Razvoj aerodroma

Prva faza (polje za polijetanje i slijetanje malih aviona)

Kobasica (pokaziva vjetra)je bila jedina veza sa zemljom 1910 ugraena prva Teslina radio stanica, 1917 veza izmeu zrakoplova 1919-1920, putniki letovi Paris-London, Amsterdam, Prag 1934 DC-2, 1936 DC-4, zahtijevi za tvrdom pistom oko 1000 m 1970 irokotrupi Boeing 747-100 veliki uticaj na aerodrome i terminale

Razvoj aerodroma
Uvoenje mlaznih zrakoplova, produenje PSS i tvrdoe podloge A380 (850 putnika), uticaj na budue velike aerodrome, kompletna promjena aerodromske strukture 1975-1992: Prijetnja terorizma i drugih nedozvoljenih akata, Privatizacija aerodroma, Meunarodna regulativa zranog transporta, Uticaj aerodroma na okolinu Kljuni problem je nedostatak kapaciteta PSS 2000 god. est najveih evropskih aerodroma imalo nedovoljan kapacitet Predvianja: 2025 svjetska flota zrakoplova e se udvostruiti

Razvoj aerodroma

ICAO legislativa i standardi

International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14 Aerodromes 1951 Sve drave lanice moraju potovati ove propise Odredbe imaju dva nivoa obligacije i relevantnosti:
Standardi: specifikacija glavnih karakteristika, konfiguracija, materijala, performansi, personala i procedura, Preporuke: specifikacija drugih karakteristika, konfiguracija, materijala, performansi, personala i procedura,

Annex 14:
Volume I, Aerodrome Design and Operations,
Volume II, Heliports

ICAO legislativa i standardi

ICAO legislativa i standardi

ICAO legislativa i standardi

International Civil Aviation Organisation (ICAO) prihvatio Annex 14 PODJELA AERODROMA
PO STATUSU
Centralni meunarodni, Regionalni, Lokalni aerodrom

VELIINA I KARAKTER SAOBRAAJNIH TOKOVA

Interkontinentalni saobraaj Kontinentalni saobraaj

VRSTA SAOBRAAJA
Meunarodni Unutranji

ICAO legislativa i standardi

PO VRSTI ZRAKOPLOVA KOJE PRIHVATA:
Komercijalni aerodromi, Aerodromi generalne avijacije, Hidrodromi, Vojni aerodromi i Heliodromi, Stol aerodromi, Industrijski aerofromi i Kargo aerodromi.

PREMA INSTRUMENTALNOJ OPREMLJENOSTI Non-precision Approach Runway Precision Approach Runway, Category I (ILS, visina odluke 60 m, RVR/Runway Visual Range/ 550 m, vidljivost ne manja od 800 m) Precision Approach Runway, Category II (ILS, visina odluke manja od 60 m ali ne od 30 m, RVR nije manja od 350 m,) Precision Approach Runway, Category III (ILS, visina odluke ispod 30 m, RVR manja od 200 m ali ne od 20 m)

REFERENTNI KOD AERODROMA

Dizajn aerodroma
Dijagram zranog transporta

Dizajn aerodroma

Izbor mjesta aerodroma

Potencijalni broj putnika odreuje se ekonomskim metodama upotrebom statistike Veliina i layout aerodroma Principjelni koraci planiranja aerodroma Potrebna povrina, Procjena faktora koji utiu na izbor mjesta aerodroma, Preliminarni izbor alternativnih lokacija na mapi, Procjena individualnih predloenih lokacija, Izrada crtea layouta aerodroma, Procjena trokova i povrata uloenih sredstava, Izbor optimalnog rjeenja, Elaboracija konanog izvjetaja i preporuke

Izbor mjesta aerodroma

Lokacija i orjentacija PSS i staza za taksiranje Koeficijent uotrebljivosti sistema PSS, Potivanje limita rastojanja prepreka, Kapacitet PSS sistema treba zadovoljiti potrebe prometa u projektovanom najveem intezitetu (pik-vrni as) prometa u daljoj budunosti, Funkcionalnost layouta aerodroma sa svih aspekata, Transportni pristup aerodromu treba biti efikasan i odriv, Aerodrom treba biti u skladu sa lokalnim i regionalnim razvojnim planovima.

Izbor mjesta aerodroma

Faktor korisnosti Annex 14, Volume I., Chapter 3 as: The percentage of time during which the use of a runway or system of runways is not restricted because of the cross-wind component. Pravac PSS se postavlja u pravcu dominantnog vjetra, esto se postavlaju manje PSS zbog koritenja od strane malih zrakoplova, Broj PSS i njihova orijentacija treba da obezbjede 95% KU za predviene tipove zrakoplpova, Prije gradnje aerodroma pravac i intezitet vjetra se mjeri najmanje 5 godina, Statistiki podaci se objavljuju u formi tabele ili u formi rue vjetrova.

Uticaj vjetra

ANEMOGRAFI na pragovima PSS daju podatke operativnom centru:

ICAO regulativa vjetra:

Uticaj vjetra
Mjerenje vjetra:intezitet i frekvencija
16 smjerova 2216 , 10 m iznad tla, 2-7 puta dnevno, 5 godina, Ispod 3 m/sec, tiina Rua vjetrova w max i w>10 knot

Taka A: 51 puta, w>10 knot

Uticaj vjetra

Rjeenje primjera: 155 stepeni SSE, 355 stepeni NNW.

Uticaj vjetra
Odreivanje koeficijenta upotrebljivosti KU:
Korak poslije odreivanja rue vjetrova, Odreivanje ugla za 16 mjerenih pravaca, Izraunavanje bone komponente vB=w/sin, Izraunavanje neobuhvaenih pojava vijetra

neobuhvaene pojave vijetra

KU aerodroma

Vidljivost
Uticaji na vidljivost Oblanost (niska donja baza oblaka), Magla i sumaglica, Kia i pljuskovi, Pjeane i prainaste oluje. VIS Visibility RVR Runway Visual Range kad je VIS manji od 1500 m Razlike izmeu kose i horizontalne vidljivosti

Magla nastaje kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija poinje kod relativne vlanosti manje od 100% i stvara se izmaglica. Kako vlaga reste rastu i kapljice i nastaje ista magla (80%-100%). Uslovi za nastajanje magle nastaju kad je razlika tamperature okoline i take rosita manja od 2,5 C. Taka rosita (dew point) je temperatura pri kojoj je potrebno ohladiti zrak pri konstantnom pritisku kada vodena para prelazi u vodu.

Oblanost

Visina oblaka Visoki 6-9000 m CIRRO Srednji 2,5-6000m ALTO

Vrsta oblaka CIRRUS CIRROCUMULUS CIRROSTRATUS ALTOCUMULUS ALTOSTRATUS

Karakteristike Tanke perjanice ili trake Bjele grudvice- vunasto nebo Jednak proziran veo Grudvasti ili valjkasti oblik, ljeti vodene kapi, zimi pahuljice Bjeliasti sloj kojeg probija sunce,ljeti umjerena kia, zimi snijeg, mogue zaleivanje zrakoplova

Oblanost
Visina oblaka Vrsta oblaka STRATUS NIMBOSTRATUS STRATOKUMULUS Niski 0-2500 m KUMULUS Karakteristike
Tanak, nizak, ujednaen sloj sa velikim prostranstvom, rosulja Taman sloj preko nebeskog svoda, ljeti dugotrajne umjerene kie, zimi snijeg, -2 do -7C zaleivanje Velike sivobjele grudve ili lopte, nema padavina, nema zaleivanja Ravna baza sa izraenim glavicama kao glava karfiola, nema padavina, zaleivanje intezivno, Izraena termika konvekcija sa izraenim uzlaznim strujanjima pa se ljeti brzo razvijaju Nastaju iz kumulusa sa tipinim dronjcima u obliku fraktusa sa vrhom u obliku cirusnog nakovnja, Posljedice: olujni vjetar, kia, grad, pljuskovi i tipina promijena pritiska. Izraen prizemni vjetar sa intezivnom grmljavinom. Zrakoplovima je zabranjeno ulaziti u oblake ove vrste i svi u zrakoplovstvu moraju biti osposobljeni da prepoznaju nastajanje i egzistiranje ove vrste oblaka.

KUMULONIMBUS

Meteroloki uslovi
Zimska sezona-zatvaranje aerodroma: Boni i leni vjetar, Magla. Prilagoavanje reda letenja dominantnim iskustvenim uslovima Uticaj meteo uslova na koeficijent upotrebljivosti aerodroma Uzimanje statistikih podataka u periodu 5-10 godina Varijacije vjerovatnoe otvorenosti aerodroma za pojedine periode dana
Ako su zanemarljive metreo uslovi nemaju uticaja na red letenja

Vjerovatnoa zatvorenosti aeroroma u specificiranom vremenu

Boni vjetar, Leni vjeter, Vidljivost i Donja baza oblanosti

Meteroloki uslovi
Toi i Babi: Meteo uslovi na Sarajevskom aerodromu i vjerovatnoa polijetanja

Ekologija aerodroma
Negativni uticaji aerodroma na okolinu: Intezitet buke, Emisija tetnih gasova. Mlaznici i izduvnici motora, Fenovi, kompresori, turbine

Izvori buke na zrakoplovima,

Ljudsko uho: 16-16 000 Hz Putniki zrakoplovi: 20-10 000 Hz Zvuni pritisak mehaniki poremeaj u vidu longitudinalnog talasa (totalni pritisak umanjen za statiki pritisak)
Sound Level:

Buka na aerodromima
Razlike izmeu fiziki izmjerene i opaene buke Percieved Noise Level

Effective Percieved Noise Level isti tonovi, integriranje po vremenu, max. vrijednost umanjena za 10 dB EPNdB- jedinica kojima se opisuje stvarni nivo na aerodromima i njihovoj okolini

Buka od zrakoplova

Mlaz, vrtloenje 30-50 Hz kompresor, turbina, 1000-10 000 Hz

Buka od zrakoplova
Naini smanjenja buke: Tii zrakoplovi, Promjena LTO procedura, Limitiranje slijetanja tekih zrakoplova nou, Pravilno zoniranje i akustina izolacija.

ICAO regulativa

Buka od zrakoplova
ICAO dozvoljeni nivo buke:

Monitoring buke

Emisija gasova
Oksidacija ugljovodoninog goriva (kerozina) produkti sagorijevanja: molekule CH, vodena para, CO2, vrste estice....

LTO ciklus

Emisija gasova
Prosjena emisija produkata sagorijevanja po LTO ciklusu

Operacije pri smanjenoj vidljivosti

ICAO kategorizacija aerodroma za precizni prilaz:

Operacije pri smanjenoj vidljivosti

Definicija DH i RVR:
Decision altitude (DA) or decision height (DH) is the specified altitude or height in the precision approach or approach with vertical guidance at which a missed approach must be initiated if the required visual reference to continue the approach has not been established. Runway visual range (RVR) is the range over which the pilot of an aircraft on the centre line of a runway can see the runway surface markings or the lights delineating the runway or identifying itscentre line.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti

Mjerenje RVR:
CAT I touchdown zona (neprecizni prilaz), CAT II touchdown zona i srednji dio PSS, CAT III touchdown zona, srednji dio PSS i zadnja treina PSS.

Slant Visual Range (SVR):

Cilj CAT II i CAT III garancija istog nivoa sigurnosti kao i pri operacijama
gdje vidljivost zadovoljava neprecizni prilaz:
Fizike karakteristike PSS, zatitnih pojaseva i predpolja, Dimenzija prepreka, Oznaavanje i osvjetljenje, Sredstva navpenja (ILS, MLS) RVR mjerenje, ATC procedure, Procedure odravanja aerodroma.

Imaginarne povri
Imaginarne povri sa ogranienim preprekama za CAT I:

Imaginarne povri
Imaginarne povri sa ogranienim preprekama za CAT I:

Imaginarne povri
Zona bez prepreka:

Imaginarne povri
Zona bez prepreka za FATO (Final Approach and Take-Off) za CAT II i CAT III prilaz:

Imaginarne povri
Zatiena zona aerodroma :

Imaginarne povri
Prostor bez prepreka iznad :

Poletno sletne staze

ICAO aerodromski referentni kod:
Dizajn, Standard, Operacije

Poletno sletne staze

ICAO klasifikacija zrakoplova i njihov kod:

Poletno sletne staze

Zrakoplovi se dijele u grupe koje zahtijevaju prosjeno istu duinu PSS:
MTOW Payload

Performanse PSS za zahtijevane tipove zrakoplova se obezbjeuju:

Parametrima zrakoplova koji su dati i FM, Uputama proizvoaa zrakoplova koji se odnose na aerodrome.

EASA klasifikacija zrakoplova

Poletno sletne staze

V1 brzina odluke

Vr brzina rotacije

VLOF brzina odljepljivanja

115% take-off rastojanje sa 2 motora

Polijetanje sa jednim motorom i normalno polijetanje

Poletno sletne staze

Uticaj v1 na take-off rastojanje

Taka 1: d3 odreuje duinu PSS Taka 2: d2 odreuje duinu PSS Taka 3: ako 115% lei iznad 1 i 2 jedino tada odreuje duinu PSS

Poletno sletne staze

Take-off performanse A klase zrakoplova

Poletanje sa jednim motorom

Polijetanje zrakoplova sa otkazom motora pri brzini do v1:

G-F STOPWAY

F-E CLEARWAY

Poletno sletne staze

Zahtijevi za take-off performance:
Duina PSS, Penjanje, Rastojanje prepreka, Brzina guma, Energija koenja.

Poletno sletne staze

Zahtijevi za take-off performance:

Poletno sletne staze

Zahtijevi za take-off performance:

First segment From35 ft to gear-up: take-off (TO) slats and flaps, TOGA (take-off and go-around thrust), V2 speed from 35 to gear-up. Second segment From gear-up to level-off flap retraction: TO slats and flaps, TOGA thrust, V2 speed to minimum 400 ft or minimum acceleration height given by the aircraft operator. Third segment Level flight, flap retraction: Slats/flaps retracted TOGA (TOGA is certified for use for a maximum of 10 minutes, in case of an engine failure at takeoff, and for a maximum of a 5 minutes with all engines operating. As a result, the enroute configuration (at the end of the third segment) must be achieved within a maximum of 10 minutes after take-off, thus enabling the determination of a maximum acceleration height. Acceleration from V2 to Final segment speed, or VZF (VZF = minimum speed with flaps up, or Green dot speed in Airbus).

Final segment Final climb segment: Clear configuration, MCT (maximum continuous thrust), final segment speed (VZF or Green dot speed).

Poletno sletne staze

Performance slijetanja:

According to the JAR/FAR requirements for a dry runway the mandatory distance is 167% of the demonstrated stopping distance. For a wet runway there are additional safety factors; the distance required is 115% of the dry runway distance from height 50 feet above the runway, no reverse trust, maximum manual braking. The safety factor for Class A turboprop and all Class B aeroplanes is smaller: in their case, the demonstrated landing distance required is 143% for a dry runway.

Poletno sletne staze

Deklarisana rastojanja na PSS:

irina poletno sletne staze

Uticaj geometrijskih karakteristika zrakoplova:
Rastojanje spoljnih guma GST, Rastojanje izmeu motora postavljenih na krilima, Razmah krila.

Operacioni elementi :
Prilazna brzina, Preovaladavajui meteo uslovi

Poletno sletne staze

Uticaj poloaja zakrilaca zrakoplova:

Poloaj zakrilaca koji izaziva najkrai put polijetanja neznai maksimalni MTOW Vei ugao zakrilaca smanjuje take-off rastojanje ali poveani otpor moe ugroziti ugao penjanja koji moe biti nedovoljan za preskakanje prepreka

Poletno sletne staze

Izvoenje ramena PSS:

PSS E, u sluaju da veliki zrakoplovi nisu na centralnoj liniji, motori mogu biti oteeni FOD, PSS D i E, izvode se ramena du itave TORA, Ramena, laki asfalt koji e sprijeiti oteenje zrakoplova i u sluaju kontakta sa GST nee doi do velikih oteenja

Poletno sletne staze

Platforme za okretanje:
Ako PSS D, E i F nemaju stazu za taksiranje koja pokriva kraj PSS Smanjuje se vrijeme taksiranja i dobiva se mogunost okretanja za 180

Nagibi PSS
Popreni nagib:
Odvoenje oborinskih voda, Jednostran ili dvostran po duini centralne linije, Nagib 1% i neprelazi 2%.

Uzduni nagib
Prosjeni uzduni nagib je podijeljenja razlika izmeu najvie i najmanje take

D- minimalno rastojanje izmeu dvije take intersekcije K- radijus zaobljenja 7000-30000 m Naredna promjena uzdunog nagiba moraju biti vidljive sa visine 1,5-3 m

Zatitini pojas PSS

Zatitni pojasevi PSS sainjavaju dio osnovne staze odreene irine, du ivice PSS i produetaka za zaustavljanje, izgraeni od kolovoznog zastora ili stabilizovani tako da obezbjede zrakoplov u sluaju:
Skretanja zrakoplova tokom polijetanja i slijetanja, tokom prekinutog sletanja ako doe do devijacije kretanja.

irina zatitnog pojasa:

Neprecizni prilaz 30-75 m, IFR prilaz 75-150 m.

Minimalno oteenje aviona i nosivost CBR 20

Rulne staze (taksiranje)

Povezivanje PSS sa pojedinim platformama kao i medusobne veze platformi

Sigurno, frekventno i ekspeditivno kretanje zrakoplova Najkrai put od PSS do stajanke, Skraivanje vremena taksiranja i potronje goriva

Dizajn rulnih staza

Poeljne su staze sa jednim smjerom kretanja zbog sigurnosti zrakoplova, Krosiranje drugih taxi staza a posebno PSS je nepoeljno i treba ga minimizirati.

Veza PSS i platforme stazom za taxiranje pod pravim uglom

Sistem paralelnih staza za taxiranje sa pravpugaonim konekcijama

Dizajn rulnih staza

Sistema staza sa pravim uglom i stazama za brzi izlaz

Skraivanje vremena na PSS

Lokacija staza za brzi izlaz:

Brzina zrakoplova iznad praga, Deklarisanja nakon touch-downa, Brzine izlaza sa PSS

Dizajn rulnih staza

Broj staza za brzi izlaz zavisi od tipa i broja zrakoplova u nekom vrnom periodu

Rastojanje izlaza

Duina koenja

Dovoljno da zrakoplov stane prije sljedee staze

Usporenje max. 1,5 msec2 Ugao : 2545, preporueno 30

Dizajn rulnih staza

Propisano minimalno rastojanje staza za taksiranje Annex 14

PARALELNE STAZE-RASTOJANJE: S = WS + C + Z
WS - wing span C - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge (maximum allowable lateral deviation) Z - wing tip clearance.

Dizajn rulnih staza

Geometrija staza za taksiranje

WT = TM + 2C WT - taxiway width on the straight parts of the taxiway TM - outer main gear span C - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge

Kokpit iznad centraline 1,54,5 m

WTW<<WPSS

7,5 m code A do 25 m code F

Dizajn rulnih staza

Proirivanje staza za taksiranje na otrim krivinama

Odravanje sigurne distance spoljne strane toka GST od kraja staze za taksiranje Fizike k-ke: uzduni i popreni nagib, preglednost zavise od koda aerodroma. Vidljivost izmeu susjednih taaka: 150 ili 300 m mjereno na visini 1,5 ili 3 m Ponekad se dograuju ramena kako bi se sprijeilo ususavanje FOD od strane motora

Dizajn rulnih staza

Proirivanje staza za taksiranje na otrim krivinama

Centraline za vee zrakoplove u krivinama moe se razlikovati od onog za koji je dizajniran.

Staza dizajnirana preko mostova (izvedbe zbog puteva i drugog saobraaja na aerodromima) mora zadovoljavati sve standarde staze na normalnoj podlozi tla, na mostovima se nesmiju izvoditi krivine

Pristanine platforme
Namjena:
Parkiranje zrakoplova, Kretanje izmeu letova, Iskracavanje, ukrcavanje putnika, Utovar, istovar putnike prtljage, tereta i pote, Dopunjavanje gorivom.

Optereenje platforme
Sporo kretanje tekih zrakoplova, Vibracije nakon starta motora, Prosipanje fluida.

Zahtijevi:
Lokacija, minimalno rastojanje izmeu PSS i parking mjesta, Nezavisno kretanja zrakoplova ka i od stenda, Maksimalan broj stendova za prijem zrakoplova u vrnim periodima, Adekvatnost za brzi utovar, istovar, Dovoljno prostora za nezavisne operacije na zemlji od drugih stendova,

Pristanine platforme
Zahtijevi:
Dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal, Adekvatni pristupni putevi za zemaljsku opremu bez presjecanja staza, Jasno oznaavanje za lociranje zemaljske opreme, Minimalni negativni okolini uticaji posebno na zdravlje ljudi, Mogunost naknadnog proirenja. Dio za male zrakoplove, Dio za kargo operacije, Dio za uvanje zrakoplova na due vrijeme (odravanje), Dio za teroristike prijetnje.

Posebni zahtijevi

Potrebne povrine:
stendovi, Staze za voenje, Sigurnosna rastojanja, Smjetaj usmjerivaa mlaza, Servisni putevi, Smjetaj zemaljske opreme i vozila

Pristanine platforme
Rastojanje od staza za voenje do objekata:

S = WS/2 + D + Z
WS - wing span D - lateral deviation of the aircrafts longitudinal axis from the taxilane centreline Z - wing tip clearance C - clearance between the outer main gear wheel and the taxiway edge at the maximum allowable lateral deviation from the taxiway centreline Povrine:od 0.22 hektar (Code B) do 1,5 hektar (Code F) Dubina: 30 do 85 m

Nain operacija u stendu:

Nos zrakoplova naprijed, Auto manevrisanje.

Pristanine platforme
Lokacija i orijentacija :
Minimalna duina taksiranja, Minimalni put za putnike od terminala do stenda, Uticaj izduvnih gasova na terminal, Mogunost proirenja pristanita i terminala.

Pristanite se naslanja na terminal: -Putnici dolaze mostom, pjeke ili busom Pristanite na prilinoj distanci: - Rjeavanje transporta putnika

Pristanine platforme
Dizajn pristanita : iterativni proces dizajan pristanita i terminalne zgrade (optimalna kombinacija) Jednostavni koncept

Primjena: mali aerodromi sa malim brojem LTO ciklusa Stendovi: auto manevrisanje zrakoplova nos naprijed, smanjenja uticaja izduvnog mlaza na terminal

Pristanine platforme
Linearni koncept

Prednosti: - Dobar pristup sa terminala, - prosta instalacija mostova, - dovoljno prostora za zemaljsku opremu i personal. Nedostaci: - Velika rastojanja izmeu check-in (centralni terminal) prostora i samih stendova, - komplikovan transfer putnika izmeu kompanija

Pristanine platforme
Otvoreni koncept

Prednosti: - Lokacija je blizu PSS, skraenje taksiranja i potronje goriva, - lako proirenje, - servisiranje se vri sa ostrva na sredini platforme. Nedostaci: - Velika rastojanja izmeu stendova i terminala, - komplikovan transfer putnika izmeu kompanija, - poveanja tokova na platformi to moe izazvati incidente.

Pristanine platforme
Finger koncept

Prednosti: - poveanje kapaciteta aerodroma, - zatita putnika od uticaja vremena, - izlazi za putnike ispod jednog krova, laka procedura transfera putnika, Nedostaci: - koncept parkiranja nos naprijed jedino mogu, - zgunjavanje tokova na stendovima, - nedostatak prostora za zemaljsku opremu, - nemogunost proirenja, - poveana buka i zagaenje zbog rada motora u koncentrisanim zonama

Pristanine platforme
Finger koncept (Amsterdam Schiphol, London Heatrow)

Pristanine platforme
Satelitski koncept

Paris Charles de Gaul Terminal 1 Prednosti: - dovoljno prostora za zemaljske operacije, - nema slijepih ulica tokom voenja, - olakan transfer putnika,

Hibridni koncept: kombinacija vie koncepata

Nedostaci: - konekcija sa terminalom ispod ili iznad zemlje, - potrebna vea povrina platforme, - nedostatak prostora za zemaljsku opremu, - skup sistem transporta putnika od centralnog terminala,

Pristanine platforme
Hibridni koncept: kombinacija vie koncepata

Karakteristike manevarskih povrina

Dizajn kolovozne konstrukcije:
veliina optereenja (ukupna teina zrakoplova), uestalost optereenja (broj polijetanja i slijetanja), vrsta optere.enja (statiko ili dinamiko), zamor materijala kolovozne konstrukcije (vijek trajanja)

90-95 % G
5-10 % G

Osnovni tipovi ST zrakoplova

Pritisak u pneumaticima: 0,5 MPa - 1,5 MPa

Karakteristike manevarskih povrina

Uticaj tokova ST ns kolovoznu konstrukciju PSS i manevarskih povrina:
Teina zrakoplova, Pritisak u gumama, Tip ST i broj guma, Osovinski razmak.

Distribucija optereenja

A = Q/P0
A- contact area of tyre [m2] Q- load transmitted by the main undercarriage leg [N] P0- tyre pressure p [Pa] multiplied by a contraction coefficient of the tyre m which expresses the resistance generated by its rigidity (values within the range from 1.03 to 1.1) P0 = p.m.

Karakteristike manevarskih povrina

Tipovi kolovozne konstrukcije:

Karakteristike manevarskih povrina

Sastav kolovozne konstrukcije:
10-40 cm 20-30 cm

Fleksibilna kolovozna konstrukcija radi se od asfaltnih mjeavina i sadri asfalt-beton kao habajui sloj, zatim vezni sloj te gornji i donji nosei sloj i posteljicu. Kruta kolovozna konstrukcija radi se od cement-betona i sadri betonski habajui sloj, stabilizaciju cementnu ili mehaniku (kamena sitnje), tampon od ljunka ili tucanika i posteljicu.

Karakteristike manevarskih povrina

Izdrljivost i otpornost kolovozne konstrukcije ACN-PCN metoda:
ACN-PCN (Aircraft Classification Number Pavement Classification Number) ACN - Klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt (optereenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla. PCN - Klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije definisan je kao broj koji izraava nosivost kolovozne konstrukcije za neograniene operacije

Identifikacija nosivosti kolovozne konstrukcije:

Klasifikacijski broj kolovoza PCN, Tip kolovozne konstrukcije za specifini iznos ACN-PCN-a, Kategorija nosivosti tla, odnosno posteljice, Veliina maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima i Koriteni metod za ocjenu kolovozne konstrukcije

Tip kolovozne konstrukcije:

geomehanikih karakteristika tla (debljina slojeva, vlanost, nosivost, stiljivost), klimatolokih uslova na lokaciji i hidrolokih uslova na lokaciji

Nosivost posteljice: 3 - 15 po CBR-metodu (CALIFORNIA BEARING RATIO)

Karakteristike manevarskih povrina

ACN-PCN metoda:
ACN se daje tabelarno za pojedine tipove zrakoplova

ACN - ponaanje kolovoza se klasificira kao ekvivalent krutoj ili fleksibilnoj konstrukciji Aerodrome Design Manual, Part 3, Pavements

1 ACN
A single wheel with a weight of 500 kg and tire pressure of 1.25 MPa

Nosivost podloge korespondira

1 PCN

PCN ACN

Karakteristike manevarskih povrina

ACN-PCN metoda:

Karakteristike manevarskih povrina

Krute kolovozne konstrukcije:

- K-modul reakcije tla Nm-2 - kontaktni pritisak Nm-2, - dilatacija podloge m

Fleksibilne kolovozne konstrukcije:

Nosivost podloge izraava se kao CBR (California Bearing Ratio). CBR testiranog materijala predstavlja odnos njegove nosivisti prema mljevenom kamenu izraen u procentima. Utvruje se u specijalizovanim aparaturama gdje se elini pin prenika 5 cm utiskuje u tlo.

Dimenzionisanje kolovoznih konstrukcije:

Dimenzionisanje debljine za mjerodavni zrakoplov (dijagrami CBR), Dimenzionsanje za dato osovinsko optereenje po izolovanom toku, vrijednost pritisaka u gumama i datu CBR vrijednost podloge.

Karakteristike manevarskih povrina

Nosivost manevarskih povrina:

Karakteristike manevarskih povrina

Mjerenje kvaliteta podloge:
Mjerenje dubine mikro testure podloge, Mjerenje uzdunog koeficijenta trenja.

Glatkoa podloge
4 m duga letva, dozvoljene izboine ili udubljnja 5 mm, Viagraf ureaj

Odreivanje koeficijenta trenja:

3 i 4 PSS, kalibracija, Klizave PSS kad su mokre, PSS sa loom drenaom.

Koei toak, suha i mokra PSS na brzinama 20, 40, 60, 80, 100 i ponekad 135 km/h Ureaji za mjerenje koeficijenta trenja (Skiddometer, Surface Friction Tester, Mumeter,Runway Friction Tester, GRIPTESTER).

Karakteristike manevarskih povrina

Ureaji za mjerenje kvaliteta podloge:

Karakteristike manevarskih povrina

Mjerenje kvaliteta podloge:

Karakteristike manevarskih povrina

Uticaj texture podloge na koeficijent trenja:

Karakteristike manevarskih povrina

Koeficijent trenja i sila koenja:

Koeficijent trenja i sila koenja:

Menadment manevarskih povrina

Odnos servisabilnosti i vremena upotrebe:

Oznaavanje manevarskih povrina

Elementi vizuelnog kontakta:
Horizont, osa poletno-slijetne staze, ivice poletno-slijetne staze, prag i kraj poletno-slijetne staze.

Vrste obiljeavanja:
Dnevno obiljeavanje manevarskih povrina, Svjetlosno obiljeavanje manevarskih povrina, Obiljeavanja prilaza PSS, Obiljeavanje prepreka.

DNEVNO: Bojom, brojevima slovima,..

OZNAAVANJE: Razlikovanje manevarskih povrina od okoloine

NONO: Svjetlo

Boje: Odreuje meunarodna komisija za osvjetljenje

Dnevno oznaavanje manevarskih povrina

Opta pravila:
PSS (bijela boja, podloga svijetla ivice oznaka PSS crna boja), Ose taxiway i linije za kretanje zrakoplova po platformi (uta boja), Linije za kretanja vozila za opsluivanje po platformi (bijela boja),

Pokaziva vjetra:
Zarubljeni konus: L 3,6m, vei prenik D 0,9m, 5 naizmjeninih crveno-bijelih traka, Kosa vidljivost 300 m,

PSS nije oznaena i nema kontrole letenja:

Pokaziva smjera slijetanja Bijela boja

Oznaavanje manevarskih povrina

PSS:
Smjer (pravac u odnosu na magnetni sjever u smjeru prilaenja), Broj (stepeni zaokrueni na najbiu deseticu, 23624, 73 07), Razlika prag i kraja PSS, 180, npr, 24060, 360 180,

Obiljeavanje paralelnih PSS:

dvije paralelne staze oznaavaju se slovima L i R, tri paralelne staze oznaavaju se slovima L, C i R, etiri paralelne staze oznaavaju se slovima L, R, L, R itd.

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje praga i centerline PSS:

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje praga :

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje touch down zone (zona slijetanja):
Zona u kojoj je preporuen dodir ST zrakoplova tokom slijetanja, Parovi pravougaonika simetrino u odnosu na centerline.

Poloaj ciljne take

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje touch down zone (zona slijetanja):

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje rulnih staza: neprekidna uta linija 0,15 m

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje pozicija za ekanje:
Spajanje, ukrtanje VFR PSS IFR PSS neprecizni prilaz 1 pozicija za ekanje precizni prilaz CAT I, II,III Vie uzastopnih pozicija, Prva do PSS Svi drugi sluajevi

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje platforme:

Postavljanje linija: - najvei poluprenik putanje nosnog toka - najvee rastojanje izmedu centra zaokreta zrakoplova i linije za uvoenje kritinog tipa zrakoplova na mjesto parkiranja, - dominantni vjetar (izbjegavanje vjetra u rep)

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznaavanje platforme:

ULAZAK W 0,6 m IZLAZAK W 0,6 m

Oznaavanje manevarskih povrina

Oznake neupotrebljivosti:
Bijela ili uta boja Na krajevima, rastojanje 300 m

Ispred praga PSS 60 m, Nedovoljna nosivost, uta boja

Oznaavanje manevarskih povrina

Ostale oznake:
Instruktivni znaci, Obavjetenja, Oznaka kosina. Vertikalno postavljanje bez ometanja kretanja zrakoplova

Visina postavljanja u blizini PSS il taxiway

H < visina elise ili motorske gondole

Paneli za oznaavanje:
Sa spoljnjim osvjetljenjem Sa unutranjim osvjetljnjem

Dimenzije: Tabelarno Annex 14

Oznaavanje manevarskih povrina

Instruktivni znaci :
znak zaustavljanja, znak mjesta ekanja, znak zabrane ulaska na odreenu povrinu aerodroma, znak ukrtanja rulne i PSS.

Obavezni instruktivni znaci :

Oznaavanje manevarskih povrina

Znaci obavjetavanja:

Oznaavanje manevarskih povrina

Lokacija postavljnja znakova :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Karakteristike :
Najvei efekat nou i pri slaboj vidljivosti, Jasna razlika sa svjetlima u okolini

Zaklanjanje drugog osvjetljnja:

kod PSS sa kodnim brojem 4 za instrumentalni prilaz na 4.500 m od praga i kraja PSS i 750 m sa obje strane produene ose PSS, kod PSS sa kodnim brojem 2 i 3 za instrumentalni prilaz na 3.000 m od praga i kraja PSS i 750 m sa obje strane produene ose PSS, kod PSS sa kodnim brojem 1 za prilaz pri vidljivosti (VFR) unutar prilazne povrine.

Zahtijevi dizajna:
Lako lomljiva konstrukcija, Ugraene svjetiljke u kolovoz zatiene od lomljenja pri prelazu tokova, Sigurnosna visina ugradnje, Mogunost podeavanja inteziteta, Odnos inteziteta Max. : Min. 3:1, Usklaenost boje i raspodjele svjetlosti.

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Obiljeavanje PSS :
ivina svjetla, svjetla praga i bone preke staze, svjetla kraja PSS, svjetla ose staze, svjetla zone dodira i svjetla mjesta za zaustavljanje aviona.

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Obiljeavanje PSS :
CAT II, CAT III, CAT I precizni prilaz, PSS V<400 m

Ivina svjetla PSS moraju biti vidljiva pod svim horizontalnim uglovima i u vertikalnoj ravni do ugla od 15 Promjenljivog inteziteta

Vidljivost samo iz pravca prilaenja Najmanje 6 svjetiljki Kraj PSS

CAT II, CAT III

Vidljivost samo iz pravca prilaenja Najmanje 6 svjetiljki Ako ke prag izmjeten postavljaju se na njegovo mjesto

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prilazna svijetla i izmjeteni prag PSS :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prag i kraj PSS :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prag i kraj PSS :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prilazna putanja kao osnova za dizajniranje sistema osvjetljnja :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prilazna putanja kao osnova za dizajniranje sistema osvjetljnja :

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Obiljeavanje prilaznog svjetla PSS:

CAT II, CAT III precizni prilaz

Nijedna prepreka ne smije da nadvisuje povrinu prilaznog svjetla irine 120 m, koja se prua od praga PSS do 60 m iza najudaljenije svjetiljke i simetrina je u odnosu na osu sistema.

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Obiljeavanje prilaznog svjetla PSS CAT I:

Opadajue bljeskanje 2/sec, Promijena inteziteta

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Prosta prilazna svijetla:
Crvena boja niskog inteziteta

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza zrakoplova:
PSS koriste turbo-mlazni ili drugi slini zrakoplovi, pilot bilo kojeg zrakoplovi moe imati tekoa u procjeni vizualnog prilaza iznad vode ili jednolinih terena danju, odnosno zbog nedostatka propisanih spoljnih svjetala u prilaznoj zoni notu ili u uslovima slabe vidljivosti, u zoni prilaza postoje objekti koji mogu dovesti u opasnost zrakoplov kada ponire ispod normalne putanje prilaza, a naroito ako ne postoje nevizualna ili vizualna sredstva koja bi upozorila na postojanje takvih objekata, ako fiziki uslovi na bilo kom kraju PSS predstavljaju ozbiljnu opasnost za zrakoplov koji ne stigne do te staze u slijetanju ili kada izae van kraja PSS poslije slijetanja, ako su teren ili meteoroloki uslovi takvi da se zrakoplov moe nai u neuobiajenoj turbulenciji zraka u toku prilaenja.

Standardni pokazivai nagiba prilaza zrakoplova:

Sistemi svjetlosnih pokazivaa nagiba putanje prilaenja (Visual Approach Slope Indicator System) T-VASIS i AT-VASIS, Pokaziva staze preciznog prilaienja (Precision Approach Path Indicator) -PAPI i uproeni pokaziva staze preciznog prilazenja (Abbreviated Precision Approach Path Indicator) APAPI.

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza zrakoplova:
3,4 3,4 3,4 1,2 3,4 1,2

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Postavljanje svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Karakteristike svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:
Svaka svjetiljka pokazivaa nagiba prilaenja mora emitovati svjetlosni snop bijele boje u gornjem dijelu i crvene boje u donjem dijelu. Sistemi pokazivaa nagiba prilaenja su prilagoeni za dnevnu i nonu upotrebu. Distribucija svjetla svakog elementa sistema treba da bude u obliku lepeze koja se pojavljuje preko irokog luka u uglu prilaznog pravca. Svijetlei elementi preke proizvodit e zrak bijele svjetlosti u dijapazonu od 154' do 6 vertikalnog ugla i zrak crvene svjetlosti u dijapazonu od 0 do 154' vertikalnog ugla. Svjetlei elementi iza preke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi iznad putanje prilaenja pa se oznaavaju kao pokazivai poniranja) proizvodit de zrak bijele svjetlosti koji se prostire od vertikalnog ugla 6 na nie i priblino do nagiba prilaenja kada biva naglo presjeen. Svijetlei elementi ispred preke (elementi koji indiciraju da se zrakoplov nalazi ispod putanje pribliavanja pa se oznaavaju kao pokazivai penjanja) proizvodit e bijelu svjetlost od prilaznog nagiba pa nanie do vertikalnog ugla od 154', a crvenu svjetlost za vertikalni ugao ispod 154'. Granini ugao crvenog svjetla za preku i svjetlee elemente ispred preke moe se po potrebi (shodno preporukama datim od ICAO-a) poveati.

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Postavljanje svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Postavljanje svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova T-VASIS:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Postavljanje svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Postavljanje svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Svjetlosno oznaavanje rulnih staza:

Svjetlosno oznaavanje manevarskih povrina

Svjetlosno oznaavanje rulnih staza za brzi izlaz:

Aerodromski svjetlosni far i identiflkacioni far

Svjetlosno oznaavanje rulnih staza za brzi izlaz:
Uoljiv iz zraka i bez jakog svjetla u pozadini. Frekvencija bljeskova 2030/min Boje: zelena aerodrom, uta hidrodrom

Identifikacioni far se postavlja na aerodromima koji se koriste nou i koji se ne mogu lako uoti iz zraka pomou drugih vizualnih sredstava. On emituje svjetlo zelene boje na aerodromu i ute boje na hidrodromu u svim horizontalnim uglovima i do 45iznad horizontale. Treptaji svjetla identifikacionog fara moraju biti emitovani odgovarajuim znacima morzeove azbuke, s tim da brzina emitovanja bude izmedu est i osam rijei u minuti, sa trajanjem Morzeove take 0,15 do 0,20 sekundi.

Oznaavanje prepreka
Objekti koji se oznaavaju:
Prepreke koje prodiru u odletnu i prilaznu povr a koje se nalaze u podruju 3000 m od unutranjih ivica odletne odnosno prilazne povri, objekti koji prodiru u horizontalne ravni i vozila na manevarskim povrinama s tim to nadlene vlasti iz ovoga mogu izuzeti vozila koja se kreu samo po platformi.

Obiljeavanje: boje, oznake ili zastavice

Vidljivost min. 1000 m

Oznaavanje prepreka
Objekti koji se oznaavaju: h>45 m

h<45 m

Oznaavanje prepreka
Oznaavanje razvuenih ili grupnih bliskih prepreka :
Svjetla za prepreke, Farovi opasnosti

Svjetlosno oznaavanje pristanine platforme

Vrste :
Svjetla za oznaavanje ivica (plava boja), Svjetla za osvjetljenje platforme (floodlights).

Zahtijevi:
Izbjegavanje zaslijepljivanja posada zrakoplova, Osvjetljenje iz vie pravaca zbog izbjegavanja sjenki, Svjetiljke na stubovima na sigurnim rastojanjima, Svjetiljke omoguavaju jasno razlikovanje boja.

Uvoenje zrakoplova u parking poziciju:

Intezitet svjetlosti odgovara za dan i nou ne zbunjuje posade, Vidljivost iz kabine sa lijeve strane, Mogunost praenja parkiranja vie tipova zrakoplova.

Svjetlosno oznaavanje pristanine platforme

Uvoenje zrakoplova u parking poziciju:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Osnovni zahtijevi ground handlinga:
Sigurnost zrakoplova i oprema (bez oteenja), Skraivanje vremena na zemlji, Pouzdanost ground handling aktivnosti, izbjegavanje kanenja. Prihvat i otprema zrakoplova sadri sve operacije koje se obavljaju na pristaninoj platformi od momenta zaustavljanja zrakoplova pa do njegovog odlaska. Aerodromsko preduzee (Handling agent) duno je da obezbjedi zrakoplovno pristanite od nekontrolisanog pristupa Ijudi, vozila, stoke i divljai i da ga ogradi. Policija i Carinske slube, u okviru svojih ovlatenja vre na aerodromu kontrolu i pregled zrakoplova, posada, putnika, prtljaga i robe. Prije ukrcavanja u zrakoplov putnici podlijeu kontroli nedozvoljenog noenja oruja kao i njihov lini prtljag. U cilju sigurnog zranog saobraaja vri se kontrola predanog prtljaga pomou specijalnih rendgen ureaja koje vre nadleni organi policije i aerodromske slube sigurnosti.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Operacije ground handlinga:
sigurno rulanje i parkiranje zrakoplova na odgovarajue parking pozicije postavljanje podmetaa za tokove, osiguranje stajnog trapa, Podupiraa repa zrakoplova, poklopaca za usisnike i prekrivaa za motore i otvore izduvnih cijevi, sigurno iskrcavanje, ukrcavanje, prevoz i voenje putnika do zrakoplova, odnosno do aerodromske zgrade, utovar, istovar i uvanje prtljaga od prijema do predaje, osiguravanje pravilnog rasporeda tereta u zrakoplovu, odleivanje zrakoplova, snabdijevanje zrakoplova gorivom, mazivom, elektrinom energijom, bocama sa kiseonikom i azotom, vodom, hranom i drugim potrebama, servisiranje putnike kabine, sanitarnih prostorija i kuhinje, putanje motora u rad, rukovanje i prevoz opreme za prihvat i otpremu zrakoplova, organizovanje i koordiniranje rada na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika, prtljage i robe. usaglaavanje planova prihvata i otpreme zrakoplova na aerodromu sastavljanje liste optereenja i centrae zrakoplova i dr.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Raspored opreme ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA Oprema ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA Oprema ground handlinga:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Pristupi ground handlingu:
Koritenje opreme zrakoplova to je mogue vie, Koritenje mobilne opreme klasini pristup, Aerodromska fiksna distributivna mrea sa min. -mobilne opreme.

Uticaj na izbor politike GH:

Veliina aerodroma i broja putnika, Vrsta letova, kratka i duga rastojanja, Kapacitet, Intezitet koritenja pojedinih parking mijesta, Veliina zrakoplova, Veliina GH sistema.

Broj i koliina ureaja i opreme za prihvat i otpremu zavisi od broja parking pozicija na pristaninoj platformi, udaljenosti pristanine platforme od zgrade terminala, kategorije aerodroma, sastava flote.
Visina izmedu platforme i poda zrakoplova

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Prihvat i otprema zrakoplova BAE-146 na prolaznom aerodromu:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Mogunosti aerodromska fiksne distributivne mree :
Davanje goriva, Napajanje strujom, Telefon i data komunkacija, Ventilacija, Zrani starter, Pitka voda, Servisiranje toaleta, Vua zrakoplova, Transport prtljaga, Uzimanje otpada.

Izvedba:
Instalacije smjetene ispod povrine platforme, Instalacije montirane na aviomostove,

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Servisiranje zrakoplova Boeing -747:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Lokacija objekata za smjetaj opreme GH:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Objekti za smjetaj opreme, ureaja i specijahih vozila tehnike slube:

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Odvoenje i boarding putnika:
Stepenice na zrakoplovu, Mobilne stepenice, Mobilne londe, Aviomostovi.

PRIHVAT I OTPREMA ZRAKOPLOVA

Aviomostovi:
rotunda, Podnoje sa tokovima, Kabina za upravljanje, Oprema za servisiranje zrakoplova.

DOPUNJAVANJE GORIVA
Osnovni zahtijevi:
Visoka istoa goriva (3g vrstih neistoa/1000 kg, < 5 m, voda < 0,003%), Dovoljna dostava, Ekonomski opravdana i brza dostava, Zatita okoline, Potovanje standarda zatite.

Skladitenje i dotur goriva

DOPUNJAVANJE GORIVA
Dotur goriva na aerodrome:
Cjevovodima slinim naftovodima, Brodovima, eljeznikim cisternama, Kamionskim cisternama.

Distribucija goriva:
Dopunjavanje cisternama, Fiksnim sistemom.

PUTNIKI TERMINAL
Layout terminala:
GLAVNA FUNKCIJA: Prikladan prostor za transfer putnika sa zemlje do zrakoplova i suprotno

PUTNIKI TERMINAL
Prometni trakt:
Prostori za obavljanje prihvata i otpreme putnika u odlasku Prostori za prihvat i otpremu putnika u dolasku Prostori za zadravanje putnika u tranzitu, Prostori za zadravanje, usluge i odmor putnika, pratilaca i posjetilaca, Prostori za carinsku, pasoku, i zdravstvenu kontrolu. registracija putnika, sortiranje, kontrola i prijenos prtljaga, ekanje putnika, komunikacije za kretanje putnika, kontrola putnika i prirunog prtljaga ulaz putnika u zrakoplov.

Prihvat i otprema putnika:

Preporuena IATA rastojanja

PUTNIKI TERMINAL
Tokovi putnika i prtljaga:
ICAO REC. < 45 min Jedan nivo

Jedan i pola nivoa

Dva nivo

Tri nivoa

PUTNIKI TERMINAL
Tokovi putnika i prtljaga:

PUTNIKI TERMINAL
Tokovi na velikim aerodromima:

PUTNIKI TERMINAL
Tokovi prtljaga:
Kolica na tranicama sa lokatorom destinacije

Beskonane trake, itai kodova sa opremom za razvrstavanje, Skrining oprema

PUTNIKI TERMINAL
Cheek-in: Kontrola putnikih dokumenata i predaja prtljage
LINEARNI

Obrada prtljaga:
-prijem, vaganje i etiketiranje prtljaga, - automatski ili poluautomatski prenos prtljaga, - kontrola prtljaga radi eksplozivnih sredstava i oruja, - izraunavanje optereenja zrakoplova, - sortiranje prtljaga po linijama leta, - utovar prtljaga na kolica i prevoz do zrakoplova, - utovar prtljaga na zrakoplov, - rasporeivanje i osiguranje prtljaga unutar zrakoplova

PUTNIKI TERMINAL
Cheek-in: Kontrola putnikih dokumenata i predaja prtljage

PROLAZNI

OSTRVSKI

CARGO TERMINAL
Layout cargo zrakoplova

CARGO TERMINAL
Veliki cargo zrakoplovi

CARGO TERMINAL
Utovar kroz nos zrakoplova

CARGO TERMINAL
Najee transportovane robe cargo zrakoplovima:
Ekonomski kratkotrajne robe, Fiziki kratkotrajne robe, Oprema za hitno odravanje, Strategijske robe. DHL, UPS, TNT, FEDEX.

Glavne prevoznike kompanije:

10 najveih cargo aerodroma svijeta 2006 god. Funkcije i operacije

CARGO TERMINAL
Palete i kontejneri za zrani prevoz

Konturna izvedba

irokotrupi zrakoplovi

ISO kontejneri

CARGO TERMINAL
Kombinovani tokovi transporta

Prereda tranzitnog tereta

CARGO TERMINAL
Aerodromski cargo terminal- principjelna ema

CARGO TERMINAL
Tehnologija manupulisanja teretom

CARGO TERMINAL
Sredstva za prihvat i otpremu tereta

Mehanizacija skladita

CARGO TERMINAL
Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL
Tokovi roba i dokumenata

CARGO TERMINAL
Elektronska razmjena podataka

OPERACIJE PRI SNIENOJ VIDLJIVOSTI

Kategorije aerodroma sa preciznim prilazom

OPERACIJE PRI SNIENOJ VIDLJIVOSTI

Provoenje LVO
Sistem kontrole letenja, Meteroloka oprema i usluge, Kontrola kretanja po manevarskim povrinama, Mjere zatite PSS, Emergency procedure, Menadment pristanine platforme, Uvoenje arodromskog sistema kvaliteta.

Smanjenje vremenskog minimuma je ekonominije od postojeih tehnikih problema

Oprema za CAT II i CAT III zahtijeva veliko ulaganje,

Garantovana sigurnost operacija u loim meteo uslovima i poveanje stepena iskoritenosti aerodroma
Otkazivanje letova: dopunski trokovi aerodromu i posebno kompanijama

OPERACIJE PRI SNIENOJ VIDLJIVOSTI

Pojava LVO uslova

Smanjenja minimuma izaziva smanjenja pojave zatvaranja aerodroma

OPERACIJE PRI SNIENOJ VIDLJIVOSTI

RVR (transmissmeter) Predajnik emituje energetski snop (laserski snop) koji prima prijemnik i mjeri koliinu primljene energije. Razlika predstavlja koeficijent slabljenja, utvruje se preeni put (put transmisije) te se tako dobije RVR. Atmosfersko slabljenje je fenomen zavisan od talasne duine i za mjerenje transmissmeterom iznosi 550 nm to je sredina vidljivog banda za ljudsko oko.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Obaveze aerodroma:
Plan ienja manevarskih povrina, Obezjeenje uslova za letenje bez obzira na meteo uslove, Osigurati minimalan uticaj koritenih hemikalija na okolinu.

Uticaj snijega na PSS:

Otpor na tokovima tokom polijetanja (dubuna i gustina snijega, tip stajnog trapa), Poveanje otpora i smanjenje uzgona tokom polijetanja, Smanjenje efekta konica tokom slijetanja.

Efekat kontaminacije snijegom zavisi od:

Temperature zraka, Temperature povrine PSS, Specifine gustine snijega.

Pripreme za zimsku sezonu:

Priprema opreme, Odravanje povrina, Terning ljudstva.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Kategorizacije kontaminacije snijegom

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Priprema ljudstva za zimsku eksploataciju:
Radiotelefonske procedure (kvalifikacije za upotrebu radio stanica, frazeologija), Poznavanje procedura za otklanjanje snijega i leda, Rukovanje postojeom opremom, Perfektno poznavanje layouta manevarskih povrina.

Prioriteti ienja:
PSS u trenutnoj upotrebi, Taxiway koji vodi do PSS u upotrebi, Platforma, Povrine za ekanje, Druge povrine

Posebna panja:
Antene navigacione opreme Blizina antene putanje nagiba ILS

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Visine sklonjenog snijega sa manevarskih povrina

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Praenje stanja manevarskih povrina:
Izdavanje SNOWTAM, Distribucija korisnicima kroz mreu.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Oprema za ienje snijega:
Specijalna vozila grtalice sa ravnim i 'V" plugom. Specijalna vozila sa rotacionim plugom i bacaem snijega. Specijalna vozila sa rotacionim etkama i duhaljkama ili sa usisivaem, koja se koriste za ienje kolovoza. Vozila sa ureajem sa posipanje ili rasprskavanje hemijskih sredstava i posipnog materijala za uklanjanje poledice sa kolovoznih povrina.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

Nadzor stanja PSS:
Postavljanje temp. Senzora
Vaisala company use as input data the output from the sensors of automatic stations, whichmonitor the air temperature, dew point temperature, amount and ceiling of clouds, speed of wind, precipitation, temperature of the surface of the pavement, temperature under the surface of the runway and the residues of the de-icing fluid on the runway surface. The system is capable of forecasting the runway condition for 24 hours ahead.

Upotreba hemikalija za odleivanje PSS

Grijanje Vozila sa brenerima Posipanje hemikalija

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

0,5 mm

cz 33%

s 13 do 7

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:
NEKOROZIVNI, NEOTEUJU ZATITNI SLOJ FARBE , NEZAPALJIVI, NISU TETNI PO ZDRAVLJE.

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

FLUIDI ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA:

ZIMSKE OPERACIJE NA AERODROMU

PROCEDURE ZA DE-ICING I ANTI-ICING ZRAKOPLOVA: One-step procedure only thickened (Type II/III/IV) fluid is used for snow/ice removal from the aircrafts surfaces and the same time to provide the protection to those surfaces. Two-step procedure the aircraft is cleaned by the Type I fluid first and then, within 3 minutes, the surface should be treated by the Type II or IV fluid. To make the cleaning of the aircraft easier, the de-icing fluid is applied hot and under high pressure. At a temperature of up to 7C some airports use hot pressurised water for cleaning of the aircraft. Protective fluids are less stable and must not be therefore exposed to higher temperatures. They are applied cold. In order to avoid disrupting the function of the polymerising fluid and reduction of the fluid viscosity, the protective fluid must not be pumped by common types of rotary or piston pumps. Instead, membrane or screw pumps must be used.

ODRAVANJE AERODROMA
Oprema za ienje manevarskih povrina:
Vozila sa cisternom i ureajem za pranje kolovoza, Vozila sa rotacionim etkama i usisivaem za ienje praine, pijeska i ljunka sa kolovoza Vozila za hemijsko pranje i ienje mrlja od kerozina, benzina, ulja, tragova guma, Specijalna vozila za ienje talonika, slivnika i otepljenje kanalizacione mree, Vozila za koenje i skupljanje pokoene trave, Rune kosaice.

Oprema za odravanje manevarskih povrina:

Ureaji za injektiranje i zalijevanje bitumenskom masom pukotina i spojnica na betonskim kolovozima, Kompresori sa priborom za vibracione alate, Vibracioni valjci, Rotacione glodalice za urezivanje ljebova na uglaanim asfaltnim ili betonskim povrinama. Ureaji za mjerenje koeficijenta trenja koji rade na principu mjerenja momenta koenja ili mjerenja usporavanja pomou inercijalnih ureaja, Ureaj za mjerenje ravnosti kolovoza.