Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 25

UNIVERZITET U NIU FAKULTET SPORTA I FIZIKOG VASPITANJA

DIPLOMSKI RAD
Tema:

Kontranapad

Mentor: Doc. dr Miodrag Koci

Student: Nikola Savi br. indeksa: 4076

Ni, jul,

0!0

SADRZAJ :

Men"or: S"uden":.....................................................................................................! Doc. dr Miodrag Koci Nikola Savi.......................................................................! br. indeksa: 4076.............................................................................................................! S#D$%#& :.......................................................................................................................' !. ()*D ( +S,*$+&#, K*S#$K- .............................................................................4 . .$*/0-M, .$-DM-,, 1+0& + %#D#1+ $#D# ...........................................................................................................................................6 '. K*N,$#N#.#D........................................................................................................7 4. K*N,$#N#.#D ( S,$(K,($+ N#.#D#...........................................................2 4.! .reduslovi 3a igranje kon"rana4ada........................................................................5 4. %na6aj igranja kon"rana4ada 3a 7or8iranje igra6a................................................!0 4.' 9i3i6ka 4ri4re8a...................................................................................................!! 4.4 9a3e u igranju kon"rana4ada.................................................................................! 4.4.! S"icanj 4oseda lo4"e i o"varanje kon"rana4ada...............................................! 4.4. .renoenje lo4"e.............................................................................................!4 4.4.' %avrnica i skok u na4adu..............................................................................!6 4.: (6enje i usavravanje kon"rana4ada.....................................................................!2 :. %#K0&(;#K............................................................................................................. 4 6. 0+,-$#,($# :......................................................................................................... :

'

1 UVOD U ISTORIJAT KOSARKE

Dr D<ej8s Najs8i" =&a8es Nais8i">? je 4o3na" iro8 sve"a kao osniva6 koarke. $o@en je sredino8 deve"naes"og veka, u jedno8 8alo8 gradu, u Kanadi. Konce4" koarkake igre ro@en je u glavi ovog velikana jo u kolski8 dani8a dok je igrao 4ros"e de6je igre. Dok je bio na 4o3iciji direk"ora AM1# kole u S4ring7ildu, Nais8i"> suo6i"i sa, 3a se "o 8orao

4odneblje

o4"e4risu"ni8,

4roble8o8 >ladni> 3i8a u Masa6usecu. Nais8i"> je dakle 8orao 4ronai na6in da ani8ira u6enike da se bave s4or"o8 3a vre8e >ladni> 3i8a. ( 4o6e"ku je 4robao da 4renese s4or"ove koji se igraju na4olju, na o"voreni8 "ereni8a, unu"ra u salu. Naravno uvideo je da je "o "eko i3vodljivo i s>va"io da 8ora os8isli"i "akvu igru kod koje e do8inira"i "e>ni6ko u8ee a ne 7i3i6ka snaga. ,ako@e se "a igra 8orala igra"i na rela"ivno 8alio8 4ros"oru. .rva igra odigrana je !25!. godine. +gralo se 7udbalsko8 lo4"o8, a dve kor4e su koriene u8es"o golova. Nais8i"> je i3dao i "rinaes" 4ravila koji8a
4

je olakao igru a sa8i8 "i8 i 4os"avio 4rve "e8elje koarkako8 s4or"u. )re8eno8 kako se koarka ra3vijala, ra3vijala su se i do4unjavala i koarkaka 4ravila. *novna 4ravila 4o4ri8ila su vre8eno8, kao odre@ena, do"erana i i3ra<ena na jedan 8anje uo4"en na6in, karak"eris"ike jdnog 4ravilnika. .ravilnik se i dan danas usavrava i do4unjuje, kao o sa8a koarkaka igra. Nais8i"> je 4os"ao 4o3na" 4o s"varanj koarkake igre, ali ovaj genijalni 4o"e3 nikada 3a <ivo"a nije 8u doneo slavu i boga"s"vo. .osle s8r"i, 3a svoj is"orijski 4ronala3ak, Nais8i"> je dobio 8es"o u Kui Slavni> =BColl o7 9a8eD?. Na "aj na6in 3auvek 4ove3ujui njegovo i8e sa koarko8. Koarka je !5'6. godine na *li84ijski8 +gra8a u /erlinu i8ala svoju 4re3en"aciju, i "ada ona 3vani6no 4os"aje oli84ijski s4or". .ar godina 4re ovog doga@aja usledilo je s"varanje 8e@unarodne 7ederacije. 9+/# =9edera"ion o7 +n"erna"ionale /aske"ball #ssocia"ion? je i8ala svoj 4rvi sas"anak i osniva6ku sku4"inu !5' . godine u Eenevi. Kasnije je sedi"e ove organi3acije 4reba6eno u $i8. 9+/# je danas 4odeljena u 4e" regionalni> 3ona: 9+/# #7rika =sadr<i :' nacionalne 7ederacije?, 9+/# #8erika =sadr<i 4' nacionalne 7ederacije?, 9+/# #3ija =sadr<i 44 nacionalne 7ederacije?, 9+/# -vro4a =sadr<i :0 nacionalni> 7ederacija?, 9+/# *keanija =sadr<i ! nacionalnu 7ederaciju. &a8es Nais8i"> nije ni 8ogao da 4red4os"avi da e igra koju je i38islio 4os"a"i jedna od najras4ros"ranjeniji>. -ks4an3ija koarkake igre nas"ala je najvie 4osle Drugog Sve"skog $a"a, i danas koarku igra vie od '00 8iliona ljudi iro8 sve"a. F"o 4oka3uje da e koarka 4os"a"i naj 4o4ularniji s4or" na sve"u.

! PRO"LEM# PREDMET# $ILJ I ZADA$I RADA

Problem, ovog rada je "ak"ika s4or"ske borbe na koarkaki8 "ak8i6enji8a, kako da se 4ri8eni "ak"i6ko iskus"vo, i "a je najbi"nije u usvajanju "ak"i6kog iskus"va. Predmet, je "ak"ika s4or"ske borbe na koarkaki8 "ak8i6enji8a. Cilj i zadaci, su kako da se 4roble8 rei da bude odr<iv, odnosno da bude 4ri8enljiv u 4raksi.

% KONTRANAPAD

#ko bi s8o <eleli da igra8o a"rak"ivnu, br3u, le4u koarku 4unu dina8ike, 4reokre"a u re3ul"a"u, sa <elju8 da 4ubliku i3 8inu"a u 8inu" di<e8o na noge i i38a8ljuje8o a4lau3, "o jedino 8o<e8o ako igra8o kon"rana4ad, jer se on najbr<e i najkrae igra. .re svega kon"rana4ad s4ada u gru4u kolek"ivni> "ak"ika igre u na4adu. Govori"i o kon"rana4adu je 8nogo lake od njegovog sa8og i3vo@enja. Kon"rana4ad kao 7or8a kolek"ivne igre u na4adu 8o<e se igra"i 4ro"iv svi> vrs"a odbrana i u odnosu na druge 7or8e kolek"ivnog na4ada i8a svoje s4eci7i6nos"i. *ne se i3ka3uju kro3 na6in na koji se 4os"i<u <eljeni ciljevi, igranje8 kon"rana4ada, na6ino8 i3vo@enja, i 3a>"evi8a koji se 4os"avljaju 4red igra6e kao i vre8eno8 3a nji>ovu reali3aciju. *snovna ideja kon"rana4ada je dola3ak u 4ovoljnu 4o3iciju 3a 4os"i3anje koa, s"varanje8 broj6ane 4rednos"i, ili s"varanje8 4ovoljne 4o3icije 3a igru !:!. Na6in igranja kon"rana4ada 8o<e bi"i ra3li6i" u 3avisnos"i od broja igra6a koji u nje8u u6es"vuju, na6ina 4renoenja lo4"e, i sa8e reali3acije kon"rana4ada. Njegova e7ikasnos", 4riliko8 reali3acije, e uvek 3avisi"i od br3ine i3vo@enja, 4reci3nos"i i s4osobnos"i igra6a da daju in"eligen"an odgovor na si"uacije koje se deavaju u igri. Naravno da su 3a>"evi koji se 4os"avljaju 4red 8aksi8alni jer igranje kon"rana4ada 3a>"eva visoki nivo 4si>o7i3i6ke s4re8nos"i, "e>ni6koH"ak"i6ko 3nanje, i 4ravilno 7or8iran odnos 4re8a igri. )re8e koje je 4o"rebno 3a odigravanje kon"rana4ada i njegovu reali3aciju 3avisi od br3ine us4os"avljanja odbrane. .rak"i6no "o je "rka i38e@u eki4e koja je u 4osedu lo4"e i vre8ena koje je 4o"rebno odbrani da se konsoliduje i 3au38e neku od odbra8beni> 7or8acija.
7

& KONTRANAPAD U STRUKTURI NAPADA

S"a"is"i6ka anali3a s"ruk"ure na4ada nae i neki> evro4ski> liga 4oka3uje da se 8ogui broj 4okuaja 3a igranje kon"rana4ada kree i38e@u 0 i '0 u "oku u"ak8ice. ( ovaj broj ula3e 4osedi lo4"e koje eki4a os"vari: skoko8 u odbrani, 4resecanje8, odu3i8anje8 ili ra84a8a. *vaj broj 8o<e varira"i od u"ak8ice do u"ak8ice ali najvie 3avisi od o4redeljenos"i eki4e 3a ovakvu vrs"u na4ada, i sa8e igre. /roj 8ogui> kon"rana4ada varira i 3avisno od u3ras"a sa8i> igra6a. Kod 8la@i> ka"egorija, gde i8a8o vei broj greaka i slabiji 4rocena" u"a, broj 8ogui> kon"rana4ada naravno bie vei. Kod naj8la@i> ka"egorija, reakcija na odigravanje kon"rana4ada je 4rirodna, jer sadr<i one delove koarkake igre koji decu najvie 4rivla6e: "r6anje, dribling, u"iranje, i 4os"i3anje laki> 4oena. Naj6ee je "o jedini na6in da 4os"ignu 4ogodak i da se is"aknu. .oda"ak koji "ako@e varira i kree se oko 60I, odnosi se na 4rocena" reali3acije kon"rana4ada =ovaj 4oda"ak varira u odnosu na s"aros" igraca?. F"a se jo 8o<e 4ri8e"i"i, da je ovaj 4rocena" naj6ee vei od os"ali> 4rocena"a u"iranja i 4o"vr@uje o4ravdanos" "ruda, koji se ula<e u njegovo korienje i usavravanje. %ada"ak "renera je da u4ravo u naj8ladje8 u3ras"u, s"vori 4ravi 4si>oloki odnos 4re8a igranju kon"rana4ada kao naj3na6ajnijeg oru<ja u borbi sa 4ro"ivniko8.

& 1 Pr'd()*o+, -a ,.ran/' 0ontranapada

.os"avljanje 3a>"eva eki4i bilo kog nivoa da igra kon"rana4ad nije u8esno ako igra6i nisu 4ri4re8ljeni i s4osobni 3a "akvu igru. Eelja da se igra kon"rana4ad 3bog "oga "o "o odgovara s>va"anju "renera nije dobra i ona se 8o<e os"vari"i sa8o ukoliko se oslanja na igra6e koji 4oseduju neo4>odne karak"eris"ike. %a dobro odigrani kon"rana4ad igraci 8oraju da 4oseduju odre@ene 8oralnoHvoljne osobine: U+'12ano)t t,3a 4 da svaki od igra6a 3na svoje 8es"o na "erenu u da"oj si"uaciji. +gra6i bi u svako8 kon"rana4adu "rebali da na@u svoju ulogu i da 3naju kuda da se kreu. F,-,50a 0ond,6,/a 4 igra6i 8oraju 4osedova"i i3vanrednu 7i3i6ku 4ri4re8ljenos". +gra6i kondiciono s4re8ni 8ogu da igraju kon"rana4ad "oko8 cele u"ak8ice. Kontro*a 4 svi igra6i koji u6es"vuju u i3vo@enju kon"rana4ada 8oraju do i3vesnog s"e4ena da us4os"ave, a i sa6uvaju dobru kon"rolu svog "ela, kako kad kod sebe i8aju lo4"u "ako i kada su be3 nje. S0o0o+, ,)pod 0o7a 4 igra6i 8oraju ovlada"i najbolji8 skoko8 kako bi bili 4obednici is4od koa u >va"anju lo4"e i br3o je i3neli van i "o br<e 3a4o6eli i3vo@enje ko"rana4ada. #nga<ovani igra6i 4osle skoka s"i<u da se uklju6e u kon"rana4ad.

V*adan/' *opto3 4 4o"rebna je i3vanredna "e>nika valdanje8 lo4"o8u driblingu i dodavanju. ,e>ni6ki obu6eni igra6i su u s"anju da u 4unoj br3ini 4ri8e lo4"u i 4rodu<e akciju be3 gubljenja ri"8a. Po)ta+*/an/' ,.ra5a 4 u igri kon"rana4ada od velike va<nos"i je 4ri8anje lo4"e 4osle skoka ili 4rvog dodavanja koje igra veliku ulogu u dalje8 ra3vi"ku kon"rana4ada. Kon"rana4ad "reba igra"i svaki 4u" kada se uka<e 4rilika i svaki 4osed lo4"e "reba da bude 4o"encijalna 8ogunos" 3a igranje kon"rana4ada.

& ! Zna5a/ ,.ran/a 0ontranapada -a 8or3,ran/' ,.ra5a

)e<banje i igranje kon"rana4ada i8a osi8 4o3i"ivnog u"icaja na re3ul"a" do4adljivos"i 3a 4ubliku i 3a sa8e igra6e, i jo jednu 8nogo va<niju di8en3iju, a "o je u"icaj na de8oralisanje 4ro"ivnika, 4osebno kada su u 4i"anj 8la@e ka"egorije. (4orno i s"r4ljivo ve<banje kon"rana4ada 3na6ajno do4rinosi 7or8iranju igra6a, ra3voju nji>ovi> 7i3i6ki> s4osobnos"i i 4si>olokog odnosa 4re8a sa8oj igri. Fira s4or"sko 4edagoka vrednos" kon"rana4ada je u 6injenici da se individualne i kolek"ivna akcija s4ajaju i i3vode u visoko8 ri"8u "o i8a ogro8an 3na6aj 3a usavravanje "e>ni6ki> 3nanja 8la@i> ka"egorija.

!0

& % F,-,50a pr,pr'3a

-ki4a koja 3asniva svoju igru na kon"rana4adi8a i8ae dobru 7i3i6ku kondiciju. *vo se 3asniva na 4r"4os"avci da e eki4a 4uno "renira"i kon"rana4ad, ra3vi"i naviku igranja u 4unoj br3ini, s"ei o"4ornos", "o ujedno 3na6i do4rinos o4"e8 ra3voju 8o"orike. .o3i"ivana s"var je u "o8e "o se javlja 8ogunos" dovo@enja 4ro"ivnika u in7erioran 4olo<aj, sa8i8 na8e"anje8 visokog ri"8a igre. %aklju6ak je da bi eki4a koja 7orsira kon"rana4ad 8orala i8a"i bolju 7i3i6ku s4re8u od eki4a 4ro"iv koje ga 8anje koris"e. +gra koja se odvija u visoko8 ri"8u do4rinosi ra3voju br3ine ruku, nogu, 4ri8ene "e>nike ali is"ovre8eno 4o8a<e 7or8iranju 4si>olokog odnosa. +gra6i e se navii da br<e reaguju, donose odluke, ra3vie re7lekse i 8nogo lake e donosi"i is4ravne 4si>oH8o"ori6ke odluke koje su neo4>odne na u"ak8ica8a. S"icanje 6vrs"ine je, jo jedan od 4o3i"ivni> e7eka"a koje8 do4rinosi ovakva igra. +gra6 u 3avrnici kon"rana4ada 6es"o je i3lo<en 4ri8anju 7aulova, jednos"avno jer odbrana ne8a druga6iji> reenja. Navika 4ri8anja 7aulova se s"i6e vre8eno8 i 4u" je do s"icanja s4osobnos"i 4oen"iranju u4rkos 7aulu. )isok 4rocena" u"a koji se 4os"i<e i3 kon"rana4ada 3na"no do4rinosi s"icanju sa8o4ou3danja igra6a, i jedan je od ra3loga igranja kon"rana4ada.

!!

& & Fa-' ( ,.ran/( 0ontranapada

(s4ean kon"rana4ad je organi3ovana, br3o i 4reci3no i3vedena akcija cele eki4e gde igra6i i8aju jasnu 4reds"avu o 3adaci8a i na6inu nji>ovog i3vo@enja. 1ilj kon"rana4ada je logi6an i ra3u8ljiv: 4rei najkrai8 4u"e8 i3 odbrane u na4ad i doi u 3onu u"a 4re nego "o 4ro"ivnik us4e da 4os"avi svoju odbranu. Kon"rana4ad s8o 4odelili u "ri 7a3e: S"icanj 4oseda lo4"e i o"varanje kon"rana4ada =4rvo dodavanje? .renoenje lo4"e ="rans4or"? %avrnica i skok u na4adu

4.4.! S"icanj 4oseda lo4"e i o"varanje kon"rana4ada

#ko bis8o 4os8a"rali kon"rana4ad isklju6ivo kao 4roble8 igre u na4adu, bilo bi 4ogreno. Kon"rana4ad kree sa svoji8 ra3vi"ko8 jo u odbrani, i nji>ov broj je re3ul"a" us4ene odbrane. S"icanje 4oseda lo4"e je naj6ee 4osle 4ro"ivnikovog 4ro8aenog u"a. De7an3ivni skok 8ora bi"i 4os"avljen kao 3ada"ak eki4e a ne 4ojedinca i u>vaena lo4"a je 3nak 3a 4o6e"ak organi3ovanog kon"rana4ada. .o3icija lo4"e, ras4ored igra6a i ak"ivnos" 4ro"ivni6ke odbrane bie indika"or da li e se o"varanje 3a4o6e"i dodavanje8 ili driblingo8. Najbr<e e8o "o uradi"i ukoliko dodavanje i3vede8o jo u 7a3i

skoka. (koliko igra6 nije u 8ogunos"i "o da i3vede, 4osle doskoka, koji 8ora da bude 6vrs" i s"abilan u 4o3iciji koja 8u o8oguava 4regled igre, lo4"a se br3o dodaje saigra6u. Sledei i3bor kada je u 4i"anju o"varanje kon"rana4ada je 4rije8 4rvog dodavanja: - 0o4"a se u4uuje una4red odre@eno8 igra6u - 0o4"a se u4uuje is4red najbli<e8 slobodno8 igra6u - #ko igra6 4osle doskoka u 4osed lo4"e ne8a slobodnog igra6a ili je 4od 4ri"isko8 odbrane, o"varanje 8o<e 3a4o6e"i driblingo8 radi osvajanja 4ros"ora ili i3laska na liniju dodavanja. .rika3ae8o nekoliko ve3bi koje se dos"a 4ri8enjuju 4riliko8 uve<bavanja o"varanja kon"rana4ada. Naj6ee se koris"e ve<be sa dva i "ri igra6a. Na slika8a vidi8o ve<bu 3a dva igra6a sa jedni8 i sa dva ukr"anja gde se lo4"a 4renosi driblingo8 kro3 sredinu. Sa8 3avre"ak ve<be je ra3novrs"an i "rener 4o svo8 i3boru 8o<e korigova"i 3avre"ak. ,akodje 8o<e 3a>"eva"i od igra6a da obra"e 4a<nju na 3aus"avljanju, dodavanju ili 4ola3ku u dribling. ,ako@e vidi8o na slici sa "ri igra6a 8ogunos" o"varanja na s"rani lo4"e i na su4ro"noj s"rani od nje. +s"o kao i kod 4red>odni> ve<bi na "reneru je 8ogunos"
!'

korigovanja 4ri reali3aciji sa8e ve<be, i 8ogunos" da se obra"i 4a<nja i na druge ele8en"e "e>nike. .rinci4 dodavanja 4rvo8 slobodno8 igra6u je br<i i e7ikasniji ali i slo<eniji na6in o"varanja. *bave3no ga 4ri8enjiva"i u 7a3i obuke, jer igra6i onda dola3e u najra33li6i"ije si"uacije i 4rinu@eni su da i3nala3e najbolja reenja "o ujedno 3na"no do4rinosi u6enju i 4roveri "e>ni6ko "ak"i6ki> 3nanja. *va 7a3a igre je osnova kon"rana4ada i u njoj bi igra6i "rebalo da is4une dva 3ada"ka: siguran kolek"ivni skok u odbrani i br3o o"varanje. +gra6i 8oraju bi"i svesni da svaki "renu"ak kanjenja 8o<e bi"i 4resudan i da se i3gubljeno vre8e u 4rvoj 7a3i ne 8o<e nadoknadi"i.

4.4. .renoenje lo4"e

+s4unjavanje8 3ada"ka i3 4rve 7a3e kon"rana4ada, 3a4o6inje sledea 7a3a, 7a3a 4renoenja lo4"e. Njen cilj je s"varanje ili o6uvanje broj6ane 4rednos"i do dolaska u 3onu u"a. Neo4>odno je 4os"ojanje ra3li6i"i> na6ina 3a br3o 4renoenje lo4"e u <eljeni 4ros"or, jer bi korienje sa8o jednog bilo vrlo br3o o8e"eno od s"rane odbrane. .renoenje lo4"e se 8o<e obavi"i dodavanje8, driblingo8, ili nji>ovo8 ko8binacijo8 3avisno od kre"anja i ras4oreda saigra6a i odbrane. .ola3ei od "oga da se lo4"a najbr<e 4renosi dodavanji8a, br3ina i linije kre"anja igra6a "reba da o8ogui kon"inuirano 4renoenje lo4"e. .rinci4 kojeg se valja 4ridr<ava"i je da se dribling valja koris"i"i sa8o ukoliko ne8a slibodnog igra6a is4red lo4"e. ,rans4or" lo4"e odvija se ver"ikalni8 i re@e dijagonalni8 dodavanji8a. ,reba i3begava"i duga6ka dodavanja, kao i lob dodavanja jer

!4

su laka 3a 4resecanje a "e<a 3a 4rije8. +gra6i koji u6es"vuju u 4renoenju lo4"e 8oraju da i8aju anga<ovan 4ris"u4 i da svojo8 4o3icijo8 olakaju 4rije8. .o3icija "reba da bude is4red lo4"e a igra6 da se kree bli<e au" liniji. ,akvi8 kre"anje8 ova 7a3a kre"anja dobija dubinu =osvaja se 4ros"or? i irinu =o"e<ava odbrani 4okrivanje igra6a?. Sledea bi"na s"var kod 4renoenja lo4"e je ravno"e<a u ras4oredu na4ada6a. *ni "reba da 3au38u "o vei 4ros"or i "i8e doda"no o"e<aju igra6i8a u odbrani. *4redeljivanje 3a linije kre"anja igra6i vre u 8o8en"u o"varanja kon"rana4ada a ovaj 8anevar na4ada6a 8ora da bude br3 i "a6an. 0inija kre"anja se odre@uje na osnovu 4o3icije igra6a i lo4"e dr<ei se usvojeni> 4rinci4a kod 4renoenja. Greke u biranju 4ravca kre"anja slabe ulogu igra6a u 3avrnici, o"e<avaju 4renoenje 3bog s8anjene 8ogunos"i i3bora 4ri dodavanju i dovode u 4i"anje s"varanje ili o6uvanje broj6ane 4rednos"i u 3avrnici.

!:

4.4.' %avrnica i skok u na4adu

,rea 7a3a u kon"rana4adu je 3avrnica i oslikava kvali"e" obavljeni> 3ada"aka u 4red>odne dve 7a3e. Sa8a 3avrnica 3a4o6inje ulasko8 igra6a u 3onu u"a. .o3icija lo4"e 3avisi od broj6anog odnosa na4ada i odbrane kao i nji>ovog ras4oreda. Sada e8o i3lo<i"i nekoliko si"uacija gde u 3avrnicu ula3i8o sa broj6ano8 4rednou. Situacija 1:0. Kada na4ada6 sa lo4"o8 ne8a is4red sebe odbra8benog igra6a "reba da se kree ka kou najkrai8 4u"e8 =4ravolinijski?. ( "oku kre"anja igra6 "reba da vidi ili ose"i odbranu koja dola3i sa s"rane ili i3a le@a da bi 4olaganje i3veo ruko8 koja je sa su4ro"ne s"rane od odbrane. /r3ina kre"anja je 8aksi8alna i sa8o se 4red4oslednji korak 4osle skoka skrauje da bi se lake i3vrila "rans8isija br3ine kre"anja u visinu skoka. 0o4"a se i3nosi sa dve ruke do 8o8en"a 4olaganja.

Situacija 2:1. +gra6 sa lo4"o8 i igra6 be3 lo4"e "reba da ula3e ka kou 4od vei8 uglo8 =odnosno "o ire? kako ne bi do3volili odbrani 8ogunos" kon"role oba igra6a i even"ualno 4ravljenje 7aulova. (koliko se koris"i dribling "reba ii ka kou i lo4"u doda"i saigra6u "ek kada se odbra8beni igra6 4os"avi da 3a"vori 4rodor.

!6

Situacija 3:2.

%na"no je ko84leksnija i "ra<i veliku 4reci3nos" i 4ravovre8enos" u"r6avanja i dodavanja. 0o4"a "reba da se nala3i u sredini kod igra6a koji je s4osoban da nasko6i i i3vede skok u" bli3u koa. $eenja 3avise od 4os"avljanja odbra8beni> igra6a. %avisno od "oga, da li su odbra8beni igra6i 4os"avljeni jedan 4ored drugog ili jedan is4red drugog, 3avisie i na6in savla@ivanja odbrane. Kada i8a8o si"uaciju da su odbra8beni igra6i 4os"avljeni

jedan i3a drugog, na4ada6 sa lo4"o8 ide na 4rednjeg odbra8benog igra6a i kada ga ve<e 3a sebe dodaje lo4"u levo ili desno. Sa8i8 "i8 au"o8a"ski s"vara8o si"uaciju :! i reava8o je 4o "o8 4rinci4u. (koliko je druga6ija si"uacija i igra6i odbrane budu ras4ore@eni jedan 4ored drugog, srednji igra6 sa lo4"o8 e nasko6i"i i3a linije slobodni> bacanja s4re8an da i3vede skok u". (koliko odbrana 4okrije dvojicu drugi> na4ada6a i3vee skok u" dok u slu6aju da jedan igra6 odbrane i3a@e da o8e"e u", dodae lo4"u slobodno8 igra6u is4od koa. %avrnica, naj6ee 3avisi od "oga kako je 3a4o6e" kon"rana4ad, odnosno kako je eki4a dola u 4osed lo4"e. ,i4i6ne si"uacije se 8ogu 4odeli"i u dve gru4e: - Si"uacija 4osle skoka u odbrani, gde do 4unog i3ra<aja dola3i br3ina i 4reci3nos" igranja 4rve dve 7a3e kon"rana4ada =o"varanje i 4renoenje lo4"e? i "ada su 3avrnice naj6ee ': i :!.

!7

- Si"uacija 4osle 4rese6ene lo4"e, odu3e"e ili ra84e. .osle dolaska u 4osed lo4"e, jedni8 od navedeni> na6ina u 3avrnici e8o se naj6ee susre"a"i sa si"uacija8a :!, !:0 i !:!. Skok u na4adu 8o<e8o 4os8a"ra"i kao 3avrnu na4ada6ku akciju ili 4rvu odbra8benu. .ovoljnos" koju 4ru<a ra3re@enos" odbrane i nekon"rolisan 4ros"or u bli3ini koa, 3a>"evaju od na4ada6a obave3no B4raenjeD kon"rana4ada i 4ovre8eni dola3ak do 4o3icije 3a skok u na4adu. ,akvi8 4ris"u4o8 e se realno 4ovea"i 4rocena" reali3acije kon"rana4ada. Sve navedene si"uacije sa8o 4rividno deluju jednos"avno "o "eore"ski i jesu. #li 4os"i3anju 3adovoljavajue e7ikasnos"i 4re">odi 4uno s"r4ljenja i ve<banja.

& 9 U5'n/' , ()a+r7a+an/' 0ontranapada

S4o8enuli s8o da je igranje kon"rana4ada kod naj8la@i> u3ras"a 4rirodna reakcija i ona bi "rabalo da 4oslu<i kao 4odloga 3a njegovo u6enje i ar"ikulaciju. S godina8a br3ina ove igre se 4oveava a igra6i su vii br<i i sna<niji. Kon"rana4ad "ra<i vre8e i 4a<ljivu 4ri4re8u. &edan od naj"e<i> 3ada"aka je s"varanje navike kod igra6a da "r6e. *na 3a>"eva od igra6a visok nivo kondicije kako 7i3i6ke "ako i 4si>oloke. .od "i8e 4odra3u8eva8o: s4osobnos", odlu6nos", i disci4linu igra6a da iskoris"e svaku 4riliku da odigraju kon"rana4ad. *vakav s"il igre dovodi do 4ravljenja velikog broja greaka: kod 4ri8ene "e>nike u 4unoj br3ini, selekciji u"a, i3bora linije kre"anja ili kanjenja u reakcija8a. .os"i3anje 3adovoljavajueg nivoa 4ri8ene, i3iskuje od "renera veliko s"r4ljenje i
!2

u4ornos". )re8eno8 e igra6i s8anji"i broj greaka i doi do nivoa koji o4ravdava ulo<eni "rud. ( obuci igre kon"rana4ada 8ora da se radi sis"e8a"ski s"r4ljivo. %a>"eva"i da se sve radi 4os"u4no i "a6no. Naravno, 4rvo 4o6e"i sa ve<ba8a 3a kon"rana4ad, a onda kon"rana4ad sa dva, "ri, 6e"ri, i 4e" igra6a. ,ako@e 4osle "oga koris"i"i ve<be sa >endike4o8 u odbrani. (s4eno, disci4linovano i3veden kon"rana4ad je ogledalo jednog "i8a, "renera, "o je nagrada 3a sav ulo<eni "rud na "reningu.

!5

.ri8er o"varanja kon"rana4ada

POSTAVKA: +gra6i u obliku krugova su 4ro"ivnici i oni "renu"no i8aju 4osed lo4"e. Fu"iraju na ko i 4oga@aju. *vaj dijagra8 je na8enjen da da re4re3en"a"ivan 4regled gde bi nai igraci bili u "renu"ku u"a. )a<no je da igra6i ve<baju o"varanje i3 svi> 4o3icija. #ko igra6 br. : 3na sa8o kre"anje sa 4o3icije : "a e se desi"i kada se on na@e s4olja na 4o3iciji broj !J .ovr> svega, na4ad dik"ira odbranu, 8anje ili vise, "ako da vai igra6i 8oraju da budu 7leksibilni i 3naju "a da rade u 3avisnos"i kada se u" u4u"i. ( su4ro"no8 4roi e 4revie vre8ena dok do@u u 4o3iciju 3a o"varanje "ako da e bi"i ne8ogue i3vri"i kon"rana4ad. PRVI KORAK: ,rebali bi s"e lako 4oen"ira"i kao da ne8a nikoga na "erenu. -vo neki> klju6ni> "a6aka: - .osle u"a lo4"u i3vodi najbli<i igra6 kao igra6 br. 4 na slici. - 0o4"a se 8ora najbr<e 8ogue u>va"i"i i i3ves"i. - Ne s"aja"i is4od "able 4ri i3vo@enju. - Denjaci i3vode lo4"u sa desne a levoruki sa leve s"rane "able. - Na6ini"i najdu<i 8ogui i najsigurniji 4as.

- Dodavanje igra6u br. : je 3adnje resenje. (4a8"i"e, "rudi8o se da s8anji8o vre8e 4o"rebno 3a ubacivanje lo4"e. .os"oji jedno osnovno 4ravilo, da se lo4"a kree sa unu"ranje a igra6i sa s4oljanje s"rane "erena. ,u naviku 8ora"e s"vara"i igra6i8a. )a<no je da igra6i na 4o3iciji i ' "ra<e lo4"u kada s"ignu do au" linije. +gra6 na 4o3iciji ! ide u dubinu i on je na au" liniji. *vo daje dobar 4regled igra6u koji ubacuje lo4"u. *n "reba da"i najdu3i 8ogui 4as ali da je 4ri"o8 siguran i kon"rolisan. Deca e <ele"i da daju najdu<e 8ogue dodavanje ali nisu svesni da je "akvo dodavanje uglavno8 van nji>ovi> 8ogunos"i. ,ada se doga@a si"uacija da je 4ro"ivnik 4oen"irao a 8i s8o br3o i3gubili lo4"u. Me@u"i8 igra6i se 8oraju usudi"i da 4robaju i "o dodavanje. $i3ik 3a greku e bi"i u8anjen ako "o duga6ko dodavanje bude nisko. Duga6ko dodavanje jedno8 ruko8 je veo8a e7ikasno, be3 8ogunos"i da lo4"a ode 4reko glave igra6u ili u au". .o"rebno je vre8e da nau6e da kon"roliu svoju snagu i da ocene ra3daljinu. ,ako@e 4a3i"e da kod be3bol 4asa lo4"a ne 4rela3i ver"ikalu ra8ena. 0o4"a "reba bi"i i3ba6ena 4od uglo8 od 7:I sa ver"ikalno8 ro"acijo8. OP$IJA PRVOG D*D#)#N&# Kada 4ro"ivnik vidi da br3o "r6i"e kon"re, 4robae da 3a"vore br3o dodavanje u dubinu. #ko igraci i ' nisu od8a> 4ri8ili lo4"u "rebaju se 3aus"avi"i i vra"i"i na3ad da 4ri8e lo4"u. *va nagla 4ro8ena 4ravca i3bacie odbranu i3 ri"8a i doves"i igra6e na4ada u dobru 4o3iciju da 4ri8i lo4"u.
!

+gra6 ! os"aje na is"o8 4ravcu sa8o kod linije 3a "ri 4oena us4ori svoje kre"anje. Kao o4cija je 8ogue da 4ro"r6i na drugu s"ranu "erena. +gra6 : nas"avlja kraj au" linije. *n se ne "reba gura"i jer je njegova 8o"ivacija "a da 8o<e da 3avri svaki kon"rana4ad. #ko u38e8o kao 4red4os"avku da br3o dodavanje igra6u ! nije us4elo 8ora8o nas"avi"i ra3vijanje kon"rana4ada na sledei na6in. OP$IJA DRUGOG DODAVANJA +gra6i i ' i8aju is"e uloge. Na 4ri8er, ako ' 4ri8i 4as od igra6a 4. kree ka sredini

Mo<da je igrac ! slobodan 3a dodavanje, ali obi6no igra6

"erena. Se"i"e se da se igra6i kreu s4oljanjo8 a lo4"a unu"ranjo8 s"rano8. +gra6 4 i8a s4ecijalan 4osao. *n je obe3bedjenje ovog kon"rana4ada. Mnogo je bolje 4rekinu"i kon"rana4ad nego i37orsira"i i i3gubi"i lo4"u. *dbrana 8o3da nee uradi"i sjajan 4osao da 4okrije igra6e na4ada i dobro je i8a"i o4ciju da se sigurno 4re@e u 4o3icioni na4ad. Primedba: Svaki 4u" kada se lo4"a vra"i na3ad kon"rana4ad je go"ov i vre8e je da se 4re@e na 4o3icioni na4ad. +gra6 : nas"avlja sa "r6anje8 u3 au" do visine 4enala gde gleda da 4ri8i lo4"u i krene ka kosu. OP$IJA TRE:EG DODAVANJA .rili6no br3og koa, s8o daleko se o"ili da sada e8o sa sa

kon"rana4ado8. #ko jo uvek nis8o nali 4u" do nada8o kon"inuirani8, i koordinirani8 4ri"isko8 us4e"i da s"vori8o br3i ko dok se odbrana jo na8e"a. )idi8o da se igra6 br. : nala3i na 4o3iciji niskog 4os"a "o je u redu jer je u dobroj 4o3iciji da

saradjuje sa krilo8 na "oj s"rani. +gra6

"reba 4rvo gleda"i br. :, ali ako on

nije o"voren, "o dodavanje ide igra6u '. +gra6i !, ' i : i8aju "rougao 4o3iciju. # u "akvoj si"uaciji i8a 8nogo reenja. +gra6 4 je jo uvek u onoj sigurnosnoj ulo3i. #ko on dobije lo4"u vre8e je da se igra 4o3icioni na4ad. .rirodno kre"anje 3a igra6a 4 je da ide na 4o3iciju visokog 4os"a. Govorili s8o vec da se igra6i do "oga da i ' 4onaaju is"o kao u ogledalu. Mo<e doi

4rvi dobije lo4"u i doda je igra6u br. ' u sredinu. ,o bi 8alo

4ro8enilo dijagra8. S"var koju odrasli igra6i "reba da i8aju na u8u je balans. +grac : kada se na@e nisko "reba da 3au38e 4o3iciju niskog 4os"a na s"rani lo4"e. +gra6 4 3adnji je na 4arke"u i sa8o "reba da 4os"uje balans i os"ane na slabijoj s"rani.

'

9 ZAKLJUAK

Koliko s"e gledali u"ak8ica kada se 4osle da"og koa o"vara br3i kon"rana4adJ .u" do us4e>a je bi"i 8ajs"or u 4renosu lo4"e. ,ak8icar koji se najbr<e "rans7or8ie obi6no i 4obe@uje kako u 4oslu "ako i u koarci. .ro8ena 4osle koa je jos jedna 4ro8ena i3 odbrane u na4ad. ,o je jedan 4redvidljivi doga@aj i u 8nogi8 u"ak8ica8a 4os"oji 8nogo u3bu@enja 4osle koa. + 3bog "oga 3a"o ne 4os"a"i u8e"nik u ovi8 si"uacija8a 4relaska, koji se dogadja :0 4u"a u "oku u"ak8ice. #ko je va "i8 najbolji u ovo8 ele8en"u, broj laki> koeva e se 3na"no 4ovea"i. &asno je da nee"e i8a"i ko i3 kon"rana4ada uvek. #li ako se "rudi"e i igra"e br3i8 dodavanji8a laki koevi e doi vre8eno8. ,i8ovi su 4ojedina6no ranjivi 4osle koa jer slave 4ogodak i koncen"racija 4ada na koji sekund. ,o je dovoljno 3a br3o o"varanje kon"rana4ada, i 3a"o "reba iskoris"i"i "renu"ak.

; LITERATURA :

1. &ovanoviHGolubovi, D. = 00'?. Antropoloke osnove koarke. Ni: Gra7ika galeb. 2. Kor@evi, /. =!555?. Prvi koraci. /eograd. 3. Karaleji, M., #>8e"ovi, %. i &akovljevi, S. =!552?. Koarka prirunik za trenere. /eograd. 4. Naki, D. =!554?. 700 koarkakih ve bi. /or. 5. Koarkaki save3 L M. Sedla6ek. =!552?. Sa8o od "ebe 3avisi. /eograd. 6. ;aso4is M,rener, br. : se4"e8bar 00'. (K,S. 7. NNN.7iba.co8 8. NNN.jesHbaske"ball.co8 9. NNN.coac>escli4board.ne"

You might also like