STIH JOSIPA SEVERA: ZAUMNI EKSPERIMENT

UVOD
U ovom seminaru bavim se stihom Josipa Severa. Kroz nekoliko reprezentativnih pjesama pokuat u prikazati naine i vrste stiha kroz njegov odnos prema jeziku, poseban odnos prema zvuku. Sever je stekao status kultnoga pjesnika u naoj knjievnosti, i ovdje uzimam u obzir tu injeni u, i kroz krau analizu stiha traim objanjenja za to. !sim toga, pokuavam interpretirati pjesme, dijelove stihova, jeline, i sl. iz perspektive jezika kakvim ga vidi Sever" zaumnog jezika, kojeg i kratko objanjavam.

Stih i jezik Josipa Seve a

Josip Sever je pjesnik koji se slui utje ajima kineske i ruske poezije #a i prevodio je s tih jezika$, prihvaa Kruonihovu ideju zaumnog jezika i razvija je do sasvim nove razine koja prelazi okvire %uturistikog neprijateljstva prema stihu, a prihvaa najbolje njegove tokove. &aj kultan Severov zauman jezik spada u s%eru kreativnog odnosa prema jeziku" sam Kruonih ga vidi kao nekakav iskonski oblik poezije, koristi se kombina ijama slova i rijei 'neoptereenima( znaenjem, me)utim Sever nije avangardist, on shvaa da je znaenje usko povezano sa kombina ijama slova, i to na mistian nain koji nije objanjiv ra ionalnim pojmovima. *ato se kod njega mogu nai neologizmi, zvukovi, uzdasi i sl. koji usko korespondiraju sa znaenjem pjesme, ali ne na nain da 'ozvuuju( prethodno reeno, ve na nain da znaenje pjesme bez itanja takvih rijei nije spoznatljivo, a istu nerazdvojivost od sadraja pjesme ima i njena %orma. &o je metametrika funkcija stiha i oblika+, opeprihvaena i prije Severova doba. Uz to je usko povezan Severov odnos prema zvuku" zvuk kod njega preuzima apsolutni primat nad vidom, to je osnovni nain pjesme , poznata je Severova maksima '*vuk diktira smisao(. &o je naelo bitno za Severov stih, jer se jedino tako mogu dostatno objasniti postup i koje on upotrebljava u vezanom i slobodnom stihu. *vukovni njegov zaumni jezik vjerojatno vue svoje podrijetlo i iz poznavanja kineskoga jezika #te njegove 'pit h(,versi%ika ije$. -o prije svega, on je jedna vrst kulmina ije traganja za 'novim jezikom(" 'Stil modernog pjevanja....je jo od .imbauda uvijek u potrazi za 'novim jezikom(.... /li kako da on izgleda0 /pollinaireov odgovor ostaje tek priblian, me)utim upuuje na brutaliziran i disonantan, potom opet boanski neki jezik" 'Suglasni i bez samoglasnika, suglasni i to potmulo praskaju, zvu i kao od zvrka, kao da pu keta jezik, kao da strue pljuvanje.(...(1

k!i"ej ki"e s trga od sata niz praku i vlaku ila je kia

+ 1 2rema" 3riedri h, 4ugo, Struktura moderne lirike, *agreb" Stvarnost, +565 7bidem, str. +89,+8:

ko limena glazba meni se ula ko sazvuje mieva il sjenke dima preko liaja. il uplje vrijeme kroz praaazan prostor koje se lae i ponitava.

!vdje vidimo tenden iju stalnog broja slogova" unutar tri stro%e pjesnik se zadrava izme)u trajanja stihova od pet do sedam slogova, a same stro%e sastavljene su od etiri stiha. ;etrika analiza ovdje je neizdvojiva od sadraja pjesme" prvenstveno estoom suglasnika << koje stvara gotovo pa onomatopejski efekt9. &u nalazimo isti ak enatski ritam" dva iktusa po stihu, i taj prin ip je dosljedno proveden kroz itavu pjesmu. 7pak ne moemo govoriti o ak enatsko,silabikoj pravilnosti, jer nemamo izosilabizma, u prve dvije stro%e se osim petera a pojavljuju i tri ester a i jedan sedmera . ;oemo zakljuiti da autoru to nije bilo bitno. ;e)utim, jasno je vidljiva tendencija stiha odre)enoj pravilnosti i u tom smislu" dok se ester i sastoje od am%ibraha, a sedmera zbog nemogunosti etveroslone stope smjetamo u slobodan stih #u kojem onda imamo ak enatsku jelinu i %onetsku rije$, peteraki ostatak pjesme se dijeli na dvije stope #am%ibrah = trohej, daktil = trohej$. Kroz ijelu pjesmu vidimo preteitu jambinost > samo etiri stiha imaju naglaen prvi slog. ?itno je spomenuti i sam slijed kazivanja, koje ak i konkretnim sadrajem rijei" #s trga od sata, niz praku i vlaku,... preko liaja, ... kroz praaazan prostor...$ oslikava odre)eni tok rijei, tj. kie@ tok opadanja. -avedene rijei su dakako prijedlozi, koje zbog svoje prirode izraavanja odnosa, iskazivanja prijenosa odnosa me)u pojmovima na koje se odnose, uzimam kao bitnu eksplikatornu povezni u <sadrajnog< i <%ormalnog< sloja pjesme.

9 Kreimir ?agi o takvom uinku, a vezano za Severovu eu%oniju, govori kao o imitativnom suzvuju. Kae" <2onavljanje istih samoglasnika ili suglasnika u pjesmi dobiva simboliko znaenje, proizvodi uinak usporediv s uinkom onomatopejskih rijei. 2jesma neto kazuje zato to je na to nukaju glasovne kombina ije njezinih izraza.< ?agi, Kreimir, ivi jezici, *agreb" -aklada ;A, +55:., str.B1

!pisani tok potvr)uje i gra%iki raspored naslova, ije dvije rijei nisu tiskane u jednom redu, ve u dva > u horizontalnom poloaju, time dodatno naglaavajui rimu i alitera iju spomenutog umnika <<. zati"je # u huk dubina tupo drobi probrani govor koji eka u praznoj sobi jeka kobi dopire jo iz praovjeka mirii modra rua neba empirski namjetaj se akli kroz grizoduje upotreba mi smo se u sebi spotakli i la)e pune raznih zastava vode se nekom udnom voljom dok je naa vjera zastala da se ta%etno zamijeni boljom a kad smo poraz razglobili jako i protumaili sve znano nali smo da je naopako nae ro)enje prikazano o re i rije i vlagu oka pusti da se razjaa i obasja ovaj pejza koji e musti duga upornost jednog klasja

Jedna od rje)ih Severovih pjesama koja ijelim svojim slijedom zadrava onu vrstu stalnosti na koju je naviknuto uho itatelja vezanog stiha. .adi se o pet katrenskih stro%a, u kojima nalazimo

deveter e relativno stalne ezure iza petog sloga #uz par iznimnki$. &u su i dva lirska deseter a #C=C$ s odlikama tonskog stiha" etiri iktusa u etiri stope@ ali ipak ne i silabiko,tonskog stiha, zbog nejednakog broja nenaglaenih slogova izme)u iktusa. !sim njih, tu su i dva jedanaester a strukture C=8, od kojih je drugi jedanaestera #<o re i rije i vlagu oka pusti<$ u jampskom pentametru. .ima se kroz itavu pjesmu protee ukrtena, bez pravilnosti u naglaenom slogu ili broju slogova. &a relativna vezanost stiha ima svoje uzroke #ili posljedi e > ovisno o gleditu$ u poetku raspadanja utopijskog vi)enja povijesti: kakvo Sever zapoinje u svojoj prvoj zbir i #iz koje je i ova pjesma$. &o je i slika njegove postavangardistike poetike" koritenje vezanog stiha sa relativno stalnom ezurom radi dekonstruk ije, igre najave distopije i prevarene utopije. pa$e%i ik po $o% a&a vidjeh i ostadoh od blijeska slijep jao to je skelet konstruk ija plazme prelet nebo paunski zvjezdani rep vedra u vidu kao tijek od rua baklji prelijep on se prelijeva zrelije da bude svet ko lijek iva je ova kurvina krv na svaki nain htjela da budem marljiv i sabran eno podatnog tijela moja ruka i jelov trai tvoj gorui grm to vjeito vjeito pra pra

;e)u prvim uoljivim karakteristikama pjesme nalazimo %iguru alitera ije, i to" pri poetku
: 2rema" !rai,&oli, Aubravka, Civilizacijski nomadizam Josipa Severa, predgovor u" Josip Sever" Borealni konj, *agreb" ;ladost, +565.

dentalnih konsonanata <z< i <s<, zatim odre)eno gomilanje jata koje se provlai kroz itavu pjesmu #uz alterniranje" ije,je,e$, te prema kraju pjesme slovo <r<, nakon rijei <krv<, zbog ega njegova alitera ija djeluje kao odsjaj, jeka. U takvoj perspektivi, i spomenuto gomilanje jata postaje jeka > a takvo vi)enje moemo povezati i sa <jekom< ponavljanja dviju rijei u zadnjem stihu #<to vjeito vjeito pra pra<$. Sve rimovane rijei zavravaju na suglasnik #osim <htjela< i <pra<, me)utim, njihovu teinu bez sumnje nose upravo suglasni i <l< i <r< koji aktivno sudjeluju u pro esu rimovanja$, dajui dojam zatvaranja stiha, a to stvara ritam koji se moe okarakterizirati kao ritam nabrajanja. Sadrajna nit pjesme prati pretjerano slavljenje enskog podatnog tijela, <kurvinog< tijela, proizvodei lano sveani ritam koji parodijski potpuno korespondira s pejorativnim znaanjem naslova. 7zgled stro%a neodoljivo podsjea na slobodni sonetC, to djelomino potvr)uje i slijed rima" abba dd #e$%g %#e$g #rijei <krv< i <grm< moemo smatrati rimom jer se radi o jednosloni ama iji zvuk nosi desnik <r<, a i istost se poloaja ostala dva suglasnika poklapa s istou njihove vrste" velari <k< i <g<, te zubousnenik i usnenik<m< i <v<$. S obzirom na Severov uzvieni odnos prema zvuku8, takav paralelizam uzimam kao namjeran. !vaj <sonet< nije organiziran prema broju slogova #stih varira od prvog deseter a do posljednjeg deveter a$ ve prema odre)enoj eu%oniji > izazvanoj nagomilanim skupinama jata i <tekuih< glasova gdje je i naglaenost izraena, to navodi na misao da se radi o gotovo pa ak enatskom stihu.

iz'e() 'aj')$skih zi*ova u krevetu uim u krevetu sam zvijer u krevetu sam mjeren mrnjom

C &ermin upotrijebljava 7van Slamnig u" rvatska versifikacija, *agreb" Sveuilina naklada Diber, +56+. 8 2rimat zvuka nad svime ostalim, <zvuk diktira smisao<. Kreimir ?agi za Severa kae" <!sjetilo vida, koje je u zapadnoj kulturi presudno odredilo naine na koje ovjek doivljava i prima svijet, Sever je podredio osjetilu sluha.< ?agi, Kreimir, Sever, u" ivi jezici, *agreb" -aklada ;A, +55:., str. 8C

izme)u majmunskih zidova u krevetu zvijer sam za rije koja grize moje sr e i nisko se plodi i odlikuje mranim dahom versa izme)u majmunskih zidova mranim dahom to se vrati kui kao dah da hau i pretvara moj ha ha ha u ah izme)u majmunskih zidova mahovina raste krstari pauk hvataju se kraste po ranama sr a grudni ko usnu upljinu i lubanju ispunja pamuk majmunski zidovi krie ekekek ekek krie

s g p l r a e v m a a m a

d o l j e

2jesma !zme"u majmunskih zidova daje primjer Severova slobodnog stiha koji se da odrediti primjeri e Jurievom tipologijom slobodnih stihovaB, i to kao oblik koji ima karakteristike i treeg i evrtog tipa" &rei tip #organski slobodni stih$ odlikuje organskost, nepravilan oblik@ opkoraenje #<..u krevetu sam mjerenE mrnjom<$, dui reenini periodi provedeni kroz nekoliko redaka #<u krevetu zvijer samE za rijeE koja grize moje sr eE i nisko se plodiE i odlikujeE mranim dahomE versa<$, rima je dovoljno rijetka da moe izgledati spontano #u naoj pjesmi od 9C stihova rima se pojavljuje 9 puta, bez pravilnosti i redoslijedu samih rimovanih stihovima" dahom,da hau,ha ha ha,ah, raste,kraste, pauk,pamuk$. !d karakteristika etvrtog tipa, %uturistikog slobodnog stiha , ovdje nalazimo <anarhinost<, razvijanje slika tipinih za ekspresionizam > ekstatinost, groteska, diso ija ija subjekta na senza ije i verbalne slike #<majmunski zidovi krie Eekekek ekek krie<, te itava trea stro%a sa svojim dahom,da hau,ha ha ha odnosom$, ana%orika ili epi%orika struktura #ana%ora iz prva tri stiha, epi%ora iz posljednja dva$. U posebnom gra%ikom aranmanu pjesme re%ren <izme)u majmunskih zidova< je postavljen tako da evo ira poloaj odrediv rijeju <izme)u<, i on kao takav je dio posebnog sinestetskog doivljaja zarobljenosti #kao zaumni lajtmotiv sadraja pjesme$. !sim re%rena, u tom doivljaju sudjeluje i eu%onina struktura ve spomenutih rijei dahom,da hau,ha ha ha,ah" <&vorno tijelo leksema dah postalo je, dakle, ishodite niza jezinih jedini a... .itmiko disanje ove stro%e od poetne pravilnosti preobraava se u posvema)nju isprekidanost. Deksem dachau #ime zloglasnog na istikog kon entra ionog logora u ?avarskoj$ po mnogo emu je kljuni leksem stro%e. !n se suprotstavlja leksemu dah i poten ijalno je izvorite katastro%inog pretvaranja smijeha #ha ha ha$ u smrtni hropa #ah$.<6 2ri kraju pjesme pojavljuje se i %iktivna, simbolika onomatopeja" <majmunski zidovi krieE ekekek ekek krie<$, kao gra%ijsko,zvukovni prikaz krika <majmunskih zidova<.
B Juri, Slaven, #oeci slobodnoga stiha, *adar" &hema, 1FF8., str. 1CC,188 6 2rema" ?agi, Kreimir, $av. dj., str. B:

7za ova dva stiha pojavljuje se i nekoliko stihovanih redaka u stup ima #opet, jeka avangardistikih postupaka$, koji oblikom podupiru i svoj iskaz" glavama prema dolje.

& a%'e$ti iz poe'e taj%a tajga je drvena sablast mi smo od straha drve%a krenula s obale oba na obale jezera uri surova tajga drvena sablast kroz praumu tvornikih dimnjaka grmi i rui za oblau oblast surova tajga drvena sablast surovoj tajgi na putu isprijeio se surovi elini ruhr al strana je drvena sablast huraG ruhr je sada prolost kao i akadski ur hrpa od ruevina da se zaore brazda strana je drvena sablast

r r u r h r

a ruhr je nekad bio grad do grada grad sad je samo njegovo ime i posvud vlada tajga drvena sablast Heina Severovih pjesama odnosi se poput ove" fragmentarnog je ritma, fragmentarne rime, fragmentarne vezanosti stiha > a fragmentarnog je i teko shvatljivog sadraja. -a poetku pjesme imamo dva asimetrina osmer a #9=C$ koji stoje kao podnaslov, kao odre)eni 'metajezini naputak(5, nekakva najava ili moda saetak pjesme, metapoetski iskaz o temi pjesme, sredinjem motivu kojega se obra)uje, od kojeg pjesma polazi i na kojemu zavrava. Uz to, sintagma 'drvena sablast( provlai se kao motto na kraju svake stro%e. Sama pjesma zapoinje stro%om sastavljenom od dva deveter a i dva peter a koja su ak enatski identina > daktil = trohej, #te djeluju kao polovi e deseter a, koji bi tad bio silabiko,tonski potpuno pravilan lirski desetera $. ;e)utim iza toga se ritam prelama, stih se produuje i skrauje, tako)er se pojavljuje i nasumina

rima+F. U nastavku pjesme vidljiva je gra%ika tvorba

koja podsjea na nekakvo zdanje >

utvr)enou i pravilnou postavljenih slov. &kvo ispreplitanje leksikog i gra%ijskom zalazi u metajezino podruje, Sever kao da vizualnostEslikovitost koju podre)uje zvuku ostvaruje u

konkretiziranju" eksperiment s horizontalom i vertikalom pisanja stiha. &ako ovdje 'elinost( koju mu pjesnik pridaje dvije stro%e prije.

ostvaruje

5 <Severove su pjesme kr ate metajezinim napu ima i signalima....nalaze se posvuda" u naslovima, podnaslovima, na razliitim mjestim u samome tekstu.< ?agi, Kreimir, $av. dj. , str. 6+ +F .imu oznaavam tim pojmom zbog njene rijetkosti i nepredvidivog poloaja,a ne zato to njenu pojavu smatram sluajnom.

+a!a*a o jeze ) ) i ima li svijet jezero uri i &to je zapravo ono gola apstrakcija visoke vode i njeno posmrtno zvono tajga i dalje juria na obale jezera uri po jezeru pada kia jezero zuri u prazno i drhti vvvvvvvvvvvvvvv po jezeru hvata se strah i kontinenti mraza ovo jezero jeze vie ne vidi nita

jezero bulji u prazno bijelim slijepim okom prolaze tako stoljea i ono u zaborav ode

i to je onda razlog sasma dovoljan razlog za vertikalno pokoljenje vode n g a o lj a l o m z v s

a o a r d s

!va pjesma u zbir i se nalazi neposredno ispod pjesme fragmenti iz poeme tajga, iji stil nastavlja, a tako)er je i u neposrednoj tematskoj vezi s njom.++ !vdje tako)er nailazimo na podnaslov, i gra%ijske eksperimente > ve spomenuto pisanje stihova u stup ima, ovdje potpuno izvrnuto tako da se ita s lijeve na desnu stranu i od dolje prema gore, te umetanje dviju streli a, vjerojatno povezanima s tokom teksta i temom" iskazuju prolazak stoljea u zaborav, te suprotstavljena potonjem stihu o 'vertikalnom pokoljenju vode(, i dodatno naglaenom vertikalnom pisanju stihova. 3okus pjesme se sa 'surove tajge, drvene sablasti( preba uje na jezero uri #spomenuto u prijanjoj pjesmi$, te se mijenja ton iz pobjednosnog 'huraG( i prevlasti mone tajge, na 'jezero jeze(, statino, pasivno, hladno. Auina stiha varira izme)u sedmera a i devetera a, uz iznimku pred kraj pjesme > gdje se suavaju radi #moda i zbog$ stepenastog stiha. Iezura nije stalna, negdje se nalazi iza etvrtog sloga #primjeri e u osmer u 'po jezeru pada kia($, negdje stvara asimetrine osmer e, #'jezero bulji u prazno($, i sl. U naslovu pjesme nalazi se rije balada, #koja naravno znai krau epsku pjesmu u kojoj nara ija vodi traginom kraju$, a ovdje se njezina upotreba moe pripisati tonu pjesme, ve spomenutom hladnom opisu 'sudbine( jezera uri.

++ 7za ove pjesme nalazi se jo jedna, 'masa sama(, koja je nastavlja , govori o plimi #to je mogua povezni a sa spomenutim 'vertikalnim pokoljenjem vode($, i o utom moru, dakle, 'radnja( #uvjetno reeno$ se pomie na istok, prema Kini, a takvo uplitanje zemljopisa i povijesti i paralelizam prostora i misli je i inae veoma karakteristian za Severa #primjeri e"/no Aomini...2rapovijest &utankamonova, Sablast Jurope krui komunizmom, Kisikova dje a, 2jeani otok, itd$

ZAK,JU-AK
Josip Sever je pjesnik postavangarde > on je nadiao manjkavosti pobunjenikog pristupa kakav su imali primjeri e, %uturisti, a preuzeo je najbolje njihove karakteristike. U naoj knjievnosti on ima i zasluuje status kultnog pjesnika zbog potpuno originalnog, kreativnog pristupa jeziku. Koristi se zaumnim jezikom, razvija ga kroz svoju maksimu" '*vuk diktira smisao.( &akav pristup usko je povezan s njegovim stihom. Slui se raznim obli ima vezanoga i slobodnoga stiha, a prednost ima slobodan stih. Aruga najvanija karakteristika stiha i jeline pjesama jest eu%onija, koja je sukladno Severovoj maksimi provuena kroz sve njegove pjesme, kao aktivno naelo. &o znai da upotrebljava sve %igurama koje je ostvaruju" ana%orama, epi%orama, gomilanjima, alitera ijom i asonan om, i sl. Koristi se i gra%ikim likovima, raznim aranmanima stihova, a to je preuzeo iz avangarde, i to prvenstveno ruskog %uturizma > kojeg je i prevodio #a i pisao pjesme na ruskom$. .itam njegovih pjesama esto ostvaruje naelo 'besjedovnog( stiha, kakav je i prije njega upotrebljavan u naoj knjievnosti, no kod Severa se moraju uzeti u obzir snane naglasne igre rijeima, zvukovima rijei i sintagmama, koje stvaraju sasvim poseban ritam, sukladan mistinom vi)enju zauma. Konano, Sever razvija upravo zaumni apstrak ionizam, koji se razumije unutranjim, aloginim shvaanjem kreativnosti jezika i stiha, zvukovne magije koju proizvodi njegova poezija. Aubravka !rai,&oli u uvodnom eseju u zbir i '?orealni konj(, kae" 'Kada itamo Severove magine zvukovne obrede koji ne rezultiraju nikakvim loginim niti prepoznatljivim smislovima, mi ih ne odba ujemo kao puku zvukovnu igru. ;i im se radujemo i mi im vjerujemo jer u njima slutimo dubinski rad arhajskoga jezinog miljenja kojemu je zvuk unaprijed dan kao smisao, tekst unaprijed kao svijet, kojemu poezija nije spoznaja, nego > zvukovna ontologija.(

,ITERATURA
?agi, Kreimir, ivi jezici, *agreb" -aklada ;A, +55:. 3riedri h, 4ugo, Struktura moderne lirike, *agreb" Stvarnost, +565. Juri, Slaven, #oeci slobodnoga stiha, *adar" &hema, 1FF8. !rai,&oli, Aubravka, Civilizacijski nomadizam Josipa Severa, predgovor u" Josip Sever" Borealni konj, *agreb" ;ladost, +565. Sever, Josip, Borealni konj, *agreb" ;ladost, +565. Slamnig, 7van, rvatska versifikacija, *agreb" Sveuilina naklada Diber, +56+.