FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEE KADROVE

SEMINARSKI RAD

STICANJE OD NEVLASNIKA

student Senad ehomerovi I0540-12

mentor dr.Sinia Ognjanovi

oktobar,2013g. Srebrenica

Sadraj

1.)Uvod.................................................................................................................3 1.1)Openito o sticanju vlasnitva.....................................................................3 2)Originarno sticanje vlasnitva........................................................................4 3.)Sticanje od nevlasnika....................................................................................4 4.)Okupacija ( ocupatio )....................................................................................5 5.)Dosjelost (usucapio)........................................................................................6 5.1)Vrijeme dosjelosti.........................................................................................6 6.)Nalaz blaga (thesarus )...................................................................................8 7.)Prirataj (accesio )..........................................................................................8 7.1)Prirataj pokretne sa pokretnom stvari.....................................................8 7.2)Prirataj pokretne sa nepokretnom stvari.................................................9 8. )Rijeni nanosi i promjene.............................................................................9 9.)Sticanje polodova (fructus )...........................................................................9 10.)Literatura....................................................................................................11

1)Uvod 1.1)Openito o sticanju vlasnitva Stjecanje prava vlasnitva moe se temeljiti na razliitim pravnim injenicama tj poslovima i drugim ljudskim radnjama ili prirodnim dogaajima. Prema izvorima rimskog prava dijelili su se naini sticanja vlasnitva na takve naine koji su priznati po civilnom pravu (acquisitiones civiles) i takve koji su preputeni po ius gentium (acquisitiones naturales ). Civilnopravni naini sticanja vlasnitva mogli su se temeljiti na javnom ili na privatnom pravu. U civilno pravne naine javnog prava ide sticanje od drave ili prodaja konfiskovane imovine osuenika koju bi prodavali kvestori ,zataknuvsi na mjesto prodaje koplje kao simbol vlasti i garancije potpunog vlasnitva za sticaoca.Ovamo pripada i besplatno dodijeljivanje estica agri publici pojedincima (ager viritanus ) ili kolonistima (ager divisus et assignatus ). Najvaniji civilnopravni naini sticanja vlasnitva po privatnom pravu bili su macipatio,in jure cesio i usukapio. Ovamo spada i adiudicatio (dosueno po sudiji u diobenim parnicma ) te hereditas (sticanje civilnog nasljedstva ) i legatum per vindicationem (zapis ostavinskih stvari ) kao i neki sluajevi sticanja vlasnitva ex lege (tj. po samom zakonu ipso jure ). Civilnopravni nain sticanja vlasnitva bili su naelno javni,formalni i sveani te namijenjeni samo za rimske graane. Nain sticanja vlasnitva po ius gentium bili su nejavni i nesveani.Najvanija je meu njima tradicija tj. neformalni prijenos vlasnitva predajom stvari u posjed. Moderne nauke dijele naine sticanja na derivativno (izvedeno ) i originarno(izvorno ) sticanje. Kod derivativnog sticanja pravo sticaoca se temelji na pravu prijanjeg vlasnika,ono se izvodi iz prava prethodnika te se zbiva prijenos vlasnitva od dosadanjeg na novog vlasnika putem pravnog posla (npr. tradicijom ) dok se kod originarnog sticanja vlasnitvo stie nezavisno od prava prethodnika (uzukapio ) ili nezavisno od toga je li stvar imala vlasnika ( ocupatio ).

2.)Originarni nain sticanja Originarni nain sticanja se ostvaruje na vie nain od koji se izdvajaju sticanje od nevlasnika,okupacija (ocupatio ),dosjelost (usucapio )nalaz blaga,prirataj (accessio ),rijeni nanosi i promjene,sticanje plodova (fructus ).

3.) Sticanje od nevlasnika Iako pravilo kae da niko ne moe prenijeti vie prava nego to ima,pojedini pravni sistemi ipak ostavljaju mogunost sticanja vlasnitva od nevlasnika pod odreenim uslovima. Kod ovog naina sticanja se pojavljuju tri lica: a)vlasnik,bez ijeg znanja se vri promet stvari b)prenosilac stvari,koji je vlasnik (tradens) c)sticalac ( akcipiens ),druga ugovorna strana. Za sticanje po ovom osnovu potrebno je isunjenje slijedeih uslova (optih ): a)da je rije o pokretnoj stvari b)savjesnost sticaoca c)da postoji punovazan ugovor d)da je stvar predata sticaocu. U pogledu stvari koja se stie,potrebno je da budu zadovoljena slijedea tri uslova : a)da je nabavljena od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti vri promet takvim stvarima,ne ovisno da li je ona ukradena,izgubljena ili povjerena od strane vlasnika b)da je nabavljena od nevlasnika koji je dri temeljem nekog pravnog odnosa sa vlasnikom ( zajam ) c)da je nabavljena na javnoj prodaji,zbog uslova koje ona kao takva treba da ispuni ( ucesce drzave u ispunjenju uslova za odravanje ),ne zahtjeva se savjesnost sticaoca. Raniji vlasnik od savjesnog sticaoca moe zahtjevati predaju stvari po trinoj cijeni.

4.)Okupacija (Ocupatio) Okupacija je sticanje vlasnitva na stvarima koje ne pripadaju nikome (res nullius) a vri se uzimnjem stvari u posjed svojom voljom da se prisvoje. Ona je najstariji nain i nekada najvaniji naiin prisvajanja Kao stvari bez gospodara koje podlijeu okupaciji,smatrale su se stvari koje uopte nikada nisu imale vlasnika,kao divlje ivotinje i zvijeri u prirodnoj slobodi,ostrvo koje se pojavi u moru,stvari na obali mora,stvari neprijatelja,stvari stranaca koji nisu zatieni ugovorima kao i stvari koje je vlasnik napustio (derelinkvirao). to se tie lova,stoljeima je bio dozvoljno da svako moe da lovi gdje hoe i okupacijom da prisvoji ulovljene ivotinje.Razvojem privatnog vlasnitva ti principi dolaze u sukob koji su rijeeni na nain da svako moe lovitigdje hoe ali da vlasnik moe svakom zabraniti pristup na svoje zemljite. Klasino pravo je podrazumjevalo da lovac stie vlasnitvo nad ivotinjom tek kad je materijalno uzme u posjed a ne samim time to ju je lovio ili ranio. U pogledu naputene stvari,Prokulovci su smatrali da prethodno vlasnitvo prestaje tek kada drugi okupira stvar (derivativni nain sticanja ) dok su Sabinovci zastupali stav da stvar asom naputanja postaje res nullius te da je okupant stie originarnim putem.

5.)Dosjelost (usucapio ) Dosjelost je sticanje vlasnistva kroz odreeno vrijeme posjedovanjem stvari. Ko posjeduje stvar kroz zakonom odreeno vrijeme postaje njenim vlasnikom ukoliko su ispunjeni i daljni uslovi koje zakon eventualno propisuje.Temelji se na ideji da se faktino stanje nakon stanovitog vremena legalizira i pretvara u pravno stanje. Postoje dvije vrste dosjelosti : a )redovna b)vanredna. Za redovnu dosjelost( tzv.kvalifikovana dosjelost ) je neophodno da bude: -zakonita,ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu, -savjesna,podrazumjeva se da je dralac savjesan u pogledu nabavljanja stvari -prava,podrazumjeva da nije nabavljena silom ili prevarom, -svojinska -protek vremena,nepokretnosi 10 g. a pokretne stvari 3 g. Za vanrednu dosjelost su karakteristika manja kvalifikovanost i veci rokovi (savjesni dralac nepokretne stvari na koju neko drugi ima pravo svojine stie pravo odrajem tek nakon 20 g. ) U pogledu kvalifikovanosti,smatra se da je savjestan onaj koji opravdano vjeruje da je stvar njegova. 5.1)Vrijeme dosjelosti Vrijeme potrebno za dosjelost se poinje raunati trenutkom uzimanja stvari u posjed a obraunava sa zadnjim danom roka zakonom predvienog za dosjelost. U vrijeme koje je neophodno za sticanje stvari dosjelou ubraja se i vrijeme koje je proteklo kod prethodnog draoca stvari. Tako savjesni dralac koji ispunjava uslove za redovnu dosjelost postaje vlasnik nakon jedne godine dosjelosti,ukoliko je prethodni dralac takoe bio savjestan i kod sebe drao stvar dvije godine. Kod dosjelosti moe doi do prekida vremena dosjelosti i ono se deava u slijedecih 6 sluajeva : a)kada dralac sazna da nije vlasnik,postaje ne savjestan b)kad prizna da nije vlasnik c)kada neko trei postane vlasnik d)kada vie nije mogue da stvar bude predmet svojine e)podizanjem tube za povrat stvari od strane treeg lica
6

f)kada lice izgubi dosjelost. Uticaj prekida vremena dosjelosti je taj,da ukoliko napstupi dosjelost ponovo,vrijeme tee ispoetka. Kod raunanja vremena potrebnog za dosjelost moe doi i do suspenzije odnosno,mirovanja u raunanju. Takoe postoji 6 razloga: a)protiv vlasnika na vojnoj dunosti, b)protiv lica zaposlenog u drugom domainstvu,dok radni odnos traje, c)izmeu suprunika, d)izmeu vanbranih suprunika,dok zajednica postoji, e)izmeu roditelja i djece,dok postoji roditeljsko pravo, f)izmeu tienika i organa satrateljstva. Uticaj mirovanja je dvojak,ako rok dosjelosti nije poeo da tee i nee,dok se uzrok zastoja ne otkloni,a ako je poeo tei,prestaje do otklanjanja istih,nakon ega rok nastavlja da tee i ranije proteklo vrijeme se rauna. Dejstvo dosjelosti se ogleda u tome to protekom vremena dosjelosti ,nevlasnik postaje vlasnik a prethodni vlasnik to prestaje biti.

6.)Nalaz blaga (thesarus ) Pod blagom se podrazumjevaju pokretne stvari vee vrijednosti koje su toliko dugo vremena sakrivene da im se ne moe ustanoviti vlasnik. Rimsko pravo podrazumjeva pod blagom stvari pronaene u nekretninama (zakopano,zazidano). Naeno je kompromisno rijeenje da pola takvog blaga pripada nalazniku a pola vlasniku nekretnine u kojoj je pronadjeno,izuzev ako je traeno bez saglasnosti vlasnika,tada pripada njemu. Ako je stvar samo izgubljena,vlasnitvo i dalje traje te nalaznik ne moe stei vlasnitvo niti traiti nagradu kao po modernim pravima. 7.)Prirataj (accesio ) Prirataj je sticanje vlasnitva time to se neka tua stvar kao uzgredna spoji sa drugom,glavnom stvari te postaje njen sastavni dio a vlasnik glavne stvari postaje vlasnikom nove cijeline (accessio cedit principali ). Ono to je potrebno za prirataj su spajanje i akcesornost. Vlasnitvo dosadanjeg vlasnika na pripojenoj uzgrednoj stvari prestaje definitivno ako je spajanje definitivno i nerazdvojivo. Ako je spoj samo privremen ili se stvari mogu opet razdvojiti vlasnitvo dotadanjeg vlasnika uzgredne stvari miruje dok traje spajanje.Ukoliko se stvari razdvoje ono opet oivljuje. Vlasnik pripojene stvari je mogao traiti radvajanje ( ako nije graevinski materijal ),da bi zatim na razdvojenoj stvari mogao ostvariti vlasniku tubu (rei vindicatio ). Razlikuje se spajanje pokretne s pokretnom i pokretne sa nepokretnom stvari. 7.1)Prirataj pokretne sa pokretnom stvari Kod ovog prirataja tj. mehanikog spajanja pokretne sa pokretnom stvari bilo je vano pitanje koja se stvar smatra glavnom a koja uzgrednom jer je o tome zavisilo pitanje vlasnitva nove cijeline. Sabinovci su smatrali da je glavna,ona vea po vrijednosti i volumenu (maior species ). Preovladalo je miljenje Prokulovaca koji su glavnom smatrali onu stvar koja je odreivala ekonomsku bit nove cijeline. npr.tui toak ugraen na auto se smatrao vlasnitvom vlasnika vozila Vano je napomenuti da vlasnik glavne stvari ne stjee vlasnitvo besplatno;on mora vlasniku akcesorne stvari nadoknaditi njenu vrijednost.
8

7.2)Prirataj pokretne sa nepokretnom stvari Kao najvaniji sluajevi se izdvajaju: a)sijanje na tuem zemljitu (satio ) b)saenje na tuem zemljitu (implantatio ) c)graenje na tudjem zemljitu ili graenje tuim materijalom na vlastitom zemljitu (inaedificatio ). U svim sluajevima zemljite se smatra glavnom stvari te vlasnik zemljita postaje vlasnikom tuih usjeva,zasada im puste korijenje i time postanu sastavni dio zemljita.Isto tako vlasnik zemljita postaje vlasnikom zgrada koje su podignute na njegovu zemljitu s tuim materijalom prema poznatom rimskom naelu-sve to je sagraeno na zemljitu pripada vlasniku zemljita (superficies cedit solo ). Razdvajanjem materijala od zgrade oivljuje ranije vlasnitvo na materijalu. Ipak vlasnik ugraenog materijala nije mogao zahtjevati razdvajanje nego je mogao traiti samo dvostruku naknadu vrijednosti ( actio de tigno iuncto ). 8. )Rijeni nanosi i promjene Ako je zemljite graniilo s javnom rijekom moglo je doi do sticanja vlasnitva u korist obalnih vlasnika u slijedeom sluajevima : a)naplava zemlje koju nanosi rijeka ( alluvio ) b)kada bujica vode silovito otkine komad zemlje te ga nanese uz zemljite drugog vlasnika;ako se takav komad zemlje uvrstio i srastao s tuom zemljom pripada novom vlasniku ( avulsio ) c)kod pojave novog ostrva u rijeci;kao takav pripada obalnim vlasnicima te se dijeli po liniji povuenoj sredinom rijeke (insula in flumine nata ) d)naputeno korito rijeke koje se dijeli po istom principu kao i ostrvo (alveus derelictus ).

9.)Sticanje polodova (fructus ) Dok su plodovi jo spojeni plodonosnom stvari (fructus pendentes ) Oni su njezini sastavni dio te ne mogu biti predmet samostalnog vlasnitva. Separacijom plodova stie njihovo vlasnitvo vlasnik,ukoliko na stvari ne postoji emfiteuza jer emfiteuta ima prednost pred vlasnikom te i on stie plodove ve separacijom. Poteni posjednik (bona fidei possesor ima kod sticanja plodova prednost pred vlasnikom te ih i on stie u vlasnitvo separacijom.
9

Ostali stvarnopravno ili obavezni ovlatenici stiu plodove tek percepcijom tj. ubiranjem odnosno uzimanjem plodova u posjed. Tako uivalac (uzufruktuar ) stie vlasnitvo plodova originarnim nainom na osnovu svoga stvarnog prava putem percepcije. Zakupnik stie vlasnitvo plodova takoe percepcijom,ali je njegovo sticanje derivativno jer ih on ne stie po vlastitom pravu nego po volji zakupodavca koja je izraena u zakupnom ugovoru kojim je zakupniku odobreno ubiranje plodova.

10

10.)Literatura 1.)Marijan Horvat,1980g.,Rimsko pravo,kolska knjiga Zagreb 2.)Dr Nina Planojevi,2008 g.Sticanje svojine od nevlasnika,Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu

11