PREDMET BIOLOKE PSIHOLOGIJE bioloka psihologija grana psihologije koja istrauje organske osnove psihikih procesa i ponaanja bavi

vi se odnosima izmeu grae i funkcije pojedinih dijelova ivanog i endokrinog sustava i doivljavanja i ponaanja dio neuroznanosti (neuroznanost znanstveno prouavanje ivanog sustava) mora se nuno koristiti spoznajama iz drugih znanosti anatomije (struktura ivanog i endokrinog sustava) fiziologije (kako rade komponente ivanog i endokrinog sustava) biokemije (kemijske tvari koje se nalaze u mozgu i kako one nastaju! hormoni) biologije (genetika i evolucija) "ebb# $rganizacija ponaanja %&'&( prvi razvio teoriju o tome kako sloeni psiholoki fenomeni mogu biti proizvod mozgovne aktivnosti eklektiki pristup )*straivanje mozga jest osnovni problem s kojim se ovjek suoio(+ (,ir -ohn .ccles) zna ajna o!k"i#a $ n%$"oznanos!i& genetika identificirani geni odgovorni za neke neurodegenerativne bolesti (/arkinsonova 0lzheimerova "untingtonova amiotrofina lateralna skleroza) plastinost mozga (kako uimo i kako nastaje pam1enje na molekularnoj osnovi) novi lijekovi (novi naini lijeenja bolesti npr( depresije) slikovni prikazi (nuklearna magnetska rezonancija pozitronska emisijska tomografija) stanina smrt (kako i zato umiru neuroni otkri1e matinih stanica)

'"s!% is!"a(i)anja $ biolokoj psihologiji - * osno)n% +i,%nzij% o mogu se provoditi na ljudima i na drugim vrstama o mogu biti eksperimentalna ili neeksperimentalna o mogu biti temeljna ili primijenjena ispi!ani-i& lj$+i i (i)o!inj% o prednosti ljudi mogu slijediti upute izvjetavati o subjektivnim doivljajima jeftiniji su ispitanici (cijena odravanja ivotinjskog laboratorija vrlo visoka) o prednosti ivotinja jednostavniji mozak i ponaanje (takvim istraivanjima otkrivamo temeljne meuodnose mozga i ponaanja) uvid esto proizlazi iz komparativnog pristupa (prouavanje biolokih procesa usporedbom razliitih vrsta) manje etikih ogranienja %ksp%"i,%n!alna i n%%ksp%"i,%n!alna is!"a(i)anja o neeksperimentalna kvazieksperiment i studija sluaja o eksperiment ,%.$g"$pni na-"! razliite grupe ispitanika se testiraju svaka u jednoj situaciji $n$!a"g"$pni na-"! isti ispitanici se ispituju u svim situacijama n%za)isna )a"ijabla razlika izmeu eksperimentalnih situacija koju odreuje eksperimentator za)isna )a"ijabla ona koja se mjeri na nju utjee nezavisna "%l%)an!na )a"ijabla nenamjerna razlika meu eksperimentalnim situacijama koja moe uz nezavisnu utjecati na zavisnu 2ester i 3orzalka demonstracija Coolidge efekta (pojava da mujak nakon parenja s jednom partnericom moe esto zapoeti parenje s novom) zavisna varijabla vrijeme kroz koje je enka pokazivala lordozu (poloaj seksualne receptivnosti) tijekom razliitih situacija o k)azi%ksp%"i,%n!alna is!"a(i)anja ako je zbog fizikih ili etikih zapreka nemogu1e koristiti eksperiment istraivanja grupa ispitanika koji su u stvarnom svijetu izloeni nekim utjecajima koji nas zanimaju

nisu pravi eksperimenti zbog nekontroliranog broja relevantnih varijabli

s!$+ij% sl$ aja istraivanja koja su usmjerena na samo jedan sluaj ili ispitanika detaljnije i dublje od eksperimenta izvanredan izvor hipoteza problem mogu1nost generalizacije (ljudi se razlikuju)

!%,%ljna i p"i,ij%nj%na is!"a(i)anja o razlika s obzirom na motiv osobe koja ih provodi o !%,%ljna motivirana prvenstveno znatieljom istraivaa provode se iskljuivo s ciljem stjecanja novih spoznaja vjeruje se da su praktino korisnija vie podlona hirovima politikih odluka (politiari i glasai tee razumiju zato bi trebalo financirati istraivanje od kojeg nema trenutne praktine koristi) o p"i,ij%nj%na provode se s namjerom da se postigne neka izravna dobrobit za ovjeanstvo

PO'IJES/I R01'OJ SH'020/J0 O OD/OS3 MO1G0 I PO/00/J0 psihiki procesi i ponaanje imaju svoju bioloku osnovu utjecaj filozofa (dualista) razdvajaju tijelo i )duu+ (danas to zovemo psihiko) p")i zapisi o ,ozg$ .gip1ani (detaljno obrauju povrede glave sredinjim organom smatrali srce a prilikom mumificiranja mozak bacali) G"-i razmatranje odnosa due i tijela o 0lkmeon zdravlje i bolest produkti (ne)ravnotee tjelesnih sustava prouavao anatomiju ivotinja i prvi izradio opise tijela utemeljene na objektivnom opaanju ispitao grau oiju i uiju otkrio da do mozga vode ivane niti mozak je lijezda koja izluuje misli (4) o "ipokrat mozak sjedite osjeta percepcije i misli desnom stranom tijela upravlja lijeva strana mozga i obrnuto zabluda# histerija je enska bolest (gr(h5steria maternica) u 67( st( 8reud osporio to shva1anje o 3alen detaljno opisao strukturu i funkcije tijela o 0ristotel srce je sredite misli mozak je stroj za hlaenje krvi s"%+nji )ij%k zabluda# ivotni duh je pohranjen u modanim komorama D%s-a"!%s dualist duh i tijelo funkcioniraju po razliitim naelima duh i tijelo sastaju se u epifizi (pinealnoj lijezdi) neparan dio mozga univerzum se sastoji od 6 elementa fizike materije i ljudske due (nematerijalna upravlja ljudskim ponaanjem) 9artezijanski dualizam Mi-h%lang%lo B$ana"o!!i izuzetan poznavatelj anatomije o na slici ),tvaranje 0dama+ prikazao medijalan presjek mozga (:eschberger# );og 0damu daje intelekt a ne ivot+) k"aj 456 s!6 razvoj elekrofiziologije (3alvanijevi poetni nalazi "elmholtzovo otkri1e da elektrina aktivnost jedne ivane stanice utjee na aktivnost druge na predvidiv nain) 476 s!6 dva suprotstavljena shva1anja o !%o"ija lokaliza-ij% 8$nk-ija $ ,ozg$ Franz Joseph Gall pojedina modana podruja imaju strogo lokaliziranu funkciju mozak je podijeljen u podruja koja imaju specifine funkcije ne djeluje kao cjelina postoje centri za svaku mentalnu funkciju Broca i Wernicke ispitivanje govornih funkcija ;roca motorika afazija je posljedica povrede donjeg dijela g5rusa precentralisa u lijevoj hemisferi <ernicke senzorna afazija je posljedica povrede stranjeg dijela g5rus temporalis superiora o !%o"ija %k)ipo!%n-ijalnos!i mozak djeluje kao cjelina

Lashle uio mieve neku vjetinu a zatim im rezao pojedine dijelove modane kore i pratio promjene u nauenom ponaanju o sposobnost uenja proporcionalna koliini sauvane modane mase o 6 zakona zakon ekvipotencijalnosti - neozlijeeni dijelovi modane kore mogu preuzeti funkciju ozlijeenih zakon akcije mase uspjenost u bilo kojoj sloenoj aktivnosti reducira se proporcionalno koliini odstranjene mase o pogreka# pokuao ta iskustva generalizirati na ovjeka +anas pomirene obje teorije o postoji djelomina lokalizacija za neke jednostavnije psihike procese no sloeniji zahtijevaju koordiniranu aktivnost razliitih modanih podruja 0leksandar 2uria (67( st() = funkcionalna sustava ija je aktivnost u osnovi razliitih oblika doivljavanja i ponaanja (za optimalno obavljanje bilo koje aktivnosti potrebna je njihova interakcija) >ar?in formulirao naelo evolucije i prirodnog odabira o funkcionalizam sva svojstva organizma imaju neku korisnu funkciju

GR0/E BIOLOKE PSIHOLOGIJE 9 g"ana fizioloka psihologija prouava neuralne mehanizme ponaanja u kontroliranim eksperimentalnim uvjetima izravnom manipulacijom ivanog sustava (kirurkom ili elektrinom metodom) ispitanici subhumane vrste (uklanjanje dijelova @, presijecanje ivanih putova) tradicija temeljnih istraivanja psihofarmakologija sredstvo manipulacije ivanim sustavom kemijske (psihoaktivne) tvari istraivanja se vre uglavnom na ivotinjama ali ima i primijenjenih istraivanja na ljudima (uinkovitost psihofarmaka) svrha razvoj psihofarmaka smanjenje zloupotrebe droga neuropsihologija posljedice modanih ote1enja kod ljudi spoznaje o funkcioniranju mozga osnovna svrha omogu1iti da se unapreenjem spoznaja pacijentima moe to uinkovitije pomo1i (primijenjena je) uglavnom se bavi neeksperimentalnim metodama psihofiziologija prouavanje veza izmeu fizioloke aktivnosti i psiholokih procesa primjena neinvazivnih tehnika (..3) ispitanici ljudi (snima se fizioloka aktivnost s povrine tijela) psihofizioloke mjere mii1na napetost pokreti oiju neke aktivnosti autonomnog ivanog sustava kognitivna neuroznanost najvii procesi kognicija koriste se suvremene tehnike prikaza modane aktivnosti (:A /.B ,/.CB f:A) glavna metoda je neinvazivno snimanje vode1a metoda funkcijsko slikovno prikazivanje mozga dok ispitanik obavlja specifine kognitivne aktivnosti komparativna psihologija usporedba ponaanja razliitih vrsta zakljuci o genetici evoluciji i prilagodbi ponaanja istraivanje ponaanja ivotinja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima (etoloka istraivanja) bihevioralna genetika prouavanje genetike ponaanja i drugih psihikih procesa

:IME SE B0'I BIOLOK0 PSIHOLOGIJ0; b(p( nastoji objasniti ponaanje u biolokim terminima

< )"s!% biolokih objanj%nja =< osno)na pi!anja o s)ako, ponaanj$>& o fizioloko objanjenje povezuje neku aktivnost i ponaanje s tim kako @, funkcionira pitanje# u kakvoj je vezi odreeno ponaanje s fiziologijom mozga i drugih organa ontogenetsko objanjenje kako se struktura i ponaanje razvija (geni okolina) pitanje# kako se odreeno ponaanje razvija kod pojedinca evolucijsko objanjenje povezuje strukturu i ponaanje s evolucijskom povijesti vrste pitanje# kako je evoluirao kapacitet za takvo ponaanje funkcionalno objanjenje zato su struktura i ponaanje evoluirali u upravo takvom obliku pitanje# emu slui to ponaanje! koju je prednost ono predstavljalo s obzirom na odreeni adaptivni problem

za reguliranje odnosa u organizmu posebno je vaan autonomni ivani sustav 8$nk-ij% (i) anog i %n+ok"inog s$s!a)a& koordinacija i integracija djelatnosti razliitih organa omogu1avanje i odravanje homeostaze (unutranje ravnotee) prilagoeno reagiranje u promjenjivim okolnim prilikama spoznajno-djelatna aktivnost kod ovjeka konvergentno djelovanje koritenje nekoliko istraivakih pristupa za rjeavanje jednog problema znanstveno zakljuivanje logiki proces kojim se dogaaji koje je mogu1e opaati koriste da bi se zakljuivalo o osobinama procesa koje ne moemo opaati o npr( micanje oka percepcija kretanja Mo"gano)o na %lo pravilo po kojem kod objanjavanja opaenog ponaanja prednost treba dati najjednostavnijem objanjenju

E'OL3?IJ0@ GE/ETIK0 I ISK3ST'O PROMILJ0/J0 O BIOLOGIJI PO/00/J0 dvije vrste pitanja koja se obi!no postavljaju o pona"anju# o ima li fizioloku ili psiholoku osnovuD o je li naslijeeno ili nauenoD

I,a li 8iziolok$ ili psiholok$ osno)$; - ljudski procesi spadaju u 6 kategorije zbog sukoba znanosti i Crkve u prolosti - 9artezijanski dualizam miljenje se zadralo do danas - la :ettrie mozak proizvodi misao ne postoji !isto psiholo"ka kategorija ljudske aktivnosti koja nadilazi ljudski mozak o i najsloeniji psihiki procesi (pam1enje uvstva svijest o sebi) se mogu mijenjati ozljeivanjem ili podraivanjem viih modanih podruja $liver ,acksov sluaj )ovjeka koji je pao iz kreveta+ bolesnik je bolovao od aso,a!ognozij% (nedostatak svijesti o vlastitom tijelu uzrokovan povredom mozga! u pravilu ukljuuje lijevu polovicu tijela obino je ozljeda desnog parijentalnog lobusa) o neke ivotinjske vrste posjeduju sposobnosti za koje se nekada pretpostavljalo da su iskljuivo psihike i zato svojstvene samo ovjeku 3(3(3allupov prikaz svjesnosti sebe kod impanza

J% li naslij%.%no ili na$ %no; - p"obl%, naslij%.%Aokolina rasprava o relativnom doprinosu prirode (gena) i okoline (iskustva) ponaanju pojedinca - rani eksperimenti u 0merici ponaanje je produkt okoline (uenja) o <atson otac biheviorizma

u .uropi dominantna etologija prouavaju ins!ink!i)no ponaanj% $pona"anje koje se javlja u svih sli!nih pripadnika jedne vrste !ak i kad izgleda da nije bilo uvjeta da se nau!e% i naglaavaju ulogu prirode ni jedni nisu imali pravo ne utjeu samo genetski imbenici i uenje na ponaanje (utjeu i fetalno okruenje ishrana stres osjetno podraivanje pojam okoline proiren) ponaanje se redovito razvija pod zajednikom kontrolom naslijea i okoline o to dovelo do pitanja koliko j% naslij%.%no@ a koliko "%z$l!a! isk$s!)a i to je pitanje pogreno pogrena pretpostavka da se genetski i iskustveni imbenici kombiniraju tako da se zbrajaju a ne interakcijom naslijea i iskustva

Mo+%l biologij% ponaanja - ukljuuje E razina - cjelokupno ponaanje je produkt interakcije = imbenika o genetskih osobina jedinke koje su rezultat evolucije o njezina iskustva o njezine percepcije sadanje situacije E'OL3?IJ0 :O'JEK0 poetak suvremene biologije %FE&( Charles >ar?in# $ porijeklu vrsta %)ol$i"anj% prolaenje kroz postupne promjene odreenim redoslijedom Da"Bino)a * +okaza da vrste evoluiraju o pokazao evoluciju fosila o strukturalne slinosti meu postoje1im ivim vrstama o promjene do kojih je dolo kod doma1ih ivotinja i biljaka zbog programiranog selektivnog uzgoja prirodni odabir (prirodna selekcija) shva1anje da se nasljedne osobine povezane s ve1im preivljavanjem i reprodukcijom u ve1oj mjeri prenose na idu1e generacije

E)ol$-ija i ponaanj% - uloga odreenih obrazaca ponaanja utjee na evoluciju - so-ijalna +o,ina-ija o hijerarhija socijalne dominacije koju uspostavljaju mujaci mnogih ivotinjskih vrsta koje ive u grupama o jednom kad je hijerarhija uspostavljena neprijateljstva se smanjuju o vana jer se dominantni mujaci pare e1e od nedominantnih pa uinkovitije prenose svoje osobine na idu1e generacije o kod nekih vrsta postoji ve1a vjerojatnost da dominantne enke imaju ve1i broj potomaka i da su oni zdraviji $+)a"anj% o kod mnogih vrsta prethodi parenju o potie evoluciju novih vrsta o ukoliko doe do rasplodne barijere (geografske ili ponaajne) nemogu1e je meusobno krianje

Tij%k %)ol$-ij% o)j%ka - s)i!ko)-i ivotinje s dorsalnim svitkom ivaca - iz svitkovaca se razvili kraljenjaci p")i k"alj%nja-i A "ib% - danas G razreda kraljenjaka (= riba vodozemci gmazovi ptice sisavci) - ribe na kratko uspijevaju preivjeti na kopnu peraje i krge se pretvaraju u noge i plu1a )o+oz%,-i (kao liinke ive u vodi kasnije na kopnu) - g,azo)i prvi kraljenjaci koji su legli jaja i bili pokriveni suhim oklopom (smanjen gubitak vode) - sisa)-i mladunad se hrani iz mlijenih lijezda o udnovati kljuna jedina vrsta sisavca koja nosi jaja p"i,a!i red sisavaca kojemu pripada ovjek

o o o -

C po"o+i-a primitivni primati (prosimii) majmuni novog svijeta majmuni starog svijeta ovjekoliki majmuni hominidi ovjekoliki majmuni (giboni orangutani gorile i impanze) nemaju rep i mogu hodati uspravno impanze ovjekovi najblii ivi srodnici (oko &&H genetske tvari je identino)

ho,ini+i porodica koja ukljuuje ovjeka o &ustralopithecus i 'omo ('omo erectus i 'omo sapiens) o 'omo sapiens jedina preivjela vrsta homonida

Raz,iljanj% o %)ol$-iji o)j%ka - evolucija se ne odvija u jedinstvenoj liniji ()gusti grm+) - nemamo mnogo razloga za prisvajanje prevlasti u evoluciji - evolucija se ne odvija uvijek polako i postupno (nagle promjene u okoliu i adaptivne mutacije mogu izazvati brze evolucijske promjene) - malo proizvoda evolucije preivjelo do danas - evolucija se ne kre1e prema predodreenom savrenstvu - nisu sva postoje1a ponaanja i strukture prilagoeni - slinost meu vrstama ne znai nuno zajedniko podrijetlo o ho,ologn% s!"$k!$"% imamu zajedniko evolucijsko podrijetlo o analogn% s!"$k!$"% ista funkcija razliito podrijetlo posljedica konvergentne evolucije (evolucija slinih rjeenja za iste okolinske zahtjeve za nesrodne vrste) E)ol$-ija lj$+skog ,ozga - pretpostavka o postojanju povezanosti izmeu veliine mozga i intelektualnih sposobnosti o suvremeni ovjek nema najve1i mozak a smatra se da je najinteligentniji o mozgovi pokojnih znanstvenika nisu u skladu s njihovim golemim intelektom - usporedba evolucije razliitih modanih podruja (odvojeno promatranje evolucije modanog debla i velikog mozga) o ,o(+ano +%blo upravlja refleksnom aktivno1u nunom za odravanje ivota (npr( puls disanje razina e1era u krvi) o )%liki ,ozak ukljuen u sloenije adaptivne procese (uenje percepcija motivacija) tijekom evolucije se mozak pove1ao najve1e pove1anje pokazuje veliki mozak pove1ao se broj nabora na modanoj povrini (pove1an volumen modane kore) OS/O'/0 PODJEL0 DI':0/OG S3ST0'0 TOPOGR0ESK0 PODJEL0 DI':0/OG S3ST0'0 s obzi"o, na s,j%!aj sredinji ivani sustav (,@, ili CI,) i periferni (/@, ili /I,) ,@, kompaktna masa ivanih stanica smjetenih unutar upljina lubanje i kraljenice o ' cjeline veliki mozak mali mozak modano deblo kraljenika modina o jezgre nakupine ivanih stanica u ,@,-u o putovi snopovi aksona u ,@,-u /@, nakupine ganglija i ivaca o ganglij nakupina ivanih stanica izvan centralnih struktura o ivac snop ivanih vlakana tj( izdanaka ivane stanice koji izlaze iz centralnih struktura ili ulaze u njih )"s!% (i)a-a& o po s,j%!aj$ kranijalni (modani lubanjski) ima ih %6 parova izlaze iz mozga i modanog debla i oznaavaju se rimskim brojevima neki su iskljuivo senzorni (olfaktorni ili njuni (*) optiki ili vidni (**)) ve1ina sadri i senzorna i motorika vlakna najdulji nervus vagus ili ivac lutalica (J)

spinalni (modinski)

po 8$nk-iji senzoriki motoriki mjeoviti

SMJERO'I 3 DI':0/OM S3ST0'3 KR0LJED/J0K0 = osovine anterior-posterior dorsalno-ventralno medijalno-lateralno anterior (rostralno) prema naprijed prema nosu! posterior (kaudalno) prema nazad prema repu dorsalno prema povrini lea ili vrhu glave! ventralno prema povrini prsa ili donjem dijelu glave medijalno prema sredinjoj liniji tijela! lateralno prema stranama tijela superior vrh glave kod primata! inferior donji dio glave kod primata

E3/K?IO/0L/0 PODJEL0 DI':0/OG S3ST0'0 ,@, nije mogu1e funkcionalno razlikovati jer je za obavljanje sloenijih funkcija nuno zajedniko djelovanje /@, ima dva dijela# o autonomni (vegetativni) ukljuen u regulaciju razliitih sustava za odravanje homeostaze (reglulacija procesa unutar organizma) aferentni ivci provode impulse iz unutranjih organa u ,@, a eferentni iz ,@, 2 vrste eferentnih ivaca: simpati!ki ( izlaze iz lumbalnog i torakalnog dijela kraljeni!ke modine parasimpati!ki ( izlaze iz mozga i sakralnih dijelova kraljeni!ke modine simpatika i parasimpatika vlakna izlaze iz ,@,-a i na putu prema ciljnim organima se prekapaju (tvore sinapsu s drugim neuronima koji provode impulse do kraja) simpatika vlakna se prekapaju daleko a prasimpatika blizu ciljnih organa * 8$nk-ij% si,pa!i kog i pa"asi,pa!i kog s$s!a)a& simpatiki ivci stimuliraju organiziraju i mobiliziraju zalihe energije u prijete1im situacijama! parasimpatiki konzerviraju energiju svaki ciljni organ prima suprotstavljena simpatika i parasimpatika vlakna njegova je aktivnost kontrolirana relativnim razinama simpatikih i parasimpatikih aktivnosti simpatike promjene psiholoka pobuenost! parasimpatike psiholoka oputenost o somatski prijenos uzbuenja iz receptora u centre u interakciji s vanjskom okolinom regulacija op1e motorike (prijenos uzbuenja iz centara u mii1e) ine ga aferentni i eferentni ivci a8%"%n!ni provode osjetne impulse iz koe skeletnih mii1a zglobova oiju uiju itd( u centralne strukture %8%"%n!ni provode motorike impulse iz centara u skeletne mii1e

SREDI/JI DI':0/I S3ST0' )%liki ,ozak =cerebrum> o prednji ili krajnji mozak (telencephalon) modana kora (corte) cerebri) bazalni gangliji limbiki sustav

meumozak (diencephalon) talamus hipotalamus

,o(+ano +%blo =truncus cerebri> o srednji mozak (mesencephalon) tectum (lamina *uadrigemina+ lamina tecti) tegmentum modani krakovi (crura ili pedunculi cerebri) stranji mozak metencephalon modani most (pons) i mali mozak (cerebellum) m5elencephalon produljena modina (medulla oblongata) kroz itavo modano deblo protee se retikularna formacija $formatio reticularis%

o -

k"alj%(ni ka ,o(+ina =,%+$lla spinalis> 3 presjeka mozga: sagitalni (medijalni - presjek kroz sredinu mozga izmeu hemisfera) koronalni (frontalni) horizontalni popreni presjek presjek bilo koje dugake i uske strukture (kraljenika modina ili ivac) nainjen pod pravim kutom

O)ojni-%@ ,o(+an% ko,o"% i -%"%b"ospinalna !%k$#ina =lik)o"> - mozak i kraljenika modina okrueni kostima i obavijeni s = zatitne ovojnice o +$"a ,a!%" vanjska ovojnica vrsta membrana o a"a-hnoi+%a pauinasta ovojnica ispod dura mater s$ba"ahnoi+alni p"os!o" ispod arachnoidee ispunjen likvorom! brojne krvne ile o pia ,a!%" unutranja ovojnica tanka i meka prislanja se na ivano tkivo lik)o" o bezbojna teku1ina koja ispunjava subarahnoidalni prostor centralni kanal i modane komore o podupire i oblae mozak (pacijenti kojima je odstranjen dio likvora pate od stranih glavobolja) o neprekidno se proizvodi u ko"oi+ni, pl%ks$si,a (mree kapilara koje stre u komore iz pia mater) -%n!"alni kanal uski kanal koji se protee sredinjim dijelom kraljenike modine ,o(+an% ko,o"% ' velika proirenja u mozgu o dvije lateralne tre1a i etvrta o cerebralni akvedukt povezuje tre1u i etvrtu komoru

DI':0/0 ST0/I?0 F /E3RO/ stanica ivanog sustava specijalizirana za primanje provoenje i prijenos elektrokemijskih signala Ko"sako)lj%) sin+"o, (poreme1aj pam1enja) posljedica poreme1aja u hranjenju neurona (dugotrajna upotreba alkohola mijenja strukturu neurona anestetici spreavaju neurotransmisiju prijenos informacija preko neurona) o nastaje zbog nedostatka tiamina (vitamin ;%)

PO'IJEST I13:0'0/J0 /E3RO/0 I /E3RO?ITOLOKE TEH/IKE 2eu?enhoek (%KF'() promatraju1i bijelu modanu tvar otkrio )cjevice+ (ivana vlakna) /urkinje (%F=G() ivane stanice u razliitim dijelovima mozga imaju razliit oblik a sve se sastoje od )jezgre i nastavka+ 3olgi (%&(L67( st() identifikacija osnovnih strukturalnih jedinica mozga i naina na koji se one povezuju i meusobno djeluju

izlagao dijelove ivanog sustava razliitim kemikalijama da bi odredio strukturalne jedinice mozga kad se ivano tkivo stvrdne pod djelovanjem kalij bikromata i natopi u otopini srebrnog nitrata neke se stanice obojaju u crno (metoda iz nepoznatih razloga oboji samo %-%7H neurona) ,%!o+a -"n% "%ak-ij% =Golgij%)a ,%!o+a> metoda omogu,uje vi-enje pojedina!nih neurona sa stani!nim tijelom+ dendritima i aksonom $ali kao siluete%

Iissl (%FF7() primjena tvari koje se veu na ribosome u staninom tijelu i tako se oboji samo tijelo stanice /isslo)a ,%!o+a omogu,eno uo!avanje struktura unutar iv!ane stanice te procjena broja stanica u odre-enom podru!ju <eigert tvari boje mijelinsku ovojnicu tako da se pomo1u nje ocrtaju mijelizirana vlakna u plavoj boji a podru!je stanice ostane neobojano G%ig%"!o)a ,%!o+a %l%k!"onska ,ioskopija neuroanatomska tehnika koja prua podatke o detaljima strukture iv!ane stanice o rezovi ivanog tkiva se premau nekom tvari koja apsorbira elektrone a koju razliiti dijelovi ivane stanice nejednako upijaju pa se zraka elektrona pusti kroz tkivo na fotografski film o rezultat elektronski mikrograf (prikazuje strukturu do najsitnijih detalja) o skaniraju1i elektronski mikroskop daje => elektronske mikrografe ,%!o+a boj%nja ,ij%lina selektivno se oboje ovojnice mijeliziranih aksona+ ne moe se pratiti tijek pojedina!nih aksona o beskorisna kod nemijeliziranih aksona o inicijalni segment i zavrno grananje mijeliziranih aksona nije mijelizirano pa se ne moe vidjeti gdje akson poinje i zavrava o kada se jedan akson ispreplete s drugim nemogu1e ga je pratiti kroz niz rezova n%$"oana!o,sk% !%hnik% p"a#%nja anterogradno (unaprijed) i retrogradno (unatrag) pra1enje o anterogradno prati se tok aksona koji izlaze iz staninih tijela o retrogradno istraiva eli saznati tok aksona koji zavrava u nekom podruju otkri1em 3olgijeve metode bilo je jasno da ivane stanice tvore mnogostruko razgranati splet o 3olgi "%!ik$la"na !%o"ija =!%o"ija ,"%(%> neuroni kao cjelina stvaraju gusto isprepletenu mreu (retikulum) te se ivani impulsi kontinuirano prenose kroz mreu stanica o Cajal primijenio 3olgijevu metodu na tkivo embrija a ne odraslo ivano tkivo na krajevima aksona nalaze se zavrne kvrice koje su u bliskom kontaktu s dendritima i staninim tijelima drugih neurona ali se ne dotiu n%$"onska !%o"ija svaki neuron predstavlja samostalnu morfoloku i dinamiku jedinicu u vezi je s drugim neuronima ali ta veza nije kontinuirana nego postoji razmak izmeu neurona to ga impuls mora prije1i %&7K( obojica dobila Iobelovu nagradu otkri1em elektronskog mikroskopa neuronska teorija se pokazala tonom

ST0/I?E DI':0/OG S3ST0'0 tkivo ivanog sustava graeno od H )"s!% s!ani-a# o (i) an% s!ani-% osnovne funkcionalne jedinice ivanog sustava u mozgu ih ima oko %77 milijardi o po!po"n% s!ani-%

potporne stanice ivanog tkiva koje ga uvr1uju sudjeluju u prehrani ivanih stanica tj( obavljaju funkcije koje omogu1uju uinkovit rad ivanih stanica glija stanice u ,@, satelitske stanice u /@,

tkivo ivanog sustava sadri i mnogo krvnih ilica - kapilara posebna kategorija stanica na stjenkama modanih kapilara predstavljaju krvno-modanu barijeru i sprjeavaju kontakt ivanih stanica s tvarima iz krvi koje bi na njih mogle nepovoljno djelovati

GR0I0 DI':0/E ST0/I?E A s!ani no !ij%lo i iz+an-i =+%n+"i!i i aksoni> S!ani no !ij%lo =p%"ika"Jon@ so,a> - moe biti razliitih oblika (ovisi o vrsti ivane stanice) - promjer kod sisavaca '-%E7 mikrona - sastoji se od jezgre i citoplazme - centar metabolike aktivnosti neurona 46 j%zg"a =ka"ioplaz,a@ n$kl%oplaz,a> - sadri jezgricu $nucleoulus% i kromosome graene od >I9 koja upravlja rastom i razvojem stanice - kad se zavri rast jezgra upravlja metabolikim procesima u stanici sinteza bjelanevina iz aminokiselina o bjelanevine neophodne za funkcioniranje stanica vrsta bjelanevine koju stanica proizvodi definira njenu osnovnu prirodu djeluju kao strukturalni elementi i sudjeluju u transportu unutar stanice slue kao enzimi H6 -i!oplaz,a - graena od vode elektrolita bjelanevina masti i ugljikohidrata - sa+"(i o"gan%l% (svaka organela ima specifinu funkciju i time pridonosi funkciji stanice) o "iboso,i u njima se sintetiziraju proteini iz aminokiselina na osnovu informacija koje dobivaju iz >I0 u jezgri neki su slobodni a neki vezani uz endoplazmatski retikulum o %n+oplaz,a!ski "%!ik$l$, najekstenzivnija citoplazmatska organela i nalazi se posvuda u stanici moe biti u obliku spljotenih ve1a ili kao mrea cjevica (tubula) kroz tubule se transportiraju novosintetizirane bjelanevine 6 vrste# zrnati ili granularni tj( hrapavi (u obliku spljotenih vre1ica) na njega su vezani ribosomi vana uloga u sintezi proteina glatki (u obliku cjevastih struktura) bez ribosoma vani za sintezu masti o Golgij%) ko,pl%ks sortira razliite vrste molekula u vezikule (mjehuri1e) koje 1e se isporuiti razliitim dijelovima stanice o ,i!ohon+"iji u njima se iz glukoze (glavni izvor prehrane neurona) stvara 0B/ koji daje energiju za procese u stanici o lizoso,i sadre enzime koji razgrauju spojeve na komponente tako da se mogu reciklirati za nove potrebe ili izbaciti iz stanice kroz itavu se ivanu stanicu proteu# o mikrotubuli cjevice odgovorne za brzi prijenos tvari u neuronu sudjeluju pri intracelularnom transportu anterogradni transport od tijela prema izdancima retrogradni transport od izdanaka prema tijelu

mikrofilamenti (neurofilamenti) graeni od dugakih proteinskih vlakana smjeteni neposredno ispod membrane pa stanicama daju specifian oblik i tako upravljaju smjetajem proteinskih molekula u membrani mikrofilamenti i mikrotubuli uvr1uju strukturu stanice -i!osk%l%! n%$"ona neke stanice sadre i veliku koliinu pigmenta to im daje karakteristian izgled (substantia nigra nucleus ruber) o

D%n+"i!i - naje1e kratki nastavci na staninom tijelu - -%l$lop%!alna 8$nk-ija odvode uzbuenje na tijelo ivane stanice - uglavnom se granaju u ve1i broj nastavaka i tvore dendritiko razgranjenje - imaju mala izboenja (+%n+"i!i k% spin% ili !"no)i) pove,avaju povr"inu dendrita i broj kontakata koje jedna iv!ana stanica moe imati s drugima pove1an je broj stanica s kojih moe primati informacije 0kson -%l$lo8$galna 8$nk-ija odvodi uzbuenje sa staninog tijela na druge ivane stanice ili na efektore aksonski b"%($ljak mjesto na staninom tijelu gdje se akson odvaja aksoplaz,a citoplazma aksona aksol%,,a membrana aksona kola!%"al% ogranci koji se mogu odvajati s aksona !%lo+%n+"on niz tankih niti u koje se akson grana u svom zavrnom dijelu svaka nit telodendrona zavrava zadebljanjem zavrni vori1 (terminalna kvrica) zavri vori1i tvore kontakt s membranom drugih neurona ili izvrnih organa mogu biti razliite duljine o s!ani-% Golgij%)og !ipa I dugaak akson prenose informacije iz podruja u kojem se nalaze stanina tijela u druge dijelove ivanog sustava % m dug akson motorikih neurona u kraljenikoj modini o s!ani-% Golgij%)og !ipa II kratak akson ostvaruju asocijative veze nazivamo ih unutarnjim lokalnim ili interneuronima ,ij%linska o)ojni-a o njome su obavijeni neki aksoni o bijele boje graena od lipoproteina o nije kontinuirana prekinuta je u pravilnim razmacima Aanvierovi prstenovi mjesta prekinu1a ovojnice internodus razmak meu prstenovima o 8$nk-ija mehaniko-zatitna i izolacijska onemogu1ava prijenos impulsa s jednog aksona na drugi unutar snopa vlakana ubrzava prijenos ivanog uzbuenja du vlakna ve1ina vlakana se mijelinizira u embrionalnom razvoju (prenatalna mijelinizacija) a dio nakon roenja (postnatalna mijelinizacija) usporedno s postnatalnom mijelinizacijom raste sloenost funkcija pojedinih dijelova ,@,-a ,$l!ipla skl%"oza druga po uestalosti bolest ,@,-a kod mladih odraslih osoba autoimuna bolest u kojoj imunoloki sustav napada mijelin u ,@,-u kao da se radi o stranom tkivu propada mijelinska ovojnica i aksoni nastaju brojne lezije u ,@,-u (razoreni mijelin se nadomjeta oiljcima tvrih )sklerotinih+ umetaka tkiva plakovima) simptomi# poreme1aji vida i ravnotee ukoenost malaksalost nerazgovijetan govor gubitak koordinacije poreme1aji pam1enja S-hBanno)a o)ojni-a =n%$"il%,a>

u /@,-u se nalazi oko mijelinske ovojnice sastoji se od niza stanica od kojih svaka obavija mijelinsku ovojnicu izmeu dva Aanvierova prstena .ch/annove stanice $vrsta satelitskih stanica% proizvode mijelinsku ovojnicu u 01.2u+ a u .1.2u to rade oligodendrociti $vrsta glija stanica% svaka ,ch?annova stanica tvori jedan mijelinski segment a oligodendrocit vie njih ,ch?annove stanice razlikuju se od oligodendrocita po svojstvu vanom za mogu1nost regeneracije ivanog tkiva o o!%#%nj% s!ani nog !ij%la )"lo )j%"oja!no "%z$l!i"a s,"#$ n%$"ona o u nekim sluajevima ote1eni akson se moe regenerirati o presjeen izdanak neurona na distalnom dijelu propadaju aksoplazma i mijelinska ovojnica ostaje samo ,ch?annova ovojnica ,ch?annove stanice se poredaju u niz cilindara (slue kao vodii za rast aksona) iz proksimalnog dijela izrastaju tanki protoplazmatski izdanci (ako razmak izmeu prekinutih dijelova nije velik neki od tih izdanaka urastaju u upljinu koju ine ,ch?annove stanice distalnog dijela omogu1ena regeneracija ivanog sustava) o u ,@,-u iz prekinutog aksona izrastaju izdanci ali nailaze na oiljke koje proizvode astrociti (ako se izdanci i probiju kroz oiljke glijalne stanice ,@,-a ne pruaju usmjerenje za rast aksona) o otkri1e matinih stanica pove1alo izglede za pronalaenje naina lijeenja ozljeda u mozgu i kraljenikoj modini

S!ani na ,%,b"ana - obavija itavu stanicu - !"oslojna g"a.a u sredini svijetli sloj iznad i ispod njega po jedan tamni o 6 sloja lipidnih molekula (ugl( fosfolipidi) kod kojih razlikujemo glavu i rep o glave vanjski i unutarnji sloj membrane o repovi sredina izmeu dva sloja - u membranu umetnut ve1i broj proteinskih molekula - neki membranski proteini su ionski kanali kroz koje mogu pro1i odreene molekule a neki su signalni proteini (prenose poruke u unutranjost stanice kad se za njih veu posebne molekule) $ni)%"zalna $loga ,%,b"ana djeluju kao selektivna barijera koja doputa prolaz nekim molekulama a nekima ne o slojevi lipida sprjeavaju prolaz ve1ine molekula kroz membranu o proteini osiguravaju put za selektivno proputanje tvari * osno)n% 8$nk-ij%& o sadri ionsk% kanal% (posebno graene proteinske molekule) kroz njih neke tvari mogu u1i ili iza1i iz stanice dok je ostatak membrane nepropustan o na njoj se odvijaju %l%k!"ok%,ijsk% p"o,j%n% ukljuene u prijenos informacija uzdu neurona o sadri "%-%p!o"% (posebno graene proteinske molekule) uz koje se vezuju neurotransmiteri (kemijske tvari koje omogu1uju prijenos ivanog uzbuenja s jedne stanice na drugu) iv!ana stanica nema svojstvo dijeljenja postoje ograniena podruja mozga sisavaca (g5rus dentatus hipokampusa i subventrikularna zona) u kojima tijekom ivota nastaju nove ivane stanice s!"$k!$"a ,ozga s% ,o(% ,ij%nja!i o utvrene promjene u grananju dendrita tijekom ivota kod nekih ivotinja pove1an broj dendrita kad ive u tzv( bogatoj okolini alkohol nepovoljno utjee na dendritiko grananje istraivanja modane kore# kod normalnih alertnih ljudi starijih od G7 godina broj neurona je neto manji u odnosu na ljude srednjih godina ali je taj manjak kompenziran produljenjem dendrita i proirenjem njihova grananja (tako je pove1an broj veza meu neuronima)! kod senilnih osoba takve promjene dendrita nisu kompenzirale gubitak neurona nego su im dendriti kra1i i manje razgranati

- po+"a(lji)os! =i"i!abilnos!> osobina da stanica reagira na vanjske promjene kao i na promjene u unutarnjem miljeu odreenim elektrokemijskim promjenama PODJEL0 DI':0/IH ST0/I?0 Mo"8oloka po+j%la =p"%,a oblik$> apolarne o bez izdanaka o neuroblasti (u embrionalnom razvoju) unipolarne o imaju samo akson (% izdanak) o ivani sustav beskraljenjaka 6( faza razvoja neuroblasta bipolarne o dva izdanka akson i dendrit o u receptornim strukturama (mrenica jedan od neurona slunog puta vestibularni organ njuni epitel) pseudounipolarne o podvrsta bipolarnih o dendrit i akson prilikom odvajanja od staninog tijela spojeni pa to izgleda kao jedinstven izdanak o grade spinalne ganglije na stranjima korijenima kraljenike modine multipolarne o akson i brojni dendriti (vie od 6 izdanka) o naj$ %s!alija vrsta neurona kod sisavaca o razlikuju se s obzirom na veliinu izgled tijela i nain grananja dendrita (piramidne zrnate zvjezdaste granate - /urkinjeove koaraste itd()

E$nk-ionalna po+j%la =s obzi"o, na 8$nk-ij$> aferentni (senzorni) neuroni o dovode uzbu-enje iz receptornih organa u centre o imaju specijalizirane receptorne zavretke na krajevima dendrita ili postoji uska veza izmeu dendrita i receptornih stanica u osjetnih organima eferentni (motoriki) neuroni o odvode uzbu-enje iz centara u efektore spojni (internuncijski interkalirani) neuroni o spajaju razliite dijelove ivanog sustava (ipsilateralno asocijativni neuroni kontralateralno komisurni neuroni)

- in!%"n%$"oni (ivane stanice s kratkim aksonom) ine &&H svih neuron 2 integriraju neuralnu aktivnost unutar jedne modane strukture+ a ne provode impulse iz jedne strukture u drugu dvije vrste struktura u ivanom sustavu o one graene prvenstveno od tijela ivanih stanica o one graene uglavnom od aksona

GLIJ0 ST0/I?E =/E3ROGLI0> potporne stanice ivanog tkiva u ,@,-u u ,@, ih ima %7 puta vie od neurona ali su manje pa je volumen izjednaen

vana uloga zbog velike brzine metabolizma neurona (nema naina skladitenja hrane a moraju neprestano dobivati kisik i hranjive tvari inae umiru) )"s!%# o astrociti (astroglija) zvjezdasti oblik s mnogo protoplazmatskih nastavaka (jedni u vezi sa ivanim stanicama drugi s krvnim ilama) ,%!aboli ka 8$nk-ija obavljaju izmjenu metabolita izmeu neurona i krvi uloga oblikovanja krvno-modane barijere i prijenosu kemijskih tvari iz krvi u ivane stanice radijalne glija stanice sudjeluju u migraciji neurona u embrionalnom razvoju o oligodendrociti (oligodendroglija) prate tok aksona u ,@,-u proizvode mijelinsku ovojnicu o microglia stanice funkcija dijela tih stanica nije poznata reaktivne microglia stanice u velikom broju se javljaju na mjestu povrede ili upale u ,@,-u o epend5ma !"i )"s!% s!ani-a koje se nalaze u modanim komorama i koroidnim spletovima gdje se proizvodi cerebrospinalni likvor funkcija vezana uz kontrolu kemijskog sastava likvora glija stanice se mogu dijeliti u sluaju povrede zauzimaju mjesto ozlijeenih neurona (osobito astroglia i microglia) te mogu oblikovati tzv( glijalne oiljke

KR'/OAMODD0/0 B0RIJER0 Pa$l E"li-h izmeu krvi i teku1ine koja okruuje modane stanice postoji krvno-modana barijera posljedica posebne strukture krvnih ila u mozgu (stanice stijenki krvnih ila gusto zbijene) selektivno propusna neke tvari mogu prije1i neke ne mehanizam koji sprjeava ulaz mnogih tvari u mozak i time ga titi od tetnih utjecaja nije jednolika po itavom ivanom sustavu na nekoliko mjesta je relativno propusna (omogu1ava prolazak tvarima koje na drugom mjestu ne mogu pro1i) o area postrema dio mozga koji upravlja povra1anjem na tom mjestu je barijera slabija to omogu1uje neuronima da otkriju prisutnost toksinih tvari u krvi te da se inicira povra1anje ime se iz organizma izbacuju tetne tvari

DI':0/O 31B3IE/JE kemijsko-elektrina promjena koja nastaje u ivanoj stanici dovoljno intenzivna promjena poprima svojstva ivanog impulsa koji se preko aksona prenosi na druge ivane stanice

ST0/JE MIRO'0/J0 I /0ST0/0K 0K?IJSKOG POTE/?IJ0L0 S!anj% ,i"o)anja (i) an% s!ani-% - na nju ne djeluju nikakvi podraaji - membrana polarizirana (vanjska povrina pozitivna unutarnja negativna) - posljedica razliitog naboja !"ans,%,b"anski po!%n-ijal ili po!%n-ijal ,i"$j$#% ,%,b"an% (iznosi od -=7 do -&7 mM naje1a vrijednost oko -G7 mv) - polarizirana ivana stanica u stanju mirovanja s membranskim potencijalom od oko -G7 mv - registracija potencijala na povrinu vlakna stavimo elektrodu a mikroelektrodu uvuemo u unutranjost ivanog vlakna! kad ih spojimo na galvanometru se oita razlika potencijala - os-iloskop ureaj koji pokazuje razlike u naboju izmeu dviju elektroda tijekom vremena - "odgin i "uNle5 prvi izmjerili transmembranski potencijal (sipa) - B/ uvjetovan razlikama u koncentraciji pojedinih tvari koje grade intracelulartnu (staninu) i ekstracelularnu (izvanstaninu) teku1inu (omjer negativnih i pozitivnih iona ve1i unutar neurona nego s vanjske strane) - 34 i organski ili proteinski anioni ( intracelularna5 6a4+ Ca74+ Cl2 2 ekstracelularna

2 sile odgovorne za jednaku raspodjelu iona u intracelularnim i ekstracelularnim teku,inama iv!anog sustava o sluajno kretanje ioni u ivanom tkivu su stalno u sluajnom kretanju sklonost prema ravnomjernoj raspodjeli vjerojatnije je da 1e se kretati uz koncentracijski gradijent (iz podruja ve1e koncentracije u podruje manje) o elektrostatski pritisak tendencija da se svako nakupljanje naboja u jednom podruju raspri odbijanjem istoimenih naboja u blizini i privlaenjem suprotnih naboja koncentriranih drugdje 2 osobine membrane odgovorne za nejednaku raspodjelu iona u neuronu u stanju mirovanja o pasi)na ne ukljuuje troenje energije razliita propusnost za razliite vrste iona (membrana je selektivno propustljiva i kroz ionske kanale mogu prolaziti samo neke tvari) o ak!i)na troi energiju ionske kanale ine posebno graene proteinske molekule o pasivni kanali uvijek otvoreni kisik ugljikov dioksid voda prolaze u oba smjera o aktivni kanali otvaraju se pod odreenim uvjetima (npr( djelovanjem podraaja) 9 Ia Ca Cl membrana gotovo nepropusna za ione Ia i Ca a propusna za 9 i Cl (proteinski anioni uop1e ne prolaze) za veliinu B/-a ponajprije odgovorni 9 ioni o zbog razlike u koncentraciji tih iona u intracelularnoj i ekstracelularnoj teku1ini dolazi do kon-%n!"a-ijskog g"a+ij%n!a $nastojanja da se koncentracija uravnotei% o 9 ioni zato imaju tendenciju izlaska iz intracelularne teku1ine o nasuprot koncentracijskom gradijentu %l%k!"i ki g"a+ij%n! gura ione nazad u stanicu (zbog predznaka se 9 i Ia ioni odbijaju pa se 9 vra1a) o kada se ta dva gradijenta uravnotee 9 ioni se ne gibaju ni u jednom smjeru nastaje razlika u potencijalu razlici u naboju pridonose i anioni koji se gomilaju u unutranjoj strani membrane koncentracijski gradijent gura 9 ione iz stanice Ia cijelo vrijeme ulaze (zbog udruenog djelovanja oba gradijenta) o intracelularna i ekstracelularna koncentracija unato tome konstantna "odgkin i "uNle5 u staninoj membrani postoje aktivni mehanizmi koji djeluju suprotno ulazu Ia iona (ispumpava ih jednakom brzinom kojom i ulaze) te suprotno izlazu 9 iona (upumpava ih jednakom brzinom kojom i izlaze) (6 kalija iz ekstracelularne za = natrija iz intracelularne4) o to sve provodi na!"ijAkalij p$,pa (transportni mehanizam) ini ju enzim 0B/aza djelovanje omogu1eno selektivnom popustljivo1u membrane koja sprjeava da se ispumpani Ia ioni vrate nazad prednost postojanja 802a u stanju mirovanja neuron spreman brzo odgovoriti na podraaj (Ia luk strijela)

/as!anak ak-ijskog po!%n-ijala - subliminalno liminalno i supraliminalno podraivanje stanice - elektroniki potencijal nastaje subliminalnim podraivanjem o podraajna elektroda je anoda hip%"pola"iza-ija (B/ se pove1a) o podraajna elektroda je katoda +%pola"iza-ija (B/ se smanji) o subliminalni podraaj dovodi do kratkotrajne promjene potencijala koja se gubi prestankom djelovanja podraaja - ak-ijski po!%n-ijal =(i) ani i,p$ls> nastaje ako je podraaj supraliminalan odnosno ako je zbroj depolarizacija i hiperpolarizacija koje u odreenom trenutku zahva1aju aksonski breuljak dovoljan da depolarizira membranu do praga (limena) ekscitacije (oko -KE mM) o zbog djelovanja podraaja dolazi do naglog pada B/a (posljedica naglog prodora Ia u unutranjost)

o -

proteini u membrani (ine ionske kanale) voltani (ovisni o potencijalu) njihova propustljivost za Ia ovisi o potencijalu na membrani im membrana postane barem malo depolarizirana Ia kanali se otvaraju depolarizacija manja od limena depolarizacije pove1an ulaz Ia balansiran pove1anim izlazom 9 (smanjen elektrini gradijent) ako depolarizacija dosegne limen (kritinu granicu depolarizacije %EmM depolarizacije od poetne vrijednosti) Ia naglo ulazi u stanicu zbog udruenog djelovanja oba gradijenta kada Ia ue u stanicu njena unutranjost nakratko postaje pozitivna a vanjska strana negativna

amplituda ivanog impulsa K7-%'7 mM nakon cca( % ms kanali za Ia se zatvaraju za 9 ostaju otvoreni o 9 izlazi membrana se repolarizira (postupno se vra1a na vrijednost potencijala iz stanja mirovanja) o zbog pove1ane propustljivosti membrane za 9 ione moe iza1i vie iona trenutna hiperpolarizacija (javljaju se postpotencijali) ivani impuls ukljuuje samo one ione koji su uz samu membranu natrij-kalij pumpa se aktivira samo nakon velikog broja ivanih impulsa (troi '7H energije stanice)

promjene u polaritetu pra1ene promjenama u podraljivosti stanice o za vrijeme nastanka iv!anog impulsa i inaktivacije Ia ivana stanica potpuno nepodraljiva podraaj bilo kakvog intenziteta ne moe izazvati novi ivani impuls tj( otvoriti natrijeve ionske kanale 8aza apsol$!n% "%8"ak!%"nos!i lokalni anestetici o 8aza "%la!i)n% "%8"ak!%"nos!i Ia kanali se postupno vra1aju u prvobitno stanje otvoreni su 9 kanali novi ivani impuls mogu1e izazvati samo intenzivnijim podraajem op1i anestetici faza refrakternosti odgovorna za dvije vane osobine neuralne aktivnosti# o ivani impuls ne moe promijeniti smjer o frekvencija ivanih impulsa ovisi o intenzitetu podraaja

S'OJST'0 DI':0/OG 31B3IE/J0 1akon s)% ili ni!a - amplituda ivanog impulsa ne ovisi o intenzitetu podraaja odreena je iskljuivo razlikom potencijala izmeu povrine i unutranjosti stanice nije graduiran - vanjska energija je povod za nastanak ivanog impulsa on nije njen prijenosnik na neuron - subliminalan podraaj ( ne,e do,i do impulsa - liminalan i supraliminalan ( amplituda je maksimalna+ bez obzira na intenzitet - a,pli!$+a ne o)isi o intenzitetu podraaja ali ovisi o# o fiziolokom stanju ivanog vlakna niska temperatura anoksija narkotici dovode do promjene o prethodnoj aktivnosti ivanog vlakna u fazi refrakternosti amplituda je manja (membrana manje polarizirana) - zakon sve ili nita vrijedi za pojedinane neurone ne vrijedi za snop ivanih vlakana - u snopu ivanih vlakana o amplituda ovisi o intenzitetu podraaja o amplituda je jednaka zbroju svih pojedinanih amplituda u tom snopu o amplituda zbroja ivanih impulsa raste s porastom intenziteta podraaja u obliku sigmoidne krivulje o uz mali intenzitet podraaja regrutiraju se samo najosjetljiviji neuroni i"%nj% - aksonski breuljak najpodraljiviji dio neurona (najgu1e smjeteni ionski kanali) - ivani impuls nastaje na aksonskom breuljku - i"%nj% kretanje ivanog impulsa od aksonskog breuljka prema kraju aksona

ivano vlakno se podrai subliminalnim elektrinim podraajem nastaje elektrotoniki potencijal (posljedica redistribucije iona na membrani) o stimuliraju1a elektroda je katoda vlakno se depolarizira nastaje ka!%l%k!"o!on$s ionska osnova katelektrotonusa ulazak odreenog broja Ia iona u unutranjost stanice o stimuliraju1a elektroda je anoda vlakno se hiperpolarizira nastaje an%l%k!"o!on$s nastaje zbog 9 iona koji su izali iz stanice pri subliminalnoj stimulaciji vlakno se ponaa kao elektrini kabel pa se ove promjene nazivaju pasivne a slijede tzv( kabelske zakonitosti (vlakno se ponaa kao neiva tvar) %l%k!"o!oni ki po!%n-ijal (str( 6&() (za razliku od ivanog impulsa) ./,/ i */,/ o je graduiran njegova amplituda ovisi o intenzitetu podraaja (amplituda akcijskog potencijala neovisna) o nema limena (akcijski ga ima cca( %E mM depolarizacije od vrijednosti u stanju mirovanja) o s mjesta nastanka se iri na susjedna mjesta ali mu se s udaljeno1u od mjesta nastanka amplituda smanjuje (ne moe se iriti bez dekrementa pada amplitude) akcijski se iri s konstantnom amplitudom (bez dekrementa) elektrotoniki potencijal predstavlja lokalnu promjenu o njegov nastanak ne prati faza refrakternosti pa se potencijali mogu sumirati kod akcijskog potencijala "irenje bez dekrementa mogu,e zahvaljuju,i elektrotoni!kom potencijalu ivani impuls nastao na jednom mjestu izaziva na susjednom mjestu elektrotoniki potencijal elektrotoniki potencijal depolarizira ovo mjesto do vrijednosti neophodne za nastanak akcijskog potencijala (dosegne se limen depolarizacije pa se otvaraju kanali za Ia) u umjetnim prilikama podraivanja ivani impuls se moe iriti u oba smjera o u prirodnim prilikama se zbog faze refrakternosti ne moe vratiti od krajeva aksona prema aksonskom breuljku $ ,ij%lizi"ani, i n%,ij%lizi"ani, )lakni,a s% (i) ano $zb$.%nj% "azli i!o i"i o nemijelizirana impuls se iri kontinuirano na mjestu gdje je nastao impuls+ s vanjske strane membrane su negativni ioni+ a s unutarnje pozitivni5 na susjednim mjestima situacija obrnuta izmeu ta dva mjesta razliitog potencijala nastaju lokalni strujni krugovi uslijed kojih se podraeno mjesto repolarizira a susjedno depolarizira kad depolarizacija susjednog mjesta dosegne odreenu vrijednost na tom mjestu nastane ivani impuls ivani impuls se zapravo ne iri iri se depolarizacija a on svaki put ponovno nastaje4 o mijelizirana uzbuenje se iri skoko)i!o =sal!a!o"no> od jednog Aanvierovog prstena do drugog (zbog tog je mogu1e bre irenje) pove1ana efikasnost vlakana tedi se metabolika energija potrebna za repolarizaciju aksona iri se pasivno trenutno i s dekerementom b"zina i"%nja (i) anog $zb$.%nja o ne ovisi o intenzitetu podraaja o proporcionalna promjeru ivanog vlakna (u debljim vlaknima otpor toku iona manji pa se oni bre ire) motoriki neuroni kod sisavaca debeli i mijelizirani pa mogu velikom brzinom provoditi impulse najve1a brzina irenja kod ovjeka je oko K7 mLs * !ipa )lakana s obzi"o, na b"zin$ i"%nja o debela i dobro mijelizirana podtipovi O P Q R (vlakna somatskog s-a) kra1a faza apsolutne refrakternosti o srednje debela s tankom mijelinskom ovojnicom o tanka nemijelizirana vlakna

in!%"n%$"oni (male ivane stanice s kratkim aksonima) komuniciraju samo sa susjednim neuronima nema nastajanja akcijskog potencijala samo elektrotoniki ali se zovu graduirani potencijali koji se ire dekrementom o nema jednosmjernog irenja potencijala o svako mjesto na stanici moe prenijeti i primiti informaciju u bilo kojem smjeru u obliku graduiranih potencijala o ti neuroni uglavnom komuniciraju samo sa susjednim lokalni neuroni )%lik% s!ani-% informacije prima dendrit ili soma (stanino tijelo) u obliku graduiranih potencijala se prenose do aksonskog breuljka tamo nastaje akcijski potencijal koji se prenosi do kraja aksona an!i+"o,sko i"%nj% irenje ivanog impulsa po aksonu u smjeru suprotnom od uobiajenog tj( irenje od kraja aksona prema staninom tijelu o"!o+"o,sko i"%nj% irenje ivanog impulsa po aksonu u prirodnom smjeru od staninog tijela prema zavrnim vori1ima

Ri!,i nos! - umjetno podraivanje svaki udar elektrine struje S % ivani impuls - prirodni uvjeti podraaj u aferentnim vlaknima nastaje impuls motoriki neuroni koji inerviraju (prenose impuls) efektore izbijaju nizove impulsa - "i!,i na ="%p%!i!i)na> 8$nk-ija n%$"ona pojava da neuron u normalnim prilikama podraivanja reagira na podraaj nizom impulsa koji slijede jedan za drugim odreenom frekvencijom - 8"%k)%n-ija (i) anih i,p$lsa o)isi o in!%nzi!%!$ po+"a(aja o to je posljedica faze relativne refrakternosti o nakon odreene granice daljnje pove1avanje intenziteta vie ne pove1ava frekvenciju svaka ivana stanica ima maksimalnu frekvenciju koju moe provoditi (vlastiti ritam ivanog elementa) vlastiti ritam odreen fazom apsolutne refrakternosti (to je kra1a ranije moe do1i do nastanka novog ivanog impulsa) PRO?ESI /0 SI/0PS0M0 sinapsa mjesto kontakta dvaju neurona o naje1e kontakt izmeu zavrne kvrice jednog neurona i dendrita drugog (asko-dendritina sinapsa) ili some (akso-somatska sinapsa) * %l%,%n!a sinaps%& o presinaptiki element naje1e ga ini zavri vori1 sadri sinaptike mjehuri1e (vezikule) ispunjene neurotransmiterom manji broj mitohondrija za sinaptike procese potrebna energija o postsinaptiki element dio membrane u kontaktu sa presinaptikim elementom sadri receptore (posebno graene proteinske molekule za koje se veu neurotransmiteri iz presinaptikog elementa) vezivanje neurotransmitera za receptore otvara ili zatvara ionske kanale o sinaptika pukotina prostor izmeu presinaptikog i postsinaptikog elementa iroka 67-'7 nm sadri ekstracelularnu teku1inu H )"s!% sinapsi& o kemijske prijenos ivanog uzbuenja odvija se posredstvom neurotransmitera o elektrine prijenos uzbuenja vri se bez kemijskih posrednika ivani impuls kad stigne na kraj presinaptikog neurona izravno izaziva depolarizaciju postsinaptikog

 sinap!i o o o

membrane neurona priljubljene jedna uz drugu ili je pukotina mala i premotena kanali1ima od proteina koneksina (ioni se slobodno kre1u) b"(i na in prenoenja uzbuenja! koristan kad skupina stanica treba biti istovremeno aktivirana (u srcu npr() ribe i bijeg kod sisavaca "j%.% nego kemijske naje1e imaju inhibitornu funkciju

ka =n%$"onska> a"!ik$la-ija sinaptike veze meu neuronima divergentna veza % presinaptiki T vie postsinaptikih konvergentna veza % postsinaptiki T vie presinaptikih otvoreni tip s % presinaptikog ivani impuls rasporeuje se na vie postsinaptikih preko kolaterala o reverberativni (rekurentni) krugovi s presinaptikog neurona ivanog uzbuenje ide na postsinaptiki pa se preko kolaterala vra1a

)"s!% sinapsi s obzi"o, na p"%sinap!i k$Apos!sinap!i k$ )%z$ o aksodendritine mnoge zavravaju na dendritikim spinama ili trnovima (mala izboenja koja prekrivaju povrinu mnogih dendrita) o aksosomatine o dendro-dendritine u stanju provoditi impulse u oba smjera o aksoaksonske neke od njih uvjetuju presinaptiku inhibiciju p"%sinap!i ka inhibi-ija vrsta inhibicije koja selektivno smanjuje podraljivost ivane stanice za odreeni sinaptiki ulaz pos!sinap!i ka inhibi-ija vrsta inhibicije koja smanjuje podraljivost neurona za sav ekscitacijski sinaptiki ulaz $s,j%"%n% sinaps% sinapse kod kojih su mjesto otputanja neurotransmitera i mjesto vezivanja neurotransmitera na receptor prostorno vrlo blizu n%$s,j%"%n% sinaps% sinapse kod kojih je mjesto otputanja neto udaljenije od mjesta vezivanja neurotransmitera o molekule neurotransmitera se otputaju iz niza varikoziteta (zadebljanja) du aksona i njegovih grananja pa se iroko raspruju do okolnih ciljeva naziv sinapse ogrlice

/E3ROTR0/SMITERI najpoznatiji neurotransmiteri acetilkolin i noradrenalin $ is!oj ana!o,skoj s!"$k!$"i ,og$ pos!oja!i "azli i!i n%$"o!"ans,i!%"i sloenije ponaanje (razliiti receptori na tim neurotransmiterima jo sloenije) H sk$pin% n%$"o!"ans,i!%"a o klasini neurotransmiteri (neurotransmiteri malih molekula) acetilkolin+ aminokiseline+ monoamini+ topivi plinovi obino se sintetiziraju u citoplazmi zavrnog vori1a pa ih 3olgijev kompleks pakira u vezikule koje se onda pohranjuju uz presinaptiku membranu o neuropeptidi (neurotransmiteri velikih molekula) endorfini sintetiziraju se u citoplazmi staninog tijela na ribosomima 3olgijev kompleks staninog tijela pakira ih u mjehuri1e pa se mikrotubulima transportiraju do zavrnih vori1a

0-%!ilkolin =0?h> - na neuromuskularnim vezama sinapsama autonomnog ivanog sustava sinapsama u nekim dijelovima ,@,-a - kolin%"gi n% (i) an% s!ani-% one koje lue 0Ch - protutijela koja blokiraju receptore za 0Ch na neuromuskularnim vezama uzrokuju mijasteniju gravis bolest za koju su svojstveni umor i slabost mii1a - sudjeluje u funkcijama panje pam1enja i spavanja - kod 0lzheimerove bolesti odumiru neuroni koji oslobaaju 0Ch

0,inokis%lin% - neurotransmiteri u ve1ini sinapsi ,@,-a - molekularne jedinice za gradnju proteina - < najpozna!ij% glutamat aspartat glicin gamaaminobuturina kiselina (30;0) o glutamat kljuan kod funkcija pam1enja o 30;0 se sintetizira iz glutamata - glutamat najuestaliji ekscitacijski neurotransmiter - 30;0 najuestaliji inhibicijski neurotransmiter o aktivnost 30;0 se pojaava pod utjecajem benzodiazepina (valium) i antikonvulzivnih lijekova o u "untingtonovoj bolesti odumiru neuroni koji proizvode 30;0 Monoa,ini - svaki se sintetizira iz jedne aminokiseline - prisutni u malim skupinama ivanih stanica ija su stanina tijela uglavnom u modanom deblu - H sk$pin% s obzi"o, na s!"$k!$"$& o katekolamini dopamin+ epinefrin+ norepinefrin sintetiziraju se iz aminokiseline tirozin koraci u sintezi katekolamina# tirozin 2-dopa dopamin norepinefrin epinefrin o indolamini serotonin sinteza iz aminokiseline triptofan no"a+"%n%"gi ki i a+"%n%"gi ki n%$"oni o adrenergini neuroni se nalaze posvuda u mozgu o nedostatak epinefrina uoen kod 0lzheimerove bolesti i 9orsakovljeva sindroma o razina epinefrina raste kod akutnog stresa +opa,in nalazi se u * n%$"alna k"$ga $ ,ozg$ o prvi krug vezan uz kontrolu motorike njegova disfunkcija i pomanjkanje dopamina dovodi do /arkinsonove bolesti o drugi dopaminski krug vaan kod spoznajnih procesa i emocija shizofrenija o tre1i vezan uz regulaciju endokrinog sustava s%"o!onin sudjeluje u regulaciji spavanja raspoloenja i nastanku depresije i tjeskobe o /rozac (fluoksetin) antidepresiv koji djeluje na serotoninski sustav

Topi)i plino)i - +$i ni oksi+@ $glji ni ,onoksi+ - proizvode se u citoplazmi ivane stanice - ne mogu se skladititi pa odmah difuzijom kroz staninu membranu izlaze u ekstracelularnu teku1inu pa u susjedne stanice - topivi u lipidima - duini oksid na nekim sinapsama posreduje retrogradni prijenos (prenosi povratne signale iz postsinaptikog neurona na presinaptiki) En+o"8ini - %n+og%ni opija!i kemijske tvari sline opijumu koje se proizvode u tijelu - otkri1em enkefalina naen razlog za postojanje receptora za endorfine u mozgu - pobuuju neuralne sustave koji izazivaju analgeziju (supresiju boli) - oslobaaju se iz modanih neurona u stanju stresa da bi umanjili bol i potaknuli adaptivno ponaanje Dal%o) zakon % neuron ima % neurotransmiter o netono neuron moe luiti vie neurotransmitera uz klasini se moe luiti i neuropeptid ko%gzis!%n-ija neuropeptidi se esto zovu n%$"o,o+$la!o"i

neuromodulator kemijski prijenosnik koji ne izaziva impuls u drugoj stanici nego mijenja osjetljivost tih stanica za inhibicijske ili ekscitacijske signale

Sin!%za i !"anspo"! n%$"o!"ans,i!%"a - sintetiziraju se iz tvari koje se u stanicu dopremaju putem krvi a potjeu iz hrane - najve1i dio sinteze odvija se u staninom tijelu (neuropeptidi se sintetiziraju iskljuivo tamo klasini se mogu i u aksonu) - iz staninog tijela se neurotransmiter transportira kroz akson do zavrnih kvrica Osloba.anj% i +i8$zija n%$"o!"ans,i!%"a - %gzo-i!oza proces otputanja neurotransmitora - na krajevima aksona voltani kanali za kalcij ovisni o potencijalu o kad je membrana u stanju mirovanja kanali su zatvoreni Ca je u ekstracelularnoj teku1ini sinaptiki mjehuri1i s klasinim neurotransmiterima su okupljeni oko dijelova membrane bogatim ionskim kanalima za Ca o ivani impuls stigne na kraj aksona depolarizacija otvaranje voltanih kanala Ca ulazi u zavrni vori1 vezikule se spajaju s presinaptikom membranom i pucaju neurotransmiter se otputa u sinaptiku pukotinu - a$!o"%-%p!o"i utjeu na koliinu otputenog neurotransmitera o nalaze se u stanici na iju funkciju djeluju o reagiraju na neurotransmiter u ekstracelularnoj teku1ini te smanjuju njegovu proizvodnju i luenje o naje1e inhibicijski utjecaj 0k!i)a-ija "%-%p!o"a $ pos!sinap!i ko, n%$"on$ - kad se otpuste molekule neurotransmitera difundiraju kroz sinaptiku pukotinu i veu se za receptore u postsinaptikoj membrani - aktivacija receptora prvi korak u konanom odgovoru ivane stanice - "%-%p!o" protein koji sadri vezna mjesta samo za odreene neurotransmitere pa neurotransmiter moe utjecati samo na one stanice koje imaju receptore za njega - ligan+ svaka molekula koja se vee na drugu o neurotransmiter je ligand svog receptora - b"oj "%-%p!o"a nij% s!alan o do poreme1aja u radu neurotransmiterskog sustava dolazi kad je promjena broja neurotransmitera tolika da stanica vie ne moe kompenzirati promjenom broja receptora za odreeni transmiter - ve1ina neurotransmitera vee se na nekoliko razliitih vrsta receptora (receptorni podtipovi) H na ina $!j%-anja (vezivanja neurotransmitera na receptor) na pos!sinap!i ki n%$"on o izazivanje ionotropnih efekata (izazvani ionotropnim receptorima oni koji su izravno povezani s ionskim kanalima) o izazivanje metabotropnih efekata (izazivaju ih metabotropni receptori povezani sa signalnim proteinima i 3-proteinima) neurotransmiter se vee za ionotropni receptor otvara se s njim povezani ionski kanal izaziva se trenutni postsinaptiki potencija (inhibicijski ili ekscitacijski ovisi koji se kanal otvorio) o otvori se kanal za Ia i on ue u stanicu nas!aj% EPSP o otvori se kanal za 9 pa on izae iz stanice IPSP glutamat najuestaliji ekscitacijski neurotransmiter 30;0 najuestaliji inhibicijski neurotransmiter ,%!abo!"opni "%-%p!o"i (:A) brojniji od ionotropnih imaju efekte koji sporije nastaju ali su dugotrajniji difuzniji i raznolikiji svaki :A vezan kroz signalni protein sedam puta provuen kroz staninu membranu :A vezan uz dio signalnog proteina koji je izvan neurona 3-protein vezan u unutranjosti neurotransmiter se vee za :A aktivira se 3-protein 3-protein se uslijed interakcije s :A mijenja izmijenjeni 3-protein stupa u interakciju s drugim proteinom o drugi protein moe biti ionski kanal (to dovodi do promjene propustljivosti kanala i ./,/a ili */,/a) enzim (dovodi do sinteze tvari koju zovemo )drugi glasnik+)

prvi glasnik (neurotransmiter) donosi poruku na postsinaptiki neuron drugi glasnik tu poruku prenosi na pojedina podruja postsinaptikog neurona

klasi ni n%$"o!"ans,i!%"i uglavnom aktiviraju *A ili :A koji djeluju izravno o funkcija p"ij%nos b"zih i k"a!kih %ks-i!a-ijskih ili inhibi-ijskih signala n%$"op%p!i+i se veu na :A koji djeluju preko drugog glasnika o p"ij%nos spo"ih@ +i8$znih i +$go!"ajnih signala

Inak!i)a-ija i pono)ni $nos - funkcija neurotransmitera aktiviranje receptora - kad se ostvari funkcija neurotransmiter se mora maknuti iz sinaptike pukotine da ne bi trajno djelovao na postsinaptiki neuron - H ,%haniz,a okon a)anja sinap!i kih po"$ka o ponovni unos (reuptake) uobiajeniji serotonin i katekolamini se nakon otputanja vra1aju u presinaptike vori1e djelovanje mnogih antidepresiva se temelji na blokiranju ovog mehanizma o razgradnja enzima jednim dijelom se monoamini inaktiviraju putem :0$ (monoaminooksidaze) 0Ch razgrauje se enzimom acetilkolinesteraza na acetat i kolin promjene polariteta do kojih dolazi na membrani postsinaptikog neurona graduirane (amplitude proporcionalne intenzitetu signala koji ih je izazvao) i lokalizirane (javljaju se samo na jednom dijelu postsinaptike membrane) o EPSP F lokalna =pos!sinap!i ka> +%pola"iza-ija pribliava membranu kritinoj granici depolarizacije (pove1ava vjerojatnost da 1e do1i do ivanog impulsa) kad dosegne kritinu granicu nastaje akcijski potencijal pojedinani sinaptiki potencijali rijetko imaju dovoljno velike amplitude da dovedu membranu do te granice o IPSP F lokalna =pos!sinap!i ka> hip%"pola"iza-ija udaljava membranu od kritine granice (sprjeava nastanak ivanog impulsa) in!%g"a-ija F zbrajanje ili kombiniranje pojedinanih signala u jedan sveukupni signal o ivane stanice se integriraju prostorno i vremenski p"os!o"na s$,a-ija istovremena aktivacija vie presinaptikih neurona koji konvergiraju na jedan postsinaptiki dovodi do istovremenog postizanja ivanog impulsa na prostorno bliskim mjestima pa se lokalni ./,/i mogu sumirati i dose1i granicu depolarizacije o * ,og$#% ko,bina-ij% p"os!o"n% s$,a-ij%& 6 istovremena ./,/a se zbrajaju i rezultiraju ve1im ./,/om 6 istovremena */,/a se zbrajaju i rezultiraju ve1im */,/om istovremeni ./,/ i */,/ meusobno se ponitavaju )"%,%nska s$,a-ija presinaptiki neuron generira vie impulsa u kratkom razdoblju od kojih svaki izaziva ./,/! ako slijede1i stigne bre nego se izgube efekti prethodnog (dok se membrana nije vratila u stanje mirovanja) dolazi do vremenske sumacije o H ,og$#% ko,bina-ij% )"%,%nsk% s$,a-ij%& 6 ./,/a izazvana u kratkom vremenskom roku se zbrajaju i proizvode ve1i ./,/ (6( kombinacija je isto to samo za */,/) o kratak subliminalni podraaj moe dovesti do akcijskog potencijala ako se primijeni dva puta u kratkom vremenskom roku i */,/i se mogu zbrajati ali je onda sve ve1a hiperpolarizacija s$,i"anj% s% )"i na aksonsko, b"%($ljk$ (inicijalnom segmentu) o najekcitabilniji dio neurona (ima najnii limen depolarizacije zbog najgu1e aktivnih ionskih kanala) o mala depolarizacija dovodi do nastanka akcijskog potencijala ve1i broj ./,/a ve1a vjerojatnost nastanka akcijskog potencijala ./,/ i */,/ lokalni potencijali amplituda im pada udaljavanjem od mjesta nastanka sinapse udaljenije od aksonskog breuljka proizvode ve1e ./,/e pa je njihov doprinos odgovoru stanice jednak onom bliih sinapsi koje proizvode manje

agonis!i tvari koje pospjeuju djelovanje nekog neurotransmitera an!agonis!i inhibiraju djelovanje

3TJE?0J LIJEKO'0 I DROG0 /0 SI/0PTI:KI PRIJE/OS 7 opih procesa zajednikih svim neurotransmiterima: %) sinteza 6) uskladitenje u vezikule =) razgradnja u citoplazmi svakog neurotransmitera koji iscuri iz vezikule ') egzocitoza E) inhibicijska povratna sprega preko autoreceptora K) aktivacija postsinaptikih neurona G) inaktivacija bloka!o"i "%-%p!o"a antagonistike tvari koje se veu na postsinaptike receptore ne aktiviraju1i ih i blokiraju1i pristup uobiajenom neurotransmiteru

Psihoak!i)n% !)a"i Kokain agonisti kokain i benzodiazepin antagonisti atropin i kurare snani antagonist kotekolamina koji je visokoaditivan (lako izaziva ovisnost) pove1ava djelovanje dopamina i norepinefrina time to zaustavlja njihov ponovni unos iz sinapse u presinaptiki vori1 (zaustavljen je glavni nain njihove inaktivacije4) euforija gubitak apetita nesanica

B%nzo+iaz%pini - klordiazepoksid (2ibrium) i diazepam (Malium) - anksiolitiki (smanjuje anksioznost) sedativni (potie spavanje) i antikonvulzivni (sprjeava greve) uinak - djeluju kao 30;0 agonisti 0n!"opin - aktivni sastojak biljke beladone - blokator receptora iji se antagonistiki efekti postiu vezivanjem na muskarinske receptore (podtip receptora za acetilkolin) - visoke doze uzrokuju poreme1aje pam1enja K$"a"% - ekstrakt odreenih vrsta biljaka - blokator receptora u kolinergikim sinapsama djeluje na ionotropne nikotinske receptore - sprjeava prijenos na neuromuskularnoj vezi to dovodi do paralize i smrti zbog prestanka disanja METODE PRO3:0'0/J0 DI':0/OG S3ST0'0 METODE SLIKO'/OG PRIK01I'0/J0 DI'OG LJ3DSKOG MO1G0 kon!"as!ni "%n!g%n rentgenska tehnika koja ukljuuje unoenje kontrastnog sredstva (tvari koja uinkovito apsorbira rentgenske zrake) u pojedine strukture da bi se uinile vidljivima na rentgenskoj snimci o pn%$,o%n-%8alog"a8ija dio likvora se privremeno zamijeni zrakom pa modane komore i pukotine postanu vidljive na pneumoencefalogramu (kontrastno rentgenska snimka) lokalna deformacija komore ili pukotine moe uputiti na smjetaj tumora a pove1anje komora ili pukotina na difuznu atrofiju (degeneraciju) mozga o -%"%b"alna angiog"a8ija

postupak vizualizacije krvoilnog sustava mozga unoenjem kontrastnog sredstva u modane arterije za vrijeme rentgenskog snimanja angiogrami mozga korisni za utvrivanje vaskularnih ote1enja pomak krvnih ila moe ukazivati na smjetaj tumora

ko,pj$!o"izi"ana !o,og"a8ija =?T> kompjutorizirana rentgenska metoda kojom je mogu1e dobiti sliku mozga i drugih unutranjih organa u ivom organizmu o raunalo kombinira pojedinane slike i daje CB sliku jedne horizontalne razine mozga kobinacijom tih slika (F-&) dobiva se => rekonstrukcija mozga ,agn%n!ska "%zonan-ija postupak kojim se konstruiraju slike visoke rezolucije struktura ivog mozga na osnovi mjerenja valova koje emitiraju atomi vodika aktivirani radiofrekventnim valovima u magnetskom polju o omogu1uje dobivanje => prikaza pozi!"onska %,isijska !o,og"a8ija metoda slikovnog prikazivanja modane aktivnosti mjerenjem akumulacije 6-deoksiglukoze (6->3) ili radioaktivne vode u razliitim podrujima mozga o u pacijentovu se karotidnu arteriju (vratna arterija koja krvlju opskrbljuje ipsilateralnu hemisferu) ubrizga 6->3 (tvar slina glukozi koja ulazi u aktivne neurone i u njima se nakuplja jer se za razliku od glukoze ne moe koristiti kao izvor energije) dobije se /.B snimka koja je prikaz razina radioaktivnosti u razliitim dijelovima jedne horizontalne razine mozga o druga metoda temelji se na injenici da se protok krvi u aktivnim podrujima mozga pove1a jer aktivni neuroni otputaju duini oksid koji uzrokuje vazodilataciju (irenje krvnih ila)! u krve ile se ubrizga radioaktivna voda pa /.B snimka pokazuje podruje pove1anog protoka krvi o svaka 098 snimka je samo obojena mapa koli!ine radioaktivnosti i moe se samo procijeniti preklapanje tih aktivnosti s odre-enim modanim strukturama 8$nk-ijska MR tehnika magnetske rezonancije za mjerenje modane aktivnosti o : prednosti pred 0982om ispitaniku ne treba davati nikakve injekcije na istoj slici dobivamo podatke i o strukturi i o funkciji prostorna rezolucija je bolja mogu1e je dobiti => prikaz aktivnosti itavog mozga