Jajac, Grulović - Riješeni Zadaci Iz OE - Elektrostatika PDF

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE,
STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

B. Jajac N. Grulovi

RIJEENI ZADACI
IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE
- elektrostatika
(RADNI MATERIJAL)

Split, 2010

2 1. Coulombov zakon

SADRAJ

1. COULOMBOVA SILA ..................................................... 3

2. RASPODJELA NABOJA ................................................. 19

3. ELEKTROSTATIKO POLJE ...................................... 25

4. GAUSSOV ZAKON ......................................................... 42

5. ELEKTRINI POTENCIJAL I RASPODJELA
NABOJA PO VODIIMA ............................................... 68

6. RAD I POTENCIJALNA ENERGIJA ........................... 78

7. VODII U ELEKTROSTATIKOM POLJU .............. 89

8. KAPACITET I KONDENZATORI ................................. 95

9. DIELEKTRICI U ELEKTROSTATIKOM
POLJU .............................................................................. 103

10. ENERGIJA I SILA
ELEKTROSTATIKOG POLJA.................................. 116

Elektrostatika 3
1. COULOMBOV ZAKON
-

To je zakon o meudjelovanju dva elektrizirana (nabijena) tijela. Ako
se dva tijela mase m
1
i naboja Q
1
odnosno mase m
2
i naboja Q
2
nalaze na
meusobnoj udaljenosti r tada meu njima vlada elektrostatika -
Coulombova sila (3.5).
**

N
4
0
2
0
2 1
e
r
r
Q Q
F

c t
= (1.1)
gdje je:
Q
1
, Q
2
naboji (As),
r udaljenost meu nabojima (m),

0
r
jedinini vektor, a
c
0
permitivnost vakuuma )
Vm
As
10 85 , 8 (
12
=

Jednostavnosti (raunanja) radi izraz (1.1) se vrlo esto daje u obliku:

0
2
2 1
e
K r
r
Q Q
F

= (1.2)
gdje je:
) 10 9 ( K
9
As
Vm
~

Ako su naboji Q
1
i Q
2
istog predznaka tada je sila meu njima odbojna i ima
smjer jedininog vektora
01
r
, slika 1.1.a, a ako su naboji razliitih predznaka

sila je meu njima privlana i ima smjer suprotan jedininom vektoru, slika
1.b. Iz slike 1.1. je takoer vidljivo da pravac djelovanja sile izmeu dva
tokasta naboja je na pravcu spojnice ista ta dva naboja.

Sl. 1.1. Sila meu nabojima istog predznaka je odbojna a) dok je meu
nabojima razliitih predznaka privlana b)

-
Coulombov zakon dan u obliku (1.1) odnosno (1.2) primjenljiv je samo za tokaste ili
kvazitokaste naboje (vidi 4. poglavlje, svezak I)
**
Broj jednadbe u udbenicima

Ima li se skup od n - naboja, slika 1.2., tada je rezultirajua sila od n - 1
naboja na k - ti naboj jednaka vektorskom zbroju pojedinih sila, slika 1.2.

Sl. 1.2. Sila n-1 naboj na k-ti naboj

n 2 1 k
F F F F

+ + + = (1.3a)

ili u obliku:

=
=
=
n
k i
i
F F
1
i k

(1.3b)

Uvrtenjem (1.1) u (1.3b) dobije se:

i 0
1
2
i
k i
k
4
vek r
r
Q Q
F
n
k i
i
=
=
t
=
0
c
(1.4)

gdje je:
r
i
udaljenost izmeu i-tog i k-tog naboja,

i 0
r
jedinini vektor radijvektora

i
r

Uvjet statike ravnotee:

Tijelo, koje se moe smatrati tokastim, je u statikoj ravnotei ako zbroj sila
(ili njihovih komponenti) koje djeluju na njega tvori zatvoreni poligon sila ili
drugaije reeno ako je njihov vektorski zbroj jednak nuli.

0
k
=
(1.5)

Elektrostatika 5
U zadacima elektrostatike uoit e te da su iznosi naboja reda mikro ili nano
kulona (10
-6
As, 10
-9
As). Naime, naboj od 1 C = 1 As je izuzetno velika
koliina naboja. Da se dobije osjeaj veliine naboja uvodno e se rijeiti par
zadataka.

Primjer 1.3.
Dvije kugle jednakih promjera i naboja smjetene su na meusobnoj
udaljenosti a. Prva od kugli smjetena je na tvrdoj podlozi a druga je
smjetena iznad nje na pravcu djelovanja sile tee, slika 1. Odredite tako
masu druge kugle da pod djelovanjem Coulombove sile ona lebdi iznad prve
kugle.
Podaci: , m 1 = a , nAs 1
1
= Q , As 1 , mAs 1 As 1 .
Napomena: Pri proraunu Coulombove sile pretpostavite da su naboji i mase
kugli skoncentrirani u toki.
Rjeenje:

Sl. 1. Prostorni smjetaj kugli s ucrtanim silama

Druga kugla bit e u satikoj ravnotei (lebdjet e) ako je vektorski zbroj sila
koje djeluju na nju jednak nuli (1.5)
*
(pri tome se nabijena kugla smatra
materijalnom tokom):

0
g 12
= + F F

(1)
Jer su vektori sila
12
F
i
g
F
meusobno suprotni to vektorski zbroj prelazi u

algebarski i (1) postaje:

g 12
F F = (2)
gdje je:

*
Broj jednadbe u zbirci zadataka


2
2 1
12
K
a
Q Q
F = (3)

prema (1.2) Coulombova sila prve na drugu kuglu, a

g m F
g
= (4)

sila tee koja djeluje na drugu kuglu.

Uvrtenjem (3) i (4) u (2) dobije se:

2
2 1
K
a g
Q Q
m= (5)

Jer je Q Q Q = =
2 1
i m 1 = a (5) postaje:

g
Q
m
2
K
= (6)

Uvrtenjem pojedinih iznosa naboja dobije se:

za: kg 10 917 , 0 , nAs 1
9
1 1

= = m Q
kg 10 917 , 0 , As 1
3
2 2

= = m Q
kg 10 917 , 0 , mAs 1
3
3 3
= = m Q
kg 10 917 , 0 , As 1
9
4 4
= = m Q

Iz dobijenih iznosa pojedinih masa (mase su proporcionalne Coulombovim
silama) vidljivo je da su ve naboji reda veliine jedne tisuinke kulona vrlo
veliki.

Primjer 1.4.
Dvije metalne kuglice, zanemarivih dimenzija, nabijene su istoimenim
nabojima Q
1
i Q
2
i nalaze se na meusobnoj udaljenosti a, slika 1. Odredite
naboje na svakoj od kuglica ako je ukupna koliina naboja na njima Q i sila
meu njima F F F = = | | | |
21 12

.
Podaci: , N 1 = F , m 2 = a As 10 5
5
= Q .
Elektrostatika 7
Rjeenje:

Sl. 1. Meu istoimenim nabojima sila je odbojna

Sile meu nabojima su suprotne i iznosa su:

2
2 1
e
K
a
Q Q
F = (1)

Naboj na kuglicama (ukupni) prema zadatku jest:

2 1
Q Q Q + = (2)

Rjeenje sustava (1) i (2) po jednom od naboja jest:

0
2
e
2
2
2
= +
K
a F
Q Q Q (3)

odakle je:

2
4
2
e
2
2 , 1 2
K
a F
Q Q
Q

= (4)

Uvrtenjem zadanih vrijednosti dobije se:

As 10 16 , 1
5
21

= Q As 10 84 , 3
5
22

= Q

As 10 84 , 3
5
11

= Q As 10 16 , 1
5
12

= Q

Primjer 1.6.
U vrhovima istostraninog trokuta duljine stranice a smjeteni su naboji Q
1
,
Q
2
i Q
3
, slika 1. Odredite silu na naboj Q
1
po iznosu i smjeru.
Podaci: nAs, 9000
1
= Q nAs, 500
2
= Q nAs, 3000 -
3
= Q m 3 = a .

Rjeenje:

Sl. 1. Naboji Q
1
, Q
2
i Q
3
smjeteni su u vrhovima istostraninog trokuta

Sila na naboj Q
1
jest vektorski zbroj sila i prema (1.3) jest:

31 21 1
F F F

+ = (1)
gdje je:

21
F
odbojna sila drugog naboja na prvi, a

31
F
privlana sila treeg naboja na prvi.

Zadatak e se rijeiti tako da se sile
21
F
i
31
F
rastave na komponente
pravokutnog koordinatnog sustava. Poznavajui komponente sil uporabom
Pitagorinog pouka dobije se rezultirajua sila (iznos):

+ =
2
y
2
x 1
) ( ) ( F F F (2)

Ishodite pravokutnog sustava postavlja se u vrhu trokuta sa nabojem Q
1
, dok
apscisna os se podudara sa spojnicom meu nabojima Q
1
i Q
2
.

Rastavljanjem sila po komponentama dobije se:

21 x 31 x
F F F + =
(3.1)

y 31 y
F F =
(3.2)
gdje je:

0
31 x 31
60 cos F F = (4.1)

Elektrostatika 9

0
31 y 31
60 sin F F = (4.2)

F
21
i F
31
su iznosi sila i prema (1.2) iznose:
) 10 5 , 4 (
3
2
1 2
21
N
a
Q Q
K F

= = (5.1)

N) 10 27 (
3
2
1 3
31

= =
a
Q Q
K F (5.2)

Uvrtenjem (5) u (4) odnosno (3) dobije se:

N 10 9
3
x

=
F (6.1)

N 10 4 , 23
3
y

=
F (6.2)

Uvrtenjem (6) u (2) dobije se iznos rezultirajue sile:

N 07 , 25
1
= F
Rezultirajua sila zatvara kut prema pozitivnoj apscisnoj osi:

0 0 0
x
y
04 , 111 180 96 , 68 tg arc = + = =
F
F
o

Primjer 1.8.
Tokasti naboji Q
1
i Q
2
nalaze se na meusobnoj udaljenosti a. Odredite tako
naboj Q
2
po iznosu i predznaku da naboj Q
3
(naboj Q
3
smjeten je na spojnici
naboja Q
1
i Q
2
) bude u statikoj ravnotei. Naboj Q
3
nalazi se na udaljenosti
2a/3 od naboja Q
1
, slika 1.
Podaci: As 60
1
= Q .

Rjeenje: Naboj Q
3
bit e u statikoj ravnotei (1.5) ako je:

0
23 13
= + F F

(1)
gdje je:


23 13
, F F

sila prvog/drugog naboja na trei naboj.

Sl. 1. Naboji Q
1
i Q
2
uravnoteuju naboj Q
3

Jer su vektori sila
13
F
i
23
F
meusobno suprotni vektorski zbroj prelazi u


23 13
F F = (2)

Iz (2) slijedi da su naboji Q
1
i Q
2
istog predznaka, bilo pozitivni bilo
negativni.

Uporabom (1.2) jednadba (2) postaje:

2
3 2
2
3 1
)
3
1
(
K
)
3
2
(
K
a
Q Q
a
Q Q
= (3)
Iz (3) se dobije:
As 15
4
1
1 2
= = Q Q

Primjer 1.9.
Dva pozitivna tokasta naboja Q
1
i Q
2
nalaze se na meusobnoj udaljenosti a.
Odredite naboj Q
3
po iznosu i predznaku, te njegov poloaj u odnosu na
naboje Q
1
i Q
2
da sva tri naboja budu u statikoj ravnotei.
Podaci: , nAs 500
1
= Q , nAs 300
2
= Q cm 16 = a .

Rjeenje: Naboj Q
3
bit e u statikoj ravnotei ako je zbroj sila koje djeluju
na njega jednak nuli, (1.5).
Jer su naboji Q
1
i Q
2
istog predznaka (pozitivni) meu njima djeluje odbojna
sila
12
F
odnosno
21
F
slika 1. Slijedi naboj Q

3
mora biti suprotnog predznaka
Elektrostatika 11
(negativnog) tako da svojom privlanom silom
31
F
i
32
F
na naboje Q
1
i Q
2
ih
uravnotei. I nadalje, nuno je da je naboj Q
3
smjeten na spojnici naboja Q
1
i
Q
2
, slika 1.

Sl. 1. Tri naboja mogu biti u statikoj ravnotei samo ako lee na istom
pravcu te ako je naboj Q
3
suprotnog predznaka od preznaka naboja
Q
1
i Q
2

Naime, ako bi naboj Q
3
bio smjeten lijevo ili desno od naboja Q
1
odnosno
Q
2
sustav se ne bi mogao uravnoteiti (sile
13
F
i
23
F
naboj Q
3
bi bile
kolinearne - potpomagale bi se a ne ponitavale).
Iz slike 1. slijedi:
0
31 21
= + F F

(1.1)

0
23 13
= + F F

(1.2)

0
12 32
= + F F

(1.3)

Jer su vektori sila na pojedine naboje suprotni vektorski zbroj prelazi u

31 21
F F = (2.1)

23 13
F F = (2.2)

12 32
F F = (2.3)

Ima se dvije nepoznanice: naboj Q
3
i njegov poloaj (udaljenost x od naboja
Q
1
) a formiran je sustav od tri jednadbe (1) odnosno (2), sustav je
predefiniran, koristit e se reducirani sustav od dvije jednadbe dok e se
trea jednadba upotrebiti za kontrolu.

Uvrtenjem (1.2) u (2.1) odnosno (2.2) dobije se:


2
1 3
2
1 2
x
Q Q
a
Q Q
= (3.1)

2
3 2
2
3 1
) - ( x a
Q Q
x
Q Q
= (3.2)
Iz (3.2) se dobije:

1
2
1
1
1
Q
Q
a x
+
= (4.1)

1
2
2
1
1
Q
Q
a x
= (4.2)

Drugo rjeenje (4.2) za bilo kakav omjer Q
2
/Q
1
daje takav poloaj naboja Q
3

da je on ili s lijeve strane sustava ) 0 ( < x ili s desne strane sustava ) ( a x> , a
za takav poloaj naboja Q
3
ne moe biti statike ravnotee sustava.

Uvrtenjem (4.1) u (3.1) dobije se:

2
1
2
2
3
1
|
|
.
|
\
|
+
=
Q
Q
Q
Q (5)


cm 02 , 9
1
= x (6)

nAs 26 , 95
3
= Q (7)

Predznak minus je iz fizikalnog smisla rjeenja zadatka. Kontrola e se
nainiti na nain da se dobiveni rezultati (6) i (7) uvrste u razvijenu jednakost
(2.3)

Elektrostatika 13
Primjer 1.10.
etiri naboja jednaka po iznosu i predznaku smjetena su u vrhove kvadrata
stranice a , slika 1. Odredite gdje treba smjestiti nepoznati naboj Q te njegov
iznos i predznak da bi naboji u vrhovima kvadrata bili u statikoj ravnotei.
Podaci: nAs 200
4 3 2 1
= = = = Q Q Q Q

Rjeenje: Svaki od naboja koji su smjeteni u vrhove kvadrata bit e u
statikoj ravnotei ako je zbroj sila koje djeluju na njega jednak nuli, (1.5).

Sl. 1. Nabojem -Q uravnoteuju se naboji u vrhovima kvadrata

Jer su naboji u vrhovima kvadrata istog predznaka, uzmimo da su pozitivni,
to je meu njima odbojna sila. Rezultirajua sila na svaki od naboja, a s
obzirom na simetrino smjetene naboje, pada na pavac dijagonale meu
nabojima i ima vanjsko usmjerenje, slika 1. Slijedi, da bi se uravnoteio svaki
od naboja dodatni (nepoznati) naboj mora biti smjeten u sjecitu dijagonala
kvadrata i po predznaku suprotan nabojima u vrhovima, dakle negativan.

Iz slike slijedi:
0
1
= + F F

(1)

Jer su vektori sil na naboj Q
1
meusobno suprotni to vektorski zbroj prelazi
u algebarski i (1) postaje:

1
F F = (2)

ili u obliku:

31 241
F F F + = (3)
gdje je:
F privlana sila naboja Q na naboj Q
1
,


21 41 21 241
2 cos cos F F F F = + = o o (4)

odbojna (rezultirajua) sila naboja Q
2
i Q
4
na naboj Q
1
,

F
31
odbojna sila naboja Q
3
na naboj Q
1
.
o jest kut to ga vektori
21
F
i
41
F
zatvaraju se vektorom ) 45 (
0
1
= F

Uvrtenjem (4) u (3) dobije se:

31 21
2 F F F + = (5)

Uvrtenjem (1.2) u (5) dobije se:

2
1 3
2
1 2
2
1
K K 2
)
2
(
K
d
Q Q
a
Q Q
d
Q Q
+ = (6)

Iz (6) uz a d 2 = i
3 2
Q Q = dobije se:

2
)
4
1
2
2
( Q Q + = (7)
Iznosa:

nAs 42 , 191 = Q

Predznak minus je iz fizikalnog razmatranja problema.

Iz (7) se uoava da naboj Q ovisi samo o nabojima na vrhovima kvadrata a ne
ovisi o duljini stranice kvadrata.

Primjer 1.13.
Dvije, meusobno jednake kuglice, svaka mase m vise o koncima duljine .
Kada se kuglice nabiju nabojima jednakim po iznosu i predznaku, one se
razmaknu tako da svaki konac zatvara sa simetralom kut o, slika 1. Odredite
naboj svake od kuglica.
Podaci: gr 1 = m , cm 10 = ,
0
5 = o .
Elektrostatika 15
Rjeenje: Nabijena kuglica, koja se moe smatrati materijalnom tokom, bit
e se u statikoj ravnotei (1.5) ako je:

0
1 1
= +
z
F F

(1)
gdje je:

1
F
vanjska (rezultirajua) sila na kuglicu,

z1
F
zatezna sila u koncu.

Sl. 1. Pod djelovanjem Coulombovih odbojnih sila dolazi do razdvajanja
nabijenih kuglica

Jer su sile
1
F
i
z1
F
meusobno suprotne to (1) postaje:

1 1 z
F F = (2a)

Ako su sile meusobno uravnoteene tada su uravnoteene i njihove
komponente:
o sin
1 1 e
F F = (3a)

o cos
1 1 g
F F = (3b)
gdje je, prema (1.2):

2
2
1 e
K
r
Q
F = (4a)

Coulombova sila meu nabijenim kuglicama, a

g m F =
1 g
(4b)

sila tee na kuglicu mase m.

Dijeljenjem (3a) s (3b) dobije se:

1 1 e
tg
g
F F o = (5)


K
tgo g m
r Q = (6)
gdje je:
r prema slici 1., ) sin 2 ( o = .


nAs 38 , 5 = Q

Oba rezultata su valjana jer se istoimeni naboji meusobno odbijaju.

Primjer 1.15.
Naboji Q
1
i Q
2
istog predznaka smjeteni su na osi ordinata i to prvi naboj u
toki T
1
(0, -3) a drugi naboj u toki T
2
(0, +5). Treba odrediti iznos naboja Q
2

tako da je rezultirajua sila naboja Q
1
i Q
2
na probni naboj q smjeten na
apscisnoj osi u toki P(+10, 0).
Podaci: As 5
1
= Q .

Rjeenje: Na slici 1. prikazane su sile
1
F
i
2
F
naboja Q
1
i Q
2
na probni naboj
q. Iz slike je vidljivo da e rezultirajua sila na probni naboj q biti u smjeru
apscisne osi samo ako su komponente sila
y 1
F
i
y 2
F
(dakle u smjeru
oridnatne osi) meusobno jednake:

2 2 1 1
cos cos o o F F = (1)

Uvrtenjem (1.1) u (1) dobije se:

2
2
2 0
2
1
2
1 0
1
cos
4
cos
4
o
c
o
c r
Q q
r
Q q
t
=
t
(2)
Elektrostatika 17

Sl. 1. Naboji Q
1
i Q
2
smjeteni su na osi ordinata, dok je probni naboj q
smjeten na osi apscisa

Iz (2) se dobije:

1
2
1
2
1
2
2
2
cos
cos
Q
r
r
Q
o
o
= (3)
Iz slike 1. jest:

1
1
cos
r
a
= o
2
2
cos
r
b
= o (4)


1
3
1
3
2
2
Q
r
r
b
a
Q = (5)
gdje su:
) cm 44 , 10 (
2 2
1
= + = c a r (6a)

) cm 18 , 11 (
2 2
2
= + = c b r (6b)

udaljenosti naboja Q
1
i Q
2
od probnog naboja q.

Uvrtenjem (6) u (5) i sa zadanim udaljenostima naboja po koordinatnim
osima dobije se:
As 68 , 3
2
= Q

Primjer 1.17.
Koliinom naboja Q nabiju se dvije metalne kuglice i to prva kuglica
nabojem Q
1
a druga ostatkom naboja. Odredite pri kojoj koliini naboja Q
1
(u
odnosu na ukupni naboj) sila meu kuglicama je maksimalna. Kuglice se
nalaze na rastojanju d (udaljenost meu njihovim sreditima).

Rjeenje: Iznos sile meu kuglicama, prema (1.1), jest.

2
0
2 1
4 d
Q Q
F
c t
= (1)
Uz
1 2
Q Q Q = iznos sile (1) jest:

2
0
1 1
4
) Q (
d
Q Q
F
c t

= (2)
Jer se trai koliina naboja Q
1
u odnosu na ukupni naboj Q jednadba (2)
poprima oblik:

) 1 (
4
1 1
2
0
Q
Q
Q
Q
d
Q
F
2
t
=
c
(3)

Nuan uvjet za izraunavanje akstrema funkcije je izjednaavanje prve
derivacije s nulom:

0 ) 2 1 (
4 / d(
d
1
2
0
2
1
= =
Q
Q
d
Q
Q) Q
F
c t
(4)

Iz (4) slijedi:

2
1
1
=
Q
Q
(5)

Zakljuak: Za ostvarenje maksimalne sile meu kuglicama, nuno je ukupni
naboj raspodijeliti na jednake dijelove meu kuglicama.

2. RASPODJELA NABOJA

S obzirom na raspodijeljenost naboja u prostoru razlikuje se:

linijska,
plona i
prostorna gustoa naboja.

Linijska gustoa naboja jest raspodjela naboja na goemetrijskoj crti,
oznaava se grkim slovom i definira se kvocijentom koliine naboja AQ i
elementa te duine (4.1):

m
As
A
A
=
Q
(2.1)

Ukupna kliina naboja na geometrijskoj crti duine L, prema (4.2), jest:

}
=
L
z y, x, Q d ) ( (2.2)

Plona gustoa naboja jest raspodjela naboja po plohi, oznaava se grkim
slovom o i definira se kvocijentom koliine naboja AQ na plohi povrine AS i
elementa te povrine (4.3).

2
m
As
S
Q
A
A
= (2.3)

Ukupna koliina naboja na plohi povrine S, prema (4.4), jest:

S z y, x, Q
S
d ) (
}
= o (2.4)

Prostorna gustoa naboja jest raspodjela naboja u prostoru, oznaava se
grkim slocom i definira se kvocijentom naboja AQ u obojmu AV i elementa
tog obujma (4.5):

3
m
As
V
Q
A
A
= (2.5)

Ukupna koliina naboja u obujmu V, prema (4.6), jest:

V z y, x, Q
V
d ) (
}
= (2.6)

20 2. Raspodjela naboja
Primjer 2.1.
Linijska gustoa naboja mijenja se du geometrijske crte po zakonu
) 1 (
0
x + = . Odredite ukupnu koliinu naboja na duljini L, te nacrtajte
raspodjelu naboja du crte.
Podaci: m 3 = L , m / As 20
0
= .

Rjeenje: Koliina naboja na goemetrijskoj crti, prema (2.2), jest:

Sl. 1. Raspodjela linijske gustoe naboja du ravne crte

} }
+ = =
L L
x x x Q
0
0
0
d ) 1 ( d (1)

Integriranjem se dobije:

L
x x Q
0
2
0
| )
2
1
( + = (2)

Nakon uvrtenja granica se dobije:

)
2
1
1 (
0
L L Q + = (3)

Iznos naboja jest:

As 150 = Q

Elektrostatika 21
Primjer 2.9.
Disk od teflona zenamarive debljine radijusa R nabijen je nabojem plone
gustoe o. Plona gustoa naboja se mijenja du radijusa po zakonu
2
0
r o o = . Odredite ukupnu koliinu naboja na disku.
Podaci: cm 15 = R ,
2
0
m As 200

= o .

Rjeenje:

Sl. 1. Raspodjela naboja na disku mijenja se s drugom potencijom radijusa

Ukupna koliina naboja na disku, prema (2.4) jest:

}
=
S
S Q d o (1)

Napomena: Jer se za prvu koordinatu cilindrinog koordinatnog sustava i
prostornu gustou naboja koristi ista oznaka to e se za prvu koordinatu
navedenog sustava koristiti r.

gdje je:
o plona gustoa naboja zadana zadatkom ) (
2
0
r o = , a

r r S d 2 d t = (2)
element povrine krunog vijenca radijusa r.

Uvrtenjem zadane plone gustoe naboja i (2) u (1) dobije se:

}
2 =
R
r r Q
0
3
0
d to (3)


R
r
Q
0
4
0
|
4
2 o t = (4)

Uvrtenjem granica se dobije:

4
0
1
R Q o t
2
= (5)
iznosa:
nAs 04 , 159 = Q

Primjer 2.17.
Naboj koliine Q formiran je u obliku kugle radijusa R, slika 1. Odredite
koliinu naboja Q ako je prostorna gustoa naboja:

a)
0
= (konstantna)
b)
R r
R
+
=
0

Podaci: cm 10 = R ,
3
0
cm As 10

= .

Rjeenje:

Sl. 1. Koliina naboja Q formirana je u obliku kugle

Ukupna koliina naboja formirana u obliku kugle, prema (2.6), jest:

}
=
V
V Q d (1)
gdje je:
Elektrostatika 23
prostorna gustoa naboja, a
r r V d 4 d
2
t = (2)

element obujma kugle
*
.


r r Q
V
d 4
2
t
}
= (3)

a) Za konstantnu prostornu gustou naboja po svim elementima obujma dV,
0
= , dobije se:

}
0
0
t =
R
r r Q d 4
2
(4)

R
r Q
0
0
t = |
3
1
4
3
(5)


0
t =
3
3
4
R Q (6a)
ili u obliku:

k
V Q
0
= (6b)

gdje je prikrata V
k
obujam kugle.

Iznos naboja jest:
As n 88 , 41 = Q

b) Prostorna gustoa naboja mijenja se po zakonu:

R r
R

+
=
0
(7)

*
Element obujma (2) mogue je tako izraziti jer prostorna gustoa naboja ne ovisi niti o
jednoj kuglinoj koordinati ili ovisi samo o jednoj koordinati


}
0
0
+
t =
R
r
R r
r
R Q d 4
2
(8)

Integral (8) je tipski integral (v. prirunik I. N. Brontejn
K. A. Semendjajev):
)] ln( ) ( 2 ) (
2
1
[
1 d
2 2
3
2
b ax b b ax b b ax
a b ax
x x
+ + + + =
+
}


R
| R r R R r R R r R Q
0
0
+ + + + t = )] ( ln ) ( 2 ) (
2
1
[ 4
2 2
(9)

)
2
1
2 (ln 4
3
0
t = R Q (10)
iznosa:
As n 25 , 24 = Q

3. ELEKTROSTATIKO POLJE
1

Elektrostatiko polje postoji u prostoru ili dijelu prostora ako na probni
naboj doveden u taj dio prostora djeluje elektrostika sila (5.3).

e
1
F
q
E

= (3.1)
gdje je:

e
F
elektrostatika sila, a
q probni naboj.

Sila
e
F
kojom naboj Q djeluje na probni naboj q, prema (3.1) jest:

0
2
0
e
4
r
r
Q q
F

c t
= (3.2)

Uvrtenjem (3.2) u (3.1) dobije se jakost elektrinog polja E
na mjestu
probnog naboja:

0
2
0
4
r
r
Q
E

c t
= (3.3a)

ili u obliku:

0
2
K r
r
Q
E

= (3.3b)
gdje je:
K prikrata (
As
Vm
10 9
9
)
r udaljenost tokastog naboja od toke promatranja

0
r
jedinini vektor radijvektora r

3.1. Sloeno elektrostatiko polje

Ako je zadana sila od n1 naboja na kti naboj, prema (1.4) i slici 1.2. ,

i
k i
i i
k i
ek
r
r
Q Q
vek F
0
1
2
0
4

=
=
=
c t
(3.4)

1
U tekstu e se podjednako rabiti izrazi elektrostatiko polje i elektrino polje

26 3. Elektrostatiko polje
tada je jakost elektrinog polja od n1 naboja na mjestu ktog naboja:

i
k i
i i
i
k
r
r
Q
vek E
0
1
2
0
4

=
=
=
c t
(3.5a)

ili u obliku:

i
k i
i i
i
r
r
Q
vek E
0
1
2
k
K

=
=
= (3.5b)
gdje je:
r
i
udaljenost itog naboja i toke u kojoj se trai jakost elektrinog
polja,

i 0
r
jedinini vektor radijvektora

i
r
,

)
As
Vm
10 9 ( K
9
~
prikrata.

Elektrino polje, po zamisli M. Faradaya, zorno se prikazuje elektrinim
silnicama. Dogovorno, elektrine silnice izviru iz pozitivnog naboja a poniru
u negativni naboj.

Primjer 3.2.
U vrhovima pravokutnog trokuta stranica a, b i c smjetena su tri naboja od
kojih je jedan probni naboj, slika 1. Odredite:

a) silu na probni naboj q po iznosu i smjeru,
b) jakost elektrinog polja u toki C (vrh trokuta s probnim nabojem)
po iznosu i smjeru.

Podaci: cm 3 = a , , cm 4 = b , cm 5 = c , nAs 13
1
= Q , nAs 6
2
= Q pAs 1 , 0 = q

Rjeenje: Rezultirajua sila na mjestu probnog naboja (vrh C trokuta), prema
(3.4) jest:

2 1
F F F

+ = (1)
gdje je:

1
F
sila naboja Q
1
na probni naboj q, a

2
F
sila naboja Q
2
na probni naboj q.
Elektrostatika 27

Sl. 1. Raspored naboja i rezultirajui vektor sile i polja

Jednostavnosti radi vektori sila rastavit e se u dvije meusobo okomite osi:
apscisnu os i ordinatnu os. S dobivenim komponentama sile
x
F i
y
F
rezultirajua sila (iznos) jest:

2
y
2
x
F F F + = (2)

gdje je:

x 2 x 1 x
F F F + = (3a)

| o cos cos
2 1 x
F F F + = (3b)

Komponente u smjeru osi apscise,

y 2 y 1 y
F F F + = (4a)

| o sin sin
2 1 y
F F F = (4b)

Komponente u smjeru osi ordinate, a

x
y
tg arc
F
F
= (5)

kut to ga rezultirajua sila zatvara s pozitivnom osi apscise.

Iznosi sila i kuta jesu:

N 10 44 , 9
9
x

= F

N 10 42 , 0
9
y

= F

Rezultirajua sila, prema (2), jest:

N 10 45 , 9
9
= F

Kut to ga zatvara rezultirajui vektor sile s pozitivnom osi apscise, prema
(5), jest:

0
55 , 2 =

Jakost elektrinog polja u toki C (na mjestu probnog naboja q) prema (3.1),
jest:

m
V
10 45 , 9
4
= E

Iz (3.1) takoer slijedi da su vektori E
i F
meusobno kolinearni, pa vektor

jakosti polja zatvara takoer kut s pozitivnom osi apscise.

Primjer 3.3.
Tri naboja smjetena su u tri vrha pravokutnika stranica a x b, slika 1.
Odredite jakost polja u etvtom vrhu, toka A.
Podaci: cm 17 = a , cm 10 = b , nAs 2
1
= Q , nAs 16
2
= Q , nAs 5
3
= Q .

Rjeenje:

Sl. 1. Raspored naboja i vektori polja u toki A

Elektrostatika 29
Rezultirajua jakost elektrostatikog polja u toki A prema (3.5) jest:

3 2 1
E E E E

+ + = (1)

Jednostavnosti radi pojedini vektori jakosti polja rastavit e se u dvije
meusobno okomite osi: apscisnu os i ordinatnu os. S dobijenim
komponentama polja E
x
i E
y
rezultirajue polje jest:

2
y
2
x
E E E + = (2)
gdje je:

3 2 x
cos E E E o = (3a)

komponenta polja u smjeru osi apscise,

o sin
2 1 y
E E E = (3b)

komponenta polja u smjeru osi ordinate, a

0
46 , 30 tg arc = =
a
b
o

kut to ga dijagonala pravokutnika zatvara s negativnom apscisnom osi.

Iznosi jakosti ekektrostatikog polja pojedinih naboja u toki A jesu:

m
V
1800 K
2
1
1
= =
b
Q
E (4a)

m
V
3703 K
2
2
2
= =
d
Q
E (4b)
gdje je:
cm 72 , 19
2 2
= + = b a d

m
V
1557 K
2
3
3
= =
a
Q
E (4c)

Uvrtenjem (4) u (3) s poznavanjem kuta o dobije se:


m
V
92 , 4748 =
x
E
m
V
18 , 77
y
= E (5)


m
V
55 , 4749 = E

Vektor jakosti polja zatvara kut s pozitivnom apscisnom osi:

0
x
y
180 tg arc + =
E
E

0 0 0
93 , 180 180 93 , 0 = + =

Primjer 3.5.
Dva tokasta naboja jednaka po iznosu i suprotna po predznaku nalaze se na
meusobnoj udaljenosti a i tvore elektrini dipol. Odredite jakost
elektrostatikog polja u tokama A i B, slika 1. i komentirajte dobijene
rezultate.
Podaci: As 10 = Q ,, cm 2 = a , cm 3
1
= b , cm 60
2
= b .

Rjeenje:

a) Jakost polja u toki A. Iz razloga simetrije u toki A rezultirajue polje
okomito je na simetralu (os ordinata) meu nabojima (komponente
vektora polja iji pravac djelovanja pada u os ordinata meusobno se
ponitavaju):

o + o =
+
cos cos
A
E E E

(1)

Jer su iznosi vektora o
+
cos E
i o
cos E
u toki A meusobno jednaki to iz

(1) se dobije:

E E cos 2
A
+
=

(2a)
iznosa:
E E cos 2
A
+
= (2b)
Elektrostatika 31

Sl. 1. Dva naboja jednakog iznosa i suprotnog predznaka ine elektrini dipol

gdje je:

2
0
4 r
Q
E
c t
+
+
= (3)

jakost elektrinog polja naboja, prema (3.3) u toki A, a

r 2
a
cos arc = o (4)

kut to ga radijvektor r
zatvara sa spojnicom dvaju tokastih naboja.

Iznos radijvektora, prema slici 1, jest:

2 2
)
2
( b
a
r + = (5)
Uvrtenjem (3), (4) i (5) u (2b) dobije se:

2
3
2 2
0
A
] )
2
[(
4
b
a
a

Q
E
+
=
+
(6)
posebno ako je a b >> dobije se:


3
0
A
4 b
a

Q
E
+
= (7)


za cm 3
1
= = b b :
m
V
10 66 , 6
7
A
= E

za cm 60
2
= = b b :
m
V
10 33 , 8
3
A
= E

Iz dobijenih rezultata se vidi da pomjeranjem toke A na dvadeset puta veoj
udaljenosti, jakost elektrinog polja se smanji za priblino desettisua puta.

b) Jakost polja u toki B. Vektori jakosti polja u toki B su suprotni pa je
iznos rezultirajueg vektora:

+
= E E E
B
(8)
gdje je:

2
0
4
+
+
+
=
r
Q
E
c t
(9a)

2
0
4

=
r
Q
E
c t
(9b)

jakost elektrinog polja, prema (3.3), u toki B (na osi apscisa), a

2
,
2
a
b r
a
b r + = =
+
(10)


2
2
2 0
B
)
4
(
2
4 a
b
b a

Q
E
=
+
(11)

Posebno ako je a b >> dobije se:

Elektrostatika 33

3
0
B
2
4 b
a

Q
E
+
= (12)
Uvrtenjem zadanih vrijednosti se dobije:

za cm 3
1
= = b b :
m
V
10 88 , 16
7
B
= E

za cm 60
2
= = b b :
m
V
E
B
3
10 66 , 16 =

Smjer rezultirajueg vektora je u smjeru prirasta apscisne osi.
Komentar rezultata kao i a).

Primjer 3.6.
Dvije metalne kuglice razliitih radijusa nabijene su nabojima Q
1
i Q
2
i
nalaze se na meusobnom rastojanju a, slika 1. Ako se kuglice meusobno
dodirnu a potom vrate u prvobitni poloaj jakost polja u toki P je okomita na
spojnicu dvaju naboja. Odredite naboje na svakoj od kuglica.
Podaci: cm 4 = a , pAs 30
1
= Q , pAs 70
2
= Q .

Rjeenje: Meusobnim dodirom kuglica doi e do preraspodjele naboja
meu kuglicama, ali ukupni naboj na kuglicama e ostati sauvan:

'
2
'
1 2 1
Q Q Q Q Q + = + = (1)

Rezultirajua jakost elektrinog polja u toki P bit e okmita na spojnicu
dvaju naboja samo ako komponente polj
x 1
E i
x 2
E meusobno jednake i
suprotne:

x 2 x 1
E E = (2)
ili u obliku:

| o cos cos
2 1
E E = (2b)
gdje su:

2
j
'
j
j
K | |
r
Q
E =
(3)

iznosi vektora jakosti polja, prema (3.3),
r
j
udaljenost jtog naboja od toke promatranja, a
o, | kutovi to ih radijvektori zatvaraju sa spojnicom meu nabojima.

Sl. 1. Rezultirajue polje E
okomito je na spojnicu dvaju naboja

Uvrtenjem (3) u (2b) s izraenim kosinusom kuteva, prema slici 1, dobije se:

3
2
'
2
3
1
'
1
3
r
Q
r
Q
= (4)

Rjeenjem sustava (1) i (4) dobije se:

Q
r r
r
Q
3
2
3
1
3
1
'
1
3
3
+
= (5a)

Q
r r
r
Q
3
2
3
1
3
2
'
2
3 +
= (5b)


pAs 16 , 21
'
1
= Q pAs 84 , 78
'
2
= Q
pri emu je:
cm 83 , 2 2
4
= =
a
r
1
cm 62 , 31 10
4
2
= =
a
r

Elektrostatika 35
Primjer 3.8.
Izraunajte jakost elektrinog polja, u svim tokama prostora, beskonano
duge ravne linije nabijene linijskom gustoom naboja konstantnog iznosa.
Takoer zorno prikaite (elektrinim silnicama) ovo elektrino polje.

Rjeenje:

Sl. 1. Beskonano duga nabijena linija moe se predoiti beskonanim
zbrojem tokastih naboja

Neka je beskonano duga nabijena linija smjetena u apscisnoj osi, slika 1.
Nabijena linija moe se predoiti beskonanim zbrojem kvazitokastih
naboja:
x q d d = (1)

Polje to ga kvazitokasti naboj (1) uzrokuje u toki promatranja P, prema
(3.3.b), jest:

0
2
d
K d r
r
q
E

= (2)
gdje je:
r udaljenost kvazitokastog naboja dq do toke promatranja
K prikrata ) As / Vm 10 9 (
9
=

0
2
d
K d r
r
x
E

= (3)

Za odabranu toku promatranja P odredi se njezina projekcija P' na apscisnu
os. Zatim se uoe dva kvazitokasta naboja dq
1
i dq
2
, slika 1, koji su jednako
udaljeni od toke P'. Iz razloga simetrije njihovo rezultirajue polje u toki P
je okomito na nabijenu liniju (detaljnije vidjeti Primjer 3.3, svezak I). Slijedi,
rezultirajua jakost elektirnog polja u bilo kojoj toki promatranja to ga
uzrokuje beskonano duga nabijena linija je okomita na tu istu liniju i
jednaka je y komponenti polja u toki promatranja.

cos
d
K d
2
y
r
x
E = (4)
gdje je:
kut to ga radijvektor r zatvara s ordinatnom osi u toki promatranja,
slika 1.

Jer u (4) se ima koordinate pravokutnog i cilindrinog koordinatnog sustava
to je nuno se odrediti prema jednom od njih. Bira se, s obzirom na izgled
polja, cilindrini koordinatni sustav:

d
y
x d
y
x
tg
2
cos
, = = (5a)

cos
, cos
y
r
r
y
= = (5b)

d cos K d
y
y
E = (6)

Iz toke promatranja P beskonano duga nabijena linija vidi se pod kutem
]
2
,
2
[
t t
+ . Posljednja jednadba poprima oblik:

}
+
=
2
2
y
d cos K
t
t

y
E (7)


2
2
y
| sin K
t
t
=
y
E (8)
Elektrostatika 37
Uvrtenjem granica i prikrate K dobije se:

y
E
0
y
2 c t
= (9)

Zakljuak: Elektrino polje beskonano duge nabijene linije opada s prvom
potencijom udaljenosti.

Na slici 2 elektrino polje zorno je prikazano silnicama.

Sl. 2. Silnice beskonano duge nabijene linije su radijalni pravci s osi u osi
nabijene linije

Primjer 3.20.
Kuglica mase m nabijena je pozitivnim nabojem Q i objeena je o tanki
neprovodni konac. Ako se objeena kuglica unese u homogeno
elektrostatiko polje E
usmjereno suprotno gravitacijskoj sili tada je sila

zatezanja konca
z
F
, slika 1. Odredite jakost homogenog elektrostatikog

polja.
Podaci: gr 2 = m , N 01 , 0
z
= F , As 2 = Q .

Rjeenje: Bez prisustva elektrinog polja kuglica mase m bit e uravnoteena
(vektorski zbroj sila koji djeluju na kuglicu mora biti jednak nuli), slika 1a:

0
g 0 z
= + F F

(1)
gdje je:

0 z
F
zatezna sila u koncu bez prisustva elektrostatikog polja, a

g m F =
g
(2)

sila tee koja djeluje na kuglicu mase m.

Sl. 1. Nabijena kuglica bez prisustva polja a) i uz prisustvo polja b)

Kada se unese kuglica mase m u elektrostatiko polje zbroj njegovog smjera
djelovanja smanjit e se zatezna sila u koncu ) (
z 0 z
F F

. Iz uvjeta statike
ravnotee dobije se, slika 1b:

0
g e z
= + + F F F

(3)

Jer su sile meusobno kolinearne odnosno suprotne (3) postaje:

g e z
F F F = + (4)
gdje je:
E Q F =
e
(5)

elektrostatika sila jakosti polja E
na naboj Q.

g m E Q F = +
z
(6)

Iz (6) se dobije:

Q
F g m
E
z
= (7)
iznosa:

m
V
10 81 , 4
3
= E

Elektrostatika 39
Primjer 3.21.
Vrlo dugi okomito postavljeni tap zanemarivog presjeka i nabijenog
nabojem linijske gustoe naboja objeena je na koncu duljine L, kuglica
mase m nabijena nabojem Q. Odredite:

a) na kojoj udaljenosti kuglice od nabijenog tapa e konac s nabijenim
tapom zatvarati kut od 30
0
;
b) pripadnu duljinu konca.

Podaci: mg 10 = m , m / As 5 , 0 = , As 3 = Q .

Rjeenje:

Sl. 1. Nabijena kuglica mase m objeena je na nabijeni vrlo dugaki tap

Kuglica mase m bit e u statikoj ravnotei ako je vektorski zbroj sila ili
njihovih komponenti koji djeluju na nju jednak nuli (pri tome se kuglica
smatra materijalnom tokom):

0
R z
= + F F

(1)

gdje je:

z
F
zatezna sila u koncu, a

e g R
F F F

+ = (2)

rezultirajua sila koja je jednaka vektorskom zbroju gravitacijske sile.

0
n g m F

=
g
(3)

i elektrine sile
E Q F

=
e
(4)

E jest jakost elektrinog polja vrlo dugakoj nabijenog tapa (vrlo dugaki
nabijeni tap malog presjeka moe se zamijeniti beskonano dugom
nabijenom linijom), okomito je na tap i opada s prvom potencijom
udaljenosti. Prema (9) primjera P3.8 jakost polja na udaljenosti a jest:

0
0
2
r
a
E

c t
= (5)


0
0
e
2
r
a
Q
F

c t

= (6)

a) Iz pravokutnog trokuta sila, slika 1, dobije se:

g
e
tg
F
F
= (7)

Uvrtenjem (3) i (6) u (7) uz zadani kut dobije se:

g m a
Q
0
2 3
3
c t

= (8)

Iz (8) se dobije:

m) 476 , 0 (
2 3
3
0
= =
g m
Q
a
c t

b) Iz pravokutnog trokuta duina, slika 1, dobije se:

m) 952 , 0 (
sin
= =
a
L

Elektrostatika 41
Primjer 3.22.
Kako se odnose iznosi i predznaci naboja Q
1
i Q
2
, ako rezultirajui vektor
jakosti elektrostatikog polja u toki promatranja P ima smjer, slika 1a, b) i
c).

Rjeenje: Zaokruite toan odgovor i obrazloite:

1.
poz 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
2.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
3.
neg 2 neg 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
4.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q
5.
poz 2 neg 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q

1.
poz 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
2.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
3.
neg 2 neg 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
4.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q
5.
poz 2 neg 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q

1.
poz 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
2.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
3.
neg 2 neg 1 2 1
, , | | | |

= Q Q Q Q
4.
neg 2 poz 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q
5.
poz 2 neg 1 2 1
, , | | | |

> Q Q Q Q

4. GAUSSOV ZAKON

Tok vektora jakosti elektrostatikog polja
E
kroz zatvorenu plohu S
G

jednak je kvocijentu naboja obuhvaenog zatvorenom plohom S
G
i
dielektrine konstante vakuuma:

0
E
c
q
= (4.1)

Tok vektora kroz zatvorenu plohu S
G
jednak je integralu po zatvorenoj plohi
S
G
skalarnog umnoka jakosti elektrostatikog polja E
i elementa plohe S
d :

}
=
G
E
d
S
S E

(4.2)


}
=
G
0
d
S
q
S E
c

(4.3)

to je Gaussov zakon u integralnom obliku.

Gaussov zakon (4.3) prilagoen nainu raspodjele naboja:
- za linijsku raspodjelu naboja:

} }
=
L S
S E

d
1
d
0
G
c
(4.4)

- za plonu raspodjelu naboja:

} }
=
S S
S S E d
1
d
0
G
o
c

(4.5)

- za prostornu raspodjelu naboja:

V S E
V S
} }
= d
1
d
0
G
c

(4.6)

Elektrostatika 43
Primjer 4.2.
Koliina naboja Q formirana je u obliku kugline plohe (ljuske) radijusa R.
Odredite jakost elektrinog polja u svim tokama prostora i grafiki prikaite
jakost polja u ovisnosti o udaljenosti od sredita kugline plohe.

Rjeenje:

Sl. 1. Naboj Q formiran je u obliku kugline plohe (ljuske)

Za Gaussove plohe S
G1
i S
G2
biraju se kugline plohe koje su koncentrino
smjetene nabijenoj kuglinoj plohi (ljusci). Na slici 1. prikazana je nabijena
kuglina ploha s ucrtanim Gaussovim plohama i to za: R r s i R r > .

a) Jakost polja za R r s (polje unutar kugline plohe).

Prema (4.3) ima se:

}
=
1 G
0
d
S
Q
S E
c

(1)

Jer Gaussova ploha S
G1
ne obuhvaa naboj Q to (1) postaje:

}
=
1 G
0 d
S
S E

(2)

Umnoak dvaju vektora jednak je nuli ako je jedan od njih jednak nuli. Jer
element plohe dS postoji to slijedi da je jakost polja jednaka nuli:

R r E < = , 0 (3)
(v. primjer P.3.19).

44 4. Gaussov zakon
b) Jakost polja za R r > (polje izvan kugline plohe). Polje kugline plohe je
sferno simeterino, radijalni pravci koji pod pravim kutem poniru/izviru
iz kugline plohe (v. Primjer 6.2, svezak I). Prema (4.3) ima se:

}
=
2 G
0
d
S
Q
S E
c

(4)

Jer su vektori E
i S
d kolinearni vektori i jakost elektrostatikog polja je u

svim tokama promatrane Gaussove plohe (za r = konst.) jednakog iznosa to
(4) postaje:

}
=
2 G
0
d
S
Q
S E
c
(5)

Zbroj (integral) svih elemenata povrine dS daje povrinu kugline plohe
radijusa r:

0
2
4
c
t
Q
r E = (6)

Odnosno:
R r
r
Q
E > = ,
4
2
0
c t
(7)

Sl. 2. Raspodjela jakosti polja u ovisnosti o udaljenosti od sredita kugline
plohe

Elektrostatika 45
Primjer 4.3.
Naboji Q
1
i Q
2
formiraju kugline plohe (ljuske) radijusa R
1
i R
2
i smjetene su
koncentrino jedna spram druge. Odredite jakost polja na udaljenosti:

a)
2
) (
2 1
R R
r
+
= ,
b)
2
2R r =

od sredita kugle.

Rjeenje: Za Gaussove plohe S
G1
i S
G2

biraju se kugline plohe koje su
koncentrino smjetene nabijenim kuglinim plohama (ljuskama), slika 1.
a) Jakost polja za
2 1
R r R < < . Prema (4.3) ima se:

}
=
1 G
0
d
S
q
S E
c

(1)

Gaussova ploha S
G1
obuhvaa samo naboj Q
1
, pa (1) postaje):

}
=
1 G
0
d
S
1
Q
S E
c

(2)

Sl. 1. Nabijene kugline plohe (ljuske) i Gaussove plohe

Jer je vektor jakost elektrinog polja E
u svakoj toki Gaussove plohe

kolinearan s vektorom elementa povrine S
d to skalarni umnoak u (2)

prelazi u obini umnoak.

46 4. Gaussov zakon

}
=
G1
0
d
S
1
Q
S E
c
(3)

I nadalje jer je iznos jakosti elektrinog polja | | E E

= u svakoj toki
Gaussove plohe, a na udaljenosti r od njenog sredita, jednako to iznos
jakosti elektrinog polja kao konstanta moe izai ispred znaka integrala:

}
=
G1
0
d
S
1
Q
S E
c
(4)

Zbroj (integral) svih elemenata dS kugline plohe daje njezinu povrinu:

0
1
2
4
c
t
Q
r E = (5)
Iz (5) se dobije:

2 1
2
0
1
,
4
R r R
r
Q
E < < =
c t
(6)

Jakost elektrinog polja u toki A za 2 / ) (
2 1
R R r + = jest:

2
2 1 0
1
A
) ( R R
Q
E
+
=
c t
(7)

b) Jakost polja za
2
R r > . Gaussova ploha S
G2
obuhvaa obje nabijene
kugline ljuske, pa (4.3) postaje:

}
+
=
2 G
0
2
d
S
1
Q Q
S E
c

(8)

Uz sva objenjenja o meusobnom ploaju vektora E
i S
d te iznosu vektora
E
reenog u a) (8) postaje:

0
2 1
2
4
c
t
Q Q
r E
+
=
ili u obliku:

2
2
0
2 1
,
4
R r
r
Q Q
E >
+
=
c t
(9)
Elektrostatika 47
Jakost elektrinog polja u toki B,
2
2R r = , jest:

2
2 0
2 1
B
16 R
Q Q
E
c t
+
= (10)

Primjer 4.4.
Koliina naboja Q formirana je u obliku kugle radijusa R. Odredite jakost
elektrinog polja u svim tokama prostora i grafiki prikaite jakost polja u
ovisnosti o udaljenosti od sredita kugle.

Rjeenje: Za Gaussove plohe S
G1
i S
G2
biraju se kugline plohe koje su
koncentrino smjetene s obzirom na kuglasto formirani naboj. Na slici 1.
prikazana je nabijena kugla s ucrtanim Gaussovim plohama i to za: R r s i
R r > .

Sl. 1. Naboj Q formiran je u obliku kugle prostorne (volumne) gustoe naboja
i Gaussove plohe S
G1
i S
G2

a) Jakost polja za R r s (polje unutar nabijene kugle).

Jakost elektrinog polja nabijene kugle je sferno simetrino, detaljnije vidjeti
u primjeru P.6.4., svezak I. Slijedi, jakost polja dijela nabijene kugle radijusa
R r s takoer je sferno simetrina

Prema (4.3) ima se:

}
=
1 G
0
d
S
q
S E
c

(1)
S
G1
, slika1, je kuglina ploha i odabrana je tako da joj sredite pada u sredite
nabijene kugle pa su vektor jakosti elektrinog polja E
i vektor elementa

48 4. Gaussov zakon
Gaussove plohe S
d u svakoj toki ove plohe meusobno kolinearni. Slijedi,

skalarni umnoak (1) prolazi u obini umnoak. I nadalje, iznos jakosti polja
je konstantnog iznosa u svim tokama Gaussove plohe, pa lijeva strana (1)
postaje:
t
}
=
1 G
2
4 d
S
r E S E (2)

Za sve toke prostora koje se nalaze na udaljenosti r od sredita nabijene
kugle mjerodavna je samo koliina naboja obuhvaena Gaussovom plohom
radijusa r, S
G1
. Obuhvaena koliina naboja
2
proporcionalna je obujmu to ga
obuhvaa Gaussova ploha S
G1
:
Q
R
r
q
3
3
= (3)


3
3
0
2
4
R
r Q
r E
c
t =

Slijedi jakost polja za sve toke prostora za koje je R r s :

r
R
Q
E
3
0
4 c t
= (4)

b) Jakost elektrinog polja za R r > (polje izvan nabijene kugle).

Prema (4.4) ima se:

}
=
G
0
d
S
q
S E
c

(5)

2
Obuhvaena koliina naboja dobije se iz omjera:
V
Q
V
q
=
*

slijedi:
Q
R
r
Q
R
r
Q
V
V
q
3
3
3
3
3
4
3
4
*
= = =
t
t

Elektrostatika 49
Gaussova ploha S
G2
je kugline ploha sa sreditem u sreditu nabijene kugle.
Jer je polje nabijene kugle sferno simetrino slijedi da su vektori jakosti polja
E
i elementa plohe S
d u svakoj toki Gaussove plohe kolinearni. Skalarni

mnoak prelazi u obini uzmnoak. Jer je iznos jakosti polja jednak za sve
toke na Gaussovoj plohi (jednaka udaljenost od sredita) lijeva strana (5)
jest:
t
}
=
G2
2
4 d
S
r E S E (6)

Gaussova ploha S
G2
obuhvaa ukupni naboj Q:

Q q = (7)


0
2
4
c
t
Q
r E =

Slijedi jakost polja za sve toke prostora za koje je R r > :

2
0
4 r
Q
E
c t
= (8)

Na slici 2. dat je grafiki prikaz iznosa jakosti polja u ovisnosti udaljenosti od
sredita nabijene kugle.

Sl. 2. Raspodjela polja nabijene kugle u ovisnosti udaljenosti od njezinog
sredita

50 4. Gaussov zakon
Primjer 4.5.
Elektrini naboj prostorne gustoe naboja rasporeen je ravnomjerno
izmeu dviju zamiljenih koncentrinih ploha radijusa R
1
i R
2
. Odredite silu
na naboj Q
0
koji se nalazi na udaljenosti od sredita kuglnih ploha: a)
r
1
= 1 cm; b) r
2
= 9 cm; c) r
3
= 20 cm.
Podaci:
3 6
As/m 10
= , As 10 2
8
0

= Q , cm 5
1
= R , cm 10
2
= R .

Rjeenje: Na slici 1. prikazana je prostorna razdioba naboja s oznaenim
tokama u kojim se trai sila na naboj Q
0
.

Sl. 1. Naboj je prostorno ravnomjerno raspodijeljen izmeu dviju zamiljenih
kuglinih ploha

Sila na naboj, prema (2.1 ), jest:

E Q F

0
= (1)

Slijedi, zadatak se svodi na odreivanje jakosti polja u navedenim tokama.

Jakost elektrostatikog polja odreuje se uporabom Gaussovog zakona (4.6):

} }
=
V S
V S E d
1
d
0
G
c

(2)

Jakost polja u pojedinim tokama odredit e se tako da Gaussova ploha, koja
se zbog prostorne raspodjele naboja bira kao kuglina ploha sa sreditem u
sreditu zakrivljenosti prostorne raspodjele, poprimi tri razliita radijusa.

a) Radijus Gaussove plohe jest
1
0 R r < < . Ovako odabrana Gaussova ploha
ne obuhvaa prostornu raspodjelu naboja, pa je desna strana (2) jednaka
nuli:
Elektrostatika 51
0 d
G
=
}
S
S E

(3)

Jer je umnoak dvaju faktora jednak nuli ako je jedan od faktora jednak nuli
(element S
d Gaussove plohe postoji), slijedi:

0 = E (4)

za sve toke prostora za koje je R r < .

Jasno je da bez prisutnosti polja nema ni sile na naboj:

0 = F (5)

b) Radijus Gaussove plohe jest
2 1
R r R < < . Gaussova ploha s navedenim
radijusom obuhvaa
*
samo dio prostorne raspodjele naboja:

}
=
V
V q d (6)

Integriranjem, uz = konst., se dobije:

) (
3
4
3
1
3
R r q = t (7)


) (
3
4
d
3
1
3
0
G
R r S E
S
=
}
c
t

(8)

*
Obuhvaena koliina naboja jest:
) (
3
4
)
1
' (
3
1
3
R r V V q = = t
ili:
r S q
r
d
kp
}
=
) (
3
4
d 4
3
1
3
1
2
R r r r q
r
R
= =
}
t t

52 4. Gaussov zakon
Jer je naboj prostorno simetrino raspodijeljen to su jakost polja E
i element
plohe S
d u svakoj toki na Gaussovoj plohi meusobno kolinearni (smjer

vektora polja uzima se u raun s predznakom prostorne gustoe naboja).
Iznos jakosti polja u svakoj toki Gaussove plohe je jednak, to je opet
posljedica prostorne simetrinosti, pa (8) postaje:

) (
3
4
d
3
1
3
0
G
R r S E
S
=
}
c
t
(9)

Integriranjem po Gaussovoj plohi radijusa r dobije se:
) (
3
4
3
1
3
0
R r r 4 E
2
=
c
t
t
ili u obliku:
) (
3
3
1
3
2
0
R r
r
E =
c
(10)


) (
3
3
1
3
2
0
0
R r
r
Q
F =
c
(11)

Uvrtenjem zadanih vrijednosti dobije se sila iznosa:

N 10 6 , 5
5
= F (12)

Iz (12) slijedi, sila je usmjerena suprotno prirastu radijusa.

c) Radijus Gaussove plohe jest
2
R r > . Gaussova ploha s navedenim
radijusom obuhvaa
*
ukupni raspodjeljni naboj:

*
Obuhvaena koliina naboja jest:
) (
3
4
) (
3
1
3
2
1
2
R R V V Q = = t
ili:
r S Q
r
d
kp
}
=
) (
3
4
d 4
3
1
3
2
2
1
2
R R r r Q
R
R
= =
}
t t
Elektrostatika 53

}
=
V
V Q d

Integriranjem, uz = konst., se dobije:

) (
3
4
3
1
3
2
R R Q = t (13)

Uz prostornosimetrinu raspodjelu naboja i polja, te uz obrazloenja dana za
b) dobije se:
) (
3
3
1
3
2
2
0
R R
r
E =
c
(15)


) (
3
3
1
3
2
2
0
0
R R
r
Q
F =
c
(16)

Uvrtenjem zadanih vrijednosti dobije se sila iznosa:

N 10 65 , 1
5
= F (17)

I ovdje kao i u b) predznak minus govori o smjeru sile.

Primjer 4.6.
Beskonano dugi ravni vodi zanemarivog presjeka nabijen je linijskom
gustoom naboja konstantnog iznosa. Treba odrediti jakost polja u svim
tokama prostora i grafiki ga prikazati u ovisnosti o udaljenosti od nabijene
linije.

Rjeenje: Silnice elektrinog polja, prema slici 2. primjera P3.8 ravnog
beskonano dugog vodia nabijenog nabojem linijske gustoe naboja su
radijalni pravci s ishoditem u osi cilindra i okomiti su na nabijeni vodi:

Jakost elektrinog polja odreuje se upotrebom Gaussovog zakona (4.4):

54 4. Gaussov zakon

} }
=

d
1
d
0
G
c
S
S E (1)

Sl. 1. Za Gaussovu plohu bira se cilindrina ploha

Za Gaussovu plohu bira se cilindrina ploha duine h i povrine baza B.
Cilindrina ploha se u polju postavlja tako da joj os pada u os nabijenog
vodia a povrine baza su okomite na ravni vodi. Ovakvo postavljanje
cilindrine plohe znai da niti jedna silnica elektrinog polja nee proimati
baze cilindrine ploha a proimat e plat cilindra i to pod pravim kutem.

Integral po Gaussovoj plohi moe se nainiti kao zbroj tri integrala: po
bazama i platu:

} } } }
= + +
L B
L
P B
S E S E S E

d
1
d d d
0
2 1
c
(2)

Jer silnice elektrinog polja ne proimaju baze cilindrine plohe to je
elektrini tok jednak nuli. Slijedi, prvi i trei integral u (2) jednaki nuli, ima
se:

} }
=
L P
S E

d
1
d
0

c
(3)

Silnice elektrinog polja u svakoj toki plata cilindrine plohe su kolinearne
s vektorom elementa
P
S d te plohe, skalarni umnoak u (3) prelazi u obini
umnoak. I nadalje, u svim tokama cilindrine plohe jakost elektrinog polja
ima jednaki iznos, pa se ima:
Elektrostatika 55
h r E S E
P
t 2 d =
}
(4)
Naboj to ga obuhvaa Gaussova ploha jest:

h
L
=
}
d (5)


0
2
c
t
h
h r E =
odakle je:

r
E
0
2 c t
= (6)

Na slici 2. dat je grafiki prikaz iznosa jakosti polja u ovisnosti udaljenosti od
nabijene linije.

Sl. 2. Raspodjela polja nabijene linije u ovisnosti o udaljenosti od nabijene
linije

Primjer 4.7.
Beskonano dugi ravni cilindar radijusa R nabijen je nabojem plone gustoe
naboja o konstantnog iznosa. Odredite jakost elektrinog polja u svim
tokama prostora i grafiki ga prikaite u ovisnosti o udaljensoti od osi
cilindra.

56 4. Gaussov zakon
Rjeenje: Silnice elektrinog polja beskonano dugog nabijenog cilindra su,
iz razloga simetrije, radijalni pravci, izvor im je na platu cilindra i okomiti
su na taj isti plat, slika 1.
Na slici 1. prikazana je Gaussova ploha i to za R r > . U primjeru P4.2.
pokazano je da unutar nabijene zatvorene plohe nema elektrinog polja, pa se
odreuje polje samo za R r > .

Jakost elektrinog polja odreuje se upotrebom Gaussovo zakona (4.5):

} }
=
c
S S
S S E d
1
d
0
G
o
c

(1)


Za Gaussovu plohu bira se cilindrina ploha duine h i povrine baza B.
Cilindrina ploha se postavlja tako da joj os pada uz os nabijenog cilindra a
povrine baza su pri tome okomite na ravni vodi. Uz obrazloenja dana u
primjeru P4.6. ima se:

} } } }
= + +
c
S B P B
S S E S E S E d
1
d d d
0
2 1
o
c

(2)

Jer silnice elektrinog polja ne proimaju baze cilindrine plohe to je
elektrini tok jednak nuli. Slijedi, prvi i trei integral u (2) jednaki su nuli,
ima se:

} }
=
c
S P
S S E d
1
d
0
o
c

(3)

Elektrostatika 57
Silnice elektrinog polja u svakoj toki plata cilindrine plohe su kolinearne
s vektorom elementa
P
S d te plohe, skalarni umnoak u (3) prelazi u obini
umnoak. I nadalje, jakost elektrinog polja u svim tokama plata
cilindrine plohe ima jednaki iznos, pa se ima:

h r E S E
P
t 2 d =
}
(4)

Naboj to ga obuhvaa Gaussova ploha jest:

h R S
S
t o o 2 d
c
=
}
(5)


R r
r
R
E > = , o (6)

Na slici 2 dat je grafiki prikaz iznosa jakosti polja u ovisnosti o udaljenosti
od osi cilindra.

Sl. 2. Raspodjela polja nabijenog cilindra u ovisnosti o udaljenosti od osi
cilindra

Primjer 4.8.
Naboj prostorne gustoe formira u prostoru beskonano dugi ravni cilindar
radijusa R. Odredite jakost elektrinog polja u svim tokama prostora i
grafiki ga prikaite u ovisnosti o udaljenosti od osi cilindra.

58 4. Gaussov zakon
Rjeenje: Na slici 1 prikazan je nabijeni cilindar s ucrtanim Gaussovim
plohama i to za: R r s i R r > .

Sl. 1. Cilindar gustoe naboja i Gaussove plohe S
G1
i S
G2

a) Jakost polja za R r s (polje unutar nabijenog cilindra). Jakost elektrinog
polja nabijenog cilindra je radijalno, jednako kao i polje beskonano
dugog vodia znemarivog presjeka i nabijenog linijskom gustoom
naboja , odnosno kao polje beskonano dugog cilindra nabijenog
plonom gustoom naboja o. Slijedi i polje dijela nabijenog cilindra
radijusa s <R r takoer je radijalno simetrino.

Prema (4.6) ima se:

} }
=
V S
V S E d
1
d
0
1 G
c

(1)

Gaussova ploha S
G1
, slika 1, je cilindrina ploha i odabrana je tako da joj os
pada u os nabijenog cilindra. Zbog ovakvog odabira, silnice vektora
elektrinog polja, vidi primjer P4.4. i P4.5., samo proimaju plat cilindrine
plohe, dok ne proimaju baze cilindra (elektrini tok kroz baze cilindra
jednak je nuli):

} }
=
V P
V S E d
1
d
0

c

(2)

Vektor elektrinog polja u svakoj toki plata kolinearan je s vektorom
elementa plohe S
d , odnosno s njegovom normalom

0
n
, pa lijeva strana (2)

postaje:
Elektrostatika 59

}
=
P
h r E S E t 2 d (3)
Gaussova ploha obuhvaa samo dio prostorne raspodjele naboja
*
:

h r V
V
t
2
d =
}
(4)

r E
0
2c
= (5)

b) Jakost polja za R r > (polje izvan nabijenog cilindra). Gaussova ploha
S
G2
, slika 1, je cilindrina ploha kojoj os pada u os nabijenog cilindra,
dakle ploha S
G1
je koncentrina nabojem cilindra.

Prema (4.6) ima se:

} }
=
V S
V S E d
1
d
0
G2
c

(6)

Zbog ovakvog odabira i smjetaja Gaussove plohe silnice elektristatikog
polja samo proimaju plat cilindra, dok nema proimanja bza cilindra.
Vektor elektrinog polja u svakoj toki plata kolinearan je sa vektorom
elementa plohe S
d , odnosno s njegovom normalom

0
n
, pa lijeva strana (6)

postaje:

h r E S E
P
t 2 d =
}
(7)

Gaussova ploha obuhvaa ukupni prostorni naboj na duini cilindra h:

h R V
V
t
2
d =
}
(8)


*
Obuhvaena koliina naboja na radijusu r uz kontantnu gustou naboja jest:
h r V V
V
t
2
d = =
}

60 4. Gaussov zakon

r
R
E
0
2
2c
= (9)
od osi cilindra prostorne gustoe naboja = konst.

Sl. 2. Raspodjela polja ravnog cilindra nabijenog nabojem prostorne gustoe
naboja = konst. u ovisnosti o udaljenosti od osi cilindra

Primjer 4.9.
Beskonano velika ravna ploha nabijena je nabojem plone gustoe o
konstantnog iznosa. Odredite jakost polja u svim tokama prostora i grafiki
prikaite jakost polja u ovisnosti o udaljenosti od nabijene ravne plohe.

Rjeenje:

Elektrostatika 61
Iz primjera P3.18, slika 2 je vidljivo da je elektrino polje beskonano velike
ravne plohe nabijene nabojem plone gustoe naboja o homogeno polje i da
elektrine silnice su okomite na ravnu plohu.
Jakost elektrinog polja odreuje se upotrebom Gaussovog zakona (4.5):

} }
=
S S
S S E d
1
d
0
G
o
c

(1)

Za Gaussovu plohu S
G
bira se cilindrina ploha visine h i povrine baza B.
Cilindrina ploha se postavlja tako da su joj baze paralelene s nabijenom
plohom dok se izvodnice plata podudaraju sa silnicma polja. Baze cilindra
su na jednakoj udaljenosti h/2 od nabijene plohe ime se osigurava da je
jakost polja na bazama cilindra B
1
i B
2
meusobno jednaka. Integral po
Gaussovoj plohi moe se nainiti kao zbroj tri integrala: po bazama i platu:

} } } }
= + +
S B P B
S S E S E S E d d d d
0
2 1
c
o

(2)

U prvom i treem intervalu vektori jakosti polja i vektor normale baza su
kolinearni pa skalarni mnoak prelazi u obini umnoak. U drugom integralu
vektor jakosti elektrinog polja i vektor normale plata su meusobno
okomiti pa je njihov skalarni mnoak jednak nuli to je za oekivati jer niti
jedna silnica elektrinog polja ne prodire kroz plat cilindra. Jednadba (2)
postaje:

} } }
= + +
S B B
S S E S E d d d
0
2 1
c
o
(3)

Povrine baza
*
plata su meusobno jednake i jednake su povrini
beskonano velike plohe obuhvaene platom cilindra. Jednadba (3) postaje:

0
2
c
o
= E (4)
odakle se dobije:

0
2c
o
= E (5)

*
Prema (3) ima se:
S ES ES
0
c
o
= +

62 4. Gaussov zakon
Ovaj rezultat jednak je rezultata (9) u Primjeru 3.18.

od nabijene plohe:

Sl. 2. Raspodjela polja nabijene ravne plohe plonom gustoom naboja
o=konst. u ovisnosti o udaljenosti od nabijene plohe

Primjer 4.10.
Dvije beskonano velike ravne plohe nabijene su nabojem plone gustoe o
konstantnog iznosa jednakim po iznosu i suprotnim po predznaku. Odredite
jakost polja u svim tokama prostora.

Rjeenje: Traeno polje odredit e se dvojako:
- metodom superpozicije (koristite rezultat zadatka P4.9)
- uporabom Gaussovog zakona.

Sl. 1. Elektrino polje svake od beskonano velikih ravnih ploha a) i
rezultirajue polje b)
Elektrostatika 63
a) metoda superpozicije. Na slici 1 prikazano je elektrino polje svake od
nabijenih ravnih beskonano velikih ploha. Elektrino polje svake od
nabijenih ploha je homogeno, s time to je pozitivno nabijena ravna
ploha izvor elektrinih silnica dok je negativno nabijena ravna ploha
njihov ponor. Prema (5) zadatka P4.9. iznos elektrinog polja jest:

0
2c
o
= E (1)

i ne ovisi o udaljenosti od nabijene ravne plohe.

Iz slike 1 je vidljivo da se silnice elektrinog polja izvan nabijenih ploha
meusobno ponitavaju dok se u prostoru izmeu nabijenih ploha meusobno
superponiraju. Slijedi, elektrostatiko polje van nabijenih ploha jednako je
nuli
0 = E (2)

dok je u meurpostoru nabijenih ploha

0
c
o
= E (3)

b) upotreba Gaussovog zakona. Jakost elektrinog polja odreuje se
upotrebom Gaussovog zakona (4.5):

} }
=
S S
S S E d
1
d
0
G
o
c

(4)

Sl. 2. Za Gaussovu plohu se bira cilindrina ploha

64 4. Gaussov zakon
Za Gaussovu plohu S
G
bira se cilindrina ploha visine h i povrina baz B.
Cilindrina se ploha u polju postavlja tako da su joj baze paralelne s
nabijenom plohom, dok se izvodnice plata podudaraju sa silnicama
elektrinog polja, slika 2 (v. primjer P4.9). Integral po Gaussovoj plohi moe
se nainiti kao zbroj tri integrala: po bazama i platu:

} } } }
= + +
S B P B
S S E S E S E d d d d
0
2 1
c
o

(5)

Prvi integral, po prvoj bazi, jednak je nuli jer je jakost elektrinog polja van
nabijenih ploha jednaka nuli. Drugi integral, po platu, takoer je jednak nuli
jer niti jedna silnica elektrinog polja ne proima plat (vektor elektrinog
polja E
i vektor normale
0
n
su meusobno okomiti). Trei integral, jer je

jakost elektrinog polja u svim tokama druge baze jednakog iznosa i
kolinearan je s vektorom normale
2
n
, moe se pisati:

} }
=
S B
S S E d d
2
0
c
o
(6)

Povrina druge baze B
2
jednaka je povrini S beskonano velike plohe
obuhvaenoj Gaussovom plohom S
G
, pa (6) postaje:

0
c
o
= E (7)

Primjer 4.11.
Tri beskonano velike ravne plohe meusobno su paralelno postavljene i
nabijene nabojem plonih gustoa o
1
, o
2
i o
3
. Odredite jakost polja po iznosu
i smjeru u tokama A, B, C i D.
Podaci: o o =
1
, o o 2
2
= , o o =
3
.

Rjeenje: Na slici 1 prikazane su ravne plohe s ucrtanim vektorima polja
svake od njih.

Zadatak e se rijeiti metodom superpozicije koristei se rezultatom
dobijenim u Primjeru 4.9. Elektrino polje beskonano velike ravne plohe je
homogeno i ne ovosi o udaljenosti od nabijene plohe i iznosa jest:
Elektrostatika 65

Sl. 1. Slika polja pojedinih ravnih nabijenih ploha i rezultirajue polje u
karakteristinim tokama

0
2c
o
= E

Prva ravna ploha nabijena je nabojem plone gustoe o o =
1
pa je ona
ponor silnicama elektrinog polja, dok su druge dvije ravne plohe nabijene
nabojem plone gustoe o o 2
2
= i o o =
3
pa su one izvor silnicama
elektrinog polja.

Rezultirajue polje jednako je vektorskom zbroju pojedinih polja u toki
promatranja. Jer su vektori polja pojedinih ploha meusobno ili kolinearni ili
suprotni to se vektorski zbroj svodi na algebarski zbroj. Iznosi polja u
pojedinim tokama jesu:

- toka A: E E E E E 2 2
A
= + =
B: E E E E E 4 2
B
= =
C: 0 2
C
= + = E E E E
D: E E E E E 2 2
D
= + + =

Predznak polja govori o smjeru: + u smjeru prirasta pozitivne apscisne osi i
obrnuto.

66 4. Gaussov zakon
Primjer 4.12.
Usporedno s beskonano velikom ravnom plohom nabijenom plonom
gustoom naboja o protee se beskonano dugi ravni vodi zanemarivog
presjeka i nabijen nabojem linijske gustoe . Nabijeni vodi je udaljen za d
od nabijene plohe. Odredite tako linijsku gustou naboja na vodiu po
predznaku i iznosu da na plovici razmaka izmeu vodia i ravne plohe jakost
elektrinog polja bude jednaka nuli.
Podaci:
2
m As 10

+ = o , mm 5 = d .

Rjeenje:

Sl. 1. Prostorni razmjetaj ravne plohe i vodia s ucrtanim vektorima polja u
toki promatranja

Na slici 1 prikazan je prostorni razmjetaj ravne plohe i vodia, te njihovi
vektori polja u toki promatranja P. Polje beskonano velike ravne plohe
nabijene ravnomjerno nabojem plone gustoe o, v. Primjer 4.9, je okomito
na nabijenu ravnu plohu i neovisno je o udaljenosti od te plohe, jednaba (5)
istog zadatka:

0
2c
o
o
= E (1)

Polje beskonano dugog ravnog vodia ravnomjerno nabijeno nabojem
linijske gustoe , v. Primjer 4.6, jest radijalno s ishoditem u osi cilindra i
okomito je na ravni vodi i prema jednadbi (6) istog zadatka opada s prvom
potencijom:

r
E
0
v
2 c t
= (2)

Elektrostatika 67
Iz slike 1. je vidljivo, da bi rezultirajue polje u toki promatranja bilo
jednako nuli, ravni beskonano dugi vodi mora biti nabijen nabojem
pozitivnog predznaka.
Iz zahtjeva zadatka, da je jakost polja u toki P jednako nuli ima se:

0
v
= + E E

o
(3)

Jer su vektori suprotni (3) postaje:

v
E E =
o
(4)

Uvrtenjem (1) i (2) u (4) uz 2 / d r = dobije se:

2
2
2
0
0
d
c t

c
o
=

Iz posljednje jednadbe se dobije:

2
d t o
=
iznosa:

1
m As n 54 , 78

=

5. ELEKTRINI POTENCIJAL I RASPODJELA NABOJA PO
VODIIMA

Potencijalna energija elektrostatikog polja, prema (7.22), jest:

VAs d
p
}
=

E q W (5.1)

Elektrini potencijal, prema (7.32), jest:

V
p
q
W
= (5.2)


}
=

d E (5.3)

Elektrini potencijal brojano je jednak radu koji izvri sila koja je po iznosu
jednaka sili elektrostatikog polja pomiui tokasti naboj jedininog iznosa,
1 = q , iz beskonanosti do toke promataranja protivno sili polja.

Razlika potencijala (napon) izmeu toaka M i N (7.37) jest:

}
=
M
N
E U

d
MN
(5.4)

Ekvipotencijalna ploha ploha na kojoj je u svakoj toki potencijal jednakog
iznosa, prema (7.42), jest:

0 d =
}
B
A
E

(5.5)

Ako je zadan potencijal ) , , ( z y x = tada je elektrino polje jednako
negativnoj derivaciji potencijala po, sasvim openito, elementu puta d
(7.45):

c
c
=

E (5.6)

Elektrostatika 69
Primjer 5.6.
Metalne kugle radijusa R
A
i R
B
nabijene su nabojima Q
A0
i Q
B0
. Kugle se
nalaze na meusobnoj udaljenosti d (udaljenost sredita). Ako se kugle
meusobno spoje tankom metalnom niti odredite:
a) naboj svake kugle
b) jakost elektrinog polja svake od kugli neposredno uz njezinu
povrinu.
Podaci: nAs 30
A0
= Q , nAs 10
B0
= Q , m 2 = d , cm 10
A
= R , cm 2
B
= R .

Rjeenje:

Sl. 1. Metalne kugle spojene su tankom metalnom niti

Nakon spajanja kugli naboj na njima jest:

nAs 20
B A B0 A0 u
= + = + = Q Q Q Q Q (1)

(pretpostavlja se da na spojnoj niti nema naboja).

Spajanjem dviju kugli one postaju ekvipotencijalno tijelo:

B A
= (2)

Potencijal pojedinih kugli jest:

d
Q
R
Q
0
B
A 0
A
BA AA A
4 4 c t c t
+ = + = (3a)

d
Q
R
Q
0
A
B 0
B
AB BB B
4 4 c t c t
+ = + = (3b)

Napomena:
Postupak prorauna potencijala na povrini vodljive kugle jednak je
proraunu potencijala tokastog naboja na udaljenosti jednakoj radijusu kugle
(ne zaboravite da je vodljiva kugla ekvipotencijalna ploha).

70 5. Elektrini potencijal i raspodjela naboja po vodiima
Jer je
B A
, R R d >> to se drugi pribrojnik u (3) moe zanemariti, pa (3)
postaje:

A 0
A
A
4 R
Q
c t
~ (4a)

B 0
B
B
4 R
Q
c t
~ (4b)


B
A
B
A
R
R
Q
Q
= (5)

Rjeenjem sustava (1) i (5) dobije se:

nAs) 67 , 16 (
u
B A
A
A
=
+
= Q
R R
R
Q (6)

nAs) 33 , 3 (
u
B A
B
B
=
+
= Q
R R
R
Q (7)

Jakost elektrinog polja na povrini kugline plohe, prema (8) primjera 6.2. I.
sveska, jest:
)
m
5 , 1 (
4
2
A 0
A
A
V
R
Q
E = ~
c t
(8)

)
m
49 , 7 (
4
2
B 0
B
B
V
R
Q
E = ~
c t

Primjer 5.9.
Naboji Q
1
i Q
2
formirani su u obliku kuglinih ljuski plonih gustoa naboja
o
1
i o
2
i radijusa R
1
i R
2
,
1 2
R R > . Kugline ljuske smjetene su simetrino
jedna u drugu, slika 1. Odredite potencijal u toki promatranja T koja je na
udaljenosti r od sredita kugle,
2 1
R r R < < .
Podaci: cm, 5
1
= R cm, 15
2
= R cm, 10 = r
2
2 1
nAsm 85 , 8

= = o o .
Elektrostatika 71
Rjeenje:

Sl. 1. Nabijene metalne kugline ljuske smjetene su simetrino jedna na
drugu

Zadatak e se rijeiti na dva naina:

a) koritenjem ve steenih saznanja
b) primjenom izraza za elektrini potencijal (5.3).

a) Potencijal nabijene kugline ljuske jest:

R r
R
Q
s < = 0
4
0
c t
(1)

+ s < = r R
r
Q
0
4 c t
(2)

Potencijal unutar nabijene kugline ljuske jednak je potencijalu ljuske v.
primjer 8.1. I. sveska, dok izvan kugle opada s prvom potencijom udaljenosti,
v. primjer 7.3.5. I. sveska. Na slici 2. dana je grafika interpretacija
potencijala dvije nabijene kugline ljuske.

Iz slike 2. slijedi da je potencijal u toki T na udaljenosti r od sredita
kuglinih ljuski, prema (1) i (2) jednak zbroju potencijala prve i druge
nabijene kugline ljuske:

2 0
2
0
1
2 1 T
4 4 R
Q
r
Q
c t c t
+ = + = (3a)
ili u obliku:

) (
4
1
2
2 1
0
T
R
Q
r
Q
+ =
c t
(3b)

Sl. 2. Raspodjela potencijala nabijenih kuglinih ljuski

Naboji Q
1
i Q
2
jesu:

pAs 278 4
2
1 1 1 1 1
= = = t o o R S Q

pAs 2502 4
2
2 2 2 2 2
= = = t o o R S Q

Potencijal toke T, prema (3b), jest:

V 14 , 175
T
=

b) Potencijal, prema (5.3), jest:

} }

= =
r r
r E E d d
T

(4)

Potencijal u toki T jednak je zbroju potencija u odnosu na referentnu toku u
beskonanosti:

) d ( d
2
1
2
12 T
} }
+ =
r
R
R
r E r E
(5)

gdje je:
Elektrostatika 73

2
0
2 1
12
4 r
Q Q
E
c t
+
= (6)

jakost elektrinog polja izvan metalnih ljuski, a:

2
0
1
1
4 r
Q
E
c t
= (7)

jakost elektrinog polja u meurpostoru metalnih ljuski (ne zaboravite naboj
Q
2
druge metalne ljuske ne doprinosi jakosti polja u meuprostoru metalnih
ljuski).

)
d
4
(
d
4
2
2
0
1
2
2
0
2 1
T
} }
+
+
=
r
R
R
r
r Q
r
r Q Q
c t c t


r
R
R
r
Q
r
Q Q
2 0
1
2
0
2 1
T
| )
1
(
4
| )
1
(
4

+
=
c t c t

Uvrtenjem granica dobije se:

)
1 1
(
4 4
2 0
1
2 0
2 1
T
R r
Q
R
Q Q
+
+
=
c t c t

ili u obliku:
) (
4
1
2
2 1
0
T
R
Q
r
Q
+ =
c t
(8)

to je identino s (3).

Primjer 5.15.
Ravni beskonano dugi vodi zanemarivog presjeka nabijen je nabojem
linijske gustoe naboja nepoznatog iznosa. Izmeu toaka A i B, koje se
nalaze na udaljenosti R
A
i R
B
od nabijenog vodia a na istom pravcu,
izmjeren je napon U
AB
. Odredite:
a) linijsku gustou naboja
b) odredite toku C na udaljenosti R
C
tako da je napon
AB BC
U U = .
Podaci: V 100
AB
= U , cm 10
A
= R , cm 5 , 14
B
= R .
Rjeenje:

Sl. 1. Prostorni raspored nabijene linije i toaka promatranja

a) Napon (razlika potencijala) izmeu toaka A i B prema (5.3) jest.

} }
= = =
A
B
A
B
B A AB
d d
R
R
R
R
r E E U

(1)

gdje je:

r
E
0
2 c t
= (2)

jakost polja ravne nabijene linije prema (6) primjera 4.6.


}
=
A
B
0
AB
d
2
R
R
r
r
U
c t

Nakon integriranje se dobije:

A
B
0
AB
ln
2 R
R
U
c t
= (3)
Iz (3) se dobije:

)
m
nAs
95 , 14 (
ln
2
A
B
AB 0
= =
R
R
U c t

Elektrostatika 75
b) Napon izmeu toaka B i C, prema (3), koristei analogiju jest:

B
C
0
BC
ln
2 R
R
U
c t
= (4)

Iz jednakosti naboja,
BC AB
U U = , dobije se:

B
C
0 A
B
0
ln
2
ln
2 R
R
R
R
c t
c t
=
odakle je:
cm 025 , 21
A
2
B
C
= =
R
R
R

Primjer 5.18.
Dva vodia konanog presjeka S i duljine L na meusobnom razmaku L ine
elektrini vod. Vod je prikljuen na pogonski napon U. Odredite:
a) naboj na svakom od vodia
b) minimalnu jakost polja na spojinici meu vodiima.
Podaci: mm 4 = R , m 2 , 1 = d , km 2 = L , kV 6 , 3 = U

Rjeenje: Jer je duina voda mnogo vea od razmaka meu vodiima to se
moe uzeti da je elektrino polje u svim poprenim presjecima voda jednako.

a) Naboj na vodiima odredit e se iz poznavanja razlike potencijala meu
njima pogonski napon. Razlika potencija meu vodiima, prema (7.37)
I. sveska, jest:

Sl. 1. Vektori elektrinog polja na spojnici meu vodiima i raspodjela polja
svakog od nabijenog vodia


}
=
M
N
E U

d
MN
(1)

Za odreivanje razlike potencijala moe se uzeti bilo koji put integracije na
liniji koja povezuje vodie, pa se odabire najjednostavniji (spojnica meu
vodiima). Vektori jakosti polja i element duine na spojnici su meusobno
kolinearni, slika 1.

Jednadba (1) postaje:

} }
= = =
M
N
M
N
x E x E U U d e d
x MN

(2)
gdje je:

+
+ = E E E (3)

rezultirajua jakost elektrinog polja, a dx element duine. Prema (7)
primjera 10.5 I. sveska, jednadba (3) postaje:

) ( 2 2
0 0
x d x
E
+ =
c t

c t
(4)


x
x d x
U
R
R d
d )
1 1
(
2
0
}

+ =
c t
(5)


R
R - d
x - d x U )] ( ln ln [
2
0
=
c t
(6)

Uvrtenjem granica dobije se:

R
R - d
U ln
0
c t
= (7)

Iz (7) dobije se linijska gustoa naboja:

Elektrostatika 77

R
R - d
U
ln
0
c t
= (8)

Traena koliina naboja na svakom od vodia, prema (4.2) I. sveska, jest:

}
= =
L
L dx Q
0
(9)


R
R - d
U L
Q
ln
0
c t
= (10)
iznosa:
As 09 , 35 = Q

b) Minimalna jakost elektrinog polja na spojnici meu vodiima voda
odredit e se iz nunog uvjeta ekstrema funkcije: prva derivacija funkcije
jednaka je nuli. Iz (4) se dobije:

0 ]
) (
1 1
[
2 d
d
2 2
0
=
+ =
x d x x
E
c t
(11)

Iz (11) se dobije:

2
d
x = (12)

u toki 2 / d x = mogu je minimum i maksimum jakosti elektrinog polja.
Stoga je nuno potraiti drugu derivaciju funkcije:

]
) (
21 2
[
2 d
d
3 3
0
2
2
x d x x
E
+ =
c t
(13)


0
8
)
2
(
d
d
3 2
2
> = =
d
d
x
x
E

Funkcija jakost elektrinog polja na polovici spojnice ima minimalnu
vrijednost:

d
E
0
2
c t

= (14)
iznosa:
V 7 , 1052 = E

6. RAD I POTENCIJALNA ENERGIJA

Rad, prema Maxwellu, jest savladavanje sile na putu (sasvim openito):

L F A = (6.1)

Ako se sila mijenja na tom putu od toke do toke izmeu toaka P i T a uz
to smjer sile ne pada u smjer puta tada je rad izmeu promatranih toaka:

d
}
=
T
P
F A (6.2)

Jednako tako i rad to ga naini elektrostatika sila pomiui tokasti naboj iz
toke u toku jest:

d
e
}
=
T
P
F A (6.3)
gdje je:
E q F

=
e
(6.4)

sila elektrostatikog polja na naboj q.


d
}
=
T
P
E q A (6.5a)
ili promjenom granica
) d (

}
=
P
T
E q A (6.5b)

Izraz u zagradama jest razlika potencijala izmeu toaka P i T.

) (
T P
q A = (6.6)

Potencijalna energija je po iznosu jednaka radu potrebnom da se naboj
dovede iz beskonanosti u promatranu toku P u elektrinom polju i prema
(7.30), jest:

80 6. Rad i potencijalna energija

}
=
P
E q W

d
p
(6.7)

Pomicanjem pozitivnog naboja u smjeru elektrinog polja njegova
potencijalna energija se smanjuje. Suprotno, ako se naboj pomie protiv sile
elektrinog polja, ulae se rad/energija, pa se potencijalna energija naboja
poveava. Ako je taj rad pozitivan, tada je energija negativna i obratno (o
predznaku rada v. odjeljak 7.2, svezak I.).

Primjer 6.1.
Naboj Q nalazi se u homogenom elektrinom polju ploastog kondenzatora,
slika 1. Odredite rad dobijen pomiui naboj:
a) iz toke B u toku C
b) iz toke C u toku B.

Podaci: AL razmak meu tokama C B .

Rjeenje:

Sl. 1. Naboj Q se pomie u smjeru elektrinog polja a) i protivno b)

a) Sila elektrinog polja moe pomicati naboj samo du silnice elektrinog
polja. Slijedi, pomiui naboj u smjeru polja dobije se korisni rad i to na
raun smanjenja potencijalne energije naboja Q.
Put BC moe se prikazati kao zbroj puteva C C BC ' '+ , gdje je C'
projekcija toke C na silnicu elektrinog polja na kojoj je toka B.

Elektrostatika 81

d d
'
e
'
e
} }
+ =
C
C
C
B
F F A (1)

Dio puta C'C je stoga okomit na silnice elektrinog polja odnosno pripada
dijelu ekvipotencijalne plohe. Jer je rad sile po ekvipotencijalnoj plohi jednak
nuli, to (1) postaje:

d
'
e
}
=
C
B
F A (2)

Sila elektrinog polja
e
F
i element puta
d na dijelu puta BC' su meusobno

kolinearni pa u (2) skalarni umnoak prelazi u obini:

d
'
e
}
=
C
B
F A (3)

Ovaj rad prema (5.9) i (5.12) jest:

) (
C' B
= Q A (4)
gdje je:

o cos d
C' B
L E E A = = (5)


o cos L E Q A A = (6)

b) Pomicanje naboja iz toke C u B, dakle suprotno sili elektrinog polja
moe se ostvariti samo s pomou vanjske sile
v
F
. Put CB opet se moe

prikazati kao zbroj puteva B C CC ' '+ . Rad na dijelu puta CC' jednak je
nuli (objanjeno u a)) i ostaje rad na dijelu puta C'B:

d
'
v
}
=
B
C
F A (7)

Vanjska sila na svakom dijelu puta jednaka je po iznosu i suprotnog je smjera
sili elektrinog polja:


d
'
e
}
=
B
C
F A (8)
Vektori
e
F
d su suprotni vektori pa (8) postaje:

d d
'
e
'
e
} }
= =
C
B
B
C
F F A (9)

Ovaj rad prema (5.9) i (5.12) jest:

) (
C' B
= Q A (10)


o cos L E Q A A = (11)

Uloeni rad jednak je potencijalnoj energiji naboja u promatranoj toki:

o cos
p
L E Q A W A = = (12)

Primjer 6.2.
Ploastom kondenzatoru poznate su izmjere i naboj na oblogama. Odredite
rad da se naboj q prenese s pozitivne obloge na negativnu i obratno.
Podaci: nAs 50 = Q , nAs 1 , 0 = q , cm 200 x cm 50 = S , mm 5 , 0 = d ,

Rjeenje:

Sl. 1. Promjena potencijala meu oblogama kondenzatora je linearna
Elektrostatika 83
Rad to ga ostvari elektrostatika sila pomiui tokasti naboj q od toke P
(pozitivna obloga kondenzatora) do toke T (negativna obloga kondenzatora)
jest koristan rad i prema (5.12) jest:

) (
T P
= q A (1)

gdje su
P
i
T
potencijali pozitivne odnosno negativne obloge i prema (4)
primjera 7.9. I sveska jest:

V) 25 , 28 (
2
0
0 0
= = =
+
c
o

d
(2)


nJ) 65 , 5 ( 2
0
= =
+
q A (3)

Ostvareni rad jednak je, prema (5.13), negativnoj vrijednosti potencijalne
energije naboja:

J) 65 , 5 ( = = A W

Da bi se premjestio naboj iz toke T u toku P treba uloiti rad vanjske sile,
suprotno sili elektrostatikog polja:

nJ) 65 , 5 ( ) ( ) (
T P P T
= = q q A (5)

Premjetanjem naboja suprotno sili elektrostatikog polja naboju se poveava
njegova potencijalna energija i na pozitivnoj oblozi kondenzatora iznosi:

nJ 65 , 5 = = A W (6)

Primjer 6.4.
Dva tokasta naboja Q
1
i Q
2
nalaze se na meusobnoj udaljenosti a, slika 1.
Odredite rad sile elektrostatikog polja pri pomicanju naboja q od:
a) toke P do toke R
b) toke R do toke T
c) toke P do toke T

Toke P i T s nabojima Q
1
i Q
2
ine romboid stranice a. Podaci: nAs 5
1
= Q ,
nAs 10
2
= Q , nAs 1 , 0 = q , cm 3 = a .

Rjeenje:

Sl. 1. Naboji Q
1
i Q
2
smjeteni su u dva vrha romboida

Rad to ga sila elektrostatikog polja ili vanjska sila ostvari pomiui naboj iz
toke P do toke T, prema (6.6) jest:

) (
T P
= q A (1)

Prema (1) za odrediti rad sile elektrostatikog polja nuno je odrediti
potencijale u tokama P, R i T.

Potencijal dva ili vie naboja, prema (1), Primjera 5.2. jest:

=
=
2
1 k k
k
0
alg
4
1
r
Q
c t
(2)

ili razvijeni zbroj:
) (
4
1
2
2
1
1
0
r
Q
r
Q
+ =
c t
(3)

gdje su:
r
1
i r
2
udaljenosti naboja Q
1
i Q
2
do promatrane toke.

Potencijal u toki P:

V) 1500 ( ) (
4
1
) (
4
1
2 1
0
2 1
0
P
= + = + = Q Q
a a
Q
a
Q
c t c t
(4)

Elektrostatika 85
Potencijal u toki R:

V) 3000 ( ) (
4
2
)
2 2
(
4
1
2 1
0
2 1
0
R
= + = + = Q Q
a
a
Q
a
Q
c t c t
(5)

Potencijal u toki T: jer je toke T simetrina toki P s obzirom na spojnicu
2 1
Q Q to je:

V) 1500 (
P T
= =

Prema (1) odreuje se rad:

a) nJ) 150 ( ) (
R P PR
= = q A

b) nJ) 150 ( ) (
T R RT
= = q A

c) nJ) 0 ( ) (
T P PT
= = q A

Zakljuak: Za pomicanje naboja od toke P do toke R odgovorna je sila
elektrostatikog polja (rad je pozitivan koristan rad). Za pomicanje naboja
od toke R do toke T (rad je negativan uloeni rad) treba upotrijebiti
vanjsku silu. Toka P i toka T su na jednakom potencijalu, to znai da
pripadaju istoj ekvipotencijalnoj plohi pa ne treba uloiti rad za pomicanje
naboja.

Primjer 6.5.
etiri jednaka tokasta naboja Q nalaze se u vrhovima baze pravilne
etverostrane primade stanice a. Odredite kakav je rad (koristan, utroen) pri
pomicanju tokastog naboja q iz beskonanosti u vrh piramide visine h.
Podaci: nAs 1 , 0 = Q , nAs 5 , 0 = q , m 1 , 0 = a , a h = .

Rjeenje: Jer su i naboji u vrhovima baze piramide i naboj koji se pomie iz
beskonanosti istog predznaka meu njima vlada odbojna Coulombova sila.
Slijedi, za pomicanje naboja treba utroiti rad.

Rad to ga mora nainiti vanjska sila pomiui tokasti naboj q iz
beskonanosti u promatranu toku P (vrh piramide) prema (6.6) jest:

) (
P
=

q A (1)

Sl. 1. Tokasti naboji nalaze se u bazi pravilne etverostranine piramide

Potencijal, to ga stvaraju etiri naboja, u beskonanost jest nula:

0 =
(2)

Potencijal etiri naboja u promatranoj toki, prema (1) primjera 5.5. jest:

) ( )
4
(
4
. 1
0 0
P
b
Q
b
Q
c t c t
= = (3)

Brid piramide prema slici 1. jest:

m) 12 , 2 (
2
3
= = a b (4)

Traeni potencijal prema (3) jest:

V 7 , 1 =
P
(5)


nJ 85 , 0 = A

Elektrostatika 87
Primjer 6.6.
Metalna kugla radijusa R nabijena je nabojem +Q. Odredite rad
elektrostatike sile da se tokasti naboj +q pomakne s njezine povrine u:
a) beskonanost
b) do udaljenosti na kojoj je rad 90% rada za pomjeranje u
beskonanost.
Podaci: m 2 , 0 = R , As 5 = Q , nAs 5 = q .

Rjeenje: Jer su naboj kugle i tokasti naboj istog predznaka meu njima
vlada odbojna Coulombova sila. Slijedi, ostvareni rad je korisni rad i
ostvaruje se na raun smanjenja potencijalne energije tokastog naboja.

Sl. 1. Pod djelovanjem Colulombove sile tokasti naboj se pomie s povrine
metalne kugle u beskonanost

a) Rad to ga ostvaruje elektrostatika sila pomiui tokasti naboj s povrine
kugle u beskonanost, prema (6.6) jest:

) (
K K
= q A (1)
gdje je:

K
potencijal na povrini kugle.

Potencijal na kuglinoj plohi jednak je radu koji treba uloiti da bi se tokasti
naboj jedininog iznosa podsredstvom vanjske sile prenio iz beskonanosti
do povrine kugle suprotno sili elektrostatikog polja (vidi primjer 5.1):

} }

= =
R R
r E E d d
K

(2)

Elektrino polje nabijene vodljive kugle, v. Primjer 6.2, I. sveska, jest:

R r
r
Q
E > = ,
4
2
0
c t
(3)


}
=
R
r
r Q
2
0
K
d
4 c t
(4)


R
Q
0
K
4 c t
= (5)

poencijal u beskonanosti za koji se uzima da je nula.

0 =
(6)


J) 1125 (
4
0
K
= =
R
Q q
A
c t
(7)

b) Rad to ga ostvaruje elektrostatika sila pomiui tokasti naboj s porine
kugle do toke na udaljenosti r u kojoj je ostvareni rad jednak 90%
ostvarenog rada pomicanjem tokastog naboja u beskonanost, prema
(6.6), jest:

) (
P K KP
= q A (8)
gdje je:

K
potencijal na povrine kugle (5)

P
potencijal na udaljenosti r od sredita kugle, toka P.

Ovaj potencijal prema (4) jest:

}
=
r
r
r Q
2
0
P
d
4 c t
(9)

Elektrostatika 89
R r
r
Q
> = ,
4
0
P
c t
(10)

Uvrtenjem (5) i (10) uz zadani uvjet
=
K KP
9 , 0 A A dobije se:

)
4 4
(
4
9 , 0
0 0 0
r
Q
R
Q
q
R
Q q
c t c t c t
= (11)

Iz (11) traena udaljenost jest:

R r 10 = (12)
iznosa:
m 2 = r

7. VODII U ELEKTROSTATIKOM POLJU

Elektrina influencija razdvajanje naboja u vodiu pod djelovanjem
sile elektrostatikog polja.
Mjera elektrine influencije jest gustoa influenciranog naboja, ima
vektorski karakter i biljei se vektorom D
(9.4)

n D D

= (7.1)

Vektor D
naziva se vektorom elektrinog pomaka. Iznos vektora elektrinog

pomaka definiran je iznosom maksimalnog influenciranog naboja svedenog
na jedinicu povrine (9.5)

2
maks i
m
As
S
Q
D = (7.2)

Smjer vektora elektrinog pomaka n
definiran je smjerom normale na plohu

Maxwellovih dvoploa pri koje je influencirani naboj maksimalnog iznosa.

Vektor elektrinog pomaka D
i vektor jakosti elektrinog polja E
stoje u
meusobnom odnosu (9.9)

E D

0
c = (7.3)

Metoda odslikavanja metoda koja se sastoji u ustrojstvu jednog ili vie
fiktivnih naboja koji zajedno s izvornim nabojima uzrokuju takvo polje u
kojem se vodljiva ploa poklopi s jednom od ekvipotencijalnih ploha.

Broj odslikanih naboja, prema (9.9.) jest:

1
2
=
o
t
n (7.4)
Primjer 7.5.
Dvije ravne plohe na meusobnoj udaljenosti d nabijene su nabojem plone
gustoe naboja, jednakim po iznosu i suprotnim po predznaku, o. Odredite:

a) napon izmeu nabijenih ploha
b) napon izmeu nabijenih ploha ako se umetne vodljiva ploa debljine
a paraleno s nabijenim plohama.

Elektrostatika 91
Na osnovi dobijenih rezultata zakljuite ovisi li napon izmeu nabijenih
ploha o debljini vodljive ploe te o njezinom ploaju.

Rjeenje: Elektrostatiko polje izmeu dvije ravne plohe nabijene nabojem
jednakim po iznosu i suprotnim po predznaku, prema (1) Primjera 5.3, I.
sveska, jeset homogeno i iznosi:

0
c
o
= E (1)

a) Napon izmeu dviju toaka, prema (7.37), jest:

}
=
d
E U
0
d

(2)

Na slici 1a prikazane su silnice polja, a na slici 1b njegov iznos u ovisnosti o
udaljenosti od pozitvno nabijene plohe.

Sl. 1. Zorni prikaz polja a) i njegova ovisnost o udaljenosti meu nabijenim
plohama b)

Integriranje (2) odabire se po jednoj od silnica s ime se postie da su
element puta
d i vektor jakosti polja E
meusobno kolinearni. Uzme li se

da je jedinini vektor elementa puta u smjeru prirasta apscisne osi:
x
d d e x

= , jednadba (2) postaje:

92 7. Vodii u elektrostatikom polju

}
=
d
x E U
0
d (3)
d E U = (4)

b) Umetne li se vodljiva ploa meu nabijenim plohama dolazi do
influenciranja u njoj, slika 2a, v. primjer P 7.3.

Sl. 2. Zorni prikaz polja a) i njegova ovisnost o udaljenosti meu nabijenim
plohama b)

Napon meu nabijenim plohama prema (3) i slici 2b jest:

} } } }
+
+
+ + = =
d
a x
a x
x
x d
x E x E x E x E U d d d d
0 0
(4a)

Elektrinog polja u vodljivoj ploi nema pa je drugi integral jednak nuli:

} }
+
+ =
d
a x
d
x E x E U d d
0
(4b)
Elektrostatika 93
)] ( [ a x d E x E U + + =

) ( a d E U = (5)

Zakljuak: Napon izmeu nabijenih ploha umetanjem vodljive ploe,
usporedba (5) s (4), se smanjio. I dalje, napon je ovisan o debljini umetnute
ploe a ne ovisi o njenom poloaju.

Primjer 7.15.
Maxwellova ploica povrine S nalazi se u homogenom elektrostatikom
polju E i njezina normala zatvara kut o sa silnicama polja. Odredite
influencirani naboj na ploici.
Podaci:
0 0 0
0 , 30 , 90 = o ,
2
cm 200 = S , kV/cm 25 = E .

Rjeenje:

Sl. 1. Influencirani naboj ovisi o orijentaciji ploice u prostoru

Influencirani naboj na ploici prema (9.7) , jest:

S D Q

=
i
(1)

ili u obliku:
o cos
i
S D Q = (2)
gdje je:
D
vektor elektrinog pomaka.

Vektor elektrinog pomaka D
i vektor jakosti elektrinog polja stoje u

meusobnom odnosu prema (9.9), jest:

E D

0
c = (3)

Uvrtenjem (3) u (1) odnosno (2) dobije se:

94 7. Vodii u elektrostatikom polju
o c cos
0 i
S E Q = (4)
za:

0
90 = o , As 0
i
= Q

0
30 = o ,
2
i
m
nAs
22 , 383 = Q

0
0 = o ,
2
i
m
nAs
5 , 442 = Q

Primjer 7.19.
Beskonano dugi ravni vodi zanemarivog presjeka nabijen je nabojem
linijske gustoe . Na udaljenosti a od nabijenog vodia nalaze se
Maxwellove dvoploe. Dvoploa je povrine h S x = , i dio je plata cilindra
radijusa a. Jedinini vektor normale plohe dvoploa je radijalnog smjera.
Odredite influencirani naboj na dvoploi.
Podaci: nAs/m 25 = cm 5 = a , cm 30 = h ,
0
30 = o (kut pod kojim se vidi
dvoploa iz nabijenog vodia).

Rjeenje:

Sl. 1. Maxwellova dvoploa je dio plata cilindra radijusa a

Influencirani naboj na dvoploama, prema (9.5), jest:

S D Q

=
i
(1)

Vektor elektrinog pomaka izraen s pomou vektora jakosti elektrinog
polja, prema (9.9), jest:
Elektrostatika 95
E D

0
c = (2)


S E Q

0 i
c = (3)

Jer su vektori E
i S
meusobno kolinearni (3) postaje:

S E Q
0 i
c = (4)

Jakost elektrinog polja nabijenog ravnog vodia, prema (6) primjera 6.7. I.
sveska, jest:

r
E
0
2 c t
= (5)
gdje je:
a r= udaljenost Maxwellovih dvoploa od osi vodia.


a
S
Q
t
2
i
= (6)
Povrina S, prema slici 1., jest:

h S = (7)
gdje je:
h visina Maxwellovih dvoploa,

a o = (8)

dio luka (druga dimenzija) Maxwellovih dvoploa.


nAs) 625 , 0 (
2
i
= =
t
o h
Q (9)

8. KAPACITET I KONDENZATORI

Kapacitet elektrina mjera kondenzatora kojom se karakterizira
fiziko svojstvo tijela u svezi s njegovom sposobnou primitka naboja pri
odreenom naponu.

Naboj, kapacitet i napon stoje u omjeru, v. (10.1.):

U C Q = (8.1)

Kondenzator fizika naprava.

Nain spajanja kondenzataora: kondenzatori se spajaju na dva osnovna
naina:
- serijski
- paralelno.

Kombinacijom ova dva nain spajanja nastaje tzv. mjeoviti spoj.

Kapacitet n kondenzatora spojenih u seriju, prema (10.26), jest:

=
=
n
k
C C
1 k
1 1
(8.2)

Kapacitet n kondenzatora spojenih paralelno, prema (10.32) jest:

=
=
n
k
C C
1
k
(8.3)

Primjer 8.1.
Odredite kapacitet ploastog kondenzatoara.

Rjeenje:

Sl. 1. Ploasti kondenzator
Elektrostatika 97
Ploasti kondenzator je konfiguracija dvije vodljive obloge u obliku ploa,
svaka povrine S na meusobnoj ekvidistantnoj udaljenosti d, slika 1.

Kapacitet, prema (8.1) , jest:

U
Q
C = (1)
gdje je:
S Q o = (2)

naboj na jednoj oblogi kondenzatora,
o plona gustoa naboja,

d E U = (3)

napon (razlika potencijala) meu oblogama kondenzatora,

0
c
o
= E (4)

jakost elektrinog polja (smatra se da je elektrino polje homogeno meu
oblogama kondenzatora, te da ga nema van obloga).

Uvrtenjem (2), (3) i (4) u (1) dobije se:

d
S
C
0
c = (5)

Primjer 8.2.
Odredite kapacitet kuglastog kondenzatora.

Rjeenje:

Sl. 1. Kuglasti kondenzator

98 8. Kapacitet i kondenzatori
Kuglasti kondenzator je konfiguracija dviju vodljivih kuglinih ploha,
povrina S
1
i S
2
smjetenih koncentrino jedna u drugu, slika 1.

Kapacitet, prema (8.1), jest:

U
Q
C = (1)

Napon meu oblogama kondenzatora jest:

}
=
2
1
d
R
R
r E U (2)
gdje je:

2
0
4 r
Q
E
c t
= (3)

prema (7) primjera 6.2. I. sveska jakost elektrinog polja.

Uvrtenjem (3) u (2) te integriranjem dobije se:

)
1 1
(
4
2 1 0
R R
Q
U =
c t
(4)


2 1
0
1 1
4
R R
C
=
c t
(5)

Primjer 8.3.
Odredite kapacitet cilindrinog kondenzatora.

Rjeenje: Cilindrini kondenzator je konfiguracija dviju vodljivih cilindrinih
obloga konanih duljina h, povrine S
1
i S
2
sa zajednikom aksijalnom osi,
slika 1.

Kapacitet, prema (8.1), jest:
Elektrostatika 99

U
Q
C
'
= (1)

Sl. 1. Cilindrini kondenzator
gdje je:

1
2 ' R Q t o = (2)

naboj na oblozi kondenzatora po jedinici duljine
*
,
o plona gustoa naboja,
R
1
radijus unutranje obloge kondenzatora

}
=
2
1
d
R
R
r E U (3)
napon meu oblogama kondenzatora,

r
R
E
0
1
c
o
= (4)

Jakost elektrinog polja, prema (1) primjera 6.7. I. sveska,

R
2
radijus vanjske obloge kondenzataora

Uvrtenjem (4) u (3) te integriranjem dobije se:

1
2
0
1
ln
R
R R
U
c
o
= (5)

*
Naboj na oblozi kondenzatora podieljen s njegovom duljinom ) / ( h Q =

Zamjenom plone gustoe naboja (5) s (2) dobije se:

1
2
0
ln
2
'
R
R Q
U
c t
= (6)


1
2
0
ln
2
R
R
C
c t
= (7)

Primjer 8.6.
Kondenzator kapaciteta C
1
nabijen je nabojem Q
1
. Ako se tom kondenzatoru
spoji nenabijeni kondenzator kapaciteta
1 2
2C C = , slika 1., odredite naboj na
prvom i drugom kondenzatoru.

Rjeenje: Nakon spajanja drugog kondenzatora s prvim kondenzatorom dio
naboja s prvog kondenzatora e prijei na drugi kondenzator.

'
1 1 2
Q Q Q = (1)

Sl. 1. Kondenzatori su spojeni paralelno
gdje je:

'
1
Q naboj koji e ostati na prvom kondenzatoru.

Nakon prelaznog stanja doi e do izjednaenja napona na kondenzatorima:

2
2
1
1
C
Q
C
Q
=
'
(2)

Prema zadatku jest
1 2
2C C = , pa (2) postaje:
Elektrostatika 101

'
1 2
2Q Q = (3)
Sustav (1) s (3) daje:

1 1
3
1
Q Q =
'
,
1 2
3
2
Q Q =

Primjer 8.11.
Tri kondenzatora kapaciteta C
1
, C
2
i C
3
spojena su prema shemi na slici 1a.
Odredite naboje i napone na svakom od kondenzatora.
Podaci: F 5
1
= C , F 2
2
= C , F 8
3
= C , V 400 = U .

Rjeenje:

Sl. 1. Tri kondenzatora ine mjeoviti spoj

Naboj, napon i kapacitet, prema (8.1), stoje u meusobnom odnosu:

U C Q = (1)

Za odrediti naboj, to ga izvor preda kondenzatoru, prema (1), uz zadani
napon U, nuno je odrediti kapacitet mjeovitog spoja:

F) 333 , 3 (
) (
) (
3 2 1
3 2 1
=
+ +
+
=
C C C
C C C
C (2)

Prema (1) slijedi naboj izvora:

As 1332 = Q

Kod serijskog spoja kondenzatora naboj na svakom kondenzatoru bez obzira
na njegov kapacitet je meusobno jednak. Slijedi, naboj izvora Q jednak je

naboju prvog kondenzatora odnosno jednak je naboju na ekvivalentnom
kondenzatoru kapaciteta C
23
:

23 1
Q Q Q = = (3)
gdje je:

3 2 23
Q Q Q + = (4)

naboj ekvivalentnog spoja.

Jer su drugi i trei kondenzatori pod istim naponskim prilikama, U
23
, iz (1) se
dobije:

3
3
2
2
C
Q
C
Q
= (5)
Sustav (4) i (5) daje:
) As 4 , 266 (
3 2
2
2
=
+
= Q
C C
C
Q (6)

Iz (4) uz (6) se dobije:
As 6 , 1065
3
= Q

S poznatim nabojima, prema (1), naponi su:

V) 4 , 266 (
1
1
1
= =
C
Q
U (7)

V) 2 , 133 (
3
3
2
2
23
= = =
C
Q
C
Q
U (8)

Elektrostatika 103
Primjer 8.13.
Odredite ekvivalentni kapacitet etiri kondenzatora spojena prema slici 2.
Podaci: nF 1
1
= C , nF 3
2
= C , nF 5
3
= C , nF 7
4
= C .

Rjeenje:

Sl. 1. Mjeoviti spoj kondenzatora

Spoj na slici 1 moe se prikazati kao na slici 2.

Sl. 2. Presloeni mjeoviti spoj sa slike 1

Iz slike 2a je vidljivo da su kondenzatori kapaciteta C
1
i C
2
paralelno spojeni:

2 1 12
C C C + = (1)

Kapaciteti C
12
i C
4
spojeni su serijski:

3 12
3 12
123
C C
C C
C
+
= (2)

Kapaciteti C
3
i C
124
spojeni su paralelno:

nF) 22 , 9 (
123 4 ek
= + = C C C (3)

9. DIELEKTRICI U ELEKTROSTATIKOM POLJU

Unese li se dielektrik, primjerice parafin, staklo, prepan i slino u prostor
izmeu obloga kondenzatora, koji je prethodno nabijen a potom odvojen od
elektrinog izvora, napon kondenzatora se smanji. Uzrok je u polarizaciji
dielektrika. Pod pojmom polarizacije podrazumijeva se skupni naziv za
usmjeravanje permanentnih dipola odnosno nastajanje dipola pod
djelovanjem elektrinog polja, v. 11. poglavlje I. sveska.
Elektrina polarizacija opisuje se vektorom polarizacije, (11.7):

V
vek
P
V
A
=

A
i
i
p
(9.1)
gdje je:

i
p
dipolni moment i-tog obujma AV

i

AV element obujma koji sadri N
1
obujma AV
i

U homogenom dielektriku vektor polarizacije P
i vektor elektrinog polja E

stoje u odnosu, (11.12) :

E P

0
c _ = (9.2)
gdje je:
_ elektrina susceptibilnost.

Vezani naboj o
v
je posljedica polarizacije i javlja se kao plona gustoa
naboja na granici dvaju dielektrika (mjesto diskontinuiteta) (11.27) :

P n

0 v
= o (9.3)

Dielektrinost dielektrika je bezdimenzionalni broj koji kae koliko se puta
smanji elektrino polje uz prisustvo dielektrika u odnosu na jakost polja bez
njega, (11.32).

r
v
0
c
o o
o
=
=
E
E
(9.4)
gdje je:
E
0
jakost elektrinog polja u vakuumu,
E jakost elektrinog polja uz pristustvo dielektrika,
o plona gustoa naboja.

Elektrostatika 105
Opi oblik Gaussovog zakona glasi: Integral po zatvorenoj plohi S
G

skalarnog umnoka vektora elektrinog pomaka D
i elementa povrine S
d
te plohe jednak je naboju Q obuhvaenom tom plohom, i prema (11.50), jest:

Q S D
S
=
}

d
G
(9.5)

Vektor elektrinog pomaka, prema (11.47), jest:

P E D

+ =
0
c (9.6)

Jednadba (9.6) sa (9.2) moe se pisati:

E D

) 1 (
0
_ c + = (9.7)
ili u obliku:
E D

r 0
c c = (9.8)
gdje je umnoak:

r 0
c c c = (9.10)
permativnost dielektrika.

Tok vektora elektrinog pomaka
D
bilo kroz koji popreni presjek D cijevi
je konstantan i jednak naboju na koji se ta D cijev oslanja.

}
A = =
S
Q S D

d
D
(9.11)
Ako ploha S obuhvaa naboj Q tada je vektor elektrinog pomaka:

}
= =
S
Q S D

d
D
(9.12)
Uvjeti na granici:

- tangencijalna komponenta elektrinog polja E
na graninoj ravnini
dvaju dielektrika prolazi kontinuirano:

2 t 1 t
E E = (9.13)

- normalna komponenta vektora elektrinog pomaka D
prolazi
skokovito na graninoj ravnini dvaju dielektrika:

106 9. Dielektrici u elektrostatikom polju
o =
2 n 1 n
D D (9.14)
gdje je:
o plona gustoa naboja na granici dvaju dielektrika.

Primjer 9.1.
Tokasti naboj Q
1
i Q
2
na meusobnoj udaljenosti d nalaze se u sredini
karakteriziranoj dielektrinosti c
r
. Odredite jakost elektrinog polja i silu
prvog naboja na mjesto drugog.
Podaci: nAs 20
1
= Q , nAs 45
2
= Q , cm 75 = d , 5 , 2
r
= c

Rjeenje: Elektrino polje u sredini koja je razliita od vakuuma, prema (9.4)
jest:

r
0
c
E
E = (1)
gdje je:

2
0
0
4 r
Q
E
c t
= (2)

jakost elektrinog polja tokastog naboja u vakuumu.


2
r 0
4 r
Q
E
c c t
= (3)

Slijedi jakost polja prvog naboja na mjestu drugog:

)
m
V
128 (
4
2
r 0
1
12
= =
d
Q
E
c c t
(4)

Sila, prema (5.4), jest:

12 2 12
E Q F = (5)


N) 76 , 5 (
4
2
r 0
2 1
= =
d
Q Q
F
c c t
(6)

Elektrostatika 107
Primjer 9.3.
Ploasti kondenzator, sa zrakom kao izolatorom, spojen je na elektrini izvor
napona U, pa zatim odspojen od njega. Ako se razmak meu oblogama
kondenzatora dvostruko povea, a zrak kao izolator zamijeni tinjcem ) 6 (
r
= c
odredite: elektrino polje, napon meu oblogama i kapacitet.
Rjeenje:

Sl. 1. Kondenzator prije a) i nakon odspajanja s elektrinog izvora b)

Prije odspajanja kondenzatora s elektrinog izvora ima se:

0
0
c
o
= E (1)

d E U U
0 0
= = (2)

d
S
C
0 0
c = (3)

Nakon odspajanja kondenzatora na njegovim oblogama sauvan je naboj Q:

0
r
0
6
1
E
E
E = =
c
(4)

d E U 2 = (5)


0 0
r
3
1 2
U U U = =
c
(6)

Kapacitet kondenzatora se promijenio i iznosi:


0
r
r 0
2 2
C
d
S
C
c
c c = = (7)

0
3 C C = (8)

Primjer 9.5.
Ploasti zrani kondenzator s razmakom meu oblogama d ima kapacitet C
0
.
Odredite koliko e se promijeniti njegov kapacitet ako se uz jednu od obloga
umetne ploica stakla debljine d
1
.
Podaci: mm 4 = d , mm 1
1
= d , 5
r
= c .

Rjeenje:

Sl. 1. Zrani ploasti kondenzator s umetnutom ploicom od prepana a)
njegova nadomjesna shema b)

Kondenzator s dva sloja dielektrika, slika 1a, nadomjeta se serijskim spojem
dva kapaciteta, slika 1b. Kapacitet ove kombinacije jest:

2 1
2 1
C C
C C
C
+
= (1)
gdje je:

1
r 0 1
d
S
C c c = (2)

kapacitet ekvivalentnog kondenzatora s dielektrikom od stakla:

Elektrostatika 109

2
0 2
d
S
C c = (3)
kapacitet ekvivalentnog zranog kondenzatora.


r 2 1
0 r 2 1
) (
c
c
d d
C d d
C
+
+
= (4)


0
4
5
C C =

Primjer 9.8.
Dvoslojni ploasti kondenzator, slika 1a, ima debljine slojeva d
1
i d
2

pripadnih dielektrinih konstanti
1 r
c i
2 r
c . Kondenzator je prikjuen na
naponski izvor napona U. Odredite:

a) jakost polja u svakom od dielektrika,
b) raspodjelu napon po slojevima,
c) povrinske gustoe vezanih naboja.

Podaci: mm 2
1
= d , mm 6
2
= d , 2
1 r
= c , 5
2 r
= c , V 75 = U

Rjeenje:

Sl. 1. Dvoslojni kondenzator a) i njegova nadomjesna shema.

Prema slici 1b narinuti napon jest:


2 1
U U U + = (1)

Normalna komponenta vektora elektrinog pomaka, prema (9.2) ako nema
plone gustoe slobodnih naboja na razdijelnoj plohi, jest:

2 1
D D = (2)

ili izraeno s pomou jakosti elektrinog polja:

2 2 r 1 1 r
E E c c = (3)

Jednadba (1) moe se takoer izraziti s pomou jakosti polja:

2 2 1 1
d E d E U + = (4)

Sustav (3) i (4) daju:

2
2 r
1 r
1
1
d d
U
E
c
c
+
= (5)

2 1
1 r
2 r
2
d d
U
E
+
=
c
c
(6)

iznosa:

m
kV
05 , 17
1
= E
m
kV
82 , 6
2
= E

Prema (1) odnosno (4) naponi pojedinih slojeva jesu:

V 1 , 34
1 1 1
= = d E U (7)

V 9 , 40
2 2 2
= = d E U (8)

c) Plona gustoa vezanih naboja, prema (9.3) jest:

0 v
n P

= o (9)

Uvrtenjem (9.2) u (9) uz kolinearnost vektora P
i
0
n
dobije se:
Elektrostatika 111
E
0 v
c _ o = (10)
gdje je:

1
r
= c _ (11)

elektrina susceptibilnost:


E
0 r v
) 1 ( c c o = (12)

Vezani naboji su:

- u prvom dielektriku

2
v1
m
nAs
89 , 150 = o

- u drugom dielektriku:

2
v2
m
nAs
43 , 241 = o

Primjer 9.15.
Ploasti kondenzator s dva dielektrika, slika 1, prikljuen je na elektrini
izvor konstantnog napona U. Odredite:
a) kapacitet kondenzatora,
b) jakost elektrinog polja u svakom od dielektrika,
c) plonu gustou naboja na oblogama kondenzatora.
Podaci: V 500 = U ,
2
1
cm 10 x 4 = S ,
2
2
cm 10 x 6 = S mm 4 = d , 4
r1
= c ,
6
r2
= c .

Rjeenje:

a) Kapacitet ploastog kondenzatora sa slike 1a jest kapacitet paralelnog
spoja dva kondenzatora, slika 1b:

2 1
C C C + = (1)
gdje je:


d
S
C
1
1 r 0 1
c c = (2)

d
S
C
2
2 r 0 2
c c = (3)

parcijalni kapacitet kondenzatora.

Sl. 1. Ploasti kondenzator s dva dielektrika a) i nadomjesna shema b)


) (
2 2 r 1 1 r
0
S S
d
C c c
c
+ = (4)
iznosa:
nF 115 , 0 = C

b) Jakost polja, prema (9.11), bit e u oba dielektrika jednake jakosti
(tangencijalne komponente jakosti elektrinog polja prolaze kontinuirano
iz jedne u drugu sredinu):

2 1
E E = (5)

Uz zadani napon meu oblogama kondenzatora jakost polja jest:

d
U
E E = =
2 1
(6)
iznosa:

m
kV
125
2 1
= = E E
Elektrostatika 113
c) Plona gustoa naboja o, prema (9.5), dimenzionalno odgovara iznosu
vektora elektrinog pomaka:

D = o (7)

Prema (9.8) slijede plone gustoa naboja na oblogama kondenzatora:

1 1 r 0 1 1
E D c c o = = (8)

2 2 r 0 2 2
E D c c o = = (9)
iznosa:

2
1
m
As
425 , 4 = o
2
2
m
As
637 , 6 = o

Primjer 9.16.
Cilindrini kondenzator s dvoslojnim dielektrikom (polietilen, polivinil
klorid), slika 1, prikljuen je na elektrini izvor konstantnog napona U.
Odredite:
a) naboj na oblozi kondenzatora (po jedinici duljine)
b) jakost polja u svakom od dielektrika.
Podaci: 3 , 2
1 r
= c , 4 , 3
2 r
= c , mm 5
1
= R , mm 8
2
= R , mm 10
3
= R ,
V 24 = U .
Rjeenje:

Sl. 1. Cilindrini kondenzator s dvoslojnim dielektrikom a) i nadomjesna
shema b)

Jer je dielektrik postavljen koncentrino po itavom obujmu, slika 1a, to se
kondenzator moe nadomjestiti serijskim spojem dva kondenzatora, slika 1b.
Prema slici 1b ima se:

2 1
U U U + = (1)

Napon se moe izraziti s pomou jakosti elektrinog polja:

} }
+ =
3
2
2 2
2
1
1 1
d d
R
R
R
R
E E U

(2)
ili u obliku:

} }
+ =
3
2
2
2
1
1
d d
R
R
R
R
r E r E U (3)
gdje je:

2 1
1
1
,
2
R r R
r
E < < =
c t
(4)

jakost elektrinog polja, prema (6) primjera 6.6. I. sveska, u dielektriku
dielektrine konstante
1 r
c ,

3 2
2
2
,
2
R r R
r
E < < =
c t
(5)

jakost elektrinog polja u dielektriku dielektrine konstane
2 r
c ,

h
Q
= (6)

linijska gustoa naboja (naboj po jedinici duljine).

Uvrtenjem (5) i (4) u (3) te integriranjem se dobije:

) ln
1
ln
1
(
2
2
3
2 1
2
1
R
R
R
R
U
c c t
+ = (7)
a) Iz (7) slijedi:

Elektrostatika 115
)
m
nAs
94 , 4 (
ln
1
ln
1
2
2
3
2 1
2
1
=
+
=
R
R
R
R
U
c c
t
(8)

b) Uvrtenjem (8) u (4) i (5) dobije se:

2
3
2
1
1
2
1
ln ln
1
R
R
R
R
r
U
E
c
c
+
= (9)

2
3
1
2
1
2
2
ln ln
1
R
R
R
R
r
U
E
+
=
c
c
(10)

Jakost elektrinog polja na granici vodi dielektrik odnosno dielektrik
dielektrik jest:

m
kV
73 , 7
1
R 1
= E
m
kV
83 , 4
2
R 1
= E

m
kV
27 , 3
2
R 2
= E
m
kV
62 , 2
3
R 2
= E

Primjer 9.20.
Kuglasti kondenzator ispunjen je s dva sloja dielektrika dielektrinih
konstanti
1 r
c i
2 r
c , slika 1. Koliki treba biti omjer
2 r 1 r
/ c c da iznos
elektrinog polja u oba sloja bude jednak i maksimalan?
Podaci:
1 2
3R R = ,
1 3
4 R R = .

Rjeenje: Maksimalna jakost elektrinog polja u svakom od dielektrika
pojavit e se na njegovom najmanjem radijusu:

2
1 1 r 0
maks1
4 R
Q
E
c c t
= (1)

2
2 2 r 0
maks2
4 R
Q
E
c c t
= (2)


Sl. 1. Kuglasti kondenzator s dva dielektrika i oznaenim tokama
maksimalne jakosti polja

Iz uvjeta jednakosti maksimalnih polja, izjednaenjem (1) i (2), dobije se:

2
2 2 r
2
1 1 r
R R c c = (3)

Jer je:
1 2
3R R = iz (3) se dobije:

9
2 r
1 r
=
c
c

10. ENERGIJA I SILA ELEKTROSTATIKOG POLJA

Potencijalna energija sustava od n naboja, prema (12.16), jest:

i i e
q
2
1
=
i
W (10.1)
gdje je:

i
q i-ti naboj sustava od n naboja

i
potencijal n-1 - og naboja sustava na mjestu i - tog naboja.

Ako sustav nije izgraen od n tokastih naboja nego sadri linijske, plone ili
prostorne raspodjele naboja tada 1 poprima, prema (12.17) , oblik:

- za linijsku gustou naboja :

}
=
d
2
1
e
W (10.2)

- za plonu raspodjelu naboja o:

}
=
S
S W d
2
1
e
o (10.3)

- za prostornu raspodjelu naboja :

}
=
V
V W d
2
1
e
(10.4)

Potencijalna energija elektrostatikog polja moe se izraziti veliinom polja,
prema (12.35), jest:

} }
=
V D
V D E W d d
e

(10.5)

Ako je sredina homogena i izotropna, prema (12.34), jest:

}
=
V
V E D W d
2
1
e

(10.6)

118 10. Energija i sila elektrostatikog polja
Energija ploastog kondenzatora, prema (12.23), jest:

U Q
C
Q
U C W
2
1
2
1
2
1
2
2
e
= = = (10.7)

Gustoa energije izraena veliinama polja, prema (12.37), jest:

}
=
D
D E w

d (10.8)

Ako je sredina homogena i izotropna, prema (12.38), jest:

2
2
1
E w c = (10.9)

Sila elektrostatikog polja, ako je poznata energija tog istog polja, prema
(12.7), jest:

o
d
d
e
W
= (10.10)
gdje je:
d element puta.

Primjer 10.1.
Ploasti kondenzator kapaciteta C
1
spojen je na elektrini izvor napona U a
potom odspojen od njega. Nakon odspajanja kondenzatora razmaknu se
obloge na dvostruko vei razmak. Odredite odnos energije prije i nakon
poveanja razmaka obloga.

Rjeenje: Energija ploastog kondenzatora, prema (10.7), jest:

C
Q
W
2
1
e
= (1)
Jer je kondenzator nabijen pa potom odspojen od elektrinog izvora naboj Q
na oblogama kondenzatora ostao je sauvan. Slijedi:

- energija prije poveanja razmaka

Elektrostatika 119

1
2
e1
2
1
C
Q
W = (2)
gdje je:

d
0 1
S
C c = (3)

- energija poslije poveanja razmaka:

2
2
e2
2
1
C
Q
W = (4)
gdje je:

1 0 2
2
1
2d
C
S
C = = c (5)

Dijeljenjem (2) s (4) dobije se:

e1 e2
2W W = (6)

Energija se poveala za dva puta.

Primjer 10.11.
Elektrini naboj prostorne gustoe naboja konstantnog iznosa formiran je u
obliku kugle radijusa R. Izraunajte energiju elektrostatikog polja
akumuliranu unutar kugle ) (
0
c c = .
Podaci: cm 20 = R ,
3 6
As/m 10
= .

Rjeenje:

Sl. 1. Prostorni naboj formira se u obliku kugle radijusa R

Energija elektrostatikog polja, prema (10.6), jest:

V E W
V
d
2
1
2
0 e
}
= c (1)
gdje je:
E jakost elektrinog polja,

r r V d 4 d
2
t = (2)
element obujma.

Jakost elektrinog polja odredit e se upotrebom Gaussovog zakona:

} }
=
V S
V S E d d
0
G
c

(3)

Na radijusu r vektor jakosti elektrinog polja u svim tokama je jednakog
iznosa i kolienaran je s vektorom elementa plohe S
d . Ima se:

t
c
t
3
0
2
3
4 1
4 r r E = (4)
Slijedi:
r E
0
3c
= (5)


r r r W
R
d 4
9 2
1
2 2
0
2
0
2
0 e
t t
c
c
}
= (6)


Ws) 05 , 5 (
5 9
2
5
0
2
e
= =
R
W
c
t
(7)

Elektrostatika 121
Primjer 10.14.
Ploasti kondenzator poznatih izmjera nabijen je nabojem Q. Pod
djelovanjem sile jedna obloga kondenzatora se pomjeri za a. Odredite:

a) rad elektrostatike sile pri pomicanju jedne obloge,
b) prirast elektrostatike energije kondenzatora.
Podaci: nAs 20 = Q , mm 2 = d , mm 1 , 0 = a ,
2
cm 50 = S .

Rjeenje:

Sl. 1. Elektrostatika sila meu oblogama kondenzatora je privlana

a) Rad, to ga naini sila
e
F
na putu
d jest:

d
0
e
}
=
a
F A (1)
gdje je:
S E F
2
0 e
2
1
c = (2)

sila meu oblogama kondenzatora (v. primjer 10.13.).

Jer je pomak obloge u smjeru apscisne osi ima se:

x
d d e x

= (3)

Uvrtenjem (2) i (3) u (1) uz kolinearnost vektora
e
F
d dobije se:

}
=
a
x S E A
0
2
0
d
2
1
c

Nakon integriranja se dobije:

a S E A
2
0
2
1
c = (4)
Izrazi li se jakost polja kao:

S
Q
E
0 0
c c
o
= = (5)
i uvrsti u (4) dobije se:
Nm) 45 , 0 (
2
1
0
2
= = a
S
Q
A
c
(7)

b) Prirast energije jest razlika energije koju ima kondenzator nakon i
prije pomicanja obloge:

ep en e
W W W = A (8)
gdje je:

a d
S
Q
C
Q
W
= =
0
2
n
2
en
2
1
2
1
c
(9a)

d
S
Q
C
Q
W
0
2
p
2
ep
2
1
2
1
c
= = (9b)


Nm) 45 , 0 (
2
1
0
2
e
= = A
S
a Q
W
c
(10)

Usporedbom dobijenih rezultata (7) i (10) ima se:

e
W A A =

Rad se ostvario na raun smanjenja elektrostatike energije kondenzatora.

Elektrostatika 123
Primjer 10.15.
Cilindrini kondenzator radijus R
u
i R
v
, R
u
< R
v
, duljine h spojen je trajno na
elektrini izvor napona U. Oredite elektrostatiku energiju akumuliranu u
elektrinom polju ako je dielektrik meu njegovim oblogama:
a) zrak ) 1 (
r
= c
b) ulje ) 4 , 2 (
ru
= c
Podaci: cm 1
u
= R , cm 2
v
= R , cm 15 = h , V 160 = U
Rjeenje:

Sl. 1. Cilindrini kondenzator sastoji se od dva cilindra simetrino
postavljena jednog u drugom

Ako je kondenzator trajno spojen na elektrini izvor napona U, tada energija
akumulirana u elektrostatikom polju, prema (10.7), jest:

2
e
2
1
U C W = (1)

a) Kapacitet cilindrinog kondenzataora, prema (5) primjera (10.5) I.
sveska jest:

pF) 03 , 12 (
ln
2
u
v
0
0
= =
R
R
h
C
c t
(2)
Energija, prema (1), jest:

J 154 , 0
0 e
= W

b) Ako je u kondenzatoru umjesto zraka neki drugi dielektrik tada se
njegov kapacitet poveava c
r
puta. Slijedi, prema (1) da e se i akumulirana
energija poveati c
r
puta:


2
0 ru e
2
1
U C W c = (3)
ili u obliku:

J) 37 , 0 (
2
1
e0 ru e
= = W W c (4)

Primjer 10.17.
Kuglasti kondenzator s polivinilom kao dielektrikom trajno je spojen na
elektrini izvor napona U. Odredite radijus R zamiljene kugle,
2 1
R R R < < ,
kod kojeg e se energija akumulirana u elektrostatiko polje razdijeliti na dva
jednaka dijela.
Podaci: cm 3
1
= R , cm 5
2
= R , 5
rp
= c , V 120 = U

Rjeenje:

Sl. 1. Kuglasti kondenzator s polivinilom kao dielektrikom

Energija izarena veliinama polja u homogenoj i izotropnoj sredini, prema
(10.6), jest:

V E W
V
d
2
1
2
e
}
= c (1)
gdje je:
c dielektrinost,

r r V d 4 d
2
t = (2)
element obujma,
Elektrostatika 125

2
4 r
Q
E
c t
= (3)

jakost elektrinog polja meu oblogama kondenzatora.

Iz uvjeta zadatka se ima:

2 e 1 e
W W = (4)

Uvrtenjem (2) i (3) u (1) uz jednakost (4), dobije se:

} }
=
2
2
1
2
d d
R
R
R
R
r
r
r
r


2
1
| )
1
( | )
1
(
R
R
R
R
r r
=

Uvrtenjem granica i sreivanjem se dobije:

cm) 75 , 3 (
2
2 1
2 1
=
+
=
R R
R R
R (5)

Jajac, Grulović - Riješeni Zadaci Iz OE - Elektrostatika PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jajac, Grulović - Riješeni Zadaci Iz OE - Elektrostatika PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

, slika 1.1.a, a ako su naboji razliitih predznaka

jedinini vektor radijvektora

meusobno suprotni to vektorski zbroj prelazi u

odbojna sila drugog naboja na prvi, a

privlana sila treeg naboja na prvi.

meusobno suprotni vektorski zbroj prelazi u

slika 1. Slijedi naboj Q

vanjska (rezultirajua) sila na kuglicu,

zatezna sila u koncu.

meusobno suprotne to (1) postaje:

kojom naboj Q djeluje na probni naboj q, prema (3.1) jest:

jedinini vektor radijvektora r

jedinini vektor radijvektora

meusobno kolinearni, pa vektor

u toki A meusobno jednaki to iz

zatvara sa spojnicom dvaju tokastih naboja.

okomito je na spojnicu dvaju naboja

usmjereno suprotno gravitacijskoj sili tada je sila

, slika 1. Odredite jakost homogenog elektrostatikog

zatezna sila u koncu bez prisustva elektrostatikog polja, a

zatezna sila u koncu, a

d kolinearni vektori i jakost elektrostatikog polja je u

u svakoj toki Gaussove plohe

d to skalarni umnoak u (2)

reenog u a) (8) postaje:

d u svakoj toki ove plohe meusobno kolinearni. Slijedi,

d u svakoj toki Gaussove plohe kolinearni. Skalarni

d Gaussove plohe postoji), slijedi:

d u svakoj toki na Gaussovoj plohi meusobno kolinearni (smjer

d , odnosno s njegovom normalom

, pa lijeva strana (2)

d , odnosno s njegovom normalom

, pa lijeva strana (6)

su meusobno okomiti). Trei integral, jer je

d na dijelu puta BC' su meusobno

. Put CB opet se moe

d su suprotni vektori pa (8) postaje:

poencijal u beskonanosti za koji se uzima da je nula.

naziva se vektorom elektrinog pomaka. Iznos vektora elektrinog

definiran je smjerom normale na plohu

i vektor jakosti elektrinog polja E

d i vektor jakosti polja E

meusobno kolinearni. Uzme li se

= , jednadba (2) postaje:

vektor elektrinog pomaka.

i vektor jakosti elektrinog polja stoje u

meusobno kolinearni (3) postaje:

dipolni moment i-tog obujma AV

i vektor elektrinog polja E

You might also like