instrument

na!e psihe samo onda kada je zdravo!

268

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

269

Obja ! njenje sanskrtskih rije " i i izraza

Matsjasana - Stav ribe. Matsja - riba. Majurasana - Stav pauna. Majura - paun. Mudra - Pe at. Stav pe ata, zatvoreni stav. Stav brave. Nauli - Izdvajanje srednjih trbu ! nih mi ! i a. Dak ! ina i Vaman Nauli - izdvajanje desnog i lijevog trbu ! nog mi ! i a. Padahastasana - Stav rode. Padmasana - Stav lotosa. Padma=lotos (lotosov cvijet) Pas imotanasana - Istezanje kralje ! nice (savijanjem prema naprijed) Salabhasana - Salabha zna i skakavac". Stav skakavca. Sarvangasana - Stav svije e. Savasana - Stav potpunog mira. Sava = uspokojeni". Sidhasana - Stav duhovnog poniranja, udubljivanja u samoga sebe. Simhasana - Stav lava. Simha = lav. Sir ! asana - Sir ! a = glava. Stoj na glavi. Supta-Vad rasana - Stav dijamanta za samosavladavanje i razvijanje snage volje. Trikonasana - Stav trokuta Uddijana-Bandha - Vezati, podi i, pretvarati. Ovom se vje bom energija prane usmjerava u sredinu ki menog stupa. Vakrasana - Stav savijanja.

Ardha - pola, polu Ardha-Bhud angasana - polustav kobre Ardha-Matsjendrasana - Nazvana po yoginu Matsyendri. Budu i da je originalna vje ba vrlo te ! ka, u Hatha yogu je preuzeta pod imenom Ardha" (polu) - Matsjendrasana. Ardha-Salabhasana - Salabha na sanskrtu zna i skakavac". Ardha-Salabhasana - polustav skakavca, tj. obje noge ne podi emo odjednom, ve drugu. Bhastrika - mijeh. Vrsta vje be disanja kod koje zrak jako udahnemo i odmah sna no izdahnemo. Ubrzano potpuno yogadisanje. Bhud angasana - Bhud anga zna i zmija, kobra", tj. stav kobre. Bru-Madya-Dri ! ti - Fiksiranje pogledom korijena nosa. Dhanurasana - Dhanu: luk". Stav luka. Halasana - Ovaj se stav tijela naziva stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. Hala" na sanskrtu zna i: plug". Yoga-Mudra - Stav pe ata. Zatvoreni stav. Kapalabhati - Kapala, lubanja", Bhati, svjetlost". Rije je o pro i ! avaju oj vje bi disanja za glavu; podsti e jasno mi ! ljenje i sposobnost koncentracije. Kumbhaka - Pauza, zadr avanje daha nakon udaha ili izdaha. naizmjence naprije jednu, a zatim

270

Yesudian Haich

YOGA + " PORT

LITERATURA

Bilje ! ke
1

ovje e, ti si jedina svoja tajna!

1. Yesudian S., Haich E.: Yoga and Health, G.Allen & Unwin, Ltd., London 1959. 2. Iyengar.B.K.: Light on Yoga - Yoga Dipika, G.Allen & Unwin Ltd., London 1965. 3. Ramacharaka Y.: Hatha yoga or the Yogi Philosophy of Physical Well-Being, Taraporevala, Bombay 1966. 4. Ramacharaka Y.: The Hindu Yogi Science of Breath, L.N.Fowler & Co., Ltd. London 1960. 5. Rele V.G.: Yogic Asanas for Health and Vigour,

Tko mo e otvoriti tvoja vrata izuzev tebe samoga? 1 nitko kroz njih ne mo e pro i osim tebe! Otvori o i kako bi vidio

I zagledaj se ispod koprene sljepila Kako ovo tro ! no tijelo pokriva... VELI ANSTVENOG OVJEKA

Latinska sentenca: Lije nik lije i, ali priroda izlije i."

Taraporevala, Bombay 1956. 6. Ramacharaka Y.: The Philosophies and Religions of India, L.N.Fowler & Co., Ltd, London 1936.

272

Yesudian Haich

YOGA + "PORT 29. Dak ! ina-Nauli 30. Vaman-Nauli 31. Trikonasana 32. Bhud angasana 33. Ardha-Bhud angasana 34. Ardha-Bhud angasana, varijanta 35. Salabhasana 36. Ardha-Salabhasana 37. Dhanurasana 38. Majurasana, po etni stav 39. Majurasana, kona ni stav 40a. 40 b. Sarvangasana 41. Viparita-Karani 42. Sir ! asana 43. Sir ! asana, nastavak 44. Sir ! asana, nastavak 45. Sir ! asana, zavr ! etak 46. Sir ! asana, zavr ! etak 47. Sir ! asana, varijanta I 48. Sir ! asana, varijanta II 49. Halasana, prva faza 50. Halasana, druga faza 51. Halasana, tre a faza (kona ni stav) 52. Pravilno i nepravilno dr anje tijela 53. a) 54. b) Nastavak slike 53 55. - 56. Vje be za naprednije u enike

Popis ilustracija
SI. br. I, 2, 3, 4. Selvarajan Yesudian u 16. godini nakon jednogodi ! njeg vje banja pranajame i asana 5. Kundalini i sedam akri 6, 7, 8. Potpuno yoga-disanje: 6. Trbu ! no disanje (prva faza); 7. Srednje disanje (druga faza) 8. Gornje disanje (tre a faza) 9. Padmasana 10. Padmasana, varijanta I I . Yoga-Mudra 12. Yoga-Mudra, nastavak 13. Yoga-Mudra, varijanta 14. Supta-Vad rasana 15. Supta-Vad rasana, varijanta 16. Ardha-Matsjendrasana 17. Ardha-Matsjendrasana, druga faza 18. Vakrasana, naredna varijanta 19. Vakrasana, I. Na in 20. Matsjasana 21. Pas imotana 22. Padahastasana 24. Uddijana-Bandha 25. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 26. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 27. Nauli 28. Nauli

274

Yesudian Haich Predgovor Dr. D.B. Desaia 66. Sawasana 67. Bacanje koplja 68. Ga anje lukom i strijelom 69. Bacanje kugle 70. Tr anje 71. Penjanje uz u e 72. Izvla enje vode iz bunara 73. Potezanje u eta 74. Rvanje Predgovor autora

KAZALO 7 9

PRVI DIO - UVOD U HATHA YOGU 1. Istinita pri a o bolesnom dje aku 2. " to je Hatha Yoga? 3. Svaka bolest ima mentalne uzroke 4. Na ! a najve a pogre ! ka: ne umijemo disati! 5. " to je Prana"? 6. Potpuno disanje 7. Plivanje kao sredstvo savr ! ene regulacije disanja 8. Civilizirani apetit 9. Kundalini i sedam akri DRUGI DIO - PRAKTI NA HATHA YOGA 10. Stvarala ka snaga svijesti 11. Ljekovito djelovanje drevnih asana 12. Pranajama i asane - tajna dugog ivota 13. Vje be disanja pranajama 14. Asane - polo aji tijela 15. udotvorno djelovanje vje bi sporih pokreta 16. Ni!ta bez svijesti 17. Korisni savjeti za u enike Yoge 18. Plan prakti nih vje bi Obja!njenje sanskrtskih rije i i izraza Literatura Bilje!ke Popis ilustracija 119 127 137 141 161 229 243 247 255 268 270 271 272 13 19 29 55 61 67 85 97 113