PrezPrint1 7

Ekonomski fakultet Zagreb Katedra za marketing Predavanja iz kolegija Marketing
Pojmovno odreenje marketinga
Prof. dr. sc. Ime i Prezime Mr. sc. Ime i Prezime
Ekonomski fakultet - Zagreb
Katedra za marketing
Sr marketinga proces razmjene

razmjena transfer opipljivih i/ili neopipljivih vrijednosti izmeu dvije ili vie ukljuenih strana.
novac, vrijeme, ponaanja, glasovi, itd.
MARKETING
- proizvodi - usluge - ideje - iskustva - dogaaji - osobe - mjesta - imovina - organizacije - informacije
POTROA
- potrebe - elje
zdravlje, sigurnost, komfor, prijevoz, ljepota, zabava, itd.
Kolegij: MARKETING
Prof. dr. sc. Ime Prezime
Mr. sc. Ime Prezime

do razmjene moe doi ako su zadovoljeni preduvjeti:
Ukljuene moraju biti barem dvije strane.
nastavak
Svaka strana mora imati neto za to je druga strana zainteresirana. Svaka strana mora biti u stanju komunicirati i isporuivati. Svaka strana mora imati slobodu prihvaanja ili odbacivanja bilo koje ponude druge strane. Svaka strana mora smatrati poeljnim ili barem prihvatljivim odnos s drugom stranom.
Kolegij: MARKETING Prof. dr. sc. Ime Prezime Mr. sc. Ime Prezime

predmeti razmjene na strani marketinga:
nastavak
materijalni (opipljivi, fiziki) proizvodi potroai ih mogu procijeniti promatranjem, dodirivanjem, isprobavanjem, kuanjem... (npr. kaput, okolada, fotelja, bicikl...) usluge neopipljivi proizvodi koji nude, na primjer, obrazovne, financijske, pravne, medicinske itd. koristi (npr. teaj jezika, pravni savjeti, pregled lijenika...) ideje koncept, filozofija, imid koji se mogu razmjenjivati na tritu (npr. borba protiv spolno prenosivih bolesti, religija, politika uvjerenja...)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime

predmeti razmjene na strani marketinga
iskustva - npr. zabavni parkovi
nastavak
nastavak
dogaaji - npr. vezivanje kravate oko pulske arene osobe - npr. djelovanje umjetnika ili politiara mjesta - npr. Hrvatska kao turistika destinacija imovina - npr. nekretnine ili financijska imovina organizacije - npr. sveuilita ili udruge graana informacije - npr. knjige, mediji
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime

primjer predmeta razmjene - ideja:
nastavak
primjer predmeta razmjene - mjesta:
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime

poticaji razmjene na strani potroaa:
nastavak
potreba - fundamentalni zahtjev koji mora biti ispunjen u svrhu nastavka ivota (npr. fizika potreba-hrana, drutvena potreba - pripadnost, individualna potreba znanje) elja - specifino ispunjenje ope potrebe (npr. muka koulja DTR, Orljava, Croata, Pierre Cardin, Armani), oblik potrebe koji je rezultat utjecaja kulture i osobnosti potroaa
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime

razlozi za razmjenu marketing - potroai:
nastavak
potroai imaju potrebe i elje koje pokuavaju zadovoljiti poduzea i organizacije proizvode i tritu nude proizvode, usluge, ideje itd. kojima se potrebe i elje mogu zadovoljiti:
a) Neki proizvodi zadovoljavaju fundamentalne potrebe. b) Veliki broj proizvoda kupuje se jer zadovoljava elje. elje su neograniene, a resursi ogranieni. elje podrane kupovnom moi ine zahtjeve kupaca tj. potranju. c) Marketing proizvoda a) i b) bitno e se razlikovati.
Definicija marketinga
Marketing je organizacijska funkcija i skup procesa kojima se stvaraju, komuniciraju i isporuuju vrijednosti potroaima i kojima se upravlja odnosima s potroaima s ciljem ostvarenja koristi za organizaciju i sve ukljuene strane.
prema American Marketing Association , www.ama.org, 2004.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Marketing kao koncepcija

Orijentacija prema potroau istraene i zadovoljene potrebe
KONCEPCIJA MARKETINGA
Orijentacija prema cilju financijskom ili nefinancijskom
Integrirani napori koordinacija svih aktivnosti
Izvor: Evans, J.R. Berman, B.: Marketing, 6th edition, Macmillan Publishing Company, New York, 1994., str. 15.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Marketing kao proces

INFORMACIJE (FEEDBACK)
ANALIZIRANJE TRINIH PRILIKA
ISTRAIVANJE I IZBOR CILJNIH TRITA
OBLIKOVANJE MARKETINKE STRATEGIJE
PLANIRANJE MARKETINKOG MIKSA
ORGANIZIRANJE, PRIMJENA I KONTROLA MKT NAPORA
potencijalne
dugorone koristi
razumijevanje
ponaanja potroaa
pozicioniranje
na tritu
planiranje: proizvoda, cijene, promocije, prodaje/distribucije
tko? to? kada? gdje?
PROIZVOD, USLUGA, IDEJA Kolegij: MARKETING Prof. dr. sc. Ime Prezime Mr. sc. Ime Prezime
Upravljanje marketingom
izvoenje aktivnosti kojima se postiu eljene razmjene s ciljnim tritima koncepcije temeljem kojih poduzea mogu provoditi marketinke aktivnosti:
1. koncepcija proizvodnje 2. koncepcija proizvoda 3. prodajna koncepcija 4. marketinka koncepcija 5. koncepcija potroaa 6. koncepcija drutvenog marketinga
1. koncepcija proizvodnje
nastavak
upravljanje marketingom usmjereno je na poboljanje proizvodnje i uinkovitost distribucije
2. koncepcija proizvoda
upravljanje marketingom usmjereno je na kontinuirano unapreenje (tehniko poboljanje) proizvoda
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
3. koncepcija prodaje
nastavak
upravljanje marketingom usmjereno je na realizaciju transakcija prodaje, a ne na izgradnju dugoronih profitabilnih odnosa s potroaima
4. marketinka koncepcija
upravljanje marketingom polazi od dobro definiranog trita, usredotouje se na potrebe i elje potroaa i koordinira sve aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi poduzea (profit) i dugoroni odnosi s potroaima temeljeni na vrijednosti i zadovoljstvu
5. koncepcija potroaa
nastavak
upravljanje marketingom usredotoeno je na prikupljanje podataka o svakom potroau
6. koncepcija drutvenog marketinga

upravljanje marketingom treba teiti uravnoteivanju tri elementa: profita poduzea, potreba i elja potroaa i zahtjeva drutva
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Razine primjene marketinga

makromarketing obuhvaa ukupni tijek proizvoda i usluga jedne zemlje, u svrhu stvaranja koristi za drutvo. Ukljuuje podruja kao, na primjer:
izuavanje nacionalnih obrazaca potronje istraivanje brojnih problema npr. mjerenje utjecaja proizvoda na okoli drutvenu odgovornost marketinga zakonske aspekte marketinga oblikovanje i provoenje strategija izgradnje i odravanja imida zemlje
nastavak
primjer aktivnosti makromarketinga - poticanje potroaa na pozitivan stav prema nacionalnim proizvodima
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
nastavak
mikromarketing nain na koji jedna organizacija planira, provodi i kontrolira svoje marketinke aktivnosti u svrhu stvaranja koristi za potroae. Odluke u podruju mikromarketinga su:
odluke o proizvodima odluke o cijenama odluke o mjestima prodaje i kanalima distribucije odluke o promociji
nastavak
marketinki miks specifina kombinacija elemenata koji se koriste za istovremeno postizanje ciljeva poduzea i zadovoljavanje elja i potreba ciljnog trita
Marketinki miks
Ciljno trite
Proizvod
Cijena
Promocija
Prodaja i distribucija
Izvor: Prema Kotler, P.: Marketing Management, Pearson Education International, Upper Saddle River, NY, 2003., str. 16.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Temeljne marketinke funkcije

analiza okruenja i istraivanje trita
praenje imbenika okruenja koji utjeu na uspjeh poslovanja; prikupljanje podataka za rjeavanje specifinih marketinkih problema
analiza potroaa
istraivanje obiljeja potroaa i procesa odluivanja o kupnji
planiranje proizvoda
odluke o asortimanu, pozicioniranju, marki, ambalai
planiranje prodaje i distribucije

broj, vrsta, odnosi u kanalima prodaje (maloprodaja, veleprodaja), fizika distribucija proizvoda
Temeljne marketinke funkcije

planiranje promocije
nastavak
kombiniranje oglaavanja, unapreenja prodaje, osobne prodaje, publiciteta, odnosa s javnou
planiranje cijene
razina i raspon cijena, uvjeti kupovine
drutvena odgovornost
obveza ponude sigurnih, etikih, korisnih proizvoda, usluga i ideja
upravljanje marketingom
planiranje, implementacija i kontrola marketinkog programa i pojedinanih funkcija, procjena rizika i koristi marketinkih odluka
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Okruenje marketinga
Uvod
zadaci marketinkih strunjaka: odrediti snage i varijable u okruenjima poduzea organizirati i provoditi sustavno i neprekidno praenje i analiziranje snaga i varijabli u okruenjima na taj nain oblikovati inpute za marketinki informacijski sustav i stvoriti podlogu za odluivanje
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Eksterno (vanjsko) okruenje

mnotvo:
raznovrsnih, dinaminih, promjenjivih i meusobno povezanih elemenata i varijabli
sastoji se od:
1. makrookruenja 2. mikrookruenja
Makrookruenje
makrookruenje ine snage koje pouzee ne moe kontrolirati niti na njih moe kratkorono djelovati djeluje na sva poduzea na tritu obuhvaa est snaga:
1. demografija 2. ekonomske snage 3. konkurencija 4. kulturne i drutvene snage 5. politike i ekonomske snage 6. tehnologija
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Makrookruenje nastavak
Slika 1. Snage u eksternom makrookruenju
EKONOMSKE SNAGE
DEMOGRA FIJA
KONKURE NCIJA
MARKETINKI PROGRAM PODUZEA
KULTURNE I DRUTVENE SNAGE
TEHNOLO GIJA
POLITIKE I ZAKONSKE SNAGE
Izvor: Izraeno prema Stanton, W. J. Etzel, M. J.: Fundamentals of Marketing , McGraw-Hill, Inc., New York, 1994., str. 43.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Demografija
demografske promjene i trendovi znaajni su za oblikovanje marketinke strategije svakog poduzea tri glavna demografska trenda koja utjeu na poslovanje diljem svijeta: 1.rast broja stanovnika 2.promjene u dobnoj strukturi 3.poveanje broja domainstava s dva prihoda
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Ekonomske snage
ekonomske snage iji je utjecaj posebice izraen:
faza u poslovnom ciklusu (konjunkturi trita) u kojoj se nalazi gospodarstvo inflacija politika kamatnih stopa
ponaanje potroaa i potronja povezani su s razinom poslovnih aktivnosti koje se kreu cikliki kroz tri faze:
1.prosperitet 2.recesija 3.oporavak
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Slika 2. Faze u poslovnom ciklusu
PROSPERITET RAZINA POSLOVNIH AKTIVNOSTI
PROSPERITET OPORAVAK
RECESIJA RECESIJA VRIJEME

Izvor: Churchill; G. A., Jr. Peter, P. J.: Marketing: Creating Value For Customers, Austen Press & Richard D. Irwin, Burr Ridge, Illinois, 1995., str. 36.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Konkurencija
najintenzivniji imbenik ekonomskog okruenja tipovi konkurencije:
1. konkurencija marki npr. Jana, Studena, Unique, Bistra i dr. 2. konkurencija supstituta npr. u uslugama prijevoza eljeznikim su prijevoznicima konkurenti autobusna i zrakoplovna poduzea 3. opa konkurencija u osnovi, sva se poduzea meusobno natjeu za naklonost potroaa i udio u njegovoj ogranienoj kupovnoj moi (npr. cipele, odjea, kozmetika)
ekonomisti dijele konkurenciju i na: savrenu, monopolistiku, oligopol i monopol

10
Kulturne i drutvene snage
kulturne vrijednosti u osnovi jesu znanja, ponaanja, principi i uvjerenja koje lanovi odreene kulture smatraju poeljnima utjecaj kulturnih vrijednosti na marketinko ponaanje naglaen je pri internacionalizaciji poslovanja
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Politike i zakonske snage
trita obiluju pravilima i propisima, iji je cilj osigurati pravednu konkurentsku utakmicu pojavljuju se u formi:
zakona profesionalnih etikih kodeksa pravilnika o ponaanju pojedinih poduzea
poslovanje usklaeno s obiljejima politikog i zakonskog okruenja odraava kvalitetan pristup marketingu, stvara povjerenje kod potroaa, gradi dobar image i ugled poduzea
Tehnologija
koritenje tehnolokih dostignua pomae boljem zadovoljavanju potreba i elja potroaa:
utjecaj na ivotni stil, potroake navike i ope ekonomsko blagostanje je ogroman nova tehnologija unapreuje ivot, ali stvara probleme npr. automobili olakavaju ivot, ali zagauju okoli
promjene i razvoj tehnologije:

pokreu i radikalno razvijaju nove industrije radikalno mijenjaju i/ili unitavaju postojee industrije potiu trita i industrije koji nisu u neposrednoj vezi s novom tehnologijom
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
11
Mikrookruenje
tri snage u vanjskom okruenju ine dio marketinkog sustava poduzea:
1.trite na kojemu poduzee posluje 2.njegovi dobavljai 3.posrednici s kojima radi
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Mikrookruenje nastavak
Slika 3. Snage u eksternom mikrookruenju
DOBAVLJAI
POSREDNICI
MARKETINKI PROGRAM PODUZEA
POSREDNICI
TRITE
Izvor: Izraeno prema Stanton, W. J. Etzel, M. J.: Fundamentals of Marketing, McGraw-Hill, Inc., New York, 1994., str. 53.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Trite
trite fokus svakog marketinkog plana i programa trite = pojedinci i organizacije sa eljama koje treba zadovoljiti, s novcem kojim raspolau i s voljom da ga troe
Dobavljai
kritian imbenik za uspjeh na tritu neizostavni dio marketinkog sustava odreuju konkurentske prednosti vana kooperativnost s dobavljaima
12
Posrednici nezavisni gospodarski subjekti:
trgovci na veliko i malo specijalizirana poduzea i institucije (prijevoz, ispitivanje, istraivanje)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Interno (unutranje) okruenje

upravljanje internim okruenjem zahtijeva koordinaciju marketinkih i svih ostalih aktivnosti koordinaciju nije lako ostvariti javljaju se konfliktni interesi izmeu funkcijskih podruja, te izmeu osoba, posebice na upravljakim razinama snage internog okruenja ine:
1. ljudski potencijali 2. proizvodni kapaciteti 3. istraivanja i razvoj 4. lokacija 5. image poduzea 6. financijski resursi
Slika 4. Snage u internom okruenju
FINANCIJSKI RESURSI
ISTRAIVANJA I RAZVOJ
Izvor: Izraeno prema Stanton, W. J. Etzel, M. J.: Fundamentals of Marketing , McGraw-Hill, Inc., New York, 1994., str. 54.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
13
Praenje i analiza okruenja

etiri pristupa praenju i analizi okruenja:
linijsko upravljanje: upraviteljima funkcijskih podruja delegiraju se planiranje i analiza kao dodatne obveze strateki planer: planiranje i analizu provodi strunjak za strateko planiranje posebna organizacijska jedinica : kontinuirano i ad hoc planiranje i analizu provodi tim zaduen iskljuivo za te aktivnosti zajedniki tim (upravitelji funkcijskih podruja i uprava) pristup se temelji na projektnom zadatku
osim sustavnog i kontinuiranog praenja sadanjeg stanja na tritu, za marketinke strunjake od izuzetnog je znaenja i istraivanje budunosti
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Odgovor na promjene u okruenju

Slika 5. Odgovor na promjene u okruenju
IGNORIRANJE BARIJERE PROMJENA ODGODA (ZAKANJAVANJE)
OGRANIAVANJE (TEDNJA) STUPNJEVITO STRATEKO REPOZICIONIRANJE RADIKALNO STRATEKO REPOZICIONIRANJE
Izvor: prema Jobber, D.: Principles and Practice of Marketing , McGraw-Hill Book Company, London, 1995., str. 149.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Drutvena odgovornost marketinga
14
Drutvena odgovornost marketinga

drutvena odgovornost odgovorno ponaanje poduzea prema vlasnicima, kupcima/potroaima, zaposlenicima, svim sudionicima procesa marketinga (npr. konkurenciji, agencijama za istraivanje trita, posrednicima, medijima), drutvu u cjelini i okoliu
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Drutvena odgovornost marketinga nastavak

primjeri drutveno odgovornog ponaanja:
tehnoloka unapreenja proizvoda npr. tedljive arulje uvoenje tehnologije kojom se smanjuje zagaivanje okolia npr. zrakoplovi sa smanjenom emisijom zapoljavanje i edukacija neopravdano marginaliziranih npr. invalida, pripadnika etnikih grupa izvjetavanja zaposlenika o promjenama npr. o prodaji ili spajanju poduzea pravovremena i tona izvjetavanja vlasnika npr. godinja izvjea bez friziranih podataka doniranje npr. za ureenje djejih igralita, obnovu starina fair-play u konkurentskoj utakmici npr. izbjegavanje ilegalnih aktivnosti u cilju eliminiranja konkurencije
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Primjer drutveno odgovornog ponaanja poduzea
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
15
Primjer drutveno odgovornog ponaanja poduzea
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Primjer zajednike akcije u drutveno odgovornom ponaanju poduzea i potroaa
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Marketing ope dobrobiti CRM (Cause Related Marketing)

suradnja izmeu profitnog i neprofitnog sektora marketinki programi za financijsku podrku poduzea jednoj ili vie neprofitnih institucija (kampanja), koji istovremeno vode poveanju prodaje i profita (win -win strategija) poduzee stjee image dobrog lana drutva neprofitni sektor osigurava dotok sredstava i usvaja marketinko razmiljanje i ponaanje potroai istraivanje (Kotler, Armstrong 1999.) 78% preferira kupiti proizvod koji pomae neku svrhu!
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
16
Primjer marketinga ope dobrobiti
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Zeleni marketing
vrsta drutvenog, ekolokog marketinga marketinki napori usmjereni na zadovoljavanje elja potroaa vezanih uz zatitu okolia koristi za poduzee:
usvajanje sve vanije vrijednosti za pojedinane i organizacijske potroae usvajanje TQM koncepcije briga za okoli vodi poboljanju kvalitete proizvoda, proizvoaa i stjecanju konkurentske prednosti
ukljuuje pronalaenje standarda vanih potroaima, ne samo potivanje onih nametnutih zakonima (npr. McDonalds
bijela vs. reciklirana papirnata vreica)
Zeleni marketing nastavak

primjeri zelenog marketinga
proizvodi prijatelji okolia (niska ili nulta tetnost) npr. dvostrano fotokopiranje, automobili iji se dijelovi lako rastavljaju i recikliraju, jeans otpaci papir (Levis) ambalaa manje ambalae ili iz recikliranog materijala, povratna ambalaa, oznaavanje koje olakava recikliranje (npr. PET odljepljivanje etiketa) komunikacija potroai osjetljivi na vjerodostojnost poruka (npr. % proizvoda od recikliranog materijala); utede u brourama, katalozima, prospektima...
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
17
Primjer zelenog marketinga
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
18
Zeleni strateki savezi izmeu profitno orijentiranih poduzea i grupa za zatitu okolia
konkurentske prednosti koji proizlaze iz zelenih stratekih saveza:
1. poveanje povjerenja potroaa u zelene proizvode i njihova obiljeja 2. poduzeu su dostupni izvori informacija o zatiti okolia 3. pristup novim tritima 4. pozitivan publicitet i smanjenje javne kritike 5. edukacija potroaa o kljunim pitanjima zatite okolia koja se tiu poduzea i njegovih proizvoda/usluga
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Etika
etika moralni principi i vrijednosti koji odreuju ponaanje i izvoenje aktivnosti pojedinaca i grupa marketinka etika principi, vrijednosti i standardi ponaanja koje slijede marketinki strunjaci marketinki strunjaci esto se bore prilikom traenja rjeenja za etike probleme, npr.:
Brojni su poslovni problemi pitanje preivljavanja, a ne etike. esto ono to radimo nije ono to bismo eljeli raditi. Etika je definirana situacijom. Prema tome, pravilna procjena je presudna.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Etika nastavak
podruja marketinke etike:
1. etika i istraivanje anonimnost ispitanika, tajnost podataka 2. etika i proizvod kvalitativna svojstva ne smiju trajati krae nego to proizvoa deklarira 3. etika i cijene cijena bankarskih usluga za male korisnike je via u odnosu na cijenu za iste usluge koja se naplauje poslovnim korisnicima 4. etika i prodaja/distribucija mo i kontrola koju ima pojedini subjekt u marketinkom kanalu 5. etika i komunikacija isticanje obiljeja koje proizvod nema, npr. bez masnoa, bez eera
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
19
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Konzumerizam
drutvena odgovornost ukljuuje djelovanje poduzea prema cijeloj javnosti, a konzumerizam je usredotoen na odnos poduzea i potroaa konzumerizam = zatita potroaa od djela, radnji, aktivnosti kojima se ugroavaju njihova prava konzumerizam je organizirani pokret graana i vladinih agencija s ciljem unapreenja prava i snage potroaa u odnosu prema prodavaima
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Konzumerizam nastavak
temeljna prava potroaa:
pravo slobodnog izbora potroai trebaju slobodno birati meu pojedinim proizvodima i uslugama pravo da budu informirani o proizvodima i njihovim obiljejima kako bi se mogli odgovorno ponaati kao kupci pravo da ih se uje trebaju imati priliku da izraze svoje nezadovoljstvo (albu) prodavaima, kao i vladinim agencijama i institucijama pravo na sigurnost trebaju biti osvjedoeni da su proizvodi i usluge koje kupuju neopasni po njihovo zdravlje i ivot
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
20
Konzumerizam nastavak
temeljna prava prodavaa ukljuuju:
pravo da na tritu ponude bilo koji proizvod, bilo koje veliine, stila, boje itd., sve dok on udovoljava minimalnim zahtjevima koji se tiu njegove sigurnosti i netetnosti po zdravlje potroaa pravo da proizvoljno odrede cijenu proizvodu sve dok ne provode diskriminaciju koja je tetna za konkurenciju pravo da promoviraju proizvod koritenjem razliitih medija, sve dok ne obmanjuju ili varaju potroae pravo uvoenja bilo kojeg oblika prodaje, tako dugo dok ti oblici nisu diskriminatorni prema potroaima pravo na promjenu ponude proizvoda u bilo koje vrijeme pravo da distribuiraju proizvode na bilo koji razuman nain pravo da ogranie trajanje garancije ili postprodajnih usluga
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Istraivanje trita i informacijski sustavi

Prof. dr. sc. Tihomir Vraneevi Mr. sc. Miroslav Mandi
Ciljevi:
1. Objasniti ulogu istraivanja trita u upravljanju marketingom 2. Definirati istraivanje trita 3. Promatrati istraivanja trita kao proces koji se sastoji od niza etapa 4. Ukazati na vrste istraivanja trita te sagledati svaku vrstu 5. Sagledati izvore podataka (primarni i sekundarni podaci) 6. Metode i naini ispitivanja 7. Objasniti ulogu i vrste uzoraka 8. Definirati marketing informacijski sustav i podsustave od kojih se sastoji 9. Ukazati na evoluciju sustava informacijske podrke 10. Sagledati odnos razina upravljanja i informacijskih sustava
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
21
Istraivanje trita
Istraivanje trita je sr sustava donoenja odluka u upravljanju marketingom jer ima zadau pruanja potrebnih informacija.
Definicija istraivanja trita je unaprijed osmiljeni (planirani) proces prikupljanja i analiziranja podataka u svrhu pruanja informacija bitnih za donoenje (marketinkih) odluka. Detaljnija definicija AMA (American Marketing Association): oIstraivanje trita je funkcija koja povezuje potroaa, klijenta i javnost s tvrtkom pomou informacija - informacija upotrijebljenih za identificiranje i definiranje trinih prigoda i problema; stvaranje, unaprjeivanje i ocjenjivanje marketinkih aktivnosti; praenje marketinke uspjenosti i unaprjeenje razumijevanja marketinga kao procesa. oIstraivanje trita odreuje informacije potrebne za rjeavanje navedenih problema, odreuje metode prikupljanja podataka, upravlja i provodi proces prikupljanja podataka, analizira rezultate i priopava nalaze i njihovo znaenje
Povijesni razvoj istraivanja trita

Razvoj istraivanja trita u svjetskim okvirima mogue je promatrati preko sljedeih etapa: Poeci istraivanja do 1900. godine Djetinjstvo, rani rast istraivanja trita od 1900. do 1920. godine Sazrijevanje istraivanja trita od 1920. do 1945. godine Zrelost istraivanja trita od 1945. godine
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Proces istraivanja trita

PROCES ISTRAIVANJA TRITA SASTOJI SE OD LOGINOGA REDOSLIJEDA POSTUPAKA TO IH TREBA PROVESTI DA BI SE DOLO DO POUZDANIH I VALJANIH INFORMACIJA KOJE POMAU ODLUIVANJU U TRINOME POSLOVANJU. TO, ZATO, NA KOJI NAIN, KADA, GDJE I TKO?
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
22
Etape procesa su:

definiranje problema i ciljeva istraivanja odreivanje izvora podataka i vrste istraivanja odreivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka odreivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka analiza podataka i interpretacija rezultata sastavljanje izvjetaja.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Definiranje problema i ciljeva istraivanja

NAVOENJE SPECIFINOG PODRUJA ISTRAIVANJA SAGLEDAVANJE OKOLNOSTI PROVOENJA ISTRAIVANJA CILJEVI ISTRAIVANJA MORAJU BITI JASNO DEFINIRANI. MORA SE U POTPUNOSTI ODGOVORITI NA SLJEDEA PITANJA:
o to se eli istraiti o koji su sve initelji problema o jesu li to initelji koji stvarno utjeu na problem o jesu li oni mjerljivi o moe li se na njih utjecati o koliki je utjecaj pojedinanih initelja na problem o postoji li meusobni utjecaj initelja jednog na drugi.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Vrste istraivanja
Istraivanja se trita, promatrajui ih kroz odnos sa istraivanim problemom, mogu podijeliti u tri skupine, i to u: Izviajna (eksplorativna) istraivanja Opisna (deskriptivna) istraivanja Uzrona (kauzalna) istraivanja
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
23
Izviajna istraivanja
U izviajnim istraivanjima posebno su korisna etiri pristupa, i to: Prikupljanje sekundarnih podataka Ispitivanje osoba koje imaju odreena iskustva o predmetu istraivanja Analiza odabranih sluaja Pilot studije
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Pilot studije
U pilot-studije moemo svrstati: o Skupne intervjue o Dubinske intervjue o Projektivne tehnike
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Skupni intervju
Nestrukturirani intervju slobodnog tijeka, proveden s manjom skupinom ljudi. 6-10 ljudi Moderator Prednosti (efekt lavine, sigurnost, spontanost) Nedostaci (liderstvo, duina trajanja.)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
24
Dubinski intervju
Nestrukturirani, ekstenzivni intervju u kojemu intervjuer postavljajui pitanja nastoji od ispitanika dobiti to opirnije i to dublje odgovore Intervjuer (struna osoba) Prednosti (sloboda u izraavanju, sloenije promatranje predmeta istraivanja, tabu teme.) Nedostaci (veliki utjecaj intervjuera, visoki trokovi.)
Projektivne tehnike
Neizravan nain ispitivanja koje ispitaniku omoguuju da projicira svoje osjeaje na treu osobu, na neki drugi objekt ili je stavljen u situaciju rjeavanja zadae. Sve projektivne tehnike zasnivaju se na pretpostavci da se ljudi lake i slobodnije izraavaju neizravno (bilo da su toga svjesni ili ne).
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Projektivne tehnike (nastavak)

Projektivne tehnike su brojne, a neke od njih su: Test asocijacije na rije Test nedovrenih reenica Test dovrenja slikom prikazane situacije Tehnika tree osobe Tehnika igre uloga
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
25
Balon test
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Projektivne tehnike
Primjer testa dovrenja reenice
Molim Vas, dovrite sljedeu reenicu (priu) Konarevi proizvodi su __________________________
Primjer testa dovrenja prie

Posjetio sam danas trgovinu bijelom tehnikom. Trgovina se nalazi na izrazito prometnom i posjeenom mjestu. U trgovini su bili izloeni Konarevi mali kuanski aparati. To me navodi da razmiljam: ___________________________________________ ___________________________________________ ___________________________________________
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Opisna istraivanja
o TKO, TO, KADA, GDJE, KAKO
GLAVNA ZADAA - OPISIVANJE OSOBINA POPULACIJE ILI POJAVE
VEINA ISTRAIVANJA U PRAKSI o OPISIVANJE OSOBINA POTROAA, ILI NEPOTROAA (TKO SU KUPCI, KORISNICI, KLIJENTI - DOB, SPOL, ZANIMANJE --PROFIL) o OPISIVANJE STAVOVA KOJE (NE)POTROAI IMAJU O .. o OPISIVANJE PONAANJA . (NE)POTROAA, CILJNIH SKUPINA o OPISIVANJE MILJENJA ISPITANIKA O BUDUEM KRETANJU: POJAVE, POTRONJE, PRIHVATLJIVOSTI CIJENE... Jednokratno (esto puta se naziva ad hoc istraivanje) istraivanje provodi se svaki put po novome planu istraivanja, u skladu s problemom koju ono treba rijeiti. Opisna jednokratna istraivanje se najee provode na uzorku ispitanika pri emu kao instrument istraivanja slui upitnik (anketa).
26
Opisna istraivanja (nastavak)

Jednokratno (esto puta se naziva ad hoc istraivanje) istraivanje provodi se svaki put po novome planu istraivanja, u skladu s problemom koju ono treba rijeiti. Opisna jednokratna istraivanje se najee provode na uzorku ispitanika pri emu kao instrument istraivanja slui upitnik (anketa). Kontinuirano ili longitudinalno istraivanje, za razliku od jednokratnoga, koristi se istom metodom i esto istim instrumentima istraivanja u ponovljenim istraivanjima tijekom duega razdoblja. O Marketinki informacijski sustav (MIS) jedna je od mogunosti kontinuiranog istraivanja. O Druga mogunost su paneli, kao tipian primjer terenskoga kontinuiranog istraivanja koje prikuplja primarne podatke. Neke vrste panela: panel u trgovini na malo paneli televizijskih gledatelja.
Uzrona istraivanja
MISIJA UZRONIH ISTRAIVANJA o ISTRAIVANJE I ODREIVANJE UZRONO-POSLJEDINE POVEZANOSTI IZMEU AKTIVNOSTI KOJE PODUZIMAMO I POSLJEDICA (REAKCIJA) KOJE TE AKTIVNOSTI IZAZIVAJU.. o .. OTKRIVAJU UZRONU POVEZANOST DVIJU POJAVA EKSPERIMENT TERENSKI u pravim, prirodnim okolnostima teko za kontrolu LABORATORIJSKI - potpuna kontrola vanjskih okolnosti
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Odnos vrsta istraivanja

Prikaz 1. Odnos vrsta istraivanja
OPISNA ISTRAIVANJA
PROBLEM
IZVIAJNO ISTRAIVANJE
Mogui uzroci problema
Vjerojatni uzroci problema
UZRONO-POSLJEDINA ISTRAIVANJA
Izvor: Aaker, A. D., Day, S. G., Marketing research, IV izdanje, John Wiley & Sons, Inc., 1994., str. 64.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
27
Odreivanja izvora podataka

Uobiajen nain promatranja i podjele podataka u istraivanju trita je prema njihovim izvorima (dostupnosti) i nainu prikupljanja. SEKUNDARNI PODACI
o podaci prikupljeni prije u nekom drugom (istraivakom) projektu za razliite potrebe - uz pretpostavku da su iskoristivi za istraivaki projekt koji se provodi. (lanci, publikacije, WWW, statistika.)
PRIMARNI PODACI
o oni koji se najee poradi nepostojanja u sekundarnim izvorima prikupljaju za konkretne potrebe projekta u okviru terenskih istraivanja (field research). (Ispitivanje ljudi i promatranje)
Informatizacija sekundarnih podataka

Nastoji se to je mogue vie podataka uvati u bazama podataka podranim raunalom Primjeri u nas mogu biti baze podataka DZS-u, HGK .. Nova dimenzija informatizacije u posljednje vrijeme oznaava povezivanje svih informatikih resursa u globalnu vezu Komercijalni online servisi, npr. Dialog (www.dialog.com), Dun & Bradstreet (www.dnb.com), Hoovers (www.hoovers.com), itd.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Metode ispitivanja
OSOBNO
POTANSKA ANKETA
TELEFONSKA ANKETA INSTRUMENT ISTRAIVANJA - ANKETNI UPITNIK

28
Instrument istraivanja anketni upitnik

PITANJA o OTVORENA o ZATVORENA LJESTVICE ZA MJERENJE POJAVA TJ. ODGOVORA NOMINALNE (RAZLIKOVNE) MUKO, ENSKO; ST, ZG, OS, RI;. ORDINALNE (REDNE) NPR. OCJENE 1, 2, 3, 4, 5 INTERVALNE (RAZDALJINSKE) NPR. 1 NAJVEROJATNIJE NEU KUPITI, 2
VJEROJATNO NEU KUPITI, 3 MODA, 4 VJEROJATNO U KUPITI, 5 NAJVJEROJATNIJE U KUPITI
OMJERNE (ISHODINE) JASNO JE ZA ODREDITI KOLIKA JE RAZLIKA IZMEU NPR. 2000 KN I 4000 KN PRIMJER: FIZIKE VELIINE (TEINA, VISINA, POVRINA)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Stav i mjerenje stavova

Jedna od moguih definicija stava je da stav je dugotrajna osobna sklonost slinog reagiranja (ponaanja) na podraaje iz okoline koja se zasniva na osjeajima i na znanju o podraaju. Stav se sastoji od tri dijela, i to od: o spoznajne (kognitivne) sastavnice - koja oznaava osobna uvjerenja o podraaju iz okoline (predmetu interesa) o osjeajne (afektivne) sastavnice - koja oznaava osobna osjeanja prema podraaju iz okoline i o sastavnice ponaanja (bihevioristike) - koja oznaava sklonost da se ponaanjem reagira na podraaj iz okoline.
Uzorci i uzorkovanje
Uslijed trokova istraivanja se provode na uzorku ispitanika. Uzorci se mogu promatrati prema tome jesu li zasnovani na vjerojatnosti: o Zasnovani na vjerojatnosti - sluajni uzorci o Nisu zasnovani na vjerojatnosti namjerni uzorci
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
29
Sluajni uzorci
Zasnovani na vjerojatnosti - sluajni uzorci
o Jednostavan sluajan uzorak (npr. brojevi na lotu) o Sustavni uzorak (npr. svaki n+1 student EF) o Stratificirani uzorka (podjela populacije u stratume prema nekim osobinama npr. spol, dob, primanja pa se iz svakog stratuma uzima odreeni broj ispitanika) o sastavnice ponaanja (bihevioristike) - koja oznaava sklonost da se ponaanjem reagira na podraaj iz okoline.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Namjerni uzorci
Nisu zasnovani na vjerojatnosti namjerni uzorci
o Prigodan uzorak (npr. studenti na predavanju) o Uzorak strunjaka (npr. lovci, graevinski strunjaci) o Kvotni uzorak (sastoji se od poduzoraka prema nekim osobinama npr. spol, dob, primanja a izbor ispitanika prigodan ali uz uvjet da ispunjavaju zadate kriterije)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Priprema podataka za obradu

Prikupljeni podaci sa anketnih upitnika se pripremaju i unose u raunalo za daljnju obradu koritenjem statistikih programa. Priprema se sastoji od: o Odreivanja kategorija odgovora (kategoriziranje) o Editiranje (pre-logika kontrola) i kodiranje (dodjela kodova pojedinim odgovorima) o Unos podataka i post logika kontrola (kontrola unosa)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
30
Marketing informacijski sustav - MIS
Marketinki informacijski sustav je zbirno ime za razne sustave kao to mogu biti sustavi upravljanja prodajom, sustavi praenja i izvjetavanja prodaje, sustavi telemarketinga, sustavi podrke klijentimaili, ako se gleda u odnosu na istraivanje trita, MIS se opisuje kao raunalno zasnovan pristup istraivanju trita i obavjetavanju vezano uz trite Prema Kotleru definicija marketinkog informacijskog sustava je: o Marketinki-informacijski sistem ini kontinuirana i interakcijska struktura ljudi, opreme i postupaka radi prikupljanja, razvrstavanja, analize, procjene i distribucije prikladnih, pravodobnih i tonih informacija za koritenje donosiocima odluka u marketingu da poboljaju svoje marketing-planiranje, izvrenje i kontrolu.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Prikaz 1. MkIS prema Ph. Kotleru
Izvor:Kotler, Ph., Upravljanje marketingom 1. i 2., Informator, Zagreb, 1989., str. 193., preslikano.
Dijelovi (podsustavi) i njihove osnovne funkcije su:

(pod)sustav internih izvjetaja
o praenje narudbi, prodaje, visine zaliha, primitaka robe, plaanja, ulaska-izlaska robe,...
(pod)sustav marketinkog obavjetavanja

o praenje tekuih dogaaja o poduzeu, konkurentima, partnerima, proizvodu, stanju na tritu ovisno o prolim i/ili sadanjim kretanjima,...
(pod)ustav istraivanja marketinga

o taj bi dio MkIS-a trebao sustavno prikupljati, analizirati i izvjetavati o podacima i nalazima relevantnim za specifinu (unaprijed definiranu) marketinku situaciju s kojom se susree kompanija,...
analitiki marketinki (pod)sustav

o sadri statistike metode i modele koji se koriste za znanstveno odluivanje,
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
31
Prikaz 1. Mogui prikaz MIS-a uvaavajui 4P
Banka podataka
Podaci iz transakcijskog procesa Alokacija prorauna Planiranje distribucije i prodaje Druga podruja u tvrtki
Podaci iz istraivanja trita
Okolina Marketing intelligence podaci Planiranje proizvoda
Planiranje promidbenih aktivnosti
Predvianje prodaje
Podaci o kretanjima iz okoline (trendovi) Planiranje cjenovne politike Strateki plan
Tvrtka
Izvor: Parker, Ch., Case, Ph., Management Information System - Strategy and Action, II. ed., McGraw-Hill International Editions, Management Information Series, 1993., str. 562., prilagoen prikaz.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Prikaz 1. Evolucija sustava informacijske podrke

Sukladno injenici da potreba za informacijama nikada nije bila u potpunosti zadovoljena, svaki je novi sustav sadravao prednosti prethodnoga. Tako moemo razlikovati:
Ekspertni sustav (ES) Marketinki sustavi podrke odluivanju (MSPO) Marketinki izvjetajni informacijski sustav (MkIS) Transakcijski informacijski sustav (TIS)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Evolucija informacijskih sustava

TIS (transakcijski informacijski sustav)
praenje svih transakcija koje obavljaju u svakodnevnom poslovanja
MKIS marketinki izvjetajni infprmacijski sustav

opskrbljuje donositelja marketinkih odluka rutinskim, regularnim, ponavljajuim informacijama o tritu informacije se prezentiraju u izvjetajima
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
32
Evolucija informacijskih sustava (nastavak)

MSPO marketinki sustav podrke odluivanju
znaajke: komuniciranje managera sa sustavom u svrhu pravodobnih informacija o kretanju pojave te procjenjivanje moguih posljedica poduzetih akcija (donesenih odluka) prua informacije i o moguim rezultatima (posljedicama) razliitih odluka i/ili poduzetih akcija ( to, ako to bi bilo, kad bi bilo)
ES ekspertni sustavi
sustavi zasnovani na raunalu podranom umjetnom inteligencijom koji je projektiran za uoavanje i razumijevanje problema i, na kraju donoenja optimalne odluke (i/ili poduzimanje optimalne akcije) u danom trenutku ili tijekom vremena
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Prikaz 1. Odnos razina upravljanja i informacijskih (pod)sustava

Znaajke odluka i potreba za informacijama Podravajui informacijski sustav ES
Manje strukturirani problemi i odluke Vea potreba Vea potreba za sumarnijim za eksternim informacijama informacijama Dulji vremenski horizont
MSPO
Strateko upravljanje
MkIS
Taktiko upravljanje Funkciije (tj. funkcionalni odjeli) - marketing, finacije, ...
TIS
Operativno upravljanje
Izvor: Parker, Ch., Case, Ch., Management Information System - Strategy and Action, II. ed., McGraw-Hill International Editions, Management Information Series, 1993., str. 121.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Ponaanje potroaa
33
Ponaanje potroaa
Ponaanje potroaa ini niz psiholokih i fizikih aktivnosti koje poduzima pojedinac ili kuanstvo u procesu odabira, kupnje i konzumiranja proizvoda i/ili usluga. Uloge potroaa: korisnik, platitelj kupac Raspoloivi resursi potroaa: vrijeme, novac, sposobnost prihvaanja i procesuiranja informacija
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Tipovi, uloge i ponaanja potroaa

Kuanstvo Proizvodi itarice Automobili Raunala Poslovni sektor Ponaanje Mentalne aktivnosti Fizike aktivnosti Uloge
Strojevi Raunala
Usluge
Frizerski salon Telefon Kabelska TV
Telefon Pravne usluge
Platitelji
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Obiljeja ponaanja potroaa

Faze procesa ponaanja potroaa:
faza kupnje faza konzumiranja faza odlaganja
Osnovna naela ponaanja potroaa

o Potroa je suveren. o Motivi ponaanja potroaa mogu se identificirati. o Na ponaanje potroaa moe se utjecati. o Utjecaji na potroaa trebaju biti drutveno prihvatljivi. o Ponaanje potroaa je dinamian proces.
Prof. dr. sc. Ime Prezime Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
34
imbenici ponaanja potroaa

1. Osobni imbenici 2. Drutveni imbenici 3. Psiholoki procesi
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Osobni imbenici
Motivi i motivacija
o Maslowljeva hijerarhija motiva o racionalni i emocionalni motivi
Percepcija
o faze procesa percepcije: selektivna izloenost, selektivna panja, selektivno razumijevanje, selektivno zadravanje o subliminalna percepcija o percipirani rizik (funkcionalni i psiholoki)
Stavovi
o spoznajna (kognitivna), osjeajna (afektivna) i ponaajua (konativna) komponenta
Obiljeja linosti, vrijednosti, vjerovanja i stil ivota Znanje

Maslowljeva hijerarhija motiva

MOTIVI SAMODOKAZIVANJA samoispunjenje OSOBNI MOTIVI status, potovanje, presti DRUTVENI MOTIVI prijateljstvo, pripadnost, ljubav MOTIVI SIGURNOSTI financijska sigurnost FIZIOLOKI MOTIVI hrana, voda, seks, kisik
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
35
Hijerarhija vrijednosti i stila ivota

INTEGRIRANI (2%)
USMJERENI PREMA DRUGIMA (67%) PRIPADAJUI (35%)

PROMJENJIVI (10%) USPJENI (22%)
SEBI USMJERENI (20%) TO SAM JA (5%)

EKSPERIMENTATORI (7%) DRUTVENO SVJESNI (8%)
VOENI POTREBAMA (11%) ODRAVAJUI (7%)

PREIVLJAVAJUI (4%)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Drutveni imbenici
Kultura i potkulture Drutveni stalei
o najznaajnije odrednice: dohodak, naobrazba i zanimanje, osobne performanse, vrijednosna orijentacija, imovina i naslijee
Referentne grupe
o primarne i sekundarne grupe o lanske, aspiracijske i nepoeljne drutvene grupe
Obitelj
ivotni ciklus moderne obitelji

Srednjovjeni razvedeni, bez djece Mladi razvedeni, bez djece Srednjovjeni u braku, bez djece
Mladi nisu u braku
Mladi u braku, bez djece
Mladi u braku, s djecom
Srednjovjeni u braku, s djecom
Srednjovjeni u braku, bez ovisne djece Srednjovjeni razvedeni, bez ovisne djece
Stariji u braku
Stariji nisu u braku
Mladi razvedeni, s djecom
Srednjovjeni razvedeni, s djecom
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
36
Drutveni imbenici - nastavak

Osobni utjecaji
o lideri miljenja i trini lideri
Situacijski imbenici
o kupovni zadatak, drutveno okruje, fiziko okruje, vrijeme kupnje, psihiko i fiziko stanje potroaa u vrijeme donoenja odluke o kupnji
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Psiholoki procesi
Prerada informacija
o izloenost o panja o razumijevanje o prihvaanje o zadravanje
Uenje
o uenje uvjetovanjem o uenje prema modelu o uenje spoznajom
Promjena stavova i ponaanja

Faze procesa prerade informacija

Izloenost STIMULANSI trino dominantni ostali
Panja MEMORIJA
Razumijevanje
Prihvaanje
Zadravanje
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
37
Proces donoenja odluke o kupnji

1. Spoznaja potrebe 2. Traenje informacija 3. Vrednovanje alternativa 4. Kupnja 5. Poslijekupovno ponaanje
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Sloeni model ponaanja potroaa

Spoznaja potrebe Izloenost Panja Razumijevanje MEMORIJA Prihvaanje Zadravanje Kupnja Rezultati Vanjska traenja Interno pretraivanje Traenje Vrednovanje alternativa UTJECAJI OKRUENJA
kultura drutvene grupe osobni utjecaji obitelj situacija
STIMULANSI Trino orijentirani
INDIVIDUALNE RAZLIKE
potroaevi resursi motivacija i ukljuenost znanje stavovi obiljeja linosti vrijednosti i stil ivota
Nezadovoljstvo
Zadovoljstvo
ULAZ PODATAKA
PRERADA INFORMACIJA
PROCES DONOENJA ODLUKE

VARIJABLE KOJE UTJEU NA ODLUKU Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Spoznaja potrebe
nastaje kao rezultat internih i/ili eksternih stimulansa direktno je vezana sa:
o stupnjem ukljuenosti ili zainteresiranosti potroaa (visok i nizak) o kompleksnou samog proizvoda
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
38
Traenje informacija
Ukljuuje interno pretraivanje memorije potroaa i eksterno traenje informacija Elementi specifini za ovu fazu su:
izvori informacija (marketinki i nemarketinki) strategije traenja ovise o kupovnim situacijama (prva, modificirana ili rutinska kupnja) opseg traenja ovisi o:
stupnju rizika (performansni, drutveni, psiholoki i financijski rizik te rizik od zastarijevanja) stupnju ukljuenosti potroaa u proces kupnje (specifina i trajna ukljuenost) vrsti kupovne situacije
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Vrednovanje alternativa
Provodi se preko vrednujuih kriterija koji su dio kognitivne strukture pojedinca Oblici vrednovanja alternativa:
kompenzacijsko pravilo odluivanja nekompenzacijsko pravilo odluivanja
pravilo razdvajanja pravilo vezivanja leksikografsko pravilo sekvencijsko pravilo eliminacije
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kupnja
= pravni ili fiziki prelazak proizvoda u vlasnitvo kupca Kljuna pitanja koja si potroa postavlja u ovoj fazi su:
kada kupiti? od koga kupiti? gdje kupiti?
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
39
Poslijekupovno ponaanje
Vrednovanje dobivene vrijednosti proizvoda s oekivanom moe rezultirati:
o spoznajnom disonancom o spoznajnom konsonancom
Smanjenje disonance postie se:

o smanjenjem oekivanja potroaa o poboljanjem obiljeja proizvoda
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Segmentacija trita, predvianja, pozicioniranje

Prof. dr. sc. Tihomir Vraneevi Mr. sc. Miroslav Mandi
Ciljevi:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ukazati to je segmentacija trita i sagledati razvojne etape u segmentaciji trita Objasniti proces segmentiranja trita Sagledati mogue pristupe segmentacije trita Ukazati na pozicioniranje kao sredstvo postizanja konkurentske prednosti na ciljnom tritu Sagledati prednosti odreivanja ciljnog trita i konkurenata Ukazati na strategije pozicioniranja Sagledati vanost i pristupe u mjerenju i predvianju trinih prilika
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
40
Segmentacija trita
Segmentacija je strategija osmiljavanja i primjenjivanja razliitih marketinkih programa kojima se namjerava podmirivati istovjetne potrebe i elje razliitih segmenata potroaa Razvojne etape u segmentiranju trita ovise o prevladavajuim okolnostima na tritu i mogue je ih promatrati kroz sljedea stanja:
nediferencirani (masovni) marketing proizvodno diferencirani marketing ciljni marketing.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Nediferencirani (masovni) marketing

Masovni marketing podrazumijeva trenje proizvoda/usluga s istim marketinkim miksom na cijelom tritu (svim moguim segmentima potroaa). (kada je potranja vea od ponude, kada su potrebe i zahtjevi kao i naini njihova podmirivanja homogeni i poeljni za veliku veinu potroaa).
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Proizvodno diferencirani marketing

Proizvodno diferencirani marketing je pristup u kojemu poduzee kree irinom asortimana osnovnog proizvoda s namjerom da potroai imaju dovoljan izbor te da e se na neki nain sami svrstati u skupine koje preferiraju pojedine proizvode. (stalno osmiljavanje novih znaajki postojeeg proizvoda ili novih proizvoda)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
41
Ciljni marketing
Ciljni marketing podrazumijeva odreivanje (ili bolje rei - spoznavanje) segmenata potroaa koje se eli opsluivati te potom odreivanje marketinkog miksa (ukljuivo razvoj novoga ili modificiranje postojeeg proizvoda) kojima e se to ostvariti. (olakava iskoritavanje trinih prigoda jer tvrtke specifinim marketing miksom stjeu konkurentsku prednost prema drugim proizvodima uvaavajui segment potroaa koji se promatra kao ciljno trite).
Proces segmentacije trita

TRI GLAVNA PRISTUPA o KLASINA SEGMENTACIJA (a priori pristup) kao osnova za segmentaciju uzima lako uoljive osobine kao to su zemljopisni i demografski podaci) o SEGMENTACIJA UZ POMO ISTRAIVANJA TRITA istrauju se specifine potrebe, stavovi, miljenja, stil ivota, oekivane koristi pa se na osnovu toga potroai svrstavaju u skupine) o KOMBINIRANI PRISTUP hibridni model prethodno navedenih pristupa
Osnovni koraci u segmentaciji i odabiru ciljnog trita

Cijeli proces od segmentiranja trita, odreivanja ciljnih segmenata, pa do pozicioniranja mogue je pojednostavnjeno prikazati kroz sljedee korake: segmentacija trita 1. odreivanje znaajki, kriterija odabira segmenata 2. sagledavanje dobivenih segmenata odreivanje ciljnog segmenta (uvjetno promatrano trita) 3. sagledavanje pokazatelja za odreivanje atraktivnosti seg. 4. odabir segmenata koje e se opsluivati proizv./uslugama pozicioniranje 5. odabir ciljeva pozicioniranja u svakom od odabranih (ciljnih) segmenata 6. odreivanje marketinkog miksa (ukljuivo sve elemente marketinga proizvod, cijenu, prodaju i distribuciju, promidbu) kojim e opsluivati segment i ui u konkurentsku borbu na ciljnom tritu.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
42
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Pristupi segmentaciji
PRI ODREIVANJU SEGMENATA TREBA SE PRIDRAVATI PRINCIPA: o zasebnosti potrebe i elje te nain njihova podmirenja trebaju biti jedinstvene i razliite u odnosu na ostale dijelove trita a to podrazumijeva jedinstvenost njihove potranje o mjerljivosti trini potencijal segmenta mora biti mjerljiv i saglediv u sadanjem vremenu i u neposrednoj budunosti, o dostupnosti segment potroaa mora biti dostupan razliitim marketinkim aktivnostima (sada i u sagledivoj budunosti); kao to i sam proizvod treba biti njima dostupan o profitabilnosti segment mora biti dovoljno velik (dovoljan broj potroaa) da bi bio profitabilan uz predviene marketinke napore (naglasak je na neposrednu budunost)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
43
Osnovne skupine varijabli segmentacije

Zemljopisna segmentacija Demografska segmentacija (dob, spol, prihodi) Psihografska segmentacija (socijalna pripadnost, ivotni stil, osobnost) Segmentacija prema ponaanju (prema prilici, prema traenju koristi, uestalosti uporabe)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
44
Segmentacija poslovnih trita

Kriteriji segmentacije trita poslovne potronje: o ORGANIZACIJSKOM USTROJSTVU o NAVIKAMA U KUPNJI o PREMA ORGANIZACIJSKIM PREDUVJETIMA I POLITICI
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Segmentacija poslovnih trita
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Odreivanje ciljnog trita i konkurenata
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
45
Tri mogue marketinke strategije pokrivanja ciljnog trita:

Nediferencirani marketing (jedan, isti marketinki miks za cijelo trite bez obzira na mogue Koncentrirani marketing (usmjerava se samo na jedan segment, tvrtka ima samo jedan m. miks) Diferencirani marketing (za svaki odabrani segment, ciljna trita, tvrtka kreira zaseban m. miks)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Pozicioniranje
Pozicioniranje podrazumijeva trenje onih proizvoda kakve kupci oekuju. Prilagodba svih marketinkih aktivnosti (cijeloga marketinkoga miksa) oekivanjima potroaa u pojedinim segmentima. Osnova za pozicioniranja proizvoda (ili marke proizvoda) je segmentacija trita. Na taj nain se sagledavaju i pokuavaju postii konkurentske prednosti. TRI SU MOGUNOSTI: o AKTIVNOSTI ZA OSNAIVANJE TRENUTNE POZICIJE (Moda nismo najvei, ali se najvie trudimo) o ZAUZIMANJE SLOBODNOG PODRUJA (Npr. Cedevita Sport, Cedevita Light, asopis Bebe) o REPOZICIONIRANJE
46
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Strategije pozicioniranja
BROJNE SU STRATEGIJE I MOGU OVISITI O: o znaajkama proizvoda tako npr. postoji predodba da su Volvo automibili sigurni, ili da Alfa Romeo automobili imaju lijepi dizajn, da su kode jeftine o koristima koje pruaju potroaima; o mjestu i vremenu potronje; o aktivnostima; o Personalizaciji; o porijeklu; o drugim markama
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Odabir i provoenje strategije pozicioniranja

SPOZNAJA MOGUIH KONKURENTSKIH PREDNOSTI o PROIZVODNA DIFERENCIJACIJA o USLUNA DIFERENCIJACIJA o DIFERENCIRANJE POMOU ZAPOSLENIKA o DIFERENCIRANJE IZGRADNJOM IMAGE ODABIR KONKURENTSKIH PREDNOSTI o VANOST o POSEBNOST o RAZLIKOVNA PREDNOST o KOMUNIKATIVNOST o JEDINSTVENOST o DOSTUPNOST o PROFITABILNOST o SUKLADNOST INFORMIRANJE I PRUANJE KONKURENTSKIH PREDNOSTI
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
47
Mjerenje i predvianje trinih prilika

Definiranje potencijala trita
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Mjerenje sadanje potranje na tritu

PROCJENA UKUPNE PRODAJE: o Q=n x q x p Q = sveukupna prodaja n = broj kupaca na tritu q = koliina koju jedna kupac prosjeno kupi u godinu dana p = prosjena cijena METODA VIEKRATNOG INDEKSIRANJA (prikaz na sljedee slide-u) METODA IZGRADNJE TRITA o Prikladno za trite poslovne potronje (manji broj subjekata) o Ispituju se sva poduzea i njihove procjene buduih kupnji ali uz istovremeno sagledavanje vanjskog okruenja poduzea (rast gospodarstva, gospodarske grane ... i stanje poduzea na tritu)
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
48
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Procjena budue potranje

ISTRAIVANJE NAMJERE KUPNJE o ISPITIVANJE (Npr. Koliko je vjerojatno da ete u sljedeoj godini kupiti novi hladnjak?) PREDVIANJE OD STRANE PRODAJNOG OSOBLJA MILJENJE STRUNJAKA POKUSNO TRENJE o POKUSNA PRODAJA NA OGRANIENOM PODRUJU (Npr. na otoku Koruli) SAGLEDAVANJE VODEIH INDIKATORA o OECD INDIKATORI (6): nove narudbe, broj radnih sati tjedno, indeks proizvodnje, odnos zaliha prema isporukama, odnos izvoza i izvoza, prodaja trajnih potronih dobara o PROCJENA KONJUKTURNIH KRETANJA TE SAGLEDAVANJE BUDUIH KRETANJA GOSPODARSTVA RO MOE IMATI UTJECAJ NA POTRANJU
Procjena budue potranje (nastavak)

ANALIZA VREMENSKIH SERIJA NAIVNE METODE (razmiljanje prodajnih strunjaka) o Prodaja u sljedeem razdoblju bit e ista o Prodaja u sljedeem razdoblju mijenjat e se u istom postotku (+-) u odnosu na prethodno razdoblje o Prodaja u sljedeem razdoblju mijenjat e se u drugaijem postotku (+-) u odnosu na prethodno razdoblje
EKSTRAPOLACIJA TRENDA (prikaz na sljedee slide-u) o Pretpostavka da e se budua prodaja kretati po odreenoj pravilnosti iz proteklih razdoblja
49
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Proizvod
Prof. dr. sc. Ime i Prezime Mr. sc. Ime i Prezime
Koncept marketinkog miksa

pod pojmom marketinki miks podrazumijeva se specifina kombinacija elemenata koji se koriste za istovremeno postizanje ciljeva poduzea i zadovoljavanje potreba i elja ciljnih trita marketinki miks obuhvaa brojne odluke o etiri temeljne varijable (4P), a to su:
proizvod (product), prodaja i distribucija (place), cijena (price) promocija (promotion)
50
Koncept marketinkog miksa

Marketinki miks
nastavak
Ciljno trite
Proizvod Raznovrsnost proizvoda Kvaliteta Dizajn Marka Ambalaa i oznaavanje Veliine Usluge Garancije Povrati
Kolegij: MARKETING
Cijena Raspon cijena Popusti Razdoblja plaanja Uvjeti kreditiranja
Prodaja i distribucija Kanali Pokrivenost Asortiman Lokacija Zalihe Prijevoz
Promocija Unapreenje prodaje Oglaavanje Osobna prodaja Odnosi s javnou Direktni marketing
Izvor: Prema Kotler, P.: Marketing Management, Pearson Education International, Upper Saddle River, NY, 2003., str. 16.
Mr. sc. Ime Prezime
Proizvod
proizvod - konani rezultat proizvodne djelatnosti koji postoji i nakon to je dovren proces njegove proizvodnje predmetnim oblikom i svojstvima zadovoljava odreenu potrebu
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Klasifikacija proizvoda
prema trajnosti i opipljivosti proizvoda:
potrona dobra proizvodi koji se troe jednokratno ili tijekom nekoliko upotreba, kao npr.: okolada, voni sok, dezodorans, sredstvo za ienje sanitarija itd. trajna dobra proizvodi koji se koriste tijekom dueg vremenskog razdoblja, a ako se koriste u skladu s uvjetima njihove upotrebe traju godinama, kao npr. kuanski aparati (televizori, perilice, i sl.), namjetaj, prijevozna sredstva (automobili, amci i sl.) itd.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
51
Klasifikacija proizvoda
nastavak
prema vrsti potroaa koji koriste proizvod:

proizvodi krajnje potronje - kupuju se za osobnu potronju (pojedinca, vie ili svih lanova kuanstva)
obini proizvodi - npr.: konditorski proizvodi (bomboni) posebni proizvodi - npr. odjea, obua, namjetaj specijalni proizvodi - npr. luksuzni proizvodi s markom netraeni proizvodi - npr. enciklopedije, usluge osiguranja
proizvodi poslovne (industrijske potronje) proizvod krajnje potronje koji je kupljen u svrhu daljnje obrade, ili da bi sluio kao kapitalno dobro za proizvodnju nekog drugog proizvoda
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Trina svojstva proizvoda

svaki proizvod ima neko osnovno svojstvo
npr. sat pokazuje tono vrijeme, olovkom se moe pisati, televizor prikazuje sliku i ton
pored osnovnih svojstava, svaki proizvod ima svojstva koje potroai cijene i koje ga diferenciraju od konkurencije glavna trina svojstva proizvoda:
kvaliteta proizvoda, proizvodni miks ili asortiman, prodajna cijena, estetika proizvoda, pakiranje i ambalaa, obiljeavanje i opremanje proizvoda, suvremenost proizvoda, usluge potroaima, jamstvo i servis

1. kvaliteta proizvoda
nastavak
kvaliteta materijala, izvedba, sastav, funkcionalnost, konstrukcija, oblik, boja, pomodnost konani sud o kvaliteti donosi potroa
2. proizvodni miks ili asortiman

raznovrsnost proizvedenih dobara s obzirom na sastav, veliinu, vrstu, kvalitetu i slina obiljeja proizvoda ponuenih na tritu dimenzije: irina, dubina i konzistentnost
3. prodajna cijena
52

4. estetika proizvoda
nastavak
za estetiku proizvoda bitna je kreativnost industrijskog dizajnera
5. pakiranje i ambalaa
osnovne funkcije ambalae: zatita proizvoda i unapreenje prodaje
6. obiljeavanje i opremanje proizvoda

etikete, naljepnice, oznake sastava proizvoda, oznake datuma proizvodnje i roka uporabljivosti proizvoda, upute za odravanje proizvoda utjecaj jezika, zakonodavstva i informacija za potroae

7. suvremenost proizvoda
nastavak
proizvod proizveden suvremenim tehnolokim procesom, od suvremenih materijala, u skladu s modnim trendovima
8. usluge potroaima
kreditiranje kupnje, informiranje i savjetovanje o kupnji, odravanje proizvoda, uvaavanje reklamacija
9. jamstvo i servis
proizvoa se jamstvom obvezuje izvriti preuzete obveze prema kupcu vezano uz prodani proizvod servisiranje proizvoda je usluna djelatnost kojoj je zadatak odravanje i popravljanje proizvoda
Razvoj novoga proizvoda

dugoroni opstanak i napredak na tritu ovise ponajprije o sposobnosti poduzea da potroau ponudi superiorniji proizvod razvoj novog proizvoda iznimno je rizian proces postoje brojni razlozi neuspjeha novih proizvoda
prihvaanje loe ideje za razvoj novog proizvoda, pogrena procjena trinog potencijala, neodgovarajue pozicioniranje, propusti u oblikovanju (dizajniranju) proizvoda, previsoka cijena, pogreno odabrani komunikacijski apeli itd.
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
53
Razvoj novog proizvoda
nastavak
proces razvoja novog proizvoda sastoji se od slijedeih faza:

generiranje ideja ispitivanje i selekcija ideja razvoj i testiranje koncepcije razvoj marketinke strategije poslovna analiza razvoj proizvoda pokusni (probni) marketing komercijalizacija
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Proces prihvaanja i difuzije proizvoda

proces prihvaanja misaoni je proces kroz koji prolazi potencijalni kupac od trenutka kada je prvi put uo za neku inovaciju do njezina potpunog usvajanja faze u procesu prihvaanja proizvoda:
svjesnost (spoznaja o proizvodu) interes (zanimanje za proizvod) procjena (vrednovanje informacija) proba usvajanje (kontinuirano koritenje proizvoda)
Proces prihvaanja i difuzije proizvoda

proces difuzije je irenje inovacije od njezina pronalaska do krajnju korisnika
nastavak
PRODAJA
Inovatori 2,5%
Rani usvajai 13,5%
Rana veina 34,0%
Kasna veina 34,0%
Kolebljivci 16,0%
VRIJEME
54
ivotni ciklus proizvoda

etiri faze ivotnog ciklusa proizvoda na tritu:
faza uvoenja - poinje uvoenjem proizvoda na trite faza rasta - poinje u trenutku kada razina prodaje dosegne toku u kojoj novi proizvod poinje ostvarivati dobit faza zrelosti - rast prodaje usporava (stopa rasta prodaje se sniava) faza opadanja - pad potranje za proizvodom, pad prodaje i profita
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
ivotni ciklus proizvoda

UVOENJE RAST
nastavak
ZRELOST
OPADANJE
PRODAJA I DOBIT
PRODAJA
DOBIT
VRIJEME
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
Marka
u najuem smislu predstavlja naziv, izraz, slogan, znak, simbol, lik i dizajn proizvoda jednog ili grupe proizvoaa kljune funkcije marke jesu identificirati i diferencirati obiljeja kvalitete te stvarati dodatnu vrijednost proizvoda i njegova proizvoaa trina vrijednost marke odraava marketinke napore uloene u upravljanje markom
Kolegij: MARKETING
Mr. sc. Ime Prezime
55
Marka
nastavak
elementi marke:
naziv marke - dio koji se moe izgovoriti
Ekonomski fakultet-Zagreb
znak marke - dio prikazan vizualnim elementom
slogan - kratka reenica s uvjerljivom informacijom zatitni znak
privatne marke
marke posrednika (veletrgovca ili maloprodavaa) za proizvode na kojima ime proizvoaa nije nigdje istaknuto
Pozicioniranje proizvoda
postizanje dojma u svijesti potroaa o obiljejima proizvoda u usporedbi s njihovim dojmom o proizvodima konkurenata osnova za postupak pozicioniranja je dobra segmentacija trita etiri osnovne skupine strategija pozicioniranja:
trini lideri - vodei na tritu izazivai - nastoje zamijeniti lidera na elnoj poziciji sljedbenici - kopiraju strategije trinog lidera tamponeri - usmjereni na trine nie
56

PrezPrint1 7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PrezPrint1 7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ekonomski fakultet Zagreb Katedra za marketing Predavanja iz kolegija Marketing

Pojmovno odreenje marketinga

Prof. dr. sc. Ime i Prezime Mr. sc. Ime i Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

zdravlje, sigurnost, komfor, prijevoz, ljepota, zabava, itd.

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

primjer predmeta razmjene - mjesta:

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Sr marketinga proces razmjene

Ekonomski fakultet - Zagreb

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Marketing kao koncepcija

Orijentacija prema cilju financijskom ili nefinancijskom

Integrirani napori koordinacija svih aktivnosti

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Marketing kao proces

ANALIZIRANJE TRINIH PRILIKA

ISTRAIVANJE I IZBOR CILJNIH TRITA

OBLIKOVANJE MARKETINKE STRATEGIJE

PLANIRANJE MARKETINKOG MIKSA

ORGANIZIRANJE, PRIMJENA I KONTROLA MKT NAPORA

planiranje: proizvoda, cijene, promocije, prodaje/distribucije

tko? to? kada? gdje?

Ekonomski fakultet - Zagreb

Ekonomski fakultet - Zagreb

upravljanje marketingom usmjereno je na poboljanje proizvodnje i uinkovitost distribucije

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Ekonomski fakultet - Zagreb

upravljanje marketingom usredotoeno je na prikupljanje podataka o svakom potroau

6. koncepcija drutvenog marketinga

Prof. dr. sc. Ime Prezime

Mr. sc. Ime Prezime

Ekonomski fakultet - Zagreb

Razine primjene marketinga

Ekonomski fakultet - Zagreb

Razine primjene marketinga

Prof. dr. sc. Ime Prezime