Professional Documents
Culture Documents
Lekcija 3
Lekcija 3
Lekcija 3
e
l
i
k
v
i
d
n
o
s
t
i
Kapital
Dugorone
obaveze
Kratkorone
obaveze
Aktiva Bilans Pasiva
Gotovina
Potraivanja
Zalihe
Stalna
imovina
P
r
i
n
c
i
p
o
p
a
d
a
j
u
e
l
i
k
v
i
d
n
o
s
t
i
Kratkorone
obaveze
Dugorone
obaveze
Kapital
P
r
i
n
c
i
p
o
p
a
d
a
j
u
e
d
o
s
p
e
l
o
s
t
i
Aktiva Bilans Pasiva
Stalna
imovina
Zalihe
Potraivanja
Gotovina
P
r
i
n
c
i
p
r
a
s
t
u
e
d
o
s
p
e
l
o
s
t
i
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
332
3. Bilans uspeha kao osnovni finansijski izvetaj
Za razliku od bilansa, koji je raun stanja ili terminski raun orijentisan
na prikazivanje imovine, a uspeh prikazuje samo kao globalnu veliinu
(bruto princip) ili deo ukupnog rezultata ostvarenog u jednom obraunskom
periodu (ime se ne zadovoljavaju informacioni zahtevi nijedne interesne
grupe), bilans uspeha je orijentisan na prikazivanje uspeha iskazivanjem
ostvarenog uspeha po vrstama, visini i izvorima. Razvojni put ovog izvetaja
je tekao od statusa nepriznavanja do statusa primarnog
214
izvetaja u procesu
finansijskog izvetavanja. Tokom dueg vremenskog perioda, on je stajao
pored bilansa pod nazivom Raun dobitka i gubitka. Kako su se rashodi i
prihodi koji su se na njemu obuhvatali na kraju obraunskog perioda
sumirali i izravnavali, te je njihova razlika unoena u bilans kao korektura
sopstvenog kapitala, sticao se utisak da je ovaj raun u slubi sastavljanja
bilansa. Naime, zatvaranje rauna stanja i sastavljanje bilansa je bilo mogue
tek nakon integracije vika prihoda, odnosno rashoda, u bilans. Iako je naziv
raun dobitka i gubitka i danas u opticaju, termin raun uspeha se smatra
adekvatnijim, jer se radi o izvetaju, a ne o kontu (kako prvi termin asocira).
Na zakonodavac je prihvatio naziv bilans uspeha.
Bilans uspeha predstavlja osamostaljeni i razvijeni potkonto sopstvenog
kapitala na kome su obuhvaeni svi prihodi i rashodi obraunskog perioda,
na nain da se jasno uoavaju vrste, visina i izvori ostvarenog rezultata.
Informacioni zahtevi vlasnika, poverilaca, radnika i drugih interesnih grupa
e biti manje ili vie zadovoljeni, u zavisnosti od iskazne moi koja je
odreena formom, strukturom i sadrinom ovog izvetaja, to je pak,
povezano sa pitanjima: (1) izbora forme prikazivanja, (2) naina
ukljuivanja pozicija prihoda i rashoda, (3) naina obraunavanja rezultata i
(4) dubine ralanjavanja prihoda i rashoda.
Kako svi rashodi nastaju potronjom aktive i poveanjem obaveza, a svi
prihodi prouzrokuju poveanje aktive ili smanjenje obaveza, evidentno je da
je obraunavanje uspeha tesno povezano sa problemom procenjivanja.
214
Pod uticajem dinamikog shvatanja bilansa, zakonodavstvo je prihvatilo da raun dobitka i gubitka
odreuje sadrinu bilansa, a ne obrnuto.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
333
Slika 4: Izvetaj o uspehu u kontekstu odluivanja
Izvor: Romi, L. (2003), Teorija bilansa, Subotica, Ekonomski fakultet, str. 39.
Meunarodni raunovodstveni standardi dozvoljavaju slobodu izbora
izmeu klasifikacije rashoda zasnovane na principu ukupnih trokova,
(illustrating the classification of expenses by nature) i klasifikacije rashoda
zasnovane na funkcionalnom principu (illustrating the classification of
expenses by functions)
215
. S obzirom na to da se uinci razliitih poslovnih
aktivnosti, poslovnih promena i poslovnih dogaaja razlikuju po svojoj
stabilnosti, riziku i mogunosti predvianja njihovog kretanja, Standard
(MRS 1, odeljak br. 7) nalae da se rezultat jasno prikae po svakom
segmentu poslovanja. Na ovaj nain treba da se omogui bolje razumevanje
prolih i tanije predvianje buduih poslovnih ishoda. Prema ovom
standardu, minimum pozicija koje treba da budu prikazane u samom bilansu
uspeha su:
prihodi od prodaje (revenue),
rezultat poslovnih aktivnosti (the results of operating
activities),
trokovi finansiranja (finance costs),
215
S tim to se u ovom sluaju nalae da se u napomeni dodatno prikau svi rashodi i na principu ukupnih
trokova.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
334
pripadajui deo dobitka ili gubitak koji su ostvarila pridruena
preduzea, ili koji potiu iz zajednikih ulaganja iskazanih u
bilansu stanja po nabavnoj ceni (equity method),
porez iz dobitka rashodi na ime poreza (tax expense),
dobitak ili gubitak iz redovnog poslovanja (profit or loss
from ordinary activities),
vanredni prihodi i rashodi (extraordinery items),
manjinski interesi (minority interests),
neto dobitak ili gubitak perioda (net profit or loss for the
period).
Kada se uspeh utvruje po metodi ukupnih trokova, reeno je da se mora
u bilans uspeha ukljuiti vrednost promene vrednosti zaliha uinaka. Ovo
smanjenje ili poveanje zaliha se moe ukljuiti u bilans uspeha po bruto
principu, tj. koristei podatke o vrednosti zaliha na poetku i na kraju
obraunskog perioda, ili po netu principu kao razlika izmeu poetnih i
krajnjih zaliha.
Ovo smanjenje ili poveanje zaliha uinaka se tehniki moe ukljuiti u
bilans uspeha alternativno, na rashodnu ili na prihodnu stranu. Ako se
smanjenje, odnosno poveanje zaliha uinaka ukljuuje na rashodnu stranu,
bilans uspeha (po neto principu) e izgledati ovako:
Rashodi Bilans uspeha Prihodi
1. Smanjenje krajnjih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda na
poetku obraunskog perioda
1. Poslovni prihod
2. Poveanje krajnjih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju
obraunskog perioda
2. Finansijski prihodi
3. Nabavna vrednost prodate robe 3. Vanredni prihodi
4. Tekui trokovi po vrstama 4. Ukupni prihodi (1+2+3)
5. Finansijski rashodi
5. Ukupan gubitak (ukupni rashodi
ukupni prihodi)
6. Vanredni rashodi
7. Ukupni rashodi (12+3+4+5+6)
8. Bruto dobitak (ukupni prihodi
ukupni rashodi)
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
335
Ukoliko se smanjenje, odnosno poveanje zaliha ukljuuje na prihodnu
stranu, bilans uspeha e izgledati ovako:
Rashodi Bilans uspeha Prihodi
1. Nabavna vrednost prodate robe 1. Poslovni prihod
2 Tekui trokovi po vrstama
2. Poveanje krajnjih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda na
poetku obraunskog perioda
3. Finansijski rashodi
3. Smanjenje krajnjih zaliha
nedovrene proizvodnje i gotovih
proizvoda na kraju obraunskog
perioda
4. Vanredni rashodi 4. Finansijski prihodi
5. Ukupni rashodi (1+2+3+4) 5. Vanredni prihodi
6. Bruto dobitak (ukupni prihodi
ukupni rashodi) 6. Ukupni prihodi (1+23+4+5)
7. Ukupan gubitak (ukupni rashodi
ukupni prihodi)
Pored navedenih mogunosti, mogue je vriti korekciju na obe strane,
pri emu se na rashodnoj strani evidentira smanjenje zaliha, a na prihodnoj
strani poveanje zaliha.
Rashodi Bilans uspeha Prihodi
1. Smanjenje krajnjih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda na
poetku obraunskog perioda
1. Poveanje krajnjih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju
obraunskog perioda
2. Nabavna vrednost prodate robe 2. Poslovni prihod
3. Tekui trokovi po vrstama 3. Finansijski prihodi
4. Finansijski rashodi 4. Vanredni prihodi
5. Vanredni rashodi 5. Ukupni prihodi (1+2+3+4)
6. Ukupni rashodi (1+2+3+4+5)
6. Ukupan gubitak (ukupni rashodi
ukupni prihodi)
7. Bruto dobitak (ukupni prihodi
ukupni rashodi)
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
336
Iako se dobija isti finansijski rezultat, korektura za vrednost zaliha ne bi
trebalo da se vri na rashodnoj strani, jer metoda ukupnih trokova upravo
ima za cilj da prikae ukupne rashode perioda i ukupne uinke koje su oni
proizveli. Ona ne eli da sakati celinu rashoda perioda za raun
prikazivanja rashoda prodatih proizvoda koji su to kao rezultat aritmetike, ali
ne i po stvarnom sadraju. Jer ako se ve eli prikazivanje rashoda prodatih
proizvoda, onda za to postoji odgovarajua metoda.
216
etvrta direktiva
Evropske zajednice daje ravnopravni tretman metodi ukupnih trokova i
metodi prodatih uinaka. Njenu iskljuivu primenu zahtevaju Francuska,
Belgija, panija i Portugal. Izuzev Grke, sve ostale lanice daju pravo
slobodnog izbora metode.
217
to se tie forme prikazivanja, prilikom
izgradnje rauna uspeha po ovoj metodi, mogue je opredeliti se za formu
konta ili za formu liste (tafelna forma). tafelna forma ima prednost zato
to omoguava segmentiranje rezultata. U naoj zemlji je bilans uspeha dat u
formi liste ili u tafelnoj formi, a primenjena je metoda ukupnih trokova po
neto principu sa korekcijom zaliha na prihodnoj strani.
4. Aneks
Prema IV Direktivi EU godinji rauni obuhvataju bilans, raun dobitka
(profita) i gubitka i aneks, i ova dokumenta ine jednu celinu (Odeljak 1,
l.2). Aneks slui za dodatno sagledavanje finansijskog poloaja i rezultata
poslovanja pravnog lica. Svojim kvalitativnim informacijama aneks tumai,
proiruje i omoguava dublje razumevanje bilansa i rauna uspeha.
Osnovni zadatak aneksa uklapa se u optu funkciju godinjeg zakljuka
dobijanje realne slike o imovinskom, finansijskom i rentabilitetnom poloaju
preduzea.
218
Kako se bez aneksa ne moe stei realna slika o preduzeu,
on je neophodan u svim sluajevima gde se trai zatita interesa vlasnika
koji su podalje od upravljanja, poverioca, kreditora i javnosti,
219
to de
fakto znai da je neophodan za sva drutva kapitala i zadruge. Prema tome,
uloga aneksa je da ispravno interpretira bilans i raun dobitka; da koriguje
sliku iskazanu bilansom i raunom dobitka time to e u sluaju promene
naina procenjivanja kvantifikovati i prikazati razlike koje su po tom osnovu
nastale; da rastereti bilans i raun dobitka i na taj nain omogui da isti budu
pregledni i jasni, i da dopuni bilans i raun dobitka informacijama koje se ne
pojavljuju u bilansu i raunu dobitka (npr. budue finansijske obaveze iz
216
Rankovi, J.: Teorija bilansa, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2003, str. 441.
217
Rankovi, J.: isto, str. 442.
218
Rankovi, J.: isto, str. 467.
219
Rankovi, J.: isto, str. 467.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
337
lizing ugovora, struktura kolektiva), i da objanjenjima dublje ralani
pojedine pozicije bilansa i rauna dobitka i dr. Aneks je podloan reviziji,
220
kao i bilans i raun uspeha.
Aneks je donedavno predstavljao trei sastavni deo godinjeg zakljuka
i u naoj zemlji. Prema novom Zakonu o raunovodstvu i reviziji
raunovodstvenih izvetaja usvojenom decembra 2002. godine, pravnim
licima je propisana obaveza primenjivanja profesionalne regulative, pod
kojom se podrazumeva Kodeks etike za profesionalne raunovoe,
Meunarodni raunovodstveni standardi i Meunarodni standardi revizije.
Time prestaje zakonska obaveza sainjavanja aneksa. Funkciju aneksa,
shodno novom Zakonu o raunovodstvu, preuzimaju napomene uz
finansijske izvetaje.
5. Izvetaj o novanim tokovima
Cash flow, odnosno priliv gotovine ili tok gotovine se koristi u svoja
dva osnovna znaenja, i to:
1) kao stalni protok primanja i izdavanja koji protie kroz preduzee
(bruto cash flow), ili kao razlika izmeu primanja od prodaje roba i usluga,
sa jedne strane, i izdavanja povezanim sa proizvodnjom i prodajom roba i
usluga, sa druge strane (neto cash flow), i
2) kao suma dobitaka, amortizacije i drugih trokova koji ne
prouzrokuju izlaz gotovine (trokovi dugoronih rezervisanja) ili deo neto
obrtnog fonda koji proizilazi iz poslovnog procesa.
Cash flow shvaen u prvom smislu je predmet planiranja u cilju
odravanja likvidnosti i instrumenat izvrenja plana novanih tokova. U
drugom smislu, cash flow se koristi kao instrument finansijske analize za
merenje prinosne snage u smislu dopune godinjeg rezultata (dobitka) i za
analizu investicionih alternativa (projekata).
221
Izvetaj o novanim tokovima (ili Izvetaj o tokovima gotovine cash
flow) ini treu bitnu komponentu finansijskog izvetavanja. Iako relativno
novi izum, danas se smatra centralnim ciljem procesa finansijskog
220
Izuzev kod malih preduzea.
221
Rankovi, J.: Repetitorijum o finansijskom poloaju i kreditnoj sposobnosti preduzea, Proinkom,
Beograd, 1997, str. 43.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
338
izvetavanja,
222
i sa bilansom stanja i bilansom uspeha ini nerazdvojnu
celinu. Na taj nain je, pored bilansa stanja i bilansa uspeha, u sistem
finansijskog izvetavanja uveden jo jedan vaan finansijski izvetaj u kome
su sadrani i kombinovani podaci iz oba pomenuta bilansa, a sa ciljem da
korisnicima omogui da ocene sposobnost firme da generie pozitivne
tokove gotovine, odnosno da procene njegovu likvidnost i solventnost.
Parcijalno korien, Izvetaj o novanim tokovima je ogranienog dometa, a
u kombinaciji sa drugim instrumentima finansijske analize moe dati
pozitivne efekte (racio analiza i analiza neto obrtnog fonda).
Na ovaj nain je korisnicima finansijskih izvetaja omogueno da
steknu celovit uvid u finansijsku situaciju (emu slui bilans stanja), u
rezultate poslovanja i profitabilnosti (emu je namenjen bilans uspeha), kao i
uvid u informacije na bazi kojih se moe dati pouzdanija ocena o likvidnosti
i solventnosti ekonomskog entiteta, emu je namenjen bilans tokova
gotovine.
Smatra se da je primarni cilj izvetavanja o tokovima gotovine
obezbeivanje informacija o prilivu i odlivu gotovine ekonomskog entiteta u
toku odreenog perioda, a sekundarni cilj je obezbeivanje uvida u
investicione i finansijske aktivnosti ekonomskih entiteta. Preciznije, izvetaj
o tokovima gotovine treba da pomogne investitorima i kreditorima da
procene:
1. sposobnost generisanja buduih pozitivnih tokova gotovine,
2. sposobnost da se izmiruju obaveze i isplauju dividende,
3. razloge za odstupanje izmeu iznosa dobiti prikazane u bilansu
uspeha i tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti,
4. gotovinske i negotovinske aspekte investicionih i finansijskih
transakcija ekonomskih entiteta.
Preduzee koje generie dovoljan iznos novanih tokova je u prilici da
smanji zavisnost firme od eksternih izvora finansiranja, da servisira dospele
obaveze, da finansira investicije, da nagradi akcionare razumnim iznosima
dividendi i dr. Sa druge strane, preduzee koje nije sposobno da generie
dovoljno novca mora prestati sa radom bez obzira na ostvareni profit.
222
Milojevi, D.: MRS 7 Bilans tokova gotovine, I Seminar, Primena Meunarodnih raunovodstvenih
standarda u naoj poslovnoj praksi SRR Srbije, Zlatibor, 2000.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
339
Cilj sastavljanja i prezentiranja bilansa tokova gotovine je da
korisnicima finansijskih izvetaja obezbedi informacije za ocenu sposobnosti
preduzea da stvara gotovinu, kao i za predvianje dinamike i izvesnosti
stvaranja gotovine. Drugim reima, cilj je da korisnici bilansa tokova
gotovine saznaju iz kojih aktivnosti ili izvora potie gotovina i u koje je
aktivnosti potroena stvorena gotovina
223
, odnosno, kako se poslovne
aktivnosti finansiraju, kako se novac upoljava i kako se novac investira.
U tom smislu, sve aktivnosti su podeljene u tri segmenta: (a) poslovne
aktivnosti, (b) aktivnosti plasiranja i investiranja, i (c) aktivnosti
finansiranja.
(a) Poslovne aktivnosti obuhvataju sve tokove gotovine koji se odnose
na redovno poslovanje, odnosno na proizvodnju proizvoda i usluga i promet
robe.
(b) Kad je re o aktivnostima plasiranja i investiranja, njima su
obuhvaene tri grupe ulaganja: prva grupa je u vezi sa poslovnom
aktivnou jer se njima stvara poslovni kapacitet preduzea u formi
nematerijalnih ulaganja, osnovnih sredstava ili celih preduzea ili pogona;
druga grupa predstavlja vlasnika ulaganja u druga preduzea (akcije, udeli i
sl.) sa razliitim obimom kontrole tih preduzea; dok trea grupa predstavlja
kreditna ulaganja (kratkorona i dugorona) koja mogu biti dodatno
obezbeena i nekim pravima. U prilive ovog segmenta spadaju i naplaeni
iznosi kamata, uea u dobitku i dividende, to je sasvim ispravno, jer su ti
prilivi proistekli iz vlasnikih i kreditnih investiranja u druga preduzea ili
banke.
(c) to se tie aktivnosti finansiranja, oni se odnose na sopstvene i
kreditne izvore finansiranja, dok se tekue obaveze ili neplanski izvori ne
ukljuuju u ovaj segment, ve pripadaju poslovnim aktivnostima.
Inae, kada je re o metodu obraunavanja i prikazivanja tokova
gotovine, MRS 7 predvia dva metoda: indirektni i direktni, koji je i u
Standardu preporuen. Karakteristika direktnog metoda je to prua podatke
o bruto novanim tokovima po glavnim vrstama priliva i odliva, a podaci se
uzimaju iz knjigovodstvenih evidencija, dok se u sluaju primene
indirektnog metoda ne prikazuju ni vrste, ni ukupni prilivi i odlivi novca,
223
Ili, G.: Metodologija izrade bilansa tokova gotovine za preduzea, asopis Raunovodstvena praksa,
SRR Srbije, br. 4/99.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
340
ve samo ukupan iznos neto gotovinskog toka. To znai da je primena
indirektnog toka manje informativna u odnosu na direktni metod prikaza
ostvarenih tokova gotovine. U skladu sa tim, uvaavajui preporuku
Standarda i kod nas je zakonodavac odabrao tzv. direktni metod, ali ga nije
do kraja dosledno operacionalizovao, s obzirom na to da je kod nekih
pozicija iao na primenu neto priliva i odliva.
Kada je re o cash flow kao instrumentu finansijske analize, treba
imati u vidu da mu nije prava funkcija utvrivanje finansijskog poloaja
preduzea, ve tumaenje i obrazloenje visine i promena racio brojeva i
neto obrtnog fonda, na osnovu kojih se izvlai zakljuak o finansijskoj
situaciji preduzea.
6. Izvetaj o promenama na kapitalu
Meunarodni raunovodstveni standardi predviaju obavezu
sastavljanja izvetaja o promenama na (sopstvenom) kapitalu preduzea u
periodu izmeu dva bilansa stanja. Ove promene odraavaju poveanje ili
smanjenje neto imovine (iste imovine, neto sredstava) tokom tog perioda.
Promene na sopstvenom kapitalu preduzea predstavljaju ukupne dobitke i
gubitke koje je preduzee ostvarilo kroz svoje aktivnosti u toku perioda,
korigovane za poslovne dogaaje sa vlasnicima kapitala (akcionari, ortaci),
kao to je emisija i prodaja akcija i isplata dividendi ukoliko je re o
akcionarskom drutvu. Ovaj izvetaj se zahteva zbog potrebe sagledavanja
na jednom mestu ukupne promene na sopstvenom kapitalu nastale kao zbira
neto dobitka (gubitka) perioda i dobitaka i gubitaka koji su direktno priznati
kao promene na kapitalu, zajedno sa novim uplatama i isplatama vlasnicima
i po osnovu raspodele vlasnicima preduzea, a u cilju omoguavanja
procenjivanja promene finansijskog poloaja u periodu izmeu dva bilansa
stanja.
224
Dakle ovaj izvetaj prikazuje:
neto dobitak ili gubitak perioda;
svaku stavku prihoda i rashoda, dobitka ili gubitka koji se prema
zahtevima drugih MRS priznaju direktno u kapitalu, kao i
ukupan iznos ovih pozicija i
224
Standardi zashtevaju da odreeni dobici i gubici, kao to su vikovi i manjkovi po osnovu revalorizacije
kao i odreene kusrne razlike budu direktno priznati kao promene na kapitalu.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
341
kumulativni efekat promena u raunovodstvenoj politici i
korekcije po osnovu fundamentalnih greaka.
Pored navedenoga, preduzea alternativno prikazuju u ovom izvetaju
ili u napomenama:
premene na kapitalu, osim onih koje proistiu iz novih uplata
vlasnika ili isplata vlasnicima po osnovu raspodele vlasnicima;
stanje akumulirane dobiti ili gubitka na poetku i na kraju
obraunskog perioda, kao i promene u tekuem periodu i
uporedne knjigovodstvene iznose za svaku vrstu (sopstvenog)
kapitala, emisionu premiju i svaku od rezervi od poetka do kraja
perioda, obelodanjujui posebno svaku promenu.
7. Izvetaj o poslovanju
Iako nije sastavni deo godinjeg zakljuka (jer ne nastaje
zakljuivanjem poslovnih knjiga), izvetaj o poslovanju obavezno prati
godinji zakljuak. Ovaj izvetaj, koji je namenjen pre svega akcionarima i
javnosti, treba da omogui da se stekne realna slika o preduzeu kao celini.
Obaveza njegovog sastavljanja je propisana za sva preduzea koja podleu
objavljivanju godinjeg zakljuka, dok inokosna preduzea, po pravilu,
nemaju obavezu sainjavanja ovog izvetaja.
Praksa bilansiranja okrenuta zatiti interesa imovine akcionara i
javnosti, uopte se iz SAD prenosi u evropske zemlje, pre svega pojaanim
uticajem SAD u Nemakoj po njenom zaposedanju od strane saveznika i,
pod tim uticajem, ekonomskim povezivanjima sa preduzeima iz Sjedinjenih
drava.
225
U poetku je izvetaj o poslovanju sadravao mnoge informacije koje
slue utvrivanju stvarnog imovinskog, finansijskog i prinosnog poloaja, a
odredbama IV Direktive Evropske unije ove informacije se uvruju u
aneks. Time se izvetaj o poslovanju oslobaa informacija o imovinskom,
finansijskom i prinosnom poloaju i dobija karakter dopune godinjeg
zakljuka.
225
Prema: Rankovi, J.: Teorija bilansa, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2003, str. 475.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
342
Uloga mu je da prikae razvoj poslova i da rasvetli poloaj preduzea
prikazanog u godinjem zakljuku, da opie najvanije faktore koji su takav
razvoj i poloaj uslovili, da prikae znaajne dogaaje koji su se zbili nakon
posmatranog obraunskog perioda, da prikae najnovije tendencije od
znaaja za preduzee i realistike vizije i namere uprave u vezi sa buduim
poslovanjem, kao i oekivane efekte.
Izvetaj o poslovanju treba da sadri vane dogaaje koji su se desili po
okonanju poslovne godine, a do podnoenja izvetaja, jer se ekonomska
celina preduzea ne moe sagledati van konteksta ovih dogaaja. U tu svrhu
slui i procena poloaja preduzea u kontekstu postojee konjukturne
situacije. Izvetaj o poslovanju treba da sadri opti pogled i prognoze
uprave na budue dogaaje. U okviru ovoga, od naroitog znaaja su
aktivnosti preduzea u podruju istraivanja i razvoja. Pored navedenog,
izvetaj o poslovanju, po pravilu, sadri i podatke o socijalnim odnosima i
aktivnostima drutva. Pri tome, verna slika o celini preduzea koja povezuje
poslovanje iz prolosti sa izgledima u budunosti, koju dopunjava izvetaj o
poslovanju, moe se dobiti ukoliko se uvae opta naela savesnog i vernog
obrauna: naela potpunosti, istinitosti, jasnosti i razumljivosti.
Prema tome, izvetaj ima dva bitna dela: prvi koji se odnosi na
interpretaciju dogaaja iz prolosti (deo koji prikazuje razvoj poslova i
poloaja do dana bilansa i po okonanju poslovne godine); i drugi, koji se
odnosi na prosuivanje i prognoze u budunosti.
8. Izvetaj o korporativnom upravljanju
Izmenama IV i VII Direktive
226
, kompanijama ije se hartije od vrednosti
kotiraju na berzi, naloena je obaveza da sastavljaju i obelodanjuju i Izvetaj
o korporativnom upravljanju. Drutva ije se HOV ne kotiraju na berzi nisu
u obavezi da sastavljaju ovaj izvetaj. Izvetaj o korporativnom upravljanju
treba da:
upuuje na zakon ili drugi propis o korporativnom upravljanju koje
kompanija primenjuje (zakonska obaveza i/ili dobrovoljna promena),
kao i sve relevantne informacije o postupcima i praksi korporativnog
upravljanja kompanije;
226
Izmene i dopune su objavljene u Sl.Glasniku EU (Official Journal of the European Union) br, L224/1 od
16.08.2006. godine, a stupaju u primenu 05.09.2008. godine.
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
343
sadri opis osnovnih karakteristika sistema internih kontrola i
upravljanja rizicima koji se odnose na proces finansijskog
izvetavanja koje je kompanija uvela;
sadri informacije o ponudi za preuzimanje;
sadri informacije o funkcionisanju sednica akcionara, njihovim
pravima i nainu ostvarivanja tih prava;
sadri informacije o sastavu i nainu rada administrativnih, upravnih i
nadzornih tela.
MTVU lekcije