Kako se razvijao turizam u Hrvatskoj?

Antunac (2001) razlikuje etiri faze razvoja turizma:

Kraj XIX.st. Razdoblje od poetka XX.st. do kraja Prvog svjetskog rata Razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog rata Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata

Pirjevac i Kesar (2002.) dijele povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj na:

Razdoblje do 1. svjetskog rata (1850.-1914.)

Razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918.-1939.)

Razdoblje od 2. svjetskog rata do 1990. i Razdoblje najnovije hrvatske povijesti do danas Kriterij podjele: svjetski ratovi i osamostaljenje Hrvatske odnosno Domovinski rat

Prema Vukoniu (2005.) povijesni okvir razvoja turizma izgleda ovako:

Prva faza razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu Druga faza kraj XIX. st. ili faza znatielje Trea faza razdoblje od poetka XX. st. do kraja prvog svjetskog rata ili faza osvjeivanja etvrta faza razdoblje izmeu dva svjetska rata ili faza postignua Peta faza razdoblje poslije II. svj. rata ili faza intenzivnog turistikog razvoja esta faza razdoblje od 1991. do poetka XXI. st. ili faza konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj

A to je sa razdobljem od poetka XXI. stoljea????

Analogija razvoja turizma u Hrvatskoj (prema Vukoniu)

Prva faza (pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu)

Turizam se najprije poeo razvijati u kontinentalnom dijelu dananje Hrvatske u mjestima s termalnim izvorima vode Stari Rimljani su koristili ljekovita mineralna vrela Varadinskih i Krapinskih toplica

 Druga faza (kraj XIX. stoljea-faza znatielje)

- (prva) iskazana znatielja - prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu - razvoj jedriliarstva i parobrodarstva s prvim zabiljeenim organiziranim putovanjim - zaetak prvih turistikih mjesta veinom klimatskih ljeilita

- stvaranje prvih veih obalnih cjelina (Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka) - izgradnja eljeznike mree ulaganjem stranog kapitala - poetak turistikog buenja Srednje Dalmacije - poeci dravnih intervencija (statistika, takse, zakonske odredbe) u podruje turizma uslijed buenja svijesti o koristima koje strani gosti donose turistikim mjestima

 Trea faza (od poetka XX. stoljea do kraja Prvog svjetskog rata-faza osvjeivanja)
- turbulentna drutveno-politika zbivanja - afirmacija zdravstveno-turistikih centara (Opatija, Crikvenica, Hvar) - mjesta kao Opatija, Brijuni, Crikvenica, Dubrovnik i drugi definiraju svoju viziju na razvoju turizma

 etvrta faza (izmeu dva svjetska ratafaza prvih postignua)

rast turistikog prometa otvaranje mnogih smjetajnih kapaciteta inozemni promet nadmauje domai unapreenje pravne regulative u cilju poticanja razvoja turizma - Konverzija zimske u ljetnu kupalinu sezonu jedna od kljunih promjena u razvoju turizma -

 Peta faza ( od kraja Drugog svjetskog rata do 1991.)

Podjela na dvije etape: - Prva etapa do 1965. zbog ratnih teta potie se industrijalizacija pa turizam nije u prvom planu - domai turisti dobivaju brojne povlastice - Druga etapa (intenzivnog razvoja) zlatno doba hrvatskog turizma ekspanzija izgradnje smjetajnih kapaciteta; kulminacija razvoja u razdoblju od 1986. do 1988.

 esta faza (od samostalnosti Hrvatske do kraja XX. stoljea)

- Privatizacija i restrukturiranje turistikog sustava - Nepostojanje definirane vizije budueg razvoja turizma i slijedom toga izostanak nuno potrebne strategije razvoja turizma

Razvoj turizma u Dubrovniku do II. svjetskog rata

poetke razvoja turizma na podruju Dubrovnika treba traiti u vremenskom razdoblju od 1857. do 1880. izgradnja i priprema za otkrivanje spomenika Ivanu Gunduliu 1893., koji se smatra najveim pothvatom u poticanju i organiziranju isto domaeg turizma

GODINA 1896. 1897. 1898. 1900. 1901. 1902. 1903. 1908. 1911. 1912. 1913.

PROMET POSJETITELJA 1.976 3.221 5.529 7.196 9.147 9.962 11.424 13.896 19.998 22.259 26.030

 U meuratnom razdoblju registrirano je 27. 433 turista 1937. i 1938. smatraju se zlatnim godinama tadanjeg turizma Dubrovnika, jer je 1937. bilo registrirano 475.149 noenja, a u 1938. zabiljeeno 58.050 posjeta turista

Razvoj turizma od II.svjetskog rata do 1990.

BROJ RASPOLOIVIH GODINA KREVETA 6.650 12.365 15.032 17.690 UKUPAN BROJ NOENJA 77.707 234.948 340.241 606.758

1946. 1947. 1948. 1949.

PROSJEAN
GODINA BROJ POSJETA BROJ NOENJA 559.386 615.144 BORAVAK (u danima) 1950. 1955. 70.499 97.745 7,9 6,3

1960.
1965. 1970. 1975. 1980.

132.058
274.485. 445.446 612.415 722.430.

947.185
1,962.660 2,843.334 3,976.377 4,871.433

7,2
7,2 6,4 6,5 6,7

1985.

905.156

5,868.240

6,5

Turizam u Dubrovniku nakon Domovinskog rata

DOLASCI GODINA NOENJA UKUPNO

DOMAI

STRANI

DOMAI

STRANI

DOLASCI NOENJA

1997. 1998. 1999. 2000.

61.804 56.213 45.735 55.854

78.424 103.672 78.698 161.093

269.563 208.049 169.696 197.405

334.801 439.117 312.139 756.620

140.228 159.885 124.433 216.947

604.364 647.166. 481.835 954.025

Dubrovnik od poetka XXI. stoljea do danas

GODINA 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. DOLAZAK DOMAIH TURISTA 56.425 52.330 53.552 49.010 51.716 54.572 59.442 52.055 50.472 44.435 DOLAZAK STRANIH TURISTA 184.814 197.356 255.205 330.608 410.407 415.542 441.776 457.133 470.351 522.267 UKUPNO 241.239 249.686 308.757 379.618 462.123 470.114 501.218 509.188 520.823 566.702

Vane godine za razvoj turizma u Dubrovniku

Prva faza-pojave analogne turizmu - 1347. u Palai Sponza ureen hospicij za strance tj. najee mornare, trgovce i diplomate - Poetak XV. st. prva privatna gostionica u kojoj su noili stranci - 1543. u Kneevom dvoru otvoreno konaite za Turke. Zato Dubrovnik nije bio odredite Grand Toura?

 1854. Dubrovnik je dobio prvu gostionicu-svratite u dvorcu Puci na Pilama koja je krajem XIX. st. dobila ime Hotel Miramar 1857. vojvoda Maksimilijan (brat cara Franje josip I.) odluuje kupiti Lokrum za svoje odmaralite 1897. poinje s radom hotel Imperial

Hvala na panji!