Teorija I Tehnika Mjerenja PDF

Sveuilite u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za kvalitetu Katedra za mjerenje i kontrolu
TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA

Prof.dr.sc Sanjin Mahovi
Sadraj 1. Uvod Kratki prikaz povijesti mjeriteljstva duljine 2 Temeljni pojmovi mjeriteljstva 2.1. Sastavnice mjernog postupka 2.1.1 Mjerne pogreke 2.1.2 Mjeriteljski uvjeti 2.1.3 Znaajke mjerila 2.2. Iskazivanje mjernog rezultata 2.2.1 Ponovljivost i obnovljivost 2.2.3 Analiza mjernog sustava (R&R) 2.2.4 Mjerna nesigurnost 3. Mjeriteljstvo duljine 3.1 Mjerno jedinstvo 3.2 Mjerne jedinice 3.3 Etaloni 3.4. Sustavi umjeravanja 4. Mjerenje kutova 5. Ispitivanje odstupanja od oblika i poloaja 5.1. Odstupanja od pravocrtnosti 5.2 Odstupanje od ravnosti 5.3 Odstupanje od krunosti 6. Ispitivanje hrapavosti povrina
Pramjera duljine
Babilonci su prije 4 tisue godina imali jedinstveni sustav mjera koji je propisao vladar. Arheolokim nalazom pramjera duljine i mase na vie razliitih mjesta dokazano je postojanje jedinstvenog sustava mjera. Pramjerilo duljine: bakreni tap duljine 110,35cm i mase 41,5kg sa ucrtanim zarezima prema slici
1 lakat
15 palaca 1/2 lakta
4p 1r.
12 palaca
14 palaca
4p 3p 12 palaca
1 stopa 110,35
Pramjera duljine
Osnovna jedinica : lakat ( 30 palaca = 51,72 cm) stopa (16 palaca = 27,58 cm) ruka (4 palca = 6,9 cm) lakta ( 15 palaca) opeka (19 palaca)
BABILONSKI POLUKUGLASTI SUNANI SAT
Oko 3. st. Prije Krista
JEDINICA DULJINE IN (INCH)
Kralj David I (1150) izabrao je iz sredine klasa jema tri zrna, postavio ih je u niz i tako dobio in (col, palac). Danas se jedinica in koristi za cijevni navoj.
MJERA LAKTA ORLANDOV STUP U DUBROVNIKU
Na podlaktici kipa i u podnoju ugraena mjera lakta (51,2 cm) za mjerenje tkanine (oko 1430. god.)
STARE DOMAE MJERE VOLUMENA IZRAENE U KAMENU
Sauvane u nekoliko istarskih i primorskih gradova
HRVATSKA MILJA
Prikazana u Glavaevu zemljovidu Hrvatske iz 1673. godine
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

Netonost
10-12 10-11 10-10 10-9 10-8 10-7 10-6 10-5 10-4 10-3
1983. Definicija metra brzinom svjetlosti u vakuumu 1960.-1983. Definicija metra zraenjem kriptona 86 u vakuumu
1799.-1889. Prametar izraen iz platine
1889.-1960. Meunarodni prototip metra
1791.-1799. Metar se definira kao 1/10 000 000 udaljenosti od pola do ekvatora (kroz Pariz)
1800. 1825. 1850. 1875. 1900. 1925. 1950. 1975. 2000.
Godina
DEFINICIJE METRA
Meridijanski metar: 1791 god. (fizikalni 1/40000000 dio zemaljskog meridijana); (150-200)m Arhivski metar: 1799 god. (materijalni iz platine odreen razmakom krajnjih ploha tapa) (10-20)m M-prototip: 1889. (1927.) god (materijalni iz legure 90% platine i 10% iridija odreen razmakom izmeu osi dviju srednjih crtica na tapu) 0,2 m
DEFINICIJE METRA
Valni metar: 1960. god. (fizikalni odreen sa 1650763,73 duljine vala zraenja kriptona 86) 0,02 m Laserski metar: 1983. god. (fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijee u praznini za vrijeme jednog 299792458-og dijela sekunde) 0,004 m
TEMELJNI POJMOVI IZ MJERITELJSTVA
MJERNI POSTUPAK
PREDMET MJERENJA
MJERITELJ
MJERNA METODA
REALNA OKOLINA
REALNO VRIJEME
VRSTE POGREAKA
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv nain.
SUSTAVNE POGREKE
SLUAJNE POGREKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine mijenjaju se na nepredvidiv nain.
GRUBE POGREKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine znaajno odstupaju u odnosu na ostale rezultate.
VRSTE POGREAKA
UZROCI -metoda -konstrukcija -okolina -deformacije -istroenost -nesavrenost ureaja i osjetila -promjenljivost okoline -neiskustvo -nepanja mjeritelja -loa podeenost -neispravnost mjerila POSLJEDICE
SUSTAVNE POGREKE
netonost rezultata
SLUAJNE POGREKE
nepouzdanost rezultata
GRUBE POGREKE
rezultat se odbacuje
VRSTE POGREAKA
SREDNJA VRIJEDNOST REFERENTNA VRIJEDNOST
SUSTAVNE POGREKE
netonost rezultata
SLUAJNE POGREKE
nepouzdanost rezultata
SUSTAVNE POGREAKA
SMANJENJE UTJECAJA -metoda (konstrukcija) -mehaniko troenje potivati Abbe-ov princip mjerenja
GEOMETRIJSKI UTJECAJ
UTJECAJ OKOLINE
-temperatura -tlak zraka -vlanost -vibracije
drati stanje okoline pod kontrolom
UTJECAJ SILE
-mjerna sila -vlastita teina
pravilan izbor poloaja oslonaca i mjerne sile
ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

U cilju uklanjanja pogreaka 1. reda, koje su najvee i koje imaju dominantnu ulogu, potrebno je da se predmet mjerenja nalazi u produetku mjerne skale.
NEZADOVOLJAVA
ZADOVOLJAVA
10
Standardni mjeriteljski uvjeti okoline

TEMPERATURA
200C
TLAK
1013,25 mbar
RELATIVNA VLANOST
58%
11
UTJECAJ TEMPERATURE
L = L t
L promjena duljine predmeta uslijed temperature u m
L duljina predmeta u m
linearni koeficijen t temperatur nog rastezanja u K 1
(m mK ili m m C )
o
t razlika temperature predmeta od 20 o C u o C
LINEARNI KOEFICIJENTI TEMPERATURNOG RASTEZANJA

MATERIJAL CINK ALUMINIJ MJED BAKAR ELIK LJEVANO ELJEZO INVAR KVARC STAKLO
u K-1
2810-6 2410-6 1810-6 1710-6 11,510-6 910-6 2,510-6 0,510-6 2 - 1110-6
12
UTJECAJ SILE - VLASTITA TEINA

L
a = 0,2113L
Granine mjerne plohe ostaju meusobno usporedne (Besselove toke)
a = 0,2203L
Najmanje ukupno skraenje duljine L
a = 0,2113L
Najmanji progib
UTJECAJ MJERNE SILE IZBOR MJERNE KAPICE
MJERNA POVRINA RAVNINA
KUGLASTA KAPICA
MJERNA POVRINA KUGLA
PLANSKA KAPICA
MJERNA POVRINA VALJAK
NOASTA KAPICA
13
ZNAAJKE MJERILA
Nazivno podruje- podruje pokazivanja koje se obino izraava svojom donjom i gornjom granicom. Raspon- apsolutna vrijednost razlike izmeu dviju granica nazivnog podruja. Nazivna vrijednost- zaokruena priblina vrijednost znaajke mjerila koja slui kao uputa za njegovu upotrebu (paralelna granina mjerka 100 mm). Mjerno podruje- skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se pogreka mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica. Granini uvjeti- krajnji uvjeti koje mjerilo mora izdrati bez oteenja i bez gubljenja mjeriteljskih znaajki u radu pod odreenim radnim uvjetima. Osjetljivost- promjena odziva mjerila podijeljena s odgovarajuom promjenom poticaja. Prag osjetljivosti- najvea promjena ( spora i jednolina) poticaja koja ne izaziva zamjetnu promjenu odziva. Razluivanje- najmanja razlika izmeu pokazivanja pokaznog ureaja koja se moe jasno zamijetiti.
14
Podruje neosjetljivosti- najvei raspon u kojem se poticaj moe promijeniti u oba smjera, a da ne izazove promjenu odziva mjerila. Stabilnost- sposobnost mjerila da odrava svoje mjeriteljske znaajke stalnim u vremenu. Slabljenje mjeriteljskih znaajki (drift)- spora promjena mjeriteljskih znaajki mjerila. Tonost mjerila- sposobnost mjerila da daje odzive bliske istinitoj (referentnoj) vrijednosti. Razred tonosti- razred mjerila koja zadovoljavaju zahtjeve kojima je svrha odravanje pogreaka u navedenim granicama. Pogreka (pokazivanja) mjerila- pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska) vrijednost odgovarajue ulazne veliine. Granina pogreka- krajnje vrijednosti pogreke doputene specifikacijama, propisima itd. za odreeno mjerilo.
ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA
MJERNI REZULTAT: vrijednost dobivena mjerenjem Iskazivanjem mjernog rezultata treba jasno naznaiti odnosi li se na: neispravljeni rezultat, ispravljeni rezultat, prosjek vie vrijednosti. Potpuna mjeriteljska informacija ( iskazivanje rezultata mjerenja) ukljuuje i podatke o mjernoj nesigurnosti
15
Neispravljeni rezultat- mjerni rezultata prije ispravljanja sustavne pogreke. Ispravljeni rezultat- mjerni rezultata nakon ispravljanja sustavne pogreke. Mjerna pogreka- mjerni rezultat manje istinita vrijednost mjerene veliine. Odstupanje- vrijednost manje njezina referencijska vrijednost. Mjerna nesigurnost- parametar, pridruen rezultatu mjerenja, koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se opravdano moglo pripisati mjerenoj veliini. Korekcija (ispravak)- vrijednost manje njezina referencijska vrijednost (korekcija je jednaka negativnoj vrijednosti procijenjene sustavne pogreke). Korekcioni faktor- brojani faktor kojim se mnoi mjerni rezultat da bi se nadoknadila sustavna pogreka.
ISTINITA VRIJEDNOST
POGREKA
NEISPRAVLJENI REZULTAT MJERENJA
x
KOREKCIJA
ISPRAVLJENI REZULTAT
NESIGURNOST
16
ANALIZA MJERNOG SUSTAVA U PROIZVODNIM UVJETIMA
PROCJENA MJERNOG SUSTAVA
Ima li mjerni sustav zadovoljavajue razluivanje?
TRI OSNOVNA PITANJA
Je li mjerni sustav stabilan?
Je li mjerni sustav sposoban za kontrolu procesa (proizvoda)?
17
POTREBE ZA ANALIZOM MJERNOG SUSTAVA

pri preuzimanju nove mjerne opreme, pri usporedbi mjernih karakteristika razliitih mjernih sredstava, pri utvrivanju sustavnih pogreaka, pri usporedbi mjernih karakteristika prije i poslije popravka mjerne opreme, pri odreivanju sastavnica za izraunavanje varijacija procesa mjerenja i ocjenjivanja prihvatljivost za kontrolu proizvodnog procesa.
KLASIFIKACIJA POGREAKA MJERNOG SUSTAVA

NETONOST LINEARNA POGREKA
NESTABILNOST
PONOVLJIVOST
OBNOVLJIVOST
18
NETONOST
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti.
NETONOST
REZULTAT MJERENJA REFERENTNA VRIJEDNOST
Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena referenca za mjernu vrijednost, a moe biti utvrena na osnovi srednje vrijednosti rezultata vie mjerenja provedenih mjernom opremom vie razine tonosti.
LINEARNA POGREKA
Linearna pogreka je stalan (linearni) rast ili pad vrijednosti pogreke rezultata mjerenja (netonosti) unutar odreenog dijela mjernog podruja instrumenta.
REFERENTNA VRIJEDNOST
IZMJERENA VRIJEDNOST
REFERENTNA VRIJEDNOST VEA NETONOST .
IZMJERENA VRIJEDNOST
MANJA NETO.
MJERNO PODRUJE
19
LINEARNA POGREKA
PR. REGRESIJE IZMJERENA VRIJEDNOST
REFERENTNA VRIJ.
PRAVAC REGRESIJE
y= ax + b
Primjer:(y= 1,022x 0,0001)mm
a=
n xy x y n x ( x )
2 2
b=
y ax
n
RELATIVNA LINEARNA POGREKA
0,022mm/mm 22m/mm
NESTABILNOST
Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tijekom dueg vremenskog razdoblja.
VRIJEME 1
VRIJEME 2
NESTABILNOST
20
PONOVLJIVOST
Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju: - isti mjerni postupak, - istog mjeritelja - isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima - isto mjerno mjesto - ponavljanje u kratkom vremenu Ponovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata.
VJEROJATNOST, P
PONOVLJIVOST
OBNOVLJIVOST
Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim dijelovima uz koritenje istog ili razliitog mjernog instrumenta.
MJERITELJ A
MJERITELJ B
MJERITELJ C
OBNOVLJIVOST
Obnovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava.
21
SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA

Sposobnost mjernog sustava predstavlja udio varijabilnosti mjernog sustava (R&R) iskazanog postotkom podruja doputenog odstupanja (T).
L T U
R&R
SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA =
R&R 100 % T
PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

METODA ARITMETIKIH SREDINA I RASPONA
(X R )
VARIJACIJA OPREME ( ponovljivo st ) EV = 5,15 R ;R = d2
VARIJACIJA MJERITELJA (obnovljivo st ) R0 R 1 AV = 5,15 d 5,15 d 2 2 nr R0 = X max X min

2 2
R
g
VARIJACIJA DIJELOVA Rp PV = 5,15 d2
PONOVLJIVO ST I OBNOVLJIVO ST R & R = EV + AV

2 2
UKUPNA VARIJACIJA TV =
(R & R )2 + PV 2
22
PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

Ukoliko je udio R&R u tolerancijskom polju T ili ukupnoj varijaciji TV:
< 10 %
mjerni sustav je zadovoljavajui
10 % - 30%
mjerni sustav se moe smatrati zadovoljavajuim (ovisno o znaajnosti primjene)
>30 %
potrebna su poboljanja u mjernom sustavu
MJERNA NESIGURNOST
23
TO JE MJERNA NESIGURNOST? MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar pridruen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz odreenu vjerojatnost. Rezultat mjerenja: Proirena mjerna nesigurnost:
25
X
d =25 m U = 2 m, k=2, P= 95%
23
27
ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?
Mjerenja nisu savrena kako zbog djelovanja sluajnih utjecaja (trenutna promjena temperature, tlaka i vlage ili neiskustvo mjeritelja, nesavrenost ureaja i osjetila) tako i zbog ogranienih mogunosti korekcije sustavnih djelovanja (promjena karakteristike instrumenta izmeu dva umjeravanja, utjecaj mjeritelja pri oitavanju analogne skale, nesigurnost vrijednosti referentnog etalona itd.). Mjerna nesigurnost je upravo posljedica djelovanja sluajnih utjecaja i ogranienih mogunosti korekcije sustavnih djelovanja.
24
Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultata dobivenih u razliitim umjernim i ispitnim laboratorijima.
LABORATORIJ 1: d = 50 m; U = 3, k = 2, P = 95% LABORATORIJ 2: d = 52 m; U = 3, k = 2, P = 95%
47 49 50
X
53 52
X
55
Radi usporedbe mjernih rezultata proizvoaa ili zadanom tolerancijom.
sa
specifikacijama
LABORATORIJ: d = 39 m; U = 4 m k = 2, P = 95% Tolerancija: Donja granica Dg = 20 m Gornja granica Gg = 50 m

Dg = 20 Gg = 50
T
d = 39
25
ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST? Pravilo sukladnosti:

Dg T
U U U U
Gg
Zona nesukladnosti Nedefinirana zona
Zona sukladnosti
Zona nesukladnosti Nedefinirana zona
KAKO PROCIJENITI MJERNU NESIGURNOST REZULTATA MJERENJA? Procjena mjerne nesigurnosti
GUM metodom
MCS metodom
Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja sukladno normi TS 21748 : 2004
26
GUM METODA
Osnovni koraci: 1.Mjerni model
U veini sluajeva mjerena veliina Y ne mjeri se izravno nego se odreuje iz N drugih veliina x1, x2, xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematiki model za potpuno odreenje mjerene veliine.
f1(x1,x2,.xN) f2(x1,x2,.xN) Y fN(x1,x2,.xN) Y1 Y2 YM Y
X1
f
X2 XN
Slika 1. Skalarni odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene veliine
Slika 2. Vektorski odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene veliine
2. Odreivanje standardnih nesigurnosti u(xi) procjena ulaznih veliina x1, x2,xN
Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i studentove razdiobe
Iz apriornih razdioba vjerojatnosti
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti A vrste
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti B vrste
27
Standardna nesigurnost A vrste

Zasniva se na bilo kojoj prihvatljivoj statistikoj metodi Primjeri: raunanje standardnog odstupanja srednje vrijednosti mjernog niza primjena metode najmanjih kvadrata odstupanja ANOVA (analiza varijance)
Procjena standardne nesigurnosti A vrste iz niza ponovljenih mjerenja:
u( xi ) = s( xi )
s( xi ) = s( xi ) n
28
Standardna nesigurnost B vrste Procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih raspoloivih podataka o Xi :
iskustvo ili poznavanje ponaanja i svojstava instrumenata prethodni mjerni podaci proizvoaevi tehniki podaci, podaci s umjernica i ovjernica, podaci iz prirunika
Standardna nesigurnost B vrste Procjena se zasniva na apriornim razdiobama vjerojatnosti: normalna ili Gaussova pravokutna ili jednolika trokutasta i dr.
29
Razdiobe vjerojatnosti
Normalna razdioba
1 f ( x) = e 2
( x )2 2 2
Pravokutna razdioba
a-
a+
Standardna nesigurnost
u( xi )
u( xi ) = a 3
30
Trokutasta razdioba
a-
a+
Standardna nesigurnost
u( xi )
u( xi ) = a 6
3. Odreivanje sastavljene standardne nesigurnosti

Sastavljena standardna nesigurnost uc (y) ,odreuje se odgovarajuim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih veliina.
ci u ( xi ) Nekorelirane ulazne veliine uc ( y) = i =1
2 2 N
Korelirane ulazne veliine
uc ( y) = (
i =1
N 1 N f f f 2 2 ) u ( xi ) + 2 u( xi , x j ) i =1 j =i +1 xi x j xi
gdje su:
ci =
f x i
koeficijenti osjetljivosti
31
4. Odreivanje proirene nesigurnosti

Proirena nesigurnost je veliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata za koji se moe oekivati da obuhvaa veliki dio razdiobe vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini. Proirena nesigurnost dobiva se mnoenjem sloene standardne nesigurnosti uC(y) s faktorom pokrivanja k , a oznauje se s U.
U = k uc ( y)
Proraun mjerne nesigurnosti GUM metodom

Procjene ulaznih veliina Matematiki model mjerene veliine Y = f(X1, X2, ..., XN) Iz niza ponovljenih mjerenja uz Prora un mjerne primjenu normalne razdiobe Iz apriornih razdioba vjerojatnosti
nesigurnosti GUM metodom

Sastavnica nesigurnosti B vrste
Sastavnica nesigurnosti A vrste
xi , u( xi )
xi , u( xi )
Broj stupnjeva slobode
u c2 ( y )
Stvaran broj stupnjeva slobode eff Faktor pokrivanja k za odreenu vjerojatnost P
Odreivanje koeficijenata osjetljivosti
c i = f ( x i )
Poveana mjerna nesigurnost
U = k u( y )
,P =
32
MCS METODA
MCS metoda u postupku procjenjivanja mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja temelji se na generiranju sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti za svaku ulaznu veliinu xi i stvaranju odgovarajue vrijednosti izlazne veliine y, kombinirajui razliite razdiobe kojima su definirane ulazne veliine.
Generiranje sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti ulaznih veliina x1,x2,xN Matematiki model mjerene veliine g(y)
Funkcija gustoe vjerojatnosti koja opisuje mjerenu veliinu
g(x1) g(x2) g(x3)
Mjerna nesigurnost
MCS METODA ( Metoda Monte Carlo)
Primjena MCS metode omoguava vrednovanje i usporedbu rezultata dobivenih GUM metodom. Kod primjene MCS metode takoer je potrebno napisati matematiki model mjerene veliine, odnosno izraziti funkcijski odnos izmeu mjerene veliine i ulaznih veliina. Kod primjene MCS metode takoer je potrebno iroko znanje o naravi mjerene veliine, te dobro poznavanje podruja statistike i vjerojatnosti.
33
Proraun mjerne nesigurnosti MCS metodom

Matematiki model mjerene veliine
Y = f ( X 1 , X 2 ,... X N )
Broj simulacija M
Definiranje funkcija gustoe vjerojatnosti ulaznih veliina X 1 , X 2 ... X N

g( X1 )
g( X 2 )
g( X N )
Generiranje M uzoraka ( x1, x2 ....xM ) za svaku ulaznu veliinu

X 1 , X 2 ,... X N
iz g( X 1 ), g( X 2 ),...g( X N )
Generiranje M vrijednosti matematikog modela mjerene veliine Y Funkcija gustoe vjerojatnosti g ( Y ) izlazne veliine Y
P
Interval za vjerojatnost P
( y
((
, 1 P ) M , 2
y 1+ P
( 2
) M )
PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NA OSNOVU PONOVLJIVOSTI I OBNOVLJIVOSTI REZULTATA MJERENJA SUKLADNO NORMI TS 21748 : 2004
Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja: Ponovljivost i obnovljivost rezultata mjerenja. Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize eksperimentalnih podataka. U koliko je eksperiment postavljen tako da se variraju svi glavni utjecaji na mjernu nesigurnost tada e procjena mjerne nesigurnosti biti pouzdana i nee biti potrebno koristiti GUM metodu.
34
"Premda ove upute daju okvir za procjenu nesigurnosti, one ne mogu nadomjestiti kritiko miljenje, intelektualno potenje i profesionalnu uvjebanost. Proraun nesigurnosti nije ni rutinski ni isto matematiki zadatak, on ovisi o iscrpnom poznavanju naravi mjerene veliine i mjerenja. Kvaliteta i upotrebljivost iskazane nesigurnosti mjernog rezultata prema tome konano ovise o razumijevanju, kritikoj analizi i potenju onih koji doprinose odreivanju njezine vrijednosti. [3.4.8 GUM]
MJERNO JEDINSTVO
Mjerno jedinstvo: je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati izraeni u zakonitim jedinicama koji se mogu, s utvrenim mjernim nesigurnostima dovesti u vezu sa referencijskim etalonima. Sastavnice mjernog jedinstva: - Meunarodni sustav jedinica SI - Etaloni - Umjeravanje - Sljedivost - Mjeriteljska infrastruktura
35
MJERNE JEDINICE
BIPM
Definicija jedinice
Nacionalni laboratoriji (u veini zemalja su nacionalni mjeriteljski instituti)
Meunarodni etaloni
Nacionalni (primarni) etaloni
Akreditirani laboratoriji
Referentni etaloni
Poduzea
Industrijski etaloni
Krajnji korisnici
Mjerna sredstva
Nesigurnost je vea u lancu sljedivosti prema dolje!
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su Zakonom o mjernim jedinicama (Narodne novine br. 58 od 18 lipnja 1993.) te hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i HRN ISO 31). Zakonite mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedee 4 skupine: 1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI: osnovne izvedene s posebnim nazivima i znakovima izvedene bez posebnih naziva i znakova
2. Iznimno doputene jedinice izvan SI 3. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih predmetaka) 4. Sloene izvedene jedinice.
36
OSNOVNE JEDINICE SI
Naziv metar kilogram
1)
Znak m kg s A K mol cd
Veliina duljina masa vrijeme elektrina struja termodinamika temperatura mnoina (koliina) tvari svjetlosna jakost
sekunda Amper (Andre-Marie Ampere) Kelvin (Lord Kelvin) mol kandela
IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv Znak Veza s drugim jedinicama SI s1 K Nm C/V J/kg Wb/A s
1
Veliina aktivnost radioaktivnog izvora Celzijeva temperatura rad, energija, toplina elektrini kapacitet apsorbirana doza ionizirajueg zraenja induktivnost frekvencija elektricitet
bekerel Celzijev stupanj 1) dul farad grej henri herc kulon
Bq
o
J F Gy H Hz C
As
1) Najnovije preporuke predviaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, to prije nije bilo doputeno.
37
luks lumen njutn om paskal radijan sivert steradijan tesla vat veber volt
2) 2)
lx lm N Pa rad S Sv st T W Wb V
lm/m2 cd sr kg m/s2 V/A N/m2 1 A/V J/kg 1 N/(A m) J/s T m2 W/A
osvjetljenje svjetlosni tijek sila elektrini otpor tlak kut elektrina vodljivost ekvivalentna doza ugao (prostorni kut) magnetna indukcija snaga magnetni tijek elektrini potencijal, napon, elektromotorna sila
simens
2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. Dvadeseta opa konferencija za utege i mjere (CIPM) 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.
IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA

Naziv etvorni metar kubni metar reciproni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kubni metar u sekundi kilogram po kubnom metru dul po etvornom metru dul po kilogramu dul po kilogramkelvinu kandela po etvornom metru mol po kubnom metru grej u sekundi Znakovi m2 m3 1/m, m-1 m/s m/s2 m3/s kg/m3 J/m2 J/kg J/(kg K) cd/m2 mol/m3 Gy/s Veliina plotina obujam valni broj brzina ubrzanje obujamni protok gustoa energijska gustoa energijski tijek specifini toplinski kapacitet svjetljivost mnoinska koncentracija brzina apsorbirane doze
(broj) jedan1) 1 lomni indeks 1) Znak broja jedan (1) obino se isputa pri iskazivanju brojane vrijednosti.
38
DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv morska milja astronomska jedinica ar hektar litra stupanj minuta sekunda gon atomska jedinica mase karat gram Znak Veza s jedinicama Uporaba samo Veliina SI za pomorski, rijeni i 1852 m duljina zrani promet ~1,495 978 71011 m a ha l, L 1 1 1 1g u g 100 m2 10 000 m2 103 m3 = dm3 astronomiju plotina plotinu zemljita obujam kut
~1,66057 1027 kg 2 10 kg 103 kg

4
fiziku i kemiju masa masu dragulja
PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA

Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2) Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita. Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice. Primjer: centimetar se pie cm ,a ne c m. Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci. Primjer: Mora se pisati 1 mg a ne 1 kg. Znakovi jedinica se ne piu velikim slovima osim ako naziv jedinice potjee od osobnog imena. Primjer: Jedinica Kelvin se pie kao znak K. Jedinice koje su sastavljene mnoenjem vie jedinica moraju se pisati s tokom kao znakom mnoenja ili s razmakom. Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nmK. Sastavljene jedinice smiju ukljuivati samo jednu kosu crtu. Za sloene kombinacije doputa se uporaba zagrada ili negativnih eksponenata. Primjer: m/s2 , ne m/s/s.
39
Jedinice koje su sastavljene dijeljenjem jedne jedinice drugom moraju se pisati s kosom crtom ili s negativnim eksponentom. Primjer: m/s ili ms-1 Znakovi se moraju odvajati od brojane vrijednosti. Primjer: 5 kg a ne 5kg Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojane vrijednosti treba koristiti decimalni zarez a ne toku. Primjer: 384,523 a ne 384.523 Izmeu skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od decimalnog zareza. etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez razmaka. Primjer: 15 739,012 53. Za odvajanje tisuica ne smiju se upotrebljavati toke. Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212 Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojana vrijednost i koja se matematika operacija primjenjuje na vrijednost veliine. Primjer: 35 cm 48 cm, a ne 35 48 cm.

ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli posluiti kao referencija.
Set paralelnih graninih mjerki
40
ETALONI
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi sluio kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da ima najveu mjeriteljsku kvalitetu, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja na druge etalone iste veliine. Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom iste veliine. Referencijski etalon: etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kvalitetu na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode. Radni etalon: etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru tvarnih mjera, mjerila i referencijskih tvari.
Posredniki etalon: etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu etalona. Prijenosni etalon: etalon, katkad posebne konstrukcije, namijenjen za prijenos na razliita mjesta.
41
UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
SLJEDIVOST
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on moe dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obino dravnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrene mjerne nesigurnosti.
SHEMA UMJERAVANJA
NAC. MJER. INSTITUT Dravni etalon OVLATENI UMJERNI LABORATORIJI Referentni etaloni UMJERNI CENTAR Referentni etaloni MJERNI LABORATORIJ Radni ili tvor. etaloni MJERNA OPREMA PROIZVODI
MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA U ZEMLJI ISO 17025 PODRUJE RADNE ORGANIZACIJE ISO 9000 , ISO 10012
42
ODGOVORAN
CILJEVI Odravanje i prenoenje vrijednosti s dravnih etalona uvanje mjeriteljske infrastrukture u zemlji Nadzor ispitne opreme u tvornici Mjerenje i ispitivanje dijelova
TEMELJ ZA UMJERAVANJE ILI MJERENJE Zakonska dunost prezentiranja SI jedinica i osiguranja meunarodne sukladnosti Certifikat umjeravanja od Nacionalnog mjeriteljskog instituta ili drugog ovlatenog laboratorija Certifikat umjeravanja od Nacionalnog mjeriteljskog instituta ili drugog ovlatenog laboratorija Tvornika potvrda o umjeravanju, znak umjeravanja ili slino
NACIONALNI MJERITELJSKI INSTITUT
OVLATENI MJERITELJSKI LABORATORIJ UMJERNI CENT. TVORNIKI LABORATORIJ
ODIJELI U TVORNICI
ODGOVORAN NACIONALNI MJERITELJSKI INSTITUT OVLATENI UMJERNI LABORATORIJ UMJERNI CENT. TVORNIKI LABORATORIJ ODIJELI U TVORNICI
DOKUMENTACIJA O UMJERAVANJU ILI MJERENJU Certifikat umjeravanja za referencijski etalon
Certifikat umjeravanja za radni etalon ili tvorniki etalon.
Tvorniki certifikat o umjeravanju, znak umjeravanja ili slino
Znak ispitivanja ili slino
43
MEUNARODNA SLJEDIVOST
BIPM
MEUNARODNI ETALON
MEUNARODNI URED ZA UTEGE I MJERE
DRAVNI ETALON
NACIONALNI MJERITELJSKI INSTITUT (NMi, PTB,...HMI?)
ZADACI MEUNARODNOG UREDA ZA UTEGE I MJERE
Uspostavljanje osnovnih etalona i skala za mjerenje osnovnih fizikalnih veliina i odravanje prototipova meunarodnih etalona. Ostvarivanje usporedbe nacionalnih i internacionalnih etalona. Osiguravanje koordinacije odgovarajuih tehnika mjerenja. Ostvarivanje i koordinacija odredbi koje se odnose na osnovne fizikalne konstante.
44
ZADACI NACIONALNIH MJERITELJSKIH INSTITUTA

Ostvarenje, razvoj i odravanje dravnih etalona; Odravanje sljedivosti dravnih prema meunarodnim etalonima; Odravanje sljedivosti referencijskih etalona; Uspostavljanje meusobnog priznavanja nacionalnih etalona sudjelovanje u meuregionalnim i regionalnim mjeriteljskim kljunim usporedbama.
MEULABORATORIJSKE USPOREDBE
Izvoenje umjeravanja na prenosivom ureaju ( referencijski etaloni, mjerila instrumenti ili referencijske tvari) u vie laboratorija radi usporedbe rezultata mjerenja. CILJ Provjeriti osposobljenost laboratorija, ukljuujui , kad god je to mogue, provjeru iskazane mjerne nesigurnosti VRSTE LABORATORISKIH USPREDBI Kruna: kruenje ureaja meu sudionicima; poetak i kraj u referncijskom laboratoriju. Zvjezdasta: ureaj se vraa u referencijski laboratorij svaki put nakon to je sudionik zavrio mjerenja, ili svaki sudionik dobiva uzorak partije ( are) prethodno izmjeren u referencijskom laboratoriju.
45
NIVOI MEULABORATORIJSKIH USPOREDBI
SVIJET (EC/BIPM) EVROPA (Euromet/Eurachem/EA)
NACIONALNI (nacionalno akreditacijsko tijelo)
INDUSTRIJA (na zahtjev i po izboru)
PRIPREMA I PROVEDBA MEULABORATORIJSKE USPOREDBE

1. Prijedlog za meulaboratorijsku usporedbu 2. Izbor etalona i smjernice za upute 3. Izbor uesnika i referencijskog laboratorija 4. Plan kruenja i konane upute 5. Provedba mjerenja 6. Izvjetaj o rezultatima (povjerljivo )
46
IZVJETAJ O REZULTATIMA MEULABORATORIJSKE USPOREDBE

1. Izvjetaji laboratorija 2. Popravne radnje (Kriterij En ) 3. Nacrt izvjetaja 4. Konani izvjetaj
En =
X lab X ref
(U
2 lab
+U
2 ref
En - faktor slaganja Xlab rezultat mjerenja laboratorija uesnice Xref - rezultat mjerenja referencijskog laboratorija Ulab mjerna nesigurnost laboratorija uesnice Uref - mjerna nesigurnost referencijskog laboratorija
Mjerenja usporediva ako je En < 1
MJERITELJSKE SPOSOBNOSTI LABORATORIJA ZA PRECIZNA MJERENJA DUINA FSB-a
Duljina:
L=0,5-100 mm L=100-500 mm
U=(0,05+1,1L) m, L u m, k=2, P=95% U=(0,2+0,9L) m, L u m, k=2, P=95% U=5%, k=2, P=95% U=8%, k=2, P=95%
Hrapavost:
Ra=(0,008-30) m Ry, Rz=(0,025-100) m =0-90
Kut:
U=0,5, k=2, P=95%
47
SHEMA UMJERAVANJA JEDINICE DULJINE (HRVATSKA)
DRAVNI ETALON JEDINICE DULJINE
Laboratorij LFSB nositelj dravnog etalona duljine
48
USPOREDBENO MJERENJE ETALONA DULJINE Komparator Mahr 8 (SIT akreditacija)
Temeljno naelo u radu Laboratorija:
SAZNAT EMO KAKO MJERIMO AKO IZAEMO IZ LABORATORIJA.
49
Laboratoriji s kojima LFSB ima stalnu, vrlo uspjenu suradnju (godinja usporedbena mjerenja, razmjena strunjaka, razmjena iskustva i dr.)
Mitutoyo NED
LTM
STO Ravne Mitutoyo ITA LFSB
MG
REZULTATI USPOREDBENIH MJERENJA PARALELNE GRANINE MJERKE 150 mm

CERMET L, m U, m 0,50 0,60 MG 0,43 0,22 LFSB 0,30 0,50 LTM 0,32 0,23 STO-Ravne 0,40 0,90
Rezultati mjerenja
Graphical presentation of the measurement results for 150 mm gauge block 1,4
Deviation from nom. length, m
1,2 1 0,8 0,6 0,4 0,2 0 -0,2 -0,4 -0,6 CERMET MG LFSB Laboratories LTM STO-Ravne
Grafiki prikaz rezultata mjerenja
CERMET CERMET MG LFSB LTM STO-Ravne 0,11 0,26 0,28 0,09
MG 0,11 0,24 0,35 0,03
LFSB 0,26 0,24 0,04 0,10
LTM 0,28 0,35 0,04 0,09
STO-Ravne 0,09 0,03 0,10 0,09
Faktor slaganja
50
MJERENJE KUTOVA
Mjerenje kutova
1 rad je kut u ravnini izmeu dva polumjera koji na krugu zahvaaju luk jednak duini polumjera
1 rad : s = r
s r
r r
Osigurani uvjeti koherencije u SI-sustavu
51
STUPANJ MINUTA SEKUNDA
Seksagezimalni sustav - nekompatibilan sa SI-sustavom Kutni stupanj relativno jednostavno ostvariv u prirodi
Podjela punog kruga na 4, odnosno u drugi broj po volji jednakih dijelova
Realizacija pravog kuta razinom tekuine i viskom
52
Mjerenje podjele kruga
Mjerenje diedra (kuta izmeu 2 ravnine)
ETALONI ZA KUTOVE
Kutne granine mjerke kut izmeu dvije ravnine Kombinacija kutnih graninih mjerki
+ -
5 15 15 + 5 = 20
10
-
5 15 15 + 5 = 20
+
20
53
Garnitura kutnih graninih mjerki korak 1 - 16 mjerki
1 1 1
3 3 3
5 5 5
15 20 20
30 30 30
45
Garnitura kutnih graninih mjerki
54
Primjena kutnih graninih mjerki pri provjeri paralelnosti povrina
Mjerni poloaj 1
Mjerni poloaj 2
0,2m
Mjerna povrina Kutna grani na mjerka
Sinus lineal Radna povrina E Podeeni kut
Planparalelna grani na mjerka
Pogreka kuta uslijed nepodudaranja mjernih ravnina kod kombinacije kutnih graninih mjerki
+
e a
Pogreka : = (2/4)sin2 Primjer : = 3 = 0,05236 rad sin2 = 1
; ;
=45 = 2,5
55
ETALONI ZA KUTOVE Mjerni valjak etalon pravog kuta Tehnike karakteristike : Visina - 150 do 700 mm Promjer - 75 do 200 mm Masa - 5,5 do 75 kg
ETALONI PRAVOG KUTA
RADIONIKI KUTNIK
GRANITNI KUTNIK
KUTNIK KVADRATNOG OBLIKA
56
Provjera radionikog kutnika 90 primjenom mjerne ploe, granitnog kutnika i planparalelnih graninih mjerki
l=l1-l2 l2
90,0
l1
ETALON ZA KUTOVE Kutni poligon etalon podijele kruga Tehnike karakteristike : Materijal - elik, staklo Broj stranica - 3 do 72 (120-5) est stranini kutni poligon
57
DVANAEST STRANINI KUTNI
PRINCIP AUTOKOLIMACIJE
I izvor svjetla S skala O objektiv Z zrcalo
y = f tg 2
tg 2 2 y = 2 f
58
AUTOKOLIMATOR
IZVOR SVIJETLA KONDENZOR SKALA NITNI KRI
OBJEKTIV
DJELITELJ SNOPA
OKULAR
ISPITIVANJE DIOBENOG STOLA POLIGONOM I AUTOKOLIMATOROM
59
UMJERAVANJE DVANAESTSTRANINIOG KUTNOG POLIGONA S DVA ATOKOLIMATORA U LFSB
Metoda meusobne usporedbe +++=360

Izmjereno : x = -3 x = -1 x = -6 x = -10 x + 3 + x +1 + x + 6 + x +10 =360 4x + 20 = 360 x = 85 =85 + 1 = 86 = 85 + 3 =88 = 85 + 6 =91 =85 + 10 =95
60
Trigonometrijske metode mjerenja kutova Mjerenje kuta konusa :

kut konusa s = 1 / k - suenje s/2 - nagib
s=
Dd 1 = l k
1 s Dd = = tg = 2 2l 2 k
tg =
l (D d ) k s = = 1 1 1 2 l 2 (D d ) k2 1 s2 4 4 4
k=
1 2tg
1 2tg
( 1 + tg + 1)
2
Primjer : zadano k = 20
s=
1 1 = k 20
o
tg
= 1 25'56
= 2o51'52
s 1 = 2 40
61
Mjerenje kutova - sinus lineal

L
sin =
H =x L
= arcsin x
Sinus lineal
Sinus blok
Sinus stol
62
ODSTUPANJA OD OBLIKA I POLAJA
OSNOVNI SIMBOLI SUSTAVA TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJA

TOLERANCIJE OBLIKA
Karakteristika koja se tolerira Simbol
TOLERANCIJE POLOAJA
SLOENE TOLERANCIJE
1.1 pravocrtnost
2.1 paralelnost
3.1 netonost okretanja
1.2 ravnoa
2.2 okomitost
3.2 radijalna netonost okretanja
1.3 krunost
2.3 kut nagiba
3.3 aksijalna netonost okretanja
1.4 cilindrinost
2.4 lokacija
1.5 oblik linije
2.5 koncentrinost
1.6 oblik povrine
2.6 simetrinost
63
ODSTUPANJE OD PRAVOCRTNOSTI
Definicija pravocrtnosti Pravocrtnost je stanje kod kojeg je element povrine prava linija. Dozvoljeno odstupanje od pravocrtnosti (u ravnini) odreeno je povrinom izmeu dva paralelna pravca, koji su udaljeni za vrijednost naznaenog odstupanja Tp
Tp
0,15
Oznaavanje odstupanja od pravocrtnosti na crteu
0,1
Dozvoljeno odstupanje od pravocrtnosti odnosi se na linijske elemente na povrini
64
6 4 0 -2 -4 Pozicija uzdu izvodnice P
ODREIVANJE VRIJEDNOSTI ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI

y T3(x3,y3) T1(x1,y1) Tp(xp,yp) p x T2(x2,y2) Tk(xk,yk)
Matematska referenca pravac najmanjih kvadrata
yi = axi + b
Neka je S funkcija sume kvadrata udaljenosti toaka Ti od pravca p, odnosno: S = (y1 - y)2 + (y2 - y)2 + (y3 - y)2 +...+ (yk - y)2 ili
S = ( y i y ) 2 odnosno
i =1
S = ( y i ax i b ) 2
i =1
Prema definiciji metode najmanjih kvadrata funkcija S treba biti najmanja, pa slijedi:
S =0 , a
S =0 b
65
k S = 2 (yi axi b) (xi ) = 0, odnosno i =1 a
k S = 2 ( y i ax i b ) ( 1) = 0, odnosno i =1 b
i =1
x i yi a x2 i b xi = 0
i =1 i =1
i =1
y i a x i kb = 0
i =1
Iz Jednadba slijedi:
a=
k xi yi xi yi
i =1 k
k x ( xi )
i =1 2 i i =1
i =1 k
i =1
b=
i =1
xi 2 y i x i x i y i k x ( xi )
i =1 2 i i =1 i =1 k i =1 k i =1 2
K - broj mjernih toaka
= xmax y sin p i = + + i cos min i

Odstupanje od pravocrtnosti odreeno je zbrojem udaljenosti dviju najvie udaljenih toaka (jedna s desne a druga s lijeve strane pravca) od pravca najmanjih kvadrata. Udaljenost toke T1(xi, yi) od pravca rauna se prema izrazu:
i = x i cos + y i sin p
gdje je p udaljenost pravca od ishodita koordinatnog sustava
k k a2 +1 k 2 k 2 k b 2 i = xi xi (xi ) xy i i xi yi ki ki +yi i=1 i=1 i=1 =1 =1 a +1
Ukupno odstupanje od pravocrtnosti biti e jednako zbroju udaljenosti
= max + min
66
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
Definicija ravnosti Ravnost je stanje povrine kod koje su sve toke u jednoj ravnini. Dozvoljeno odstupanje od ravnosti odreeno je prostorom izmeu dvije ravnine, koje su udaljene za vrijednost naznaenog odstupanja Tra
Tra
0,12
0,12
Oznaavanje odstupanja od ravnosti na crteu
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
mjerena povrina referentna povrina
podesivi oslonci Y
nepodesivi oslonac
xn x3 y1 L y2 y3 y4 x2 x1 L y5 ym
Plan mjerenja ravnosti
67
A B D x + y + zi + = 0 C i C i C
ODREIVANJE VRIJEDNOSTI ODSTUPANJA OD RAVNOSTI

z T3(x3,y3,z 3) T1(x1,y1,z 1) T2(x2,y2,z 2) y Tk(xk,yk,zk ) x
Matematska referenca ravnina dobivena metodom najmanjih kvadrata
Axi + Byi + Czi + D = 0
opa jednadba ravnine
Iz opeg oblika, jednadba ravnine prevodi se u eksplicitni oblik:
A B D xi + yi + zi + = 0 C C C
zi =
D B A x y C i C i C
B D A a = ; b= ; c= C C C
zi = ax i + by i + c

Neka je S funkcija sume kvadrata udaljenosti toaka Ti od ravnine, odnosno:
S= ( z1 z) +( z2 z) +( z3 z) +...( zk z)
2 2 2
ili
S = (zi z)2
i=1
S = (zi ax i by i c) 2
i=1
(z ax by c) = ( z
k 2 i =1 i i i
2 i
2axi zi + a2 x2 2byi zi 2czi + 2acxi + 2abxi yi + b2 y2 + 2bcyi + c2 i i
Funkcija S treba teiti najmanjoj vrijednosti:
S S S = 0; = 0; = 0; a b c
k S k xi ( zi axi byi c) = 0 = (2 xi zi + 2ax2 i + 2cxi + 2 bx i y i ) = 2 i =1 a i =1
k S k y i (zi ax i by i c) = 0 = (2 y i zi + 2ax i y i + 2 by 2 i + 2 cy i ) = 2 i =1 b i=1

k k S = ( 2 z i + 2 ax i + 2 by i + 2 c ) = 2 ( z i ax i by i c ) = 0 i =1 c i = 1
68
A B D x + y + zi + = 0 C i C i C
a=
x i y i y i zi + x i y i zi y i zi y 2 x i y i y i x i zi k y i zi x i y i k x i zi y 2 i + i x i y i y i x i + x i x i y i y i x i y i2 x i y i y i x i2 k x i y i x i y i y2 k x2 i i +
i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k i =1 k
b=
y i zi k x i y i x i z i k x i2 y i zi + x i zi y i x i + x i x i y i zi x i y i zi x i x 2 i x i y i y i x i2 k x i y i x i y i k x y + xi yi yi xi + xi xi yi yi xi y2 i
i =1
k
i =1 k
i =1 k 2 2 i i i =1 i =1
k k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1 k
i =1 k
i =1
i =1
k
i =1
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
i =1
c=
i =1
xi2 y2 zi + xi yi yi z xi + xi zi xi yi yi xi y2 xi zi yi yi zi x2 xi yi xi yi i i i zi
i =1
xi yi yi xi2 k xi yi xi yi k x y + x y y x + x x y y xi y2 i
i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1
i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 k k k k k k k k 2 2 i i i i i i i i i i i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1 i =1
i =1 k
i =1 k
i =1 k
i =1
i =1
i =1
i =1
i i =1 k
i =1
gdje su:
xi, yi , zi - koordinate i-te toke k - ukupni broj toaka
A B D x + y + zi + = 0 C i C i C
Odstupanje od ravnosti odreeno je zbrojem udaljenosti dviju najvie udaljenih toaka (jedna s donje a druga s gornje strane ravnine) od ravnine dobivene metodom najmanjih kvadrata. Udaljenost toke T(xT,yT,zT) od ravnine najmanjih kvadrata odstupanja rauna se prema izrazu:
i =
ax T + by T zT + c sign a 2 + b 2 + 1
a odstupanje od ravnosti:
= max + min
69
METODE MJERENJA ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI I RAVNOSTI
Na raspolaganju je velik broj metoda mjerenja odstupanja od pravocrtnosti a prvenstveno se dijele s obzirom na koritenu mjernu opremu: lineal s komparatorom 3D duinski mjerni ureaji autikolimator laserski mjerni sustav libela i dr.

PLAN MJERENJA
Pravokutna ili Grid metoda
Dijagonalna ili Union Jack metoda
70

Trokoordinatni mjerni ureaj
MJERENJE ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI AUTOKOLIMATOROM U LFSB
71

Libela
Y xn x3 y1 L y2 y3 y4 x2 x1 X L y5 ym
Plan mjerenja ravnosti

LIBELE definicija nagiba
p2
p1
E1 90 E2
L h = L x tan
vertikala
72

LIBELA
R
= L R
L R
centralni kut vrijednost podjela skale na cijevi libele (pars) Radijus zakrivljenosti staklene cijevi
MJERENJE PRAVOCRTNOSTI SA LIBELOM
b2 az2 a1=b1
ai - Oitanje nagiba segmenta (mm/m) L Duljina mjerne baze C=1000/L ; bi = ai/C
73
MJERENJA PRAVOCRTNOSTI I RAVNOSTI LIBELOM

Cijevna libela

Elektronika libela
74

Elektronika libela
Shema osjetnog elementa
PRIMJER ISPITIVANJA ODSTUPANJA OD RAVNOSTI MJERNE PLOE LIBELOM
75
76
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
DEFINICIJA KRUNOSTI Krunost se odnosi na stanje krune linije ili povrine krunog dijela, kod kojeg su sve toke na liniji, ili na obodu poprenog presjeka dijela, jednako udaljene od sredinje toke. Dozvoljeno odstupanje od krunosti odreeno je povrinom izmeu dvije koncentrine krunice, u istoj ravnini, ija je razlika polumjera Tk. Linija profila dijela ne smije ni jednom tokom izlaziti van krunog vijenca.
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
0,02
0,02
Obod povrine dijela u jednom poprenom presjeku
77
KARAKTERISTINE GREKE KRUNOSTI
OVALNOST
IZBOENOST
VALOVITOST
NAJEI UZROZI KARAKTERISINIH GREAKA KRUNOSTI

OVALNOSTI : neporavnatosti iljaka alatnog stroja, neporavnatosti sredinjih gnijezda izratka, oteenja iljaka ili gnijezda IZBOENOSTI: stezanjem u strojnom kripcu (amerikaner), bruenje bez sredinjih gnijezda VALOVITOSTI: vibracije alatnog stroja, nedovoljna krutost izratka
Izboenost uzrokovana strojnim kripcem sa tri eljusti
78
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI

METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S UNUTRANJOM MJERNOM REFERENCOM (KONVENCIONALNE METODE) METODE ISPITIVANJA REFERENCOM KRUNOSTI S VANJSKOM MJERNOM
ODNOS IZMJERENOG I EFEKTIVNOG PROMJERA NA PRESJEKU SA GREKOM OBLIKA SA TRI KARAKTERISTINE IZBOINE
obod dijela
izmjer. promjer efektivni promjer odstup. od kru.
79
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S UNUTRANJOM MJERNOM REFERENCOM
Zajednika znaajka (nedostatak) ovih metoda je u tome to je mjerna referenca u toku ispitivanja krunosti promjenljiva. Razlog tome lei u odreivanju mjerne reference na temelju elemenata povrine ispitivanog predmeta mjerenja. Ove metode su slijedee: - dijametralno ispitivanje krunosti; - ispitivanje krunosti primjenom mjernih iljaka; - ispitivanje krunosti primjenom V-prizmi. NAPOMENA: Primjenom ovih metoda ne moe se procijeniti veliina odstupanja od krunosti. Moe se samo dobiti indikacija da je, ili nije, ispitani profil pravilan (bez izraenih greaka krunosti) i to samo u odreenim sluajevima.
DIJAMETRALNO ISPITIVANJE KRUNOSTI
k
B
Pc
A
A
Pa Pb
80
ISPITIVANJE KRUNOSTI PRIMJENOM MJERNIH ILJAKA
ISPITIVANJE KRUNOSTI PRIMJENOM V-PRIZMI
Kut ticanja = 0
81
Kut ticanja =
Kut ticanja 0
82

1
3 0
60
3
n = f (n,,) , gdje je n koeficijent; n broj tjemena kut prizme kut ticanja = n k izmjerena vrijednost ( raspon pokazivanja instrumenta) k stvarna vrijednost odstupanja od krunosti
60
2
Instrument 1: =600 ,=00 Instrument 2. =600 ,=1800 Instrument 3. =600 ,=600 Instrument 4. =600 ,=300

Vrijednosti koeficijenta n za kut mjerne prizme =600 uz promjenu pravca mjerenja 0 (900 - /2)
Kut prizme = 60 3
n=
2,5
Koeficijent
1,5
3 n= 5 n=
n
0,5
=4 =2 n
12
15
18
21
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
Kut
83
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S VANJSKOM MJERNOM REFERENCOM
Kod ove metode ispitivanja krunosti za mjernu referencu se uzima os rotacije vrlo precizno izraenog vretena, ija tonost rotacije mora biti unutar strogo propisanih granica. Primjenom ove metode ispitivanja krunosti dobiva se stvarna slika geometrijskog stanja ispitivane povrine i informacije koje su u tijesnoj vezi s funkcionalnou dijela. Metoda ispitivanja krunosti s vanjskom mjernom referencom primjenjuje se na dva tipa ureaja za ispitivanje krunosti, a to su: -tip rotirajueg stola -tip rotirajueg ticala.

Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola
pick-up ticalo izradak referentna os okretni stol
84

Ureaj za Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola (LFSB) 6 7 1 induktivno ticalo 2 predmet mjerenja (prsten) 3 okretni stol 4 pokazni ureaj 5 pisa s polarnim linearnim grafom 6 vertikalni stup s vodilicom za ruku ticala 7 ruka ticala
1 2 3 4 5

Ureaj za Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola (LFSB)
85

Ispitivanje krunosti primjenom okretnog mjernog ticala
referentna os mjerno vreteno
pick up
ticalo izradak

Ekscentrinost e osi dijela u odnosu na os rotacije
os dijela
os rotacije
sredite grafa
o v. E= ex p
86
U postupku odreivanja odstupanja od krunosti, pored tehnike (mjerne) reference, pri obradi mjernih podataka koriste se i matematske reference. To su : krunica najmanjih kvadrata LSC (Least Squares Circle) najmanja kruna zona MZC (Minimum Zone Circles ) najmanja opisana krunica MCC (Minimum Circumscribed Circle) najvea upisana krunica MIC (Maximum Inscribed Circle)
KRUNICA NAJMANJIH KVADRATA
NAJMANJA KRUNA ZONA
min. LSC MZC
NAJMANJA OPISANA KRUNICA
NAJVEA UPISANA KRUNICA
RGC
PGC
87
KRUNICA NAJMANJIH KVADRATA LSC

y x1 x2 x3 4 5 P4 P5 P6 x 7 P7 P8 P9
0,03
Koordinate sredita LSC

3
P3 P2 ex P1
ey
y2
y3
ex =
x
2 xi n
ey =
2 yi n
Polumjer krunice LSC
P12 8 P10 P11

krunica najmanjih kvadrata
12
R =
r
n
9 10
11
Odstupanje od krunosti odreuje se zbrojem udaljenosti najveeg brijega i dola od krunice LSC
POLARNI GRAF NAJMANJA KRUNA ZONA
88
POLARNI GRAF - ABLONA
POLARNI GRAF
89
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI POVRINE
ODSTUPANJA NA POVRINI
POVRINSKE GREKE VALOVITOST
HRAPAVOST
90
HRAPAVOST POVRINE VALOVITOST ODSTUPANJE OD OBLIKA

- RAVNOA - OBLIK POVRINE
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI POVRINA - 2D SUSTAV - 3D SUSTAV
91
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI POVRINA 2D SUSTAV

L Profil
90
OPTIMALNI IZBOR REFERENTNOG PROFILA
A
B
A B C
92
ODSTUPANJA NA STVARNOM PROFILU
STVARNI PROFIL
ODSTAPANJE OD OBLIKA
VALOVITOST
HRAPAVOST
PRIJENOSNE KARAKTERISTIKE PROFILA HRAPAVOSTI
100 Profil hrapavosti

Prijenos %
Profil valovitosti
50
Valna duina
93
FILTAR HRAPAVOSTI
OBLIK
Primjer
Ra,Rq,Rz
FILTAR VALOVITOSTI
OBLIK
Primjer
Wa
94
ANALOGNI 2RC FILTAR
C ein R
C R eout
Ulaz
Idealno odvajanje
Izlaz
ELEKTRINA SHEMA 2RC FILTERA
UTJECAJ 2RC FILTRA NA IZOBLIENJA NA R PROFILU

P PROFIL S SREDNJOM LINIJOM UTVRENA FILTEROM
MODIFICIRAN R PROFIL PREMA SREDNJI LINIJI FILTRIRANJA
95
GAUSSOV FILTAR
2,5 c h(x) 2 1,5 1 0,5 -1 -0,5 0 c
2
TEINSKA FUNKCIJA
0,5
1,5
1 h(x) = e c
ln 2
x- udaljenost od srednje linije teinske funkcije c- dugovalna granina vrijednost filtra - valna duljina sinusoidalnih profila povrine
GAUSSOV FILTAR
Primarni profil
Funkcija valovitosti
Srednja linija
Referentna Duljina
96
PRIJENOSNE KRIVULJE ZA VISOKO PROPUSNI GAUSSOV FILTAR

100 90 80
Prijenos amplitude u %
na tic alom
m ,25 m c =0
,5 m
m ,08 m c=0
c= 0,8
,5 c = 2
25 m
rani e
s =0 ,8
s =0 ,
60 50 40 30 20 10
s=2
s=8 m
70
mm
mm
0 0,1 m
Naziv na du ljina v
ala o g
50%
1 m
10 m
0,1 mm
1 mm
10 mm
Duina sinusnog vala u mm
PW i R PROFIL ZA GS FILTAR
SREDNJA LINIJA UTVRENA FILTEROM
MODIFICIRAN R ROFIL PREMA SREDNJI LINIJI FILTRIRANJA
97
PARAMETRI HRAPAVOSTI PROFILA POVRINE
DULJINA ISPITUIVANJA lt DULJINA VREDNOVANJA ln REFERENTNA DULJINA lr
ubrzanje ticala
c ln lt
usporenje ticala
98
PREPORUENE REFERENTNE DULJINE I DULJINE VREDNOVANJA

REFERENTNA DULJINA DULJINA VREDNOVANJA PERIODIKI PROFIL NEPERIODIKI PROFIL
lr(c) u mm 0,08 0,25 0,8 2,5 8
ln=5lr u mm 0,4 1,25 4 12,5 40
RSm u m >0,013 do 0,04 >0,04 do 0,13 >0,13 do 0,4 >0,4 do 1,3 >1,3 do 4
Rz u m do 0,1 >0,1 do 0,5 >0,5 do 10 >10 do50 >50
Ra u m do 0,02 >0,02 do0,1 >0,1 do 2 >2 do 10 >10
PREFIKS PARAMETARA
R za hrapavost W za valovitost P - za primarni profil
99
PROFILI P, R, W
Izlazne vrijednosti
Profil hrapavosti Primarni profil Visokopropusni filtar c Niskopropusni filtar f Profil valovitosti
Algoritam hrapavosti
Ispis profila Karakteristine funkcije Parametri - hrapavosti R - valovitosti W - primarni P
Algoritam valovitosti
Algoritam primarng profila
PARAMETRI HRAPAVOSTI Amplitudni parametri - opisuju varijacije po visini profila Uzduni parametri - opisuju varijacije uzdu profila Hibridni parametri - opisuju varijacije iz kombinacije uzdunih i amlitudnih karakteristika profila Krivuljni i srodni opisuju varijacije na krivuljama dobivenih iz uzdunih i amlitudnih karakteristika profila
100
AMPLITUDNI PARAMETRI
Najvea visina vrha profila Rp Najvea dubina dola profila Rv Najvea visina profila Rz
z
zp3
Rp
z p1
z p2
z p5
z p6 z p7
z p4
Rz
zp8 zv7
zp9 z v8
z v1 z v2
z v3
ln - referentna duina
Ukupna visina profila Rt
Rt
zv5 zv6
Rv
z v4
lr
lr
lr
lr
lr
ln duljina vrednovanja
101
Srednje aritmetiko odstupanje Ra
Ra =
1 Z ( x) dx lr 0
z
lr
ili
Ra =
1 n Zxi n i =1
gdje je n broj ordinata Zx koraka x
srednja linija
ln - referentna duina
Ra
x ln - referentna duina
UZDUNI PARAMETRI
Srednji korak elemenata profila RSm RSm = 1 m Xs i m i =1
xs1 xs2
gdje je m broj elemenata profila
xs3
xsn
lr
102
HIBRIDNI PARAMETRI
Srednji kvadratni nagib profila Rq
R q = 1 r ( ( x ) ) 2 dx lr 0
l
1 lr
lr
( x ) dx
0
gdje je nagib profila u bilo kojoj danoj toki
lr x
HKRIVULJE I SRODNI PARAMETRI

Udio materijala u profilu Rmr(c)
Rmr(c)= Ml(c) / ln
z
Ml 1 Ml 2 Ml3 Ml 4 Ml5 Ml 6 Ml7
0%
Dubina c
ln - duljina vrednovanja
100%
103

Krivulja udjela materijala profila ( Abbott Firestone krivulja)
z
0%
C0 C1 C3
x C4
C5 C6 C7
ln - duljina vrednovanja
100% 0%
Rmr(c)
100%

Multi procesne povrine
Gornja povrina odreuje period uhodavanja Tijelo povrine definira karakteristike troenja/ trajanja
Dolovi definiraju karakteristike podmazivanja
104

Parametri hrapavosti krivulja udjela materijala
vrhovi
Rpk
A1 A2
jezgra
dolovi
0
Rvk
Rk
Mr2 Mr1 Udio materijala
20
40
60
80 % 100

Parametri hrapavosti krivulja udjela materijala Primarni: Rpk reducirana visina vrha profila dio profila koji e u tijeku eksploatacije biti prvi istroen,. Rk dubina jezgre hrapavosti profila dio profila s poveanom nosivosti koja preuzima osnovna optereenja i bitno utjee na karakteristike i ivotni vijek povrine, Rvk reducirana dubina dolova profila dio profila koji ima sposobnost zadravanja ulja u dubokim ljebova koji su stvoreni pri strojnoj obradi povrine, Mr1 relativni udio materijala u vrhovima, Mr2 relativni udio ulja u dolovima, Sekundarni: A1- povrina materijala vrhova profila A2 povrina maziva dolova profila.
105
PARAMETRI HRAPAVOSTI
NORMA P-profil PARAMETRI HRAPAVOSTI R - profil W - profil FILTER
ISO 4287:1998
Pp; Pv; Pz; Pc; Pt; Pa; Pq; Psk; Pkv; Psm; Pq; Pmr(c); Pc; Pmr
Rp; Rv; Rz; Rc; Rt; Ra; Rq; Rsk; Rkv; Rsm; Rq; Rmr(c); Rc; Rmr Rk; Rpk; Rvk; Mr1; Mr2 Rke; Rpke; Rvke; Mr1e; Mr2e
Wp; Wv; Wz; Wc; Wt; Wa; Wq; Wsk; Wkv; Wsm; Wq; Wmr(c); Wc; Wmr
Gaussov ISO11562:
ISO 13565-2: 1996
Dvostruki Gaussov ISO13565-1: 1994 Motiv ISO12085:1996 Dvostruki Gaussov ISO13565-1: 1994 W; Wx; AW; Wte Motiv ISO12085:1996 2RC; Gaussov ISO11562:
ISO13565-3: 1998
Ppq; Pvq; Pmg
Rpq; Rvq; Rmg
ISO12085:1996 -
R; Rx; AR HSC; Pc; R3z
FUNKCIJA POVRINE ODABIR PARAMETARA HRAPAVOSTI

Profili povrina sa priblino istim Ra
Ra = 2.4 m
Ra = 2.5 m
Ra = 2.4 m
106

PARAMETRI HRAPAVOSTI FUNKCIJA PRIMJENA PROCES Ra Cilindar Plat klipa DINAMIKA OPTEREE. Klizanje Klizni leaj Umjetni zglobovi Kotrljanje STATIKA OPTEREE. Stajanje Kotrljajui leaj Brtvene povrine Honovanje Kruno bruenje Bruenje Bruenje/ poliranje Bruenje/ poliranje Glodanje/ bruenje Rz Amplitudni Rz Rp Rpm R3z Uzduni Pc Rpk Hibridni Rk Rvk A2 Wt
oznaava max dozvoljenu vrijednost za parametar hrapavosti oznaava dozvoljeno podruje unutar max i min vrijednosti za parametar hrapavosti oznaava min dozvoljenu vrijednost za parametar hrapavosti
PARAMETRI HRAPAVOSTI FUNKCIJA PRIMJENA PROCES Ra Bojene povrine lim Kalupni alat za plastiku Povrine u prehram. ind. Elektrokontaktne povrine Keramikaporozne povrine Papir/tkanina Valjanje Elektrokemijska erozija Valjanje/po -liranje Rz Amplitudni Rz Rp Rpm R3z Uzduni Pc Rpk Hibridni Rk Rvk A2 Wt
Estetska
BEZ OPTEREE.
Platiniranje
Ostalo
Sinteriranje
107
METODE OZNAAVANJA KVALITETE POVRINE
Svi postupci dozvoljeni APA
Obrada odvajanjem estica MRR
Obrada bez odvajanja estica NMR
Grafiki simboli za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima
c a e d b
mjesto a - pojedinani zahtjev na hrapavost povrine mjesto a i b dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine mjesto c postupak obrade mjesto d smjer tragova obrade mjesto e dodatak za obradu
Poloaj oznaka dopunskih zahtjeva
108

Parametar povrinske hrapavosti Vrsta filtra Profil Dozvoljeno odstupanje parametra pravilo 16% ili Karakteristika max
obojeno
U 2RC 0,08 0,8 / Rz8max3,3
U 2RC 0,08 0,8 / Rz8max 3,3

Vrsta Simbol za proizvodnog tragove obrade procesa
Grani na vrijednost
Gornja ili donja granica parametra U ili L
Proizvodni proces
Grani ne vrijednosti filtra
Broj referentnih duina
Poloaj oznaka zahtjeva na hrapavost povrine - primjer

Grafiki simbol Objanjenje i prikaz
Paralelno na ravninu projekcije pogleda u kojoj je simbol koriten
smjer sloja
Okomito na ravninu projekcije pogleda u kojoj je simbol koriten
smjer sloja
Presjeeno u dva kosa smjera koja se odnose na ravninu projekcije pogleda u kojoj je simbol koriten
smjer sloja
Viesmjeran
109
Grafiki simbol
Objanjenje i prikaz
Priblino, krugovi relativno prema centru povrine u kojoj se simbol primjenjuje
R P
Priblino, radijalno relativno prema centru povrine u kojoj se simbol primjenjuje
Sloj je poseban, bez smjera, ili izboen
Ako je potrebno odrediti uzorak povrine koji nije vidljivo odreen preko svih simbola

Dozvoljena odstupanja za navedenu graninu vrijednost parametra hrapavosti
''Pravilo 16% '' za definiranu gornju granicu granine vrijednosti parametra smatra povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra, unutar duljine procjenjivanja, ne prelazi vrijednost navedenu na crteu ili tehnikoj dokumentaciji. Za definiranu donju granicu granine vrijednosti parametra smatra povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra, unutar duljine procjenjivanja, nije ispod vrijednosti navedene na crteu ili tehnikoj dokumentaciji.
''Pravilo max'' za definiranu graninu vrijednost parametra smatra povrinu
zadovoljavajuom ako ni jedna mjerena vrijednost parametra na povrini ispitivanja ne prelazi vrijednost specificiranu na crteu ili tehnikoj dokumentaciji.
110
Prenosivi Ureaji s ticalom Stacionarni
Detekcija intenziteta Diferencijalna detekcija Kritini kut Astigmatska metoda Foucaultova metoda Metoda kosog snopa Metoda defect of focus
Metode na principu fokusa Optiki ureaji
Ureaji za ispitivanje hrapavosti
Konfokalna metoda
Interferometrijski ureaji
Pomak u fazi Scanning diferential
Elektronski mikroskopi Scanning mikroskopi Scanning probe mikroskopi
Scanning elektronski mikroskopi (SEM) Scanning tunnelling mikroskopi (STM) Atomic force mikroskopi (AFM)
UREAJ S TICALOM
Ureaj za voenje Ruka Ticalo Opi smjer profila Igla Noica
Upravljako-raunalna jedinica
Pojaalo Raunalo Pokazni list
Y Pomaci X
Duljina ticanja Mjereni predmet
Pisa
111
BLOK SHEMA UREAJA S TICALOM

UPRAVLJA KO RA UNALNA JEDINICA
IZBOR VERTIKALNOG POVEANJA
POJAALO
A/D PRETVARA
PROFILNI FILTER
RAUNALO
IZBOR ln HORIZONTALNO POVEANJA
PRINTER
TICALO
POGONSKA JEDINICA
METODE NA PRINCIPU FOKUSA

djeljitelj snopa le a fokus
detektor
izvor svjetlosti
A iznad
C ispod
Openiti sustav na principu fokusa
112

1mm
FOCODYN
1mm
DIAMANTTASTSPITZE
Usporedba igle ticala i fokusne zrake svjetlosti

Prozor Prizma i djeljitelj snopa Djeljitelj snopa
Laserska dioda Lea kolimatora Svjetlosna barijera mjernog sustava Razmaknute fotodiode Cijev
Magnet
Lea objektiva
Uzorak
Metoda detekcije intenziteta
113
LITERATURA: 1. 2. 3. 4. Grupa autora, Teorija i tehnika mjerenja podloge za vjebe FSB,1990 F. T. Farago, M.A. Curtis, Handbook of Dimensional Measurenen Industrial Preess Inc. , New York, 1994, D. M. Anthony, Engineering Metrology, Pergamon Press, New York, 1986 D. J. Whitehouse, Handbook of surface and nanometrology, Philadelphia, Institute of physics publishing, 2003
114

Teorija I Tehnika Mjerenja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Teorija I Tehnika Mjerenja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za kvalitetu Katedra za mjerenje i kontrolu

TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA

15 palaca 1/2 lakta

BABILONSKI POLUKUGLASTI SUNANI SAT

Oko 3. st. Prije Krista

JEDINICA DULJINE IN (INCH)

MJERA LAKTA ORLANDOV STUP U DUBROVNIKU

STARE DOMAE MJERE VOLUMENA IZRAENE U KAMENU

Sauvane u nekoliko istarskih i primorskih gradova

Prikazana u Glavaevu zemljovidu Hrvatske iz 1673. godine

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

1799.-1889. Prametar izraen iz platine

1889.-1960. Meunarodni prototip metra

TEMELJNI POJMOVI IZ MJERITELJSTVA

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine mijenjaju se na nepredvidiv nain.

-temperatura -tlak zraka -vlanost -vibracije

drati stanje okoline pod kontrolom

-mjerna sila -vlastita teina

pravilan izbor poloaja oslonaca i mjerne sile

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

Standardni mjeriteljski uvjeti okoline

t razlika temperature predmeta od 20 o C u o C

LINEARNI KOEFICIJENTI TEMPERATURNOG RASTEZANJA

UTJECAJ SILE - VLASTITA TEINA

Granine mjerne plohe ostaju meusobno usporedne (Besselove toke)

Najmanje ukupno skraenje duljine L

UTJECAJ MJERNE SILE IZBOR MJERNE KAPICE

MJERNA POVRINA RAVNINA

MJERNA POVRINA KUGLA

MJERNA POVRINA VALJAK

ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA

NEISPRAVLJENI REZULTAT MJERENJA

ANALIZA MJERNOG SUSTAVA U PROIZVODNIM UVJETIMA

PROCJENA MJERNOG SUSTAVA

Ima li mjerni sustav zadovoljavajue razluivanje?

TRI OSNOVNA PITANJA

Je li mjerni sustav stabilan?

Je li mjerni sustav sposoban za kontrolu procesa (proizvoda)?

POTREBE ZA ANALIZOM MJERNOG SUSTAVA

KLASIFIKACIJA POGREAKA MJERNOG SUSTAVA

REZULTAT MJERENJA REFERENTNA VRIJEDNOST

REFERENTNA VRIJEDNOST VEA NETONOST .

Primjer:(y= 1,022x 0,0001)mm

RELATIVNA LINEARNA POGREKA

Obnovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava.

SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA

SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA =

PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

VARIJACIJA OPREME ( ponovljivo st ) EV = 5,15 R ;R = d2

VARIJACIJA MJERITELJA (obnovljivo st ) R0 R 1 AV = 5,15 d 5,15 d 2 2 nr R0 = X max X min

VARIJACIJA DIJELOVA Rp PV = 5,15 d2

PONOVLJIVO ST I OBNOVLJIVO ST R & R = EV + AV

PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

mjerni sustav je zadovoljavajui

mjerni sustav se moe smatrati zadovoljavajuim (ovisno o znaajnosti primjene)

potrebna su poboljanja u mjernom sustavu

d =25 m U = 2 m, k=2, P= 95%

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

Radi usporedbe mjernih rezultata proizvoaa ili zadanom tolerancijom.