RADIEVI GOVORI U DALMACIJI 1926.

GODINE

Franko MIROEVI
Zagreb

UDK 929:3291926 S.Radi Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 10. XII. 2007.

U ovom prilogu autor na temelju novinskog tiska, relevantne literature i arhivskih izvora opisuje govore koje je Stjepan Radi 1926. godine odrao u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini. Bilo je to vrijeme sporazuma HSS-a s radikalima kada su u vladi ujedno bili uz ministre radikale i ministri lanovi HSS-a. Meutim, to Radiu nije smetalo da otvoreno govori o nezdravom politikom stanju u zemlji, optuujui za to uglavnom svoje politike partnere radikale. Ti su istupi doveli u pitanje samo sporazum Radia s radikalima. Autor analizira govore i donosi ocjene i zakljuke. Kljune rijei: sporazum, ravnopravnost, Srbi, Hrvati, radievci, radikali, centralizam, federalizam, korupcija.

UVOD
Pai-Pribievieva vlada u prosincu 1924. godine donijela je odluku da se zakon o zatiti drave protegne i na Hrvatsku republikansku seljaku stranku (HRSS) zbog njenog pristupanja Seljakoj internacionali sa sjeditem u Moskvi. Odluka donesena 23. prosinca provedena je na Novu godinu 1925., kad ju je potvrdio kralj Aleksandar. Spomenutom odlukom rasputa se HRSS, zabranjuje mu se rad (zborovi, skuptine, izdavanje novina) te se trai da se provede kazneni postupak protiv vodstva stranke. Ubrzo je slijedilo hapenje vodstva stranke. Stjepan Radi uhapen je 6. sijenja 1925. godine. U veljai iste godine uslijedili su skuptinski izbori. Iako je HRSS bio zabranjen, doputeno mu je bilo da na izborima istakne svoju kandidatsku listu. Reim je dopustio stranci sudjelovanje na izborima jer je smatrao da e represivnim mjerama obezglaviti njezino lanstvo i tako joj onemoguiti daljnji politiki utjecaj. Rezultati izbora pokazali su da je reim donio pogrenu odluku. HRSS je na izborima postigao 67 zastupnikih mandata, to je prisililo vodstvo tada najjae politike stranke u zemlji Narodne radikalne stranke (NRS) da pregovara s uhapenim Radiem da se prilike u zemlji stabiliziraju. Stjepan Radi prihvaa pregovore, smatrajui da uspjenim pregovorima moe postii promjene u dravi i rijeiti hrvatsko pitanje. On iz zatvora alje poruku koju je u Narodnoj skuptini proitao njegov neak Pavle Radi. Njome se priznaje Vidovdanski 289

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

ustav i monarhija. To je znailo naputanje republikanstva, a stranka mijenja ime u Hrvatska seljaka stranka (HSS). Dogaaji u 1924. i poetkom 1925. pokazali su S. Radiu da se politikom apstinencijom (nesudjelovanje u radu Narodne skuptine) ne moe rijeiti hrvatsko pitanje, a tako ni promjene u zemlji. S. Radi je uvidio da je potrebno voditi aktivnu politiku u Narodnoj skuptini te suraivati s razliitim strankama. Ubrzo zatim uslijedili su pregovori s vodstvom NRS-a koji su zavreni u srpnju 1925. potpisivanjem Akta o sporazumu HSS-a i NRS-a. HSS tim sporazumom priznaje jedinstvo drave, Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia. NRS priznaje da HSS predstavlja veinu hrvatskog naroda te da je njegov novi politiki stav otklonio tekoe za suradnju s njim. Tako su HSS i NRS, odnosno Nikola Pai i Stjepan Radi, upueni na suradnju. Nakon ugovora potpisanog sredinom srpnja 1925. godine formirana je vlada tzv. narodnog jedinstva, zvana i RR vlada (vlada radievaca i radikala) za razliku od ranije PP vlade (vlada PaiPribievi). HSS je u toj vladi imao etiri ministra, ali Stjepan Radi nije bio u vladi. Dana 3. studenog 1925. godine Stjepan Radi dolazi u Beograd. Kralj ga prima u audijenciju i s njim ostaje oko tri sata u razgovoru. Nakon sastanka s kraljem Stjepan Radi se sastao i s Paiem u njegovom stanu.1 U razgovorima s kraljem i Paiem sigurno se razgovaralo o provedbi sporazuma, a i ulasku Stjepana Radia u Narodnu skuptinu jer je njegov mandat s izbora 1925. godine bio ukinut. Dana 11. studenog 1925. ministar prosvjete predao je predsjedniku Vlade ostavku, obrazloivi da mu ostali ministri, a ni drugovi u klubu Radikalne stranke nisu pruili podrku da u prosvjeti Kraljevine SHS provede reforme koje je elio. Tada je Pai odluio predloiti kralju za ministra prosvjete Stjepana Radia, to je kralj i prihvatio. Stjepan Radi je tako postao ministar prosvjete 18. studenog 1925. godine. Prvi Radiev javni politiki nastup u funkciji ministra prosvjete bio je u Subotici 16. sijenja 1926. godine. U govoru koji je u Subotici odrao pred svojim pristalicama bio je dosta umjeren prema stanju u zemlji. U njemu nije nikoga napadao, ve je afirmativno govorio o ulozi seljatva u dravi i politici te pohvalio politiku koju vode vojvoanski radikali, uz naznaku da je potrebno provesti reformu poreznog sustava i ravnopravnosti svih naroda u dravi. Meutim, ipak je rekao da je sporazum pokazao na put kojim se mora voditi dravna politika, a taj put je dogovor, a ne kundak te da nastava u osnovnoj koli treba biti na materinjem jeziku svakog naroda.2 U Subotici se Radi dotakao i poreza u dravi rekavi da je on prevelik te da ako ga ne moe podnositi Vojvodina kako ga moe podnositi Bosna i Hercegovina i Dalmacijia.

OKOLICI U VELJAI

GOVORI STJEPANA R ADIA 1926. GODINE

BOSNI I HERCEGOVINI, DUBROVNIKU

I DUBROVAKOJ

Ubrzo nakon boravka u Subotici Stjepan Radi je sa stranakim voama i suprugom Marenkom krenuo prema Sarajevu i Dubrovniku. 31. sijenja 1926. Radi stie u Sarajevo, gdje je odrao govor. U tom je govoru ukazao na geografsko i gospodarsko jedinstvo Bosne
1 2

Rudolf HORVAT, Hrvatska na muilitu, Zagreb, 1992., str. 299. ISTO, str. 302.

290

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

i Hrvatske rekavi da su Hrvati iz Dalmacije i Slavonije obuhvatili Bosnu u naruaj s lijeva i desna, ukazujui na njihovu gospodarsku uzajamnost. Tom prilikom Radi je rekao da treba podii bosanske gradove i uiniti ih sreditima nae privrede.3 Prije dolaska u Dubrovnik Radi se s pratnjom zadrao u Mostaru, apljini i Gabeli. Na eljeznikoj stanici u Mostaru doekao ga je vie stotina ljudi s glazbom hrvatskog drutva Napredak. Radi je u govoru u Mostaru (1. veljae 1926.), osudio zapostavljenost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njihovih predstavnika nema u vlasti niti u vladinim privrednim organizacijama. U Mostaru je najavio mogunost odravanja novih izbora za koje je rekao da ih radikali ne trae, ali da ih se on i njegova stranka ne boje.4 Bila je to prva disonantna izjava koja je izlazila izvan okvira dobrih odnosa s radikalima. U svezi s tim Radi je izjavio: Ako budu slobodni izbori, vidjet ete i ut ete u Parlamentu onu snagu koju mi imamo u narodu. Biti u vladi to ne znai sjesti na ministarske fotelje, nego izvriti teke domovinske zadae.5 Bio je to svojevrsni izazov koji se nije svidio radikalima, pogotovo zato to je tom prilikom uputio svojevrsne kritike njihove politike rekavi: Uli smo u sporazum, i kao seljaka stranka i kao hrvatski narod sa svim svojim tradicijama. Sporazum je tek u poetku. Veliki dravni poslovi, naroito u administraciji, razvijaju se dobro, ali to nije laka stvar. Vidite u Bosni nema ni jednog velikog upana Hrvata, a u Beogradu ni jednog direktora. Ja sam zato i poao u Bosnu i vidio sam. Sami hrvatski seljaki redovi najuskolebaniji su. Nego nije daleko as da i Muslimani budu kao jedan ovjek onamo gdje ih njihova velika pamet i tradicije nalau. To e biti njihov spas, to e dovesti do stvarne ravnopravnosti u Bosni.6 Dakle, Radi ukazuje na postojanje neravnopravnosti u Bosni, istiui da e i za Srbe biti dobro ako se ta ravnopravnost provede. Za Srbe je Radi rekao da su naroit element dodavi: Ako lee pred Srbinom, pregazit ete, ali ako ustane, poljubit e te.7 U apljini je Radia doekao velik broj muslimana. U govoru koji je odrao u apljini prvi se put opirnije dotakao sporazuma zakljuenog s radikalima rekavi: Kau da je Pai sporazum primio, jer je morao. Nije morao, jer je vidio da se silom dalje ne moe.8 U daljnjem dijelu govora Radi radikalima upuuje primjedbe da u Hercegovini nisu uspostavili ravnopravne odnose meu njenim narodima.9 U govoru odranom u Gabeli Radi kritizira ministra financija zbog nedovoljne pomoi siromanom narodu Hercegovine. Govori koje je Radi odrao u Bosni i Hercegovini zapravo su bili uvod govorima koje je odrao u veljai u Dubrovniku i njegovoj okolici kao i Dalmatinskoj zagori. Njima je Radi ozbiljno doveo sporazum u pitanje i prouzrokovao izvjesnu krizu u sporazumu s radikalima.
3 4 5 6 7 8 9

Novo doba (ND), broj 27 od 3. II. 1926. ISTO. ISTO. ISTO. ISTO. ISTO. ISTO.

291

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

Dubrovani su Radia velianstveno doekali. Odmah po dolasku 2. veljae 1926. Radi je na ulazu u Dubrovnik Dubrovanima s automobila odrao govor u kojem je uputio zahvale Srbima to je danas Jadransko more nae. Pri tome je hvalio sporazum zakljuen s radikalima rekavi da Srbi i Hrvati nisu dvije opreke ve da su blizanci koji su slini i nisu opreni. Tom je prilikom uputio kritike Maarima i Slovencima zbog njihova odnosa prema Hrvatima. U ovom govoru Radi je progovorio i o moguoj promjeni ustava istakavi da e se ona provesti kad se za to stvore uvjeti i kad obje strane zakljue da ga treba mijenjati. Govorei o svojoj ulozi u politikom ivotu zemlje, Radi je rekao: Ja u Vladi nisam obini ministar, nego predstavnik seljakog pokreta i hrvatskog naroda. Ja istupam katkada otro, a katkad umiljato, a uvijek s mnogo neograniene ljubavi prema srpskoj brai koju najprije pozdravljam (ivio srpski kralj), pa onda pozdravljam i sve vas.10 U daljnjem dijelu govora Radi je veliao srpskog kralja kao kralja svih dravljana, pa i Hrvata. U govoru koji je na Svijenicu odrao pred crkvom sv. Vlaha i velikim brojem svojih pristaa Radi je konstatirao da se naom dravom ne moe upravljati odozgo (centralistiki) niti silom kundaka i puaka. Jedino rjeenje je, kae Radi, uvoenje seljake demokracije.11 Govorom u Dubrovniku Radi se dotakao i srpskih aspiracija kojima se svojata Dubrovnik kao srpska ili slavenska Atena, ime se negira njegova pripadnost Hrvatskoj i hrvatskoj naciji. U vezi s navedenim Radi je osudio Srbe katolike u Dubrovniku rekavi da u njemu imaju svu vlast iako su manjina. Radi takoer zamjera Srbima katolicima Dubrovnika to se u svemu povezuju s Beogradom zapostavljajui Zagreb. Ne osporavajui tvrdnje da su Srbi Hrvatima braa, Radi je rekao da je budunost june Dalmacije i Dalmacije uope u njezinoj uskoj povezanosti s ostalim dijelovima Hrvatske sa sjeditem u Zagrebu. Istakavi potrebu zajednikog ivota Hrvata i Srba u jednoj dravi, Radi taj ivot uvjetuje ujedinjenjem svih Hrvata u njihovom etnikom prostoru jer je postojeom administrativnom podjelom drave na oblasti njihov etniki prostor rascjepkan na vie teritorijalnih oblasti. Time je Radi zapravo traio reviziju Vidovdanskog ustava, to se nije svidjelo njegovim politikim partnerima u vlast, radikalima na elu s Nikolom Paiem. U svezi s navedenim Radi je rekao: Jest Srbi su naa braa, naa je budunost s njima nerazdjeljiva, ali put vodi preko Zagreba. Mi smo nerazdjeljivi dio hrvatskog naroda, i samo
10

ISTO. Dajui izjave u Narodnoj skuptini o svom putu, rekao je da njegov put nije bio agitacioni kako mu se imputira. Tvrdi da je krenuo u Dubrovnik jer je tamo trebao na dan sv. Vlaha doi papinski nuncij Hemergildo Pellegrinetti odrati propovijed na naem jeziku te da govori o naoj zemlji, a da prethodno kako to propisuju meunarodni odnosi nije upoznao naeg ministra vanjskih poslova te da je nuncij svojim dolaskom u Dubrovnik htio zasaditi klerikalnu granicu svojim rukama gdje ona nije mogla sama da cvijeta. Radi kae da je dolaskom u Dubrovnik sprijeio Pellegrinettija da govori te da u nastupu prigodom proslave sv. Vlaha ostane u granicama crkvenih obreda. Dakle, Radi je htio smanjiti znaenje posjeta papinskog nuncija u navedenoj proslavi, da se osobno uvjeri u njegove postupke ne bi li ga sprijeio u eventualnom prekoraenju ovlasti. Inae je beogradski tisak papinskog nuncija u Dubrovniku oznaavao kao izvjesno upletanje Vatikana i pape u unutranje poslove Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine SHS). Neke strane novine kao npr. The Universe i Times tumaile su ovaj postupak kao kontrolu djelatnosti papinskog nuncija. 11 Novo doba, broj 28 od 4. II. 1926.

292

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

ujedinjeni s Hrvatima, moemo da budemo ujedinjeni sa Srbima. U govoru je Radi, ne ba uvjerljivo i jasno, branio ideju uspostave hrvatske republike rekavi da to Srbima smeta. U svezi s tim je rekao: Ono to vam smeta, republika molim, to je naslov, to je forma, to je jedna firma, jedna zdjela i mi emo u drugu zdjelu metnuti, samo da se mlijeko ne prospe. Osvrnuvi se na nain upravljanja u dravi, Radi alegoriki osuuje postojei teror koji u dravi vlada, rekavi da Srbi drhu nad dravom, a Hrvati nad narodom, a u stvari po njegovom miljenju to je jedno i drava ne smije biti u opreci s narodom. Osvrui se na sporazum, Radi je istakao da je njegova stranka prila sporazumu traei uspostavu seljakog prava, seljake politike i seljake demokracije, da narod vlada, te da se Hrvati ele razvijati kao Hrvati i da ostanu to jesu, Hrvati. Za Srbe kae Radi da su Srbi i da ih Hrvati najvie vole kad kau da su Srbi, pa nastavlja: ( ) mi ih najvolimo, kad nam kau, da su Srbi. im ponu *jugovati*, mi velimo da su poeli *ludovati*, jer se bojimo prevare. Oni e govoriti da su Jugoslaveni, a ipak e se srbovati. Mi hoemo isti raun; Vi Srbi, a mi Hrvati Jugoslaveni moemo biti u pravoj Jugoslaviji zajedno s Bugarima.12 Dotiui se dalje sporazuma, Radi je u Dubrovniku istakao od ega Hrvati ne odstupaju, a to je: ovjenost, seljatvo i pravedna raspodjela dravnog novca i njegovo ulaganje u prosvjeivanje naroda i njegovo blagostanje, kao i to da drava ne moe biti centralistiki ustrojena. Naime, Radi smatra da centralizam treba primjenjivati gdje treba, a federalizam takoer gdje treba, istiui pritom primjere SAD i Velike Britanije. Radi je ujedno rekao da vodstvo HSS-a u sporazumu sa Srbima trai da hrvatski narod bude ravnopravan sa srpskim, te da u svemu ostaje pri svojem prijanjem programu osim republikanstva. Radi nije propustio a da se u govoru u Dubrovniku ne dotakne onih politiara koji su se odvojili od njegove stranke nakon to je potpisan sporazuma s radikalima 1925. godine. Meu njima su bila i dva zastupnika HSS-a iz june Dalmacije, Ivo Trojanovi i Stjepan Bu. Za njih je rekao da nisu uspjeli razbiti i razjediniti redove HSS-a u junoj Dalmaciji, i to, kae Radi, prvenstveno zaslugom naroda koji je ( ) pokazao svu svoju politiku zrelost prihvativi poruke vodstva HSS-a.13 Govor u Dubrovniku Radi je zavrio sljedeom konstatacijom: Mi smo sjeli na svoja kola i drimo jedan dio uzda, koje su nae. Nismo doli u vladu, kao trutovi u konicu. Mi smo stali ondje, gdje nam je i mjesto. Kada doe revizija ustava pitat emo pamet i iskustvo. Neemo uraditi ni onako, kako eli Pai, ni onako, kako eli Radi. Pai, je star,
12

Dom, br. 6 od 10. II. 1926. Narodna svijest, Dubrovnik, br. 7 od 16. II. 1926. Narodna svijest iskoristila je dolazak Radia u Dubrovnik za napad na njegov sporazum s radikalima, navodei da taj sporazum uvruje Vidovdanski ustav ponavljajui tvrdnje svih kritiara sporazuma o kapitulaciji Stjepana Radia i njegovom poklonu bijeloj bradi (Paiu, op. aut. ) List takoer spominje da radikali nee pustiti Bosnu i Hercegovinu i Dalmaciju jer oni to podruje smatraju svojom domenom. 13 Stjepan Bu i Ivo Trojanovi bili su visoko pozicionirani u HRSS-u. Bu je bio jedan od utemeljitlja HSS-a u junoj Dalmaciji. Naputanjem HSS-a Radievi disidenti formirali su Hrvatski klub koji je zadrao osnovna naela HRSS-a. Kratko vrijeme izdavali su list Republikanska sloboda. Dana 11. XI. 1925. Radievi disidenti u Zagrebu su osnovali Hrvatski seljaki republikanski savez. O tome vidi opirnije Franko M IROEVI, Poelo je 1918., str. 180-181.

293

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

a ja sam mlad. Neemo voditi politiku ni jednog ni drugoga, nego onako, kako ju eli narod, t.j. politiku, s kojom emo svi biti zadovoljni.14 Pored govora u Dubrovniku Radi je odrao vie govora po dubrovakoj okolici. Posjetio je Trsteno, Oraac i Komolac. U razgovoru narod mu se alio. U Trstenom je rekao da se sve tekoe naroda mogu rijeiti uvoenjem seoske samouprave, u kojoj bi opine imale visoku autonomiju samostalnog odluivanja. Pritom je rekao i sljedee: HSS stranka danas je u Vladi, i ja sam lan te Vlade, a gospodi treba kontrole. Gospoda nisu aneli, oni su vie u vezi s vragovima nego s anelima. Ako su oni pod kontrolom, onda samo neto valjaju. Obeao je seljacima da e dolaskom u Beograd o svim tekoama koje su mu rekli upoznati kralja. U bojazni za ivot u dalmatinskom kru seljaci su pitali Radia tko e hraniti Dalmaciju. Radi im je odgovorio da oni nisu sirotinja i da e Dalmacija sama sebe hraniti kad budu u njoj mogli raditi svi koji ele i kad se u njoj uvede pravina uprava i vlast. Na upit o provoenju agrarne reforme u Dalmaciji Radi je odgovorio da e taj zakon uskoro doi pred Narodnu skuptinu. Radi je tom prilikom rekao: Nitko nikoga ne moe daviti. Tu je teacima uinjena pravda, a i gospodi koji su vlasnici zemlje, a siromani su, jer ima i takovih, njima je dana pomo. Treba i pravedna odeta. U Grudi Radi ponovno govori o sporazumu i nagodbi s radikalima. Tom je prilikom rekao: Mi smo traili da hrvatski narod bude ravnopravan srpskom, pa da Srbi budu Srbi, a Hrvati da ostanu Hrvati. Mi smo dinastiju Karaorevia priznali za narodnu. Ispotovali smo to da e na proljee biti opinski izbori. Seljaci e u svoje ruke dobiti opine, a kasnije takoer kotare i oblasti. To je dravna politika. Inae ja i danas potpisujem sve one to sam govorio u opoziciji. Potpisujem sav prijanji program osim republikanstva.15

GOVORI STJEPANA R ADIA U HERCEGOVINI I ZAGORSKOJ DALMACIJI

Nakon nastupa u Dubrovniku Radi je govorio u Hercegovini i zagorskoj Dalmaciji. Tom je prilikom boravio u apljini, Ljubukom, Lovreu, Dugopolju, Dicmu i Imotskom. U apljini je istakao da je HSS zakljuio sporazum s radikalima najvie zato da: uredimo temelje drave, a pravedne uprave ne moe biti bez slobodnih opina, ne moe biti urednog pobiranja poreza bez opina. U daljnjem dijelu govora napao je ministra financija Milana Stojadinovia da svojom politikom zapostavlja seljake i ne prua im potrebnu pomo. Vaniji su mu ruski emigranti, kae Radi, nego seljaci. Radi je bio ogoren to je pomo poplavljenima izraena samo u odobravanju iznosa od 6 milijuna dinara, a prvi prijedlog je bio tek 1 milijun dinara. U apljini je Radi rekao i sljedee: Hrvati su doli u Vladu zato, da neka gospoda ne rade to hoe u ovoj dravi. Sami radikali su mislili da mogu raditi to
14

Nacrt zakona o agrarnoj reformi u Dalmaciji poeo se pisati nakon sporazuma. Prvi nacrt izradio je ministar agrarne reforme Pavle Radi. Kasnije su na njemu radili i drugi ministri. Meutim, dalmatinski radikali, redom veliki posjednici, tome su se Nacrtu suprotstavljali i uz pomo svoje sredinjice u Beogradu uspijevali su u Narodnoj skuptini sprijeiti njegovo donoenje. Taj je zakon donio kralj Aleksandar 1930. Koloni su dobili zemlju, a vlasnici su dobili odetu od drave i kolona. Dakle, zemlja je otkupljena od veleposjednika. 15 Toni ITIN, Stjepan Radi u Dalmaciji, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Zadar, 2000., sv. 2, str. 431- 475.

294

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

hoe. Ne smijete i ne moete, jer je drava i naa i etiri milijuna Hrvata je tu. Sporazum ne znai raditi to se hoe, nego kontrolu. Mi vama, a vi nama i to najvie kontrolu nad novcima. Treba dati posla narodu pa ne treba Amerike. Treba zidati putove i eljeznice, treba podii 4000 kola u dravi.16 Da donekle ublai navedenu otru kritiku vlasti, Radi govor u apljini zavrava apelom na jaanje obrambene sposobnosti zemlje, velianjem narodnog sporazuma i ulozi Srbije u Prvome svjetskom ratu. U Ljubukom su ga kao i u apljini doekali konjanici i barjaktari. Pred oko 5000 ljudi odrao je govor u kojem nije bilo otrih napada na postojeu vlast, izuzev napada na monopolsku upravu i njezinu organizaciju traei njenu smjenu. Kao i u veini svojih govora Radi velia kralja i predlae da mu se sa skupa poalje telegram. U Imotskom pred oko 3000 ljudi najvie se usredotoio na osudu naina upravljanja imotskom opinom kojoj je na elu dugo bio opinski upravitelj (zvan komesar) Buka, tienik radikala, kojem je prijetio smjenom i obustavom sredstava za funkcioniranje opinske samouprave. U Imotskom je Radi napao radnike i socijaliste () koji ne vjeruju u Boga i ne priznaju narodnost.17 Radi kae da treba vjerovati u Boga i da su zloinci oni koji kau da e ih on (Radi) privesti na pravoslavlje. Zaudo, Radi je u Imotskom napao i Sovjetsku Rusiju (SSSR). Tom je prilikom spomenuo da u njoj milijuni ljudi ekaju pravicu od jednog ovjeka. U svezi s tim je rekao: Hrvatski narode, seljaki pue! Ja znam da se radujete to sam doao jer je vaa dua eljna pravice. Cio Istok proglasio je jednog ovjeka Bogom i oekivao od njega pravicu, a mjesto toga dobio je bi i ropstvo. uli ste za Rusiju. Tamo su milijuni ljudi ekali pravicu od jednog ovjeka, ali pravicu moe dati samo narod, ako je prosvjeen i slobodan.18 Napadajui gospodu, Radi je rekao: Nije daleko vrijeme kada e gospoda paziti na svaku rije koja se bude kazala na ovakvim skuptinama. Pohvalno se izrazio o umadincima nazivajui ih braom, rekavi da su po karakteru slini nama Hrvatima. U daljnjem dijelu govora u Imotskom Radi se dotakao graanskih sloboda i prava na sastajanje i zborovanje osuujui pritom postupke reima za progone pristaa HSS-a. Govorei ponovno o obrani naih granica, istaknuo je ulogu narodu u toj obrani (posebno prema Italiji i Maarskoj). Tu svoju misao on je slikovito objasnio sljedeim rijeima: Kad treba braniti dravne granice nije dosta da je vojska spremna, da je dobro naoruana, nego treba da sav narodi gori kao to vi znate planuti. A u Dalmaciji ne moe se planuti pod drugom zastavom nego pod hrvatskom.19 Govor u Imotskom Radi je zavrio konstatacijom da se narodu moraju osigurati sve graanske slobode i da ne smije ivjeti pod Obznanom kao to oni ive. Pri tome je zasigurno aludirao na vladavinu opinskog komesara Buke. U Trilju je Radi odrao krai govor po velikoj kii. Ponovno napada gospodu koja ne vjeruje u njegov sporazum s radikalima. Uz gospodu Radi je napao i opinske uprave u cjelini jer su u njima, kae, kurjaci i kurjaii, koji su se pretvorili u medvjede. Na Klisu je prvo govorio Predavec a zatim Radi. Radi je nastupio s crvenom kapom na glavi. Govor je
16 17 18 19

Novo doba, br. 32 od 9. II. 1926. ISTO. ISTO. ISTO.

295

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

Radi zapoeo opisom junatva Kliana u borbi s Turcima i Mleanima. Klianima je Radi veliao njihov duh, radinost i upornost to im u krtoj zemlji osigurava uvjete za ivot. Slikovitim rijeima Radi je Klianima opisao razvoj seljakog pokreta u Hrvatskoj rekavi da je on ujedinio Hrvatsku pod jednom zastavom ovjeanstva, pravice i mira.20 Na kraju se dotakao i ciljeva politike seljakog pokreta utvrene u narodnom sporazumu. Opina, kae Radi, mora postati temelj drave, a njome moraju upravljati seljaci (slikovito ih je nazvao crvena kapa) koji e potjerati sve komesare i zulumare, ne batinama nego slobodnim glasom. Radi je dalje nabrajao mnoga pitanja koja su narodnim sporazumom bila utvrena:obrana drave, reforma carinskog sustava kojom bi se omoguilo da seljaci kupuju sredstva potrebna za rad uz nie cijene, da izgrade kole, luke, pristanita, tvornice i drugo. Meutim, kae Radi, sve dogovoreno je propalo jer to nisu prihvatila gospoda koja imaju banke i kapital.

R ADIKALI NEZADOVOLJNI R ADIEVIM GOVORIMA, SPORAZUM NA VELIKOJ KUNJI

Radievi govori u Dubrovniku, dubrovakom kraju, Hercegovini i zagorskoj Dalmaciji izazvali su otru reakciju radikala. Dana 2. veljae 1926. godine odrana je sjednica radikalskog kluba na kojoj je napadnut put Radia u Sarajevo i Dubrovnik. Prisutni su konstatirali da su Radievi govori izreeni u duhu hrvatskog nacionalizma. Radikal Marko urii je dao izjavu da Vlada ne odobrava Radieve govore, a ni njegove postupke. Protiv Radia istupio je i ministar Simonovi, koji tvrdi da je Radi svojim govorima odstupio od izjave Pavla Radia koju je on dao u Narodnoj skuptini 27. III. 1925. godine, u kojoj se izjasnio za dravno jedinstvo i uvanje Ustava. Simonovi je rekao Paiu i ministrima iz HSS-a da se ovakvi Radievi protudravni postupci ne mogu vie trpjeti te ako ne prestanu ne moe snositi odgovornost u vladi u kojoj je i Stjepan Radi. Voa dubrovakih radikala Melo ingrija za boravak Stjepana Radia u Dubrovniku kae da je sveukupno ostavio muan utisak i da su Radievi interesi opreni i nespojivi s interesima naroda. Nesklon Radiu bio je i radniki list Borba (glasilo Nezavisne radnike stranke Jugoslavije) koji pie da Radievi govori lie na alobnu povorku te da su na razini mrtvakog pogreba21. Radikali su smatrali da Radi ucjenjuje partnera, i da eli razbiti koaliciju. U Beogradu se Radiev put u Bosnu i Hercegovinu i Dalmaciju tumaio kao vid predizborne agitacije. Krugovi bliski Vladi su tvrdili da se Radiu za sve to prua prilika jer e uskoro Narodna skuptina raspravljati o dravnom budetu. Putovanje po Bosni i Hercegovini i Dalmaciji ti su krugovi tumaili da bi se Radi u povratku mogao predstaviti kao zatitnik ( ) sada zanemarenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije.22 Radikali su znali da Radi ne smije ii do kraja, a za izglasavanje budeta nisu bili mnogo zabrinuti jer su u Narodnoj skuptini imali osiguranu veinu, vjerujui da e i dio oporbe glasati za budet. Novinari su Radiu u Dubrovniku rekli da novine iz Beograda javljaju o uzbuni meu radikalima zbog njegovih izjava u Dubrovniku. On im je odgovorio
20 21 22

ISTO. Borba, br. 1 od 13. II. 1926. Novo doba, br. 28 od 4. II. 1926.

296

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

da su takve utiske dobili zbog netonih novinarskih interpretacija njegovih govora, uvjeren da njegovi govori mogu samo konsolidirati, a ne razarati sporazum. Na pitanje da je njegova izjava o Srbima katolicima u Dubrovniku izazvala u Beogradu muan utisak, Radi je odgovorio: Srpstvo u Dubrovniku to je politiko srpstvo, a moje je miljenje da izbori mogu biti. Mi idemo na izbore zajedno, to je stara stvar. Nitko ne moe rei da ovaj Parlament, koji je izabran pod Obznanom moe potpuno provesti sporazum. To moe da kae politiko dijete. To je svakome jasno. Izbori ne mogu biti tako brzo jer to kota novaca, a bez toga ne moe biti revizije Ustava. Dok ne bude slobodnih izbora ne moe biti ni krunisanja kralja pod ovim Parlamentom. O toj stvari nije bilo nikada govora u vladi, a novine su pune toga, jer je to u zraku. Ako, to doe na dnevni red ja u odmh zauzeti stanovite pod ovim Parlamentom da ne moe biti krunisanja Kraljeva. Parlament mora biti vjerno ogledalo naroda.23 Mjesni odbor Radikalne stranke u Dubrovniku je izjavio da e povodom Radievih govora istinito obavijestiti glavni odbor stranke, pozvavi pristae da zadre hladnokrvnost, uvjereni da e Radikalna stranka znati primjerno odbiti svaki nasrtaj na narodno jedinstvo ma s koje strane dolazilo.24 Na Radieve govore osvrnuo se i radikalski list Samouprava od 3. veljae 1926. godine. U Radievim govorima Samouprava vidi tendenciju stvaranja fronte Hrvata protiv Srba. Taj list od vodstva HSS-a trai da usuglase svoje politike stavove na osnovu kojih e odrediti svoju taktiku. U politici Stjepana Radia Samouprava ne vidi nita dobro za budui razvitak drave, jer e se umjesto harmonije i solidarnosti uvesti uzajamno trvenje i borba, a takva borba vodi u nacionalne sukobe, to je predznak pravca kojim Radi namjerava voditi stranku. Beogradski list Vreme o Stjepanu Radiu pie: Izmeu demagoga i dravnika u linosti g. Radia treba da se okona u korist ovog poslednjeg i to to prije. Jedino od volje, uviavnosti i lojalnosti efa HSS-a zavisi ishod te borbe. U tome mu je izbor potpuno slobodan. Pretpostavi li ulogu beskrupuloznog demagoga on moe prije povui konzekvence, jer se apsolutno ne smije dopustiti da se sa ministarskog poloaja, o dravnom troku i pod zatitom policije, izazivaju plemenska trvenja i sprovodi plemenska politika.25 Nasuprot beogradskom tisku, zagrebaki Jutarnji list od 3. II. 1926. u Radievim govorima ne vidi nita sporno. On tvrdi da se politiki ivot razvija normalno i ako postoje stanovite izmjene one su neminovne i za njih se u politikim krugovima oekuje da su neizbjeive. Jutarnji list takoer smatra da je za izmjene u unutranjem ureenju u dravi stvoreno i takvo raspoloenje, te da ih i sami radikali prihvaaju. Navedeno nije bilo tako to dokazuje i izazvana kriza Vlade do koje je dolo nakon navedenih Radievih govora. Zato su radikali bili nezadovoljni Radievim govorima? Za njihovo nezadovoljstvo bilo je vie razloga. S obzirom na to da su Srbi svojatali Bosnu i Hercegovinu, nije im odgovaralo da je tamo Radi odrao tolike govore kojima je prisustvovao velik broj ljudi i gdje je posebno, sveano doekan. Negodovali su i zbog Dubrovnika, koji su takoer svojatali i gdje su imali jako uporite u skupini bogatih Dubrovana koji su bili katolici,
23 24 25

ISTO, broj 30 od 6. II. 1926. Dio bogatih Dubrovana katolika smatrao je sebe Srbima. Bili su lanovi Radikalne stranke, a do 1926. imali su vlast u Dubrovniku te podravali prisne veze s Beogradom. ISTO. ISTO, broj 27 od 3. II. 1926.

297

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

ali su se smatrali Srbima. Svojim dolaskom u Dubrovnik Radi je uzdrmao njihovu vlast, a narod oduevljen njegovim dolaskom demantirao je njihove tvrdnje da je Dubrovnik srpska Atena. Spominjanje novih izbora za Narodnu skuptinu nakon to je od njenog izbora prola tek nepuna godina dana, radikalima nije odgovaralo jer su ih se bojali. Bojali su se da Radiev pokret jo vie ne ojaa, a pogotovo i zato to su dijelu zastupnika HSS-a bili poniteni mandati postignuti na izborima 1925. godine. Ako bi se ti mandati pod pritiskom Radia verificirali, snaga Radia u Narodnoj skuptini bili bi jo jaa. Naposljetku, Radi je govorima raskrinkavao njihovu dotadanju politiku, ukazujui narodu na njihove zloupotrebe, na korupciju i teror koji su itavo vrijeme provodili. Radikalima nije odgovaralo da Stjepan Radi obilazi svoje pristae u krajevima koji su najvie trpjeli za svoje hrvatstvo i u kojima je uvijek vladao teror, a koji su inae bili vrlo siromani. Oito su se bojali da u tim krajevima Radi jo vie ne uvrsti svoj pokret koji je poeo stasati. Pogoeni tekom gospodarskom krizom, ti su krajevi pod Radievim utjecajem mogli postati sredita raznih socijalnih nemira i slino. Uostalom, svi srpski politiari, posebno radikali, brinuli su brigu za Srbe u Vojvodini, Bosni, Hrvatskoj, pa su valjda i hrvatski politiari imali na to isto pravo da se brinu za svoje pristalice u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.

STJEPAN R ADI U NARODNOJ SKUPTINI GOVORI O SVOJIM GOVORIMA U DALMACIJI I BOSNI I HERCEGOVINI
Nakon poziva koji mu je uputio Pavle Radi, Stjepan Radi je 10. veljae 1926. stigao u Beograd. Prethodno se Pavle Radi 4. veljae 1926. sastao s Nikolom Paiem upoznavi ga s Radievim putovanjem, dok je 7. veljae Nikola Niki primljen u audijenciju kod kralja.26 Po dolasku u Beograd Stjepan Radi je najprije posjetio Nikolu Paia. O tom sastanku Radi je izjavio da je nakon razgovora Pai uvidio: ( ) kako su mu krivo prikazivali Radievo putovanje te da je u njegovom govoru u Sarajevu bilo bitno, da se bosanski muslimani moraju konano opredijeliti za Hrvate ili za Srbe. Jugoslavenstvo to je vindl (varka) kojim se kod nas koriste svi anacionalni elementi. Nema direktnog prijelaza u jugoslavenstvo. Mi smo Srbi, Hrvati i Slovenci, pa je to jedini put, kojim se treba opredijeliti. U interesu je cijele drave, da Bosna i Hercegovina kulturno i ekonomski ojaa. U Hercegovini sam vidio toliko sirotinje i nezasluene bijede.27 Dana 12. veljae Pai je posjetio kralja iznijevi mu politiko stanje u zemlji prouzrokovano Radievim govorima. Istog dana. S. Radi je u Narodnoj skuptini demantirao napade u tisku o svojim govorima u Dalmaciji rekavi da su u agencijskim vijestima netono interpretirani njegovi govori te da je govorio u skladu s potpisanim sporazumom. U svojim govorima, veli Radi, izlagao sam da po shvaanju naega naroda nema vee etike nego kad se dva zavaena brata pomire iskreno i srdano bez svake zadnje misli, i to na takav nain koji svojom genezom pokazuje da se dogaa preokret i na jednoj i na drugoj strani. ivotni interesi nae drave su seljaki i svu praktinu politiku treba udesiti prema tome da se uva jezgra. Osvrui se na
26 27

ISTO, br. 32 od 9. II. 1926. Rudolf HORVAT, n. dj., str. 308.

298

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

govor u Dubrovniku u kojem je pojam republike izjednaio s pojmom zdjele, Radi je rekao: Ja sam to rekao slikovito da se ne radi o tome u kakvoj je zdjeli mlijeko, nego da se mlijeko ne prospe. Ujedno je naglasio da je narodu rekao da do sporazuma nije dolo ni na temelju Duanova carstva ni na temelju Tomislavova kraljevstva, nego na temelju nae jedinstvene due. Radi je u cjelini hvalio sporazum istiui tvrdnju da je on sazdan na trostrukom temelju, i to da narod samostalno upravlja opinom, da se uvede kotarska samouprava te da se u toj samoupravi ostvari suradnja seljaka, strunjaka i inteligencije. Radi je takoer pred poslanicima isticao nunu potrebu da koalicija Pai Radi produi svoj rad. Radikalni poslanici nisu bili zadovljni Radievim izjavama jer u njima po njihovom miljenju nije se osvrnuo na stvaranje hrvatske fronte, izbora, kraljevom krunjenju za hrvatskog kralja, nije demantirao napadaje na pojedine ministre niti je dao garancije da e se ubudue drati korektno prema njima kao saveznicima i partnerima u vlasti. U listu Dom Radi je okrivio novine da su puno iskrivile njegove govore te da nisu ni jednom rijeju spomenule koliko je u svojim govorima on pledirao za narodnu i dravnu budunost, naglaivi potrebu narodnog sporazuma izmeu Hrvata i Srba. Dana 13. veljae 1926. sastao se Ministarski savjet. Na tom sastanku Radi je ministrima objasnio sporne dijelove svojih govora u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini. Prema tome sve su nesuglasice unutar Vlade bile odstranjene, a Ministarski savjet je odluio da se objavi tekst sporazuma to ga je Radikalna stranka 14. srpnja 1925. godine sklopila s HSS-om. Nakon tog sastanka Ministarski savjet je obznanio javnosti da je politika situacija u vladi posve regularna, pa da vlada moe nesmetano nastaviti politiku, koju je do sada vodila.28 Meutim, bila je to ipak izjava samo da umiri strasti i ouva sporazum. Treba znati da su u Vladi hrvatski ministri nastojali mijenjati centralistiku politiku. Posebno se u tome isticao Stjepan Radi, koji je svojom aktivnou, iznoenjem svojih oprenih gledita u javnost, od samog poetka osobito izazivao nezadovoljstvo u radikalnohegemonistikim redovima.29 Sporazum je objavljen u tisku 16. veljae, a 17. veljae o njemu se vodila rasprava u Narodnoj skuptini. Tom je prilikom Stjepan Radi rekao: Vidovdanski se ustav na mah ini centralistiki, ali ipak to nije. On je zaista jedinstven ustav, jer je unitaristiki, a ipak nije centralistiki. Treba da se sa Srbima izmirimo, i to ne samo kao ljudi nego i kao prava braa, jer je doao momenat, da emo i mi i oni propasti i stradati Kad imamo narodnu
28

ISTO. Radikali su nakon izjave u Narodnoj skuptini traili od Radia garancije da se slini istupi nee ponoviti, no, on te garancije nije dao izjavivi da je sve rekao u Narodnoj skuptini. Nakon Radieve izjave u Narodnoj skuptini odrana je konferencija Vlade gdje su radikalski ministri izjavili da nema krize, no ni tada nesuglasice u Vladinoj koaliciji nisu izglaene, postojala je mogunost nove krize. Spor izmeu radikala i radievaca formalno je okonan 13. II. 1926. konstatacijom da krize Vlade nema, a Radi se obvezao da e ubudue izbjegavati sve to bi moglo izazvati trzavice u Vladi i da nee ii na agitacijske zborove kada Narodna skuptina bude zasjedala i kada Vlada bude imala sjednice. Radi se tog obeanja nee dugo pridravati. 29 Franjo T UMAN, Hrvatska u monarhistikoj Jugoslaviji, 1. dio, Zagreb, 1993., str. 460. Hrvatski ministri u Vladi Pai-Radi bili su: Pavle Radi (min. agrarne reforme), Nikola Niki (min. uma i ruda), Benjamin epurina (min. pota i brzojava), Ivan Kraja (min. trgovine i industrije) te Stjepan Radi (min. prosvjete).

299

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

dravu i narodnu dinastiju, onda je naa specijalna politika nuzgredna stvar. Naa je HSS dola, da se primi pozitivnog rada, ako joj je to mogue.30

STJEPAN R ADI IZLAZI IZ VLADE

Nakon navedenog zbile su se u dravi velike promjene, pala je Vlada radikalskoradievskog sporazuma najvie zato to su otkrivene zlouporabe u dravnim nabavkama u koje je bio umijean Paiev sin Rade. Radi se u raspravama u Narodnoj skuptini pridruio oporbi zaprijetivi Paiu i kralju da e svi ministri iz HSS-a dati ostavke. Zato je Pai 4. travnja 1926. morao odstupiti, morao je dati ostavku Vlade. Vladu je formirao Nikola Uzunovi obnovivi radievskoradikalnu koaliciju. Nakon tih dogaaja Radi je nastavio na javnim istupima napadati centralizam kao i pojedine ministare iji postupci nisu bili u sukobu s dravnim i narodnim interesima.31 Dana 11. travnja Stjepan Radi je odrao govor na velikoj narodnoj skuptini u Pakracu u kojem je bio vrlo otar u napadu na pojedine ministre radikale. Tako, Stjepan Radi nastavlja jo eu borbu protiv onih koji kao ministri i visoko pozicionirani dravni slubenici koriste svoj poloaj za bogaenje. U sreditu Radieve politike djelatnosti postaje borba protiv korupcije u dravi. Ubrzo nakon Radieva govora u Pakracu formirana je nova vlada, ali bez Stjepana Radia. U takvom politikom ozraju Stjepan Radi dolazi ponovno u Dalmaciju.

GOVORI STJEPANA RADIA NA OTOKU KORULI, U METKOVIU, MAKARSKOJ I OMIU

Poetkom lipnja 1926. Radi je bio na odmoru u Kuparima, gdje je ostao oko mjesec dana. Zavrivi odmor u Kuparima, Radi je iz Dubrovnika krenuo na otok Korulu. Na otoku Koruli Radi je odrao vie zborova, na kojima je govorio u gradu Koruli, Veloj Luci, Blatu, Lumbardi i na Vrniku. U gradu Koruli je govorio 27. lipnja 1926. godine pred oko 3000 ljudi. Najprije se dotakao gospodarskih prilika u Dalmaciji koje je ocijenio vrlo tekim, optuujui Austriju za tako loe stanje, rekavi da je vie za gospodarski razvoj Dalmacije uinila Napoleonova vlast u 11 godina nego Austrija za 100 godina. Iza Austrije,
30 31

Rudolf HORVAT, n. dj., str, 308. Jedan od najpoznatijih Radievih govora u to vrijeme, koji je zaista ponovno uzdrmao koalicijsku vladu, bio je govor u Pakracu odran 11. travnja 1926. godine. U njemu je otro napao radikale rekavi: Mi imamo u zagrebakoj eljeznikoj direkciji, a i u Sarajevu ljudi koji zlorabe svoj poloaj pa ne daju radnicima plae dok se ne upiu u Radikalnu stranku. Pohvalio se da je maknuo ministra financija Milana Stojadinovia, jer da su dravne financije tako ureene, da itavi krajevi izgledaju kao da drava nema srca nego da je tamo vukodlak, neman, neka provalija, neka prokleta jama, iz koje kad to ue nikada nita ne izie. Radi je kritizirao i ministra prometa Krstu Miletia koji je odmah sutradan dao ostavku. Nakon toga radikalski klub zatraio je da se Radi povue iz vlade. Formirana je nova vlada bez Pavla Radia, Stjepana Radia i dr. Ivana Krajaa. Koalicija se ipak, nakon tih burnih dogaaja, i nije raspala. Radi je s mandatarom Vlade Uzunoviem dogovorio da HSS ostane u vladi s pet ministra: Ivanom Krajaem (min. trgovine), Pavlom Radiem (min. agrarne reforme) Benjaminom uperinom ((ministrom pota i brzojava), Ivanom Puceljom (ministrom poljoprivrede) i Nikom Nikiem (ministrom uma i ruda).

300

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

kae Radi, u Dalmaciju nije dola ista srpska dua, ve Paieva brada i kundak. Pai je, kae Radi, u svome srcu vikao: Eviva Italija. Kod Paia nije bilo shvaanja za ove obale hrvatskog naroda na kojima smo mi Hrvati od starine.32 Paia izravno optuuje za mnoge nedae Dalmacije, posebno za teror i nacionalno ugnjetavanje, razlikujui pritom radikale i Paia od Srbije i srpskog naroda. Pai Radiu nije imao osjeaj za hrvatski narod koji od davnine ivi u Dalmaciji. Za njega je, kae Radi, u Dalmaciji postojala samo mona Italija, dok je Hrvate u Dalmaciji po njegovom miljenju stvorila Austrija, zaboravljajui pritom na bogat kulturni razvoj Hrvata u Dalmaciji. Radi zamjera Paiu to smatra da u Dalmaciji ive Srbi i to se ne uoava bogatstvo mora za ostvarenje blagostanja u Dalmaciji.33 Govorom u Koruli Radi je prisutnima objasnio zato je potpisao sporazum s radikalima, rekavi da je na sporazum pristao da Hrvat osjeti da je u svojoj dravi i da prestane nad njim kundaenje, te da narod ima na elu svoga vitekog kralja. etiri milijuna Hrvata, kae Radi, ne moe se bacati u kut.34 Govorei o problemima Dalmacije, ukazao je da taj problem hitno treba rijeiti donoenjem zakona o agraru i rjeavanjem kolonatskih odnosa. U govoru odranom u gradu Koruli Radi nije mimoiao ni pitanje korupcije u dravi, rekavi da korupciju treba rijeiti te ukoliko se ne rijei, da e HSS odstupiti od sporazuma. Rekao je takoer i to da je od Paia traio da se porezi u dravi izjednae i da Hrvati plaaju porez po istoj stopi kao i Srbi, a ne kao dosad po vioj stopi. Za Nettunske konvencije je rekao da ih je Mussolini vjeto sastavio, te da su zakljuene bez Hrvata i protiv Hrvata, ali da Talijanima ne emo dati ni pedlja nae zemlje. Ujedno je napomenuo da je vano da konvencije ne provode oni koji su ih potpisali. Analizirajui Radiev govor u gradu Koruli, moe se zakljuiti da je izraavao u vie navrata (kao i u govorima koje je odrao u veljai 1926.) simpatije prema kralju Aleksandru, kojem je u vie navrata klicao ivio nazvavi ga vitekim voom. Paia je u svemu kudio optuujui ga za teke gospodarske prilike u Dalmaciji jer nije poticao koritenje njezinog bogatstva kojim obiluje, u njezin razvoj. U Veloj Luci (29. lipnja 1926.) Radi je rekao da on i njegova stranka ne e pomagati vladu ako se u najkraem roku ne pomogne gladnom i bijednom narodu Dalmacije.35 Zanimljivo je da se pohvalno izrazio o tadanjoj Uzunovievoj vladi, za koju je rekao da su njezini lanovi istog miljenja i duha kao i pristae HSS-a. U Blatu je odrao dva govora. U kraem govoru prilikom dolaska govorio je o socijalnoj i ovjeanskoj politici za koju kae da ona jedino moe spasiti narod od tekog stanja u kojem se nalazi. U drugom govoru istog dana (29. lipnja) Radi je govorio na velikom zboru kojem je prisustvovalo oko 3000 ljudi. Govor je poeo osvrui se na bijedu u kojoj se nalazi korulanski teak za koju kae da se mora rijeiti, i to upravo provoenjem narodnog
32 33 34 35

Novo doba, 148, od 1. VII. 1926. Franko MIROEVI, Poelo je 1918., Zagreb, 1992., str. 170-172, DAD, FVDO, br. 1755 od 14. VII. 1926., Jadranska pota, Split, br. 169 od 1. VII. 1926. ISTO. ISTO. ISTO.

301

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

sporazuma koji je potpisao s radikalima. I u Blatu istie da e poloaj teaka popraviti donoenjem agrarnog zakona. U Blatu Radi nije mogao ne osvrnuti se na nain kojim u tome mjestu vlada naelnik opine, radikal Joakim Kunjai. Njega tereti za mnoga nasilja i krenje zakona posebno za vrijeme izbora kraom glasova. Nitko, kae Radi, ne smije gaziti zakone i narodnu volju, jer ne moe biti vlade koja gazi zakon. Govor u Blatu Radi je zavrio opisom snanog razvoja seljakog pokreta istiui da e na sljedeim parlamentarnim izborima on pobijediti i uspostaviti seljaku vlast. Izvjetaj s govora Stjepana Radia u Blatu na Koruli Novo doba u broju 148 od 1. srpnja 1926. godine zavrava sljedeim reenicama: Buduih izbora e biti do miljon kuglica koje e uspostaviti seljaku vlast, jer je seljaki narod izvor narodnog suvereniteta kod Srba, Hrvata i Slovenaca. Kod Hrvata su dezertirali dr. Trumbi i njegovi drugovi. Kod Srba je naprotiv g. Ljuba Davidovi izaao, jer se sporazum nije izvravao. On je meutim, ojaao poloaj Hrvata u Vladi. Ako Paievci izau Vlada e biti jaa. 36 Nakon Radia, u Blatu su govorili dr. Pernar i narodni poslanik Matijevi, a nakon njih opet Stjepan Radi. Tom je prilikom istakao da seljako djelo jo nije potpuno. Srbi prilaze hrvatskom seljakom pokretu, a doi e ubrzo i Bugari. Stvorit e se velika, jedinstvena, seljaka, jugoslavenska drava od 20 milijuna s pet mora. Tada e na narod biti veliki faktor, ne samo u srednjeuropskoj, nego takoer i u meunarodnoj politici.37 Onodobni Vladin savjetnik u kotaru Korula Ante Dabevi pie velikom upanu Dubrovake oblasti Stjepu Kneeviu da je Radi na otoku Koruli ( ) ispoljio prkos prema redu i miru i prema drugim strankama a i naredbama vlasti, dodavi da taj prkos jo nije doveo do ozbiljnih posljedica. Radiev dolazak na otok Korulu uvelike je pomogao puanstvu da prevlada dotadanju apatiju, pa i iskazuje oduevljenje prema ovjeku i politici za koje vjeruje da e ga osloboditi nacionalnog i socijalnog ugnjetavanja. Radi i njegovi pratioci na otoku Koruli zalagali su se za slogu i ravnopravnost Srba i Hrvata, ne optuujui srpski narod za teak poloaj hrvatskog naroda, ve optuujui srpske politiare, prije svega radikale. O tome je Radi rekao: Tako se dogaa da oni koji bi trebali da nas tite oni nas gue. Kad bi to bio srpski narod ne bih nikada bio narodni sporazum napravio. To nije hrvatstvo ni srpstvo, to nije slovenstvo to je pogansko. To nije bilo ni pod Turcima. Nije dola Srbija ovamo da harai jer mi s njom imamo jednu duu i jedne tenje. To su gospodska krda htjela

36

ISTO. Zajedno s Radiem na otoku Koruli bili su: Ivan Pernar, Stipe Matijevi i Josip imekovi. U Blatu je uz Joakima Kunjaia, Radi napao i upnika Petra Franulovia zbog zloupotreba i terora, jer, kae Radi, prevarama on i Kunjai stvaraju radikalsku kulu u Blatu. Radi je Blaanima obeao uskoro donoenje Zakona o agrarnoj reformi u Dalmaciji, rekavi: Mi moramo ukloniti sramotu da na najbolji narod strada i gine te iseljenjem i materijalnim poloajem izezava ta lijepa narodna snaga i cijela naa drava. Za reim J. Kunjaia Radi je rekao da je opinske izbore iznudio ucjenama. Na opinskim izborima u Blatu pobijedila je lista Teaka i ribara koja je koalirala s dvije liste HSS-a. Kunjai je uz pomo kotarskog savjetnika Ante Dapevia uspio ponititi glasove liste Teaka i ribara, optuujui je da je to lista komunistika. Tako je njegova Lista reda i mira (radikali) preuzela vlast u opini. 37 DAD, FVDO, br. 1921 od 6. VII. 1926.

302

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

da nas razdvoje od Srbije. Sporazum izmeu Srba i Hrvata je sporazum izmeu jadranske obale i kontinentalne umadije.38 Zahvaljujui Radievu boravku na otoku Koruli, cijela se drava upoznala s tekim gospodarskim prilikama korulanskog teaka. Radi i njegova pratnja o tome su opirno pisali. Nakon nastupa u Koruli Radi je govorio u Metkoviu, Vrgorcu, Makarskoj, Trilju i Omiu. U Metkoviu je Radi veliao politiku narodnog sporazuma, napao kotarskog poglavara Pivca da svojim postupcima kri Ustav i ograniava graanske slobode. O Nettunskim konvencijama je ponovio ono to je rekao na otoku Koruli da e se prihvatiti, ali da e ih provoditi hrvatski narod, a ne inovnici poput kotarskog poglavara Pivca. Budala je svaki onaj koji misli da se moe satrti vou hrvatskog naroda, jer je hrvatski narod more, a svaki onaj koji hoe ipkom da zaustavi more, postaje smijean, rekao je Radi u Metkoviu.39 U Metkoviu je najavio prihvaanje zakona o agraru u Dalmaciji. Govor u Makarskoj donekle se razlikovao od govora na otoku Koruli. Izostala je otra kritika radikala i srpske hegemonije. U Makarskoj je govor poeo objanjavanjem razvoja radnikog pokreta u zapadnoeuropskim dravama, posebno u Velikoj Britaniji (naziva je Engleskom) i Njemakoj. Tom se priliko dotakao ideja Karla Marxa ije su ideje, kae Radi, radnici prihvatili. Za Marxa je rekao da je utemeljitelj socijalistikog pokreta, da je napisao brojne knjige koje su zadojene mrnjom prema bogataima zbog velike imovinske razlike izmeu njih i siromaha. Objasnivi prisutnima svoje vienje Marxove ideologije, Radi je ustvrdio da Marxov nauk nisu prihvatili samo radnici ve i inteligencija, to je jo vie ojaalo njegov pokret. Govorei o razvoju socijalistikih ideja, dotakao se i pojave socijalistikih ideja u Srbiji, koje je irio Svetozar Markovi, ukazujui na razliku u tom razvoju izmeu Srbije i zapadnoeuropskih zemalja. Radi je u svezi s tim konstatirao da se socijalistiki pokret u Srbiji nije mogao razviti jer je njezin drutveni razvoj bio na mnogo niem stupnju od razvoja zapadne Europe. Zato su srpski socijalisti meu kojima je bio i Nikola Pai, kasnije osnovali Radikalnu stranku. U navedenom kontekstu Radi se dotakao i kulturnog razvoja Hrvata rekavi da nije dobro isticati kako smo mi Hrvati kulturni, a da su Srbi nekulturni. Gospoda naa i gospoda njihova, kae Radi, jednaka su. U dijelu govora u Makarskoj Radi se dotakao politikih prilika rekavi da u Makarskoj nema Srba, ve sami Hrvati, ali ipak na opinskoj zgradi se istie srpska zastava. Meutim, kae Radi, nije to pojava samo u Makarskoj ve i ostalim dijelovima Dalmacije. Osvrui se na teror andara, Radi je rekao da Hrvati ni jednog Srbina nisu isprebijali, a Hrvate ve sedam godina mrcvari Obznana. U daljnjem dijelu govora Radi je prisutnima objanjavao uzroke neuspjeha seljakog pokreta na sveuilitu i u kolama, rekavi da je to alosno i da to dokazuje da je inteligencija malo kulturna malo etika a narod bi rekao malo potena.40 Dotiui se rada profesora na fakultetima, Radi je ustvrdio da malo rade
38 39 40

Novo doba, br. 181 od 1. VII. 1926. ISTO, broj 152 od 6. VII. 1926. ISTO.

303

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

(svega nekoliko sati na sedmicu). Ujedno je rekao da profesori gimnazija nemaju pravo traiti isplatu prekovremenog rada rekavi: Oni ive na narodni raun, narodu treba vratiti ono to ti je dao.41 Dotiui se pitanja odnosa Hrvata prema radikalima, rekao je da Hrvati trebaju pruiti ruku radikalima, da im se priblie posjeujui njihova sela U govoru Radi je hvalio vrline Makarana (bistri, radini, hrabri, poteni) konstatiravi da su im te vrline pomogle da prigrle seljaki pokret koji je u velikom usponu. Napao je Koroca otrim rijeima da ima crnu popovsku duu.42 Za Dalmaciju je Radi rekao da e ostati bedem drave, ali samo kao hrvatska zemlja. Onaj tko ne priznaje hrvatstvo Dalmacije, kae Radi, otvara put Italiji i stvara joj temelj da ugovori s njom budu na nau tetu. Radi je hrabrio prisutne rekavi da dok je HSS u Vladi nitko Dalmaciji nee otrgnuti ni pedlja zemlje. Radi je prisutnima na zboru dao do znanja da se njegova stranka s radikalima izborila da se hrvatstvo potuje i razvija, traili smo hrvatsku zastavu, pjesme i drutva jer je to ustavom zajameno. Srbi neka srbuju kako hoe a mi emo Hrvati hrvatovati na nain kao i do sada, pjesmama osnivanjem drutava, privrednih, gospodarskih, i nadasve organizacijom svoje stranke. Govorei o Nettunskim konvencijama ponovio je ono to je rekao u Koruli. Pred kraj govora u Makarskoj Radi je donekle dopunio ono to je o narodnom sporazumu rekao u Koruli i drugim mjestima Dalmacije. Rekao je da je zakljuen s ciljem da Hrvati vladaju svim dijelovima Hrvatske, da moraju biti u Vladi i da suvladaju u Bosni i cijeloj dravi. Zajednika drava, kae Radi, ne moe biti velika Srbija jer bi to bilo protivno meunarodnim pravu, ali pored toga Srbi u dravi imaju svu vlast. Govor u Makarskoj zavrio je nadom u jo bolji uspjeh HSS-a, to e, kae, pokazati na sljedeim parlamentarnim izborima. Nakon nastupa u Makarskoj Radi je govorio u Zadvarju, Pavia Mostu, Kuiima i Omiu. U Zadvarju je osudio nasilje koje provode andari i policija, napavi pritom biveg predsjednika zemaljske vlade za Dalmaciju Ivana Krstelja (nazvao ga je izrodom) da je odgovoran to je Dalmacija nakon sloma Austro-Ugarske otrgnuta od Zagreba i podinjena Beogradu, te da su za njezino teko stanje krivi ljudi slini Krstelju, koji pljuju svoju brau, a pljuvali su i na na narod za vrijeme Austrije.43 Radi se suprotstavio u Zadvarju isticanju srpskih zastava u Dalmaciji gdje se mogu, kae, isticati samo hrvatske zastave. Nakon kraih govora na Pavia Mostu i Kuiima Radia su u Omiu doekale brojne pristae. Na poetku govora u Omiu Radi je istakao vanost mora za gospodarstvo zemlje. U vezi s tim ukazuje na primjer Danske i Nizozemske. Dio govora u Omiu obuhvatio je problem slavenske uzajamnosti i suradnje, za to se Radi zduno zalagao rekavi da je knjievnost koja se razvila uz obalu Jadrana puna slavenstva, a odravala je u nas svijest etnikog jedinstva Junih Slavena zalaui se za prisne i prijateljske odnose s Rusijom (SSSR-om).44 Suprotstavljajui se onima koji napadaju njegovu stranku, Radi je rekao
41 42 43 44

ISTO. ISTO. ISTO. ISTO.

304

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

da ona nije separatistika jer je stvarala postojeu dravnu zajednicu (Kraljevinu SHS) potujui nadasve prostog ovjeka, koji radi i trudi se, a ne kao inovnik koji dolazi u ured da lijenari.45 Uz ono to je o Nettunskim konvencijama rekao u gradu Koruli i Makarskoj u Omiu je dodao da je njegova stranka predloila da se Nettunskim konvencijama skrati rok provoenja (na dvije godine) te da se neke njihove odredbe promijene i da im se odredi tona interpretacija. U ostalim dijelovima govora Radi je umnogome ponavljao ve reeno u govorima na otoku Koruli i Makarskoj. Nakon nastupa u Omiu Radi je 5. srpnja naveer krenuo u Split. Stigavi automobilom do hotela Bellevue doekalo ga je mnotvo s poklicima: Dolje Radi, Dolje pjesnik Habsburga. Uz jugoslavensku nacionalnu omladinu u demonstracijama su sudjelovali i lanovi Hrvatske federalistike stranke koji su klicali: Dolje izdajica hrvatskog naroda. Pred hotelom bila je skupina Radievih pristalica koja ga je pozdravljala poklikom ivio.46 Ocjenjujui boravak i govore Stjepana Radia na otoku Koruli, u makarskom primorju, neretvanskoj i vrgorakoj krajini i Imotskom, stranaki list Dom pie da je taj boravak dokazao da je Dalmacija hrvatska i seljaka.47 Dom taj Radiev boravak oznaava misionarskim radom koji ( ) daje pobude narodu istiui oduevljenje puanstva, posebno na Koruli, to potkrepljuje ovim rijeima: A odkud onaj svijetlei ar kod one malodobne djece u Veloj Luci, koja iako sirota i bosa i gladna gori od upravo udnovaog, skoro vizionarskog zanosa i ushita. Stranako vodstvo u Radievu putu vidi prihvaanje politike HSS-a, koja postaje sastavni dio ivota dijela puanstva. Dom je ujedno ustvrdio da je cjelokupni seljaki narod u jednoj organizaciji i da on mora postati jedini izvor i utoie sve vlasti. Radievi govori u Dalmaciji iskazali su kritiku politikih prilika u Kraljevini SHS. Radi je osudio velikosrpsku politiku upoznavajui sluateljstvo s politikim programom HSS-a i njegovim pogledima na rjeavanje hrvatskog pitanja unutar zajednike drave. Traio je ravnopravnost za Hrvate i Hrvatsku u jugoslavenskoj dravnoj zajednici, suverenost svakog naroda u njoj te primjenu demokratskih naela vladanja. Osudio je progone Hrvata u vlastitoj domovini uvijek istiui da Hrvati nisu protiv zajednike drave ve naina kako se u njoj s Hrvatima postupa.

UMJESTO ZAKLJUKA
Radi je esto u govorima napadao radikalske stranake elnike i ministre u Vladi. Zbog tih napada prijetio je opstanak narodnog sporazuma kao i Vlade koju su inili potpisnici tog sporazuma. U vrijeme odravanja govora na otoku Koruli, Makarskoj, Klisu, Zadvarju i Omiu u dravi se raspravljalo o Nettunskim konvencijama koje je Narodna skuptina trebala ratificirati, a protiv kojih je ustala cjelokupna oporba pa donekle i Radiev HSS. Zato se u veini mjesta gdje je govorio, doticao tih konvencija. Nije bio protiv njih,
45 46 47

ISTO. ISTO, br. 152 od 6. VII. 1926. Dom br. 29 od 21. VII. 1926.

305

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

ali je traio neke dopune i izmjene u njima. O toj krizi Toni itin pie: Nedvojbeno je amplituda krize pokazivala sve izrazitiji napon, sporazumake politike koja je prolazila kroz kunje koje su najavljivale dramatske sukobe izmeu radikala i radievaca. Pod znakom pitanja ostaju mnoge zapoete, a nerealizirane akcije oko promjene politike i gospodarske situacije.48 itin takoer kae: Zlosretno iskustvo sporazuma pokazivalo je tek vrhove ploveeg brijega. Povezivanje dvaju zavaenih tabora unato stanovitom poetnom poletu nikad nije postiglo eljenu ravnoteu. Bjelodana centralistiko-unitaristika praksa nije se mogla prikriti nikakvom sporazumakom retorikom ili novim parlamentarnim scenarijem. Realnost iz dana u dan sve se vie pokazivala kao trpko razoaranje, a ivopisni i nerijetko naivni istupi Stjepana Radia gubili su arm uvjerljivih hipoteza i premetali se u zapaljivi materijal novog narodnog revolta.49 Zbog velikog broja govora u kratkom vremenu Radi nije mogao izbjei ponavljanja, nedoreenosti pa i nesuvislosti. U nekim govorima nije bilo povezanosti pojedinih dijelova, a i izostalaje i kritinost. Takoer nije vodio mnogo rauna da li se reeno moe i ostvariti. Suvie je vjerovao da e postojeim narodnim sporazumom rijeiti sve probleme, a u nekim postavkama bio je neuvjerljiv pa i nerealan. Ono to je mnoge zaudilo, bilo je to to je napadao ministre i vladu u kojoj su se nalazili njegovi stranaki drugovi. Olako je prisutnima davao obeanja koja se nikada nisu ostvarila. Govori su mu mnogo puta izazivali ustre rasprave odgovore kojima je onodobni tisak punio svoje stranice, esto sa senzacionalnim naslovima. Dok je bio ministar u Vladi, morao je demantirati optube najee rijeima da je tisak njegov govor netono interpretirao. Meutim, treba konstatirati da je govorima koje je Radi odrao u Dalmaciji, ojaao snagu svoje stranke i njezinu organizacijsku vrstinu. Upravo 1926. godine HSS je u Dalmaciji na opinskim izborima izvojevao apsolutnu veinu i time uinio kraj vladavini opinskih upravitelja (komesara) koji su bili stoeri terora protiv pristaa HSS-a. Istina, sve reeno Radi je postigao narodnim sporazumom, bez sporazuma teko bi bilo zamisliti trijumf koji je Radi postigao na svojoj turneji po Dalmaciji. Svagdje je srdano doekan s oduevljenjem prihvaen. Na Radievim zborovima prisustvovalo je na tisue ljudi eljnih njegovih rijei. Narod je Radiu vjerovao i odobravao njegovu politiku. Posjetom srednjoj i junoj Dalmaciji 1926. Radi je u tim krajevima stvorio karizmu koja traje do naih dana. Radievi govori u Dalmaciji odrani krajem lipnja i poetkom srpnja 1926. godine kao i oni u veljai 1926. prouzrokovali su mnoge reakcije politiara kao i novinske komentare. Njih je najtemeljitije pratilo splitsko Novo doba. U lanku Radieva turneja pod Dalmaciji upuene su Radiu mnoge zamjerke na njegove govore koje je odrao u Dalmaciji najvie to je vrijeao inteligenciju. Stavove i zakljuke nekih njegovih govora u tisku su opovrgavali njegovi politiki protivnici meu kojima su: Grga Anelinovi, dubrovaka Hrvatska rije list dubrovakih federalista, samostalni demokrat Prvoslav Grisogono, Svetozar Pribievi, dubrovaka Narodna svijest, list Hrvatske puke stranke.50
48 49 50

Toni ITIN, n. dj., str. 431-479. ISTO. DAD, FVDO, br. 2103 od 7. VII. 1926.

306

F. MIROEVI, Radievi govori u Dalmaciji 1926. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 289307.

Franko MIROEVI: STJEPAN RADIS SPEECHES HELD IN DALMATIA IN 1926

Summary

Using newspapers, the relevant literature and archival sources the author in this article describes the speeches Stjepan Radi held in Dalmatia and in Bosnia and Herzegovina in 1926. At this time there was an agreement between the Croatian Peasant party and the Radical party so that alongside ministers from the Croatian Peasant party there were Radical ministers in the government. However, this did not prevent Radi from openly speaking out about the unhealthy political conditions in the country, chiefly criticizing his political partners, the Radicals. These outbursts put under a question mark Radis collaboration with the Radical party. The author analyzes the speeches, makes evaluations and offers some conclusions.

Key words: agreement, equality, Serbs, Croats, Radis followers, the Radicals, centralism, federalism, corruption.

307