Iz bilinskog svijeta

Dalmacije.

PiSe Dragutin Hire.

Pripomenak.

Poetkom
izuavati dr.

vijeka

XIX.

bijae divotna,

bogata

raznolina

flora

kraljevine Dalmacije u floristikom pogledu nepoznata. Prvi je

poeo
I.
i

Franjo

pl. Portenschlag.
g.

Pratei cara Franju

ca-

ricu Karolinu

u Dalmaciju

1818., naao je floru mjeseca travnja,

lipnja u najbujnijem rasvitku. Svoje rezultate priopio je u Hormayrovu Archivu g. 1824. br. 56. 57., upozorivi u toj radnji na rijetkosti flore dalmatinske. Poslije Portenschlaga uzbuja nae gore list, Sibenanin dr. Roberto Visiani u kojega bijae otro i pronicavo oko, te je kao

svibnja

sveuilini asistenat u Padovi proao

mnoge
1826.

krajeve

svoje

domo-

vine

istome gradu tampao

a
tri

g.

svoje

djelce:

Stirpium
priopivati
koji

dalmaticarum specimen,
se

godine kasnije

poeo

prve svoje botanike radove u

,^Flori^^,

botanikom
tri

asopisu,

tampa
1842.,

danas u Regensburgu.

Kruna njegova duevna rada

knjige
i i

h\]dise

j^Flora Dalmatica'-^ 1847.

i

koju je napisao u

tampao

g.

1852. u Lipskomu. Godine 1872.,

1877. izaao

je

blama, a

u Mlecima Supplementum k tomu djelu sa koloriranim tag. 1 88 1, trea je knjiga Suplementuma, sa crnim tablama tampana u istome gradu. Po ovom klasinom djelu poeo sam upoznavati dalmatinsku floru, ali po ubranu bilju, koje je navlastito pohranjeno u botai

niko-fiziologikom zavodu

kr. sveuilita

u Zagrebu.
i

Gledao sam tu mnogu

rijetku

zanimljivu biljku

mnogo

puta

uzdahnuo, elei da je uberem vlastitom rukom. Srce

i

nije mirovalo,

napokon se odluih, da podjem u Dalmaciju. Prvi puta krenuo sam na put mjeseca rujna g. 1905., te sam s tom prilikom iskrcao u Splitu. Iz Splita poao sam u Solin, odavle do izvora Solinice Cetinjuspeo se na Klis, odkuda se zaputih do Sinja
i

skoga

polja. 15. rujna

krenuo

samu

ibenik eljeznicom, a parobro-

onda do Skradinskoga buka poao uz rijeku rujna obilazio sam Marjan kod Splita, u floristikom pogledu glasoviti svakomu botaniaru poznati vrh; 20. rujna krenuo sam do Poljuda, a drugoga dana parobrodom u Omi, gdje sam na planini Dinari ubrao mnogu rijetku biljku. Iz staroga ovoga grada poao sam uz rijeku Cetinu u Podgrae time
Skradina
i

dom do

Krku do

Visovca. 19.

stupio u glasovita

Poljica.
i

Tu sam
probio
se

se

uspeo na Gradac

poslije

poao krajem Strano

stvenog slapa Cetine.
Iz

do Velike Gubavice, velianu Kotanje

Podgraa krenem
cijela

25.

rujna

Ostrovicu,

odavle kroz
cijom

Poljica
vidio,

do

Splita.

Na ovome
ali

putovanju

Dalma-

mnogo sam
jer

mnogo nauio,

kao botaniar sabrao

malo,

sam doao prekasno.

sam u Dalmaciju
no
se
prije
g.

Po
lovoza,

drugi puta krenuo

1907. mjeseca ko-

ali

aliboe opet prekasno,

I

nijesam mogao, jer

2.

me

je vezala sluba.
i

ovaj puta

sam

ukrcao na Rijeci

ko-

lovoza u brzoplov
za 24 sata vonje
i

odplovio ravno put Kotora,

kamo sam
Perastu

stigao

4.

kolovoza proao sam najbliu okolinu grada,

i

odplovio barkom do Morinja, iskrcao se poslije u

po-

odkuda sam se prilino zadovoljan povratio kui. 8. kolovoza uspeo sam se na Goradu i Vrmac, tik mee Crnegore, a 9. krenuo barkom u Drai
vratio se u Kotor. 6. kolovoza bijah u Tiftu,
vrt,

Perast, Risan,

gdje

me
13.

je iznenadila

10.

bio

sam

u Splitu,

u Kninu, u

uma samonikla leandra Kninskom polju na izvoru

i

rijeke

Krke, dok sam na povratku do

i

18.

kolovoza botanizirao oko

Splita

onda krenuo na Rijeku.

ravio
i

Po trei put poao sam u Dalmaciju g. 1908., gdje sam bood 12. lipnja do 2. srpnja. Iz Rijeke sam odplovio put Grua, odavle krenuo u slavni Dubrovnik. Tu sam botanizirao na Gracu, Srdu, izmeu prigraa Pile Ploe, obaao sam na tri puta cio
i

poluotok Lapad, poao

iz

Grua do

izvor-jezera

Rijeke (Omble),

od Dubrovniku do upe. Iz Grua krenuo sam eljeznicom u Boku do Ercegnovoga preko Konavala. Botanizirao sam oko Ercegnovoga. Tople, Igala, bio u Sutorini, proao Meljine, kraj oko samostana Savine uz Zeleniku krenuo pod Stirovnik. Bio sam u Tiftu, radio dalje oko Ercegnovoga, poao eljeznicom u Cavtat, natrag u Ercegnovi, odkuda sam brzoplovom krenuo u Split, da opet
i

obadem vrh Marjan.

Ovaj

mukotrpni

put

nagradila mi

je

boica Flora

obilato,

navlastito sa svojim

uglednim
i

edima

sa Marjana.

Doao sam u

horu ljetne bogate

toliko bijae krasna

gdekad nisam znao, kud bi se metnuo, bilja oko mene. Klicao sam od radosti kao maleno dijete, kad ga daruje, to mu je najmilije. Poslao se pohraniti u herbarima sam kui sedam snopova bilja, koji u Zagreb sam po kr. sveuilita, dapae uzmanjkalo mi papira
flore
i

rijetka

nj

morao

brzojaviti.

Na drugo
Akademije,

svoje putovanje poao

sam potporom Jugoslavenske

kr.

a na tree potporom visoke

zemaljske
i

vlade.

Na

ovim blagonaklonim novanim potporama budi izreena moja najsmjernija hvala i zahvala.

na ovome mjestu

Zagrebu,

7.

lipnja

1909.

Dubrovnik

okolina.

Nema
kao
(tal.

kraja na obali naega

mora,

koji

bi

bio tako slikovit^

to je
ti

onaj

Grua

Dubrovnika.
(tal.

Plovei

prama Gruu na

desnu

je

ruku otok Lopud

Mezzo), do njega otok

Calamotta), a do ovoga

poluotok Lapad.

Koloep Dok Lopud gleda

i

prama Trstenu, pozire Koloep sjevero-istono prama Zatonu (Malfi), istono prama otoku Daksi, a preko onih uasnih Grebena zelenih visova Lopuda, do Sv. Srda kod Dubrovnika. Jo je blii ostrv Sv. jo nekim druAndrije, koji sa Tojanom, Crkvinama, Kosmaem gima ostrvima stvara Dubrovako otoje. Na lijevu ruku uzdiu se kamene Dubrovake planine, gore krevite, prama obali pokrivene maslinama, skalinastim vinogradima mrkim umicama piramidalnih zimzelenih empresa. Uz more povlai se cesta put Zatona, a tik Grua salijeva se u more Ombla ili Rijeka, koja se rada u susjednoj Hercegovini. Medu jednom najsidrugom obalom razlijeva se more u luku gruku, najveu gurniju luku na naoj obali, pred kojom se nasadio otok Daksa
i
i

sa svjetionikom.

More
i

se

pred

Gruem

zaokruilo,

veliki
tri

krug
vrha.
i

zarubila je cesta sa

kuama. Poluotok
nakrivljena

lapatski

pokrivaju

sredini je

unjasta

Velika Petka,

a desno

na

lijevo joj

Mala Petka,
i

pokrivene borovom umom, na obronuz obalu morsku

cima vinogradima, maslinjacima, empresima, a

raskonim dvorcima
villama.

Izmeu

Srda

poluotoka lapatskoga prua se na kilometar

daleka uvala, koja spaja Gru sa gradom Dubrovnikom

je ta uvala ravna,

U poetku

dok

se

pomalo

tlo

uzdigne do glasovitog rav-

njaka Bela Vista (Lijepi pogled), otkuda se sputa k Dubrovniku,

poznat

nad kojime je istako pljeivu svoju glavicu 412 i kao Monte Sergio.^

m.

visoki

g.

* Na ovoj visini stajae neko crkvica posveena sv. Sergiju, koju su 1803, raziuili i na njezinu mjestu sagradili utvrdu Fort Imperial, koju su g. 1908. uz gruvanje topova napustili i sada je u njoj mala vojnika

posada,

IO

pruaju se visovi sve tamo do upe, najplodnijega dubrovake, poznati kao Bosanka. Prosijeca ih krasna cesta, koja vodi u upu i k moru u Cavtat, to lei suelice Dubrovniku sa ostrvima Mrkanom i Bobarom, dok je u neposrednoj
kraja okoline
i

Od Sra

blizini

grada istakao svoje zimzeleno ruho opjevani otok

Lok rum.

Okolo Lapatskoga poluotoka.

Svaki botaniar, koji je krenuo put Dubrovnika,

krcati
luci,

mora

se

is-

u Gruu,

jer veliki parobrodi

poto je

more

preplitko.
i

Iz

mogu pristati u gratskoj Grua kree u Dubrovnik bilo

ne

omnibusom, bilo koijom, 20 asaka. Otkada je Roberto V

tinskoj
flori,

stigne

pod bedeme slavnoga grada za

i

a n

tampao svoje
okoline,

djelo o

dalmapoznat
za

postao je Gru,
svijetu.

pod imenom
Grua
si
i

Gravosa
a
zasluga

u botanikom
floru

Za

floru

navlastito

poluotoka lapatskoga stekao

i

velikih

Ma

V o-

dop

upnik u Gruu

potljanji biskup
i

u Dubrovniku. Godine
je

1868. sabrao je bogatu zbirku bilja

zeju u

priposlao

narodnomu muu odjel

i

Zagrebu na ruke

Spiri Brusini,

koji je uvrstio

botaniki, u kojemu bijae pohranjen herbar kanonika Hosta

Klinggrffov okoline zagrebake.

herbar

Vodop
cvijetaka;
Prilike su voljne, jer
stazice
i

je pribrao

297
iz

javnocvijetaka

1 1

vrsta

tajno-

ukupno 308

vrsta

flore gruke.^

na lapatskom poluotoku za botaniara

cesta, a

veoma poi

na okolo vodi tvrda

do pojedinih visova

krasa

nogostupi.

Najzgodniji je put od

Dubrovnika do Majke boje od miloje

sra. Desna

lijeva

strai;ia

krevita,
bilje,

ali

nije

gola,

jer

ve
i

na

pragu Lapada susreta botaniara

kojemu

se u

ovom

kru

na

aropeku sunca nebi nadao.

Tu
mah^
*

je

jedan vrak, kojemu sive vapnene peine pokriva vris

verticillata),
bilje

(Erica

poput

veHkih

rpa

mahovine svojim
i

knjiici

poredao po Flora Croatica B usina, priopio u nar. zemalj. muzeju od 1. sijenja 1870. d o d a n a s str. 198. 206. Poslije jeVukotinovi Vodopievo bilje uvrstio sa drugim nekim biljem, u herbar Klinggraffov, gdje je pohranjeno sada, i uredio posebni Catalogus exhibens plantarum phaneiogamarum Herbaru Musei Nationalis juxta Floram Croatiae conscriptus mensibus Decembri 1874. Jannuario et P>br. 1875., str. 172, Index 1. 16. Narodna imena po Visianiju.
je

Ovo

Darovi prikazani

11

tamnim

uskim raspuklinama buji grimiznim cvjetovima Puforia Calabrica^di do nje brojno poput mlijeka bijela lista
zelenilom.

a etrunasta cvijeta gospina kadulja (Inula candida), jedna

ljepih

od

naj-

Composita.

Tu

tamo probio

je guste rpe Putorije

zeji

rep (Lagurus
stabljikom
i

ovatus), lijepa,

ugledna trava sa bijelo-pahuljastom

jajolikim,
osi.

malone vunastim klasom, kojega ukrasuju

duge, jasno-zagasite

Ovomu

vrku na lijevo ima duboka,

ti

kamena

uvala, koju opla-

kuje more, od koje

pada oko na crkvu i samostan sv. Nikole, na na Sr, dubrovako prigrade Pile, upsku dragu kod Cavtata Trebinje. mota na uzbrdice cestu, to se
i

Ova
znaajna

uvala

botanika

je

basca flore

slika

dalmatinskoga krasa.
i

Od

dubrovake, vanredno grmova raste tu Paliurus

australis visok

do 2 metra, Rubus ulmifohus, borovica brika (Juniperus phoenicea) h a p n k a (Calycotome infesta), najtrnovitiji grm nae flore. Tamno zelenim sjajnim liem odlikuje se
,

lentik

(Pistacia Lentiscus)

crvenim zrnima
svitim
i

zakitila
i

se

mrika
lepi-

(Juniperus

macrocarpa),

srpasto

komukama
ili

utim

rastim cvijetom odaje se

b
i

s t r

1 j

uti (Spartium

junceum), tamno, konato

zimzeleno

lie

krasi
i

komoru

ili

zeleniku
zrnima
i

(Phillyrea media).

Ove grmove

stabalca povija Cle-

matis Flammula, Asparagus

acutifolius,

Smilax aspera, koraljnim

brovaku

Lonicera implexa. Napadna je Euporbia Wulfenti, za dufloru znaajna Phloniis fruticosa, ugledan Onopordon

illyricum. Raste tu
officinalis,

Eryngium amethystinum, Satureja

nutans,

Juliana, Salvia

Carduus

Oryganum

hirtum,

zlatouto

smilje

(Helichrysum augustifolium),

Teucrim poUium, Marrubium candidi-

simum

(rijetko)
(r.),

Melica

ciliata,

Scolymus, hispanicus

Stachys

Ecbalium Elaterium poznat u Dalmaciji kao trkalj ili pipuni, koji raste na arkom kamenu, a ipak je tako soan, da se iz njega sokovi cijede, kad ga stisne.
salviatfolia

Kruna je svemu tomu communis; Myrte), kada se

bilju

mra
bijelim,

ili

mrtvina (Myrtus
osobita
koji

zakiti

miomirisnim cvjetovima.
bilina
lista,

je

Ovoj uvali na desno pala mi u na licu tamno-zelen, a na naliju

i

oi
bijel

poput mlijeka;

stabljika

granice, cvijetne stapke

cvijee uto. Bilina

ie

uborka su bijelo-pustene, dok je raskrilila se poput porasla na jednoj peini

ljuske
i

grma, prepoznao sam u

njoj rod,

ali

niiesam vrstu, koju

sam od-

12

redio tek u botaniko-fiziolokom zavodu kr. sveuilita

po opisu

po poredbenoj grai.

To

je

Senecio Cineraria DC.

ritima
suje

L.

Syn.

Cineraria ma-

Senecia maritimus

Rchb.

a n

opi-

ovu vrstu u Flora Dalmatica. Vol. IL (1847.) ^^ P- 70- Po njemu raste: In insulis circa Trau, ubi olim legit frater desideratissimus

Petrus
i

de

Visiani,

po Hostu
biljei

raste

ovaj

Se-

necio

oko Sp ljeta.

Vodop

ne

za floru poluotoka

lapatskoga.

Poredbena graa.
stribus maritim,
et

Salearium insola
sol.

Majore,

in

rupe-

prope Soller;

Rigo.)
la

France. Pyrnes

cale.

22.

Junio 1885.

orientales.

Porta (1. Rochers sur le bord

de

mer au Cap Barn prs de Port

Vendres (Ree. Penchinaf).

de Ste Lucie. (Aude).
taj

France. Rochers

et sables marftimes, ille

U
stanite

koliko je meni poznato,

ovo

je

za

Senecio tek tree

u naoj
Sv.

flori.

kojom se uspinje stazom od Gorice, gdje je V o d o p ubrao mnogu zanimljivu biljku. Po krasama ima divljih rumarina, koji je u Dalmaciji poznat i kao j^zimorad^^, ima ipaka (Punica granatum),
do kapelice

Podalje od uvale ima borova uma,

Vlaha

maslina, pojedince koja

^.^e smina'"''

ili

j^crnika'-''

(Quercus

Ilex),

zim-

zelena vrsta hrasta, koja je botaniarima poznata radi raznolinosti

svoga

lista.

Rastu tu

crni jaseni (Fraxinus Ornus), brnistre, mrike,

lentike, ibike ute (Coronila emeroides),

i

drae, hlapinike. Uz vrue peine debla maslina priljubio se brljan ili ih pokrila Clematis Flammula. Od trava raste po peinama Hordeum Pseiido-murinum, Phleum echinatum Briza maxima, od djetelina Trifolium angusti/olium. Uz put raste Linaria dalmatica, po koja Inula candida, Phlomis fruticosa, koji bude na metar visok, a poput palca debeo pribiljeio sam Lactuca viminea, Bonjeanea hirsuta, Convolvolus althaeoides^ koji se prelijeva kao da je od srebra, Bupleurum aristatum, Sedum glaucum, koji je siv poput kamena na kojemu je porasao ne manjka Osyris alba, koja se zai
i
;

kiuje brojnim crvenim zrnima,

i

rijetke su biljke Scabiosa maritima, Picridium vulgare Fumana procumbens (F. nudifolia). Prvi sam puta tu ubrao Euphorbia Characias, a kod kapelice sv. Ane E.

spinosa, vrstu trnovita mljeera.

Kod

ove kapelice zanimljiva

je

jedna skupina
Osirisima,

Grmove
i

len-

tike pokriva

Smilax aspera^

lazi

po

kupinama

penje

13
se uz jedan crnograb (Ostrya carpinifolia)

do

m.

(!)

visoko

pre-

bacuje na drugo stablo svojim

kriva Clematis
buji

koralnim bobuljama.

Brnistru

po-

Flavimula^
brnistra.
ili

te lazi

na susjedni crnograb pod kojim

/r/d;"

do 2 m. visoka
floru,
ali

Preko ovoga gutika povalila se

(Ephedra Nebrodensis
ransku

E. procera Vis.
125.)

znaajno stabalce za meditene u tipinoj formi, ve kao var Villarsii (SynE. major)

Vidi

D.

Hire:

Revizija hrvatske flore.

I.

p.
ih
i

Od

kapelice rue se visoke stijene

a

kro vasto u more, gore

zarubila

uma borova,

Phlomis. Potresan je
je

po vrletima porasla je gospina kadulja pogled na veoma visoku morsku obalu, koja

sloena od ploastih

peina
i

Uz more

su iupljene, isprane, ispu-

cane,

moru

buri na udarcu

zato su gole, golcate, tek

spram gore

zelenilom ukraene.

do guste ume empresa, koji zaTlo borovih uma pokriva brnistra poput povisokih stabalaca. U maslinjacima ima tu vrijes tamo na hiljade od Plilcum tclunatuni, a kad si doao na obalu morsku u Gruu, padaju ti u oi ivice od Tamarix africana^ a oko dvorova umice empresa, koji svojim uzrastom nalikuje jablanu. Ako na ovom putu okolo Grua botaniara pali arko juno
Ispod Petke vodi kolnik
sjenjuje
i

grobove dubrovake

vlastele.

sunce, ipak

e
i

blaen posjesti u Gruu, da

i

si

u gostionici pari oi
leandrima.

na

bijelim,

crvenim

morgovaste

(lila)

boje
ili

Trud

nagrauje boica

Flora, a ledena

voda

izvrsno

pivo, krijepi

mu mu

umorno
kurziju.

tijelo

vesela se srca

drugoga dana spremi na novu eks-

Rasko june vegetacije

Na putu od Grua k Dubrovniku borova

gubi, obzorje se
iri,

se

uma lagano

mah

doao do raskra, zagleda u jedan daleko more sa otokom Lokrumom, a povie Cavtata poput
a

kad

si

snijega bijelu Snjenicu.

groblje, dalje kojega
ulazi

Na lijevo je u gustom perivoju empresa poima dubrovako prigrade Pile, kojim se

u Dubrovnik.

Uz

put sreta

minosa, Onopordon illyricum,

solstitialls,

botaniar Scolymus hispanicus, Psolarea bituKentrophyllum lanatum, Centaurea

var.

Euphorbia helioscopia

perramosa, Picridium vulgare

Linaria
i

Euphorbia Wulfenii, Phlomis

lutea,

fruticosa,

dalmatica, Reseda

R. Phyteuma, Lcpidium graminifolium

;

jednu

bilinu,

kojoj,

se

ovjek u ovom drutvu nebi nadao

svojim

lijepim,

razastrtim

pada u oi cikorija ili v o d o p j a (Cikao radi poznata nam proljetna salata. Od groblja dubrovakoga reda se villa do ville, dvorac do dvorca u najraskonijem ruhu june vegetacije, kakovim se na naoj morskoj obali ponosi samo Dubrovnik. Kada se ovuda putnik sputa prama Dubrovniku, klie od ushita: Krasno, divno, velijo nije u duu smetnuo jednu sliku, kad ga iznenadi druga, ajno

modrim

cvijetovima

chorium Intybus),

!,

trea,

ne dospijeva, da
iz

bi

svaku razgledao pojedince.

Kako sam
puta, opisati

Dubrovnika do Grua poao pjeice nekoliko sliku za slikom, da se vidi, koli blago je nebo

drevnoga Dubrovnika, a poeti

slijeve strane.

Na
cvijetom.

jednoj peini porasla je rpimice

i

abica

(Opuntia nana),
straga

vrsta samonikla kaktusa

evala

pod hladovitom smokvom utim

dvoredica je
lipe,

Na

visoku

kamenu

zidu

mrki
i

borovi

smrekue; po peinama
debeli
sljezovi

krile se

goleme Agave,
alborea),
ville
i

drvoliki

kao

nadlaktica

(Malva
Zid
prve

visoki

kao od
svojim

okrugljih

ploa

sloeni kaktusi.

zarubila je

sjajnim

liem lovor-vinja
krili

(Prunus lauro-cerasus), dok se nad

(Acacia Julibrissin
ili

ulaznim vratima
Julibrissin),

prava akacija

Albizzia

na kojoj ima

na tisue cvijetaka u kojima se pribrae

niti

snopie poput tanahnih

ruiasto- bijeli pranici.

Pod akacijom razbujao se golemi leander prepun bijelih cvijetova, dok se meu tamno-zelene listove lovor-vinje pomijeali
ruiasti
i

jasno-uti

mu
terasi

cvijetovi.

Na

susjednoj

krile

se borovi, pinije, aloje,

a po zidoi

k ovima u gustim se rpama reda kopar (Capparis rupestris) poznate dobro kuanstvu naem officinale) u (Foeniculum mora biline. Nad susjednom verandom raspeljana je vinova loza, na stepenici ugleda

bad

me

ili

mendule, kuriku japansku

(Evonymus japonica), kojoj odaje latinsko ime njezinu domovinu, no nad svime pada u oi prva poma ili paoma, kojoj su duge hvoje porasle na visokom deblu. Stane udi se, jer je to moda prva poma, koju gleda pod prostim nebom. Jo se vie zaudi,
i

kad u pomi prepozna prvu datulju (Phoenix dactylifera). U skalinastoj jednoj uliici golema je akacija, rpa na 2 dm. debelih nekoliko metara visokih leandara a nad sjenicom m e 1 e a (Melea

Azaderach; Paternosterbaum), listom nauglednije stablo domovine. Sada se prua visoka peina, pokrivena Agavama, koje povija

vinova loza, nad kojom se are crveni cvijetovi ipka, iknula

15

je

zrak

panjolska trstika
dok

(Spanisches
je

Rohr;

Arundo
u gustu

Donax), na 2 m. visoki koroma,

brljanu.

zid

iza

peine

Pred jednom villom dvije su terase: prva je isprepletena velikim, modrim grozdovima Glicinije (Glycinia chinensis) dok je
druga terasa u raskoi grimiznih
akacija,
i

ruiastih leandra
prilici

onih divotnih

pod kojima

je brljan

porasao u

stabalca.

Susjedna
ruiastim

je villa
i

u umici akacija, a zid zarubljen

bijelim, crvenim,

ukastim leandrama, koje se sputaju prama cesti. Jednu villu zasijenjuju rue-povijue, pridvorje joj Magnolia grandiflora, koja kad procvate, mora da stablo u bogatoj dubrovakoj flori.
Pred Hotel Imperijalom
flore

krasi
je

golema

udo

prua se

najarniji

perivoj

june

uz

modru nau
i

Adriju.

umice

lovorike, borovi, pinije, 8

12

rpimice porasle datulje, kolosalne pome-umare (Cham. visoke maerops humilis), lepezaste latanije, narane, etruni, limuni, tamakao stegno debeli rumarini, agave rike, rogai (roiki), stablasti metara nekoliko visoki kaktusi, brojne akacije, pavlovaloje, juke,
i

nije,

raznobojne leaedre, pasiflore, kojima divotan

Isusovu: ukrasuju ovo svratiste,
i

cvijet

predouje

Muku

kojega

se

prua vidik

Albanskih planina, od Dubrovnika od Dubrovnika do Crne gore preko morske puine do italskih Apenina.

Kad

si

proao ovim

udesnim perivojem
ti

smetnuo u duu
na alu hrvatskoga
ili

njegovu bilinsku rasko, tada

se ini,

da

nisi

mora, ve daleko tamo na obalama Sorenta, San

Rema

arke Afrike.

Kako

je

u Dubrovniku velik

prirast

drvea, svjedoi u jednoj

kui

jedan dud, koji bude u Dalmaciji visok poput hrasta, koji za-

sjenjuje cijelo dvorite,

dok

je

u drugom dvoritu jedna smokva, de-

debela pol metra.

Desna strana prilaza u Dubrovnik takoer je divotna! Pred jednom su villom dvije sjenice jednu povija Bignonia radicans sa crvenim, trubliicama nalinim cvijetovima, drugu Jiriipelopsis, kojemu je lie u jeseni crveno poput rubina. Od vratiju do ville ima aleja akacija leandra, s lijeve strane umica od bijelo cvatuih
;

leandra.

Pred villom posjednika Tomaevia opet je raskoan perivoj

Dua, do kraja razdragana, iznova se sabire,

da primi u sebe negrane

ogranke.

zaboravnu sliku boice Flore.

tamno-zeleni brljan,
lazi

K crvenkastu

deblu bora priljubio se

i

Od

ulaza

do

ville

po svrima, nose tanki, kameni

povijajui
stupici

odrinu (brajduj, po

i6
kojoj nije raspeljana vinova
loza,

grozdova sputa se prama

voju.

zemlji,

ve glicinija, a stotine modrih kao u kakovom japanskom perii

Visoki zid okrunile su leanjdre

savile

villi

aroban

vijenac.

Zbile se u gustu umicu, a zakitile se bijelim, ukastim, ruiastim

cvijetovima, a prenjenu

djeviansku rumen, kao da su angjelii

tamo

dahnuli.

reda se tako stablo do stabla sve do kraja ugledne

ograde.

Evo

ville

Dubravke,
je

koja je bijela bjelcata

kao

vilaville

l^laninkinja.

uvaju

dva lava
i

brane njezina gospara.

Do

vodi dvoredica datulja

poma-umara, a ulaz zasjenjuju samo dvije

i

ruiaste leandre, kojima bi se divio

carski

Be.
perivoj!

Raskona ova desna strana svrava ednim, prizemnim dvorcem,

pred kojim sam sustao svakoga dana.
rasrasla se vinova loza
;

tuj je

Na

odrini

prilaz zarubljen je

utim ebojima, koji su

do metar
fuksijama

visoki,
i

raznim kaktusima, prekrasnim do 2 metra visokim

bignonijama.

perivoju buji

trandovilje,

pavenka,

ja-

panska kurika tu

liem padaju u oi tamarike iz Afrike, bijelim zvonastim cvijetovima, kojih ima na vrh batva nekoliko stotina, istiu se juke, a nad svim tim krili se do IO m. visoka umara, najobinija poma grada Dubrovnika jese ari ipak, sivo-zelenim
i

dina samonikla vrsta u Evropi.

Proelje dvorca povijaju

su na klupi svakoga

glicinije

rue-penjalice,
dvije

pod kojima
due,

dana

sjedile
i

spokojno

presretne

kojima

je

vrijeme nagrepano
!

navorano

elo okrunilo srebrnom

koje
se

krunom njihova ivota Vehajnim ovim prilazom doao si na kraj Pilama, kao prigrade prislanjaju o tvrde bedeme Dubrovnika.
Svaka
anac
je

kua

na Pilama cvjetnjak, svaka

je perivoj.

onaj

od Meneta-kule do kule Bokar

grli

nije pust,

ve

je

zasaen
prikla-

leandrama, akacijama, magnolijama, japanskim kurikama, borovima

i

strmogledima, dok prvu kulu

gusti

brljan,

kojoj se

po njima je viti empresi. I bedemi Dubrovnika brojna zjevalica velika (Antirrhinum majus), postjenak (Camnjaju

nisu pusti;

panula pyramidalis), na 15 m. visoka zvonika,

spina kadulja, Phlomis,

tu su kaktusi, go-

u gradu

nu najkrasniji im je ures kopar, kojega ima po kuama. Pada u oi velikim ukasto-bijelim cvijetokopar. Ima po zidovima

vima

brojnim modrim pranicima, a ne rascvali cvijetni pupovi daju

poznati

umak

smokava,

ali

otrovnih

bunika (Hyosciamus albus).

17

Gradac.

na Pilama kameni vrh tik mora na kojem uredie perivoj, jedino etalite grada Dubrovnika. Od Brsalja, kako zovu jedan dio Pila, na Gracu si za nekoliko asaka. Uzlazi kolnikom
je kraj peina, koje miriu opojno od smilja metvice i dolazi kroz otvorena vrata na jednu krasu, kameni plato, povie mora. Bijelo i sivo vapneno kamenje, kao da je tko rasuo. njime ima
i

To

Meu

malo

zemlje-crljenice,

na kojoj je uzbujalo

smilje,

gospina kadulja,

brumbe,

ugledni onaj Onopordon,

i

Ceplalaria

leucantha,

Stachys
su
i

menthaefolia, Echinops Ritro

Calycotome
prikueni,

infesta

Grmii

mu
e-

ove

niski, zbiti, gusti,

zemlji

to

odaje jaku

stoku buru.

Jedna veranda u perivoju sagraena je visoko nad morskim hridinama, a okruena borovima, smrekuama i empresima. Da te misao

peinama tik mora. Tu uma od Agave americana u koje su pojedini listovi do 2 m. dugi, a tako je obina oko Dubrovnika, da od nje grade ivice. Strmu morsku obalu zasjenjuje maslina, mrtvina, lentika modroprenese u daleki Meksiko, upravi oko k onim
je
i

zrna brika.
lista
i

Nedaleko verande zagledah gaji sa stablima osobita prepoznam na moje zajo zelena ploda. Nadnesem ruku
i

dovoljstvo

roike

(Ceratonia Siliqua;
i

Johannisbrodbaum),
i

koji
i

su po Damaciji poznati kao rogai

izvaaju.

tu

tamo u

velike se goje

Verandi na

lijevo

bijae
iza

gaji od lovorike (Laurus

i

nobilis),

po peinama opet Agave,

Jednu
smilje,

mene juke

gusti brljan.
brljan,

spilju zasjenjuje velika

i

smokva, peine pokriva

gospina kadulja

Putorija.

Od
Crepis

drugoga

bilja

biljeim

za

Gradac:

Coronilla

stipularis,

Leontondon saxatile, Hypericum veronense. Fumana procumbens, Chrysanthemum cineraraefolium, Satureja Juliana, Briza maxima, Lagurus ovatus, Andropogon pubescens, oko Dubrovnika obina trava. Od Composita osobita je vrsta Phagnalon rupestre^ koja raste u Spaniji, Italiji drugim zemljama oko mora
foetida,
i
i

sredozemnoga.
je

Sa Graca krenem opet na Pile, prama Meneta-kuli, gdje mi dan prije pala u oi jedna hladovita peina niza koju kaplje voda. Tu sam naao prekrasnu paprat Gospin vlas (Adianthum capillus Veneris), bilinu jednu, koja raste kraj vodenih graba oko
i
i

Zagreba,

iznenadila

me

estoslavica

Veroitica Anagallts^ na pei-

nama Parietaria judaica (P. Po suhim peinama bujio

diffusa.)

je kopar,

i 1

e ne

T e n o r e a n a,

zje-

valica velika, Dactylis glomerata?

Hordeum pseudo-murinum, Hyos-;

se

ciamus albus, Solanum nigrum, Carduus pycnocephulus, Lolium perenne.

Pod Meneta-kulom usdigao

u velikoj

rpi

Onopordon
cvijetni

illirycum,

na kojemu se naslauje oko svakoga botaniara, no kada

sviju strana, a grimizni
stanjiti
i

ga valja spremiti u mapu, bode sa

utorci tako su debeli, da
ih

valja

noem znatno

tek orida.

u papiru pohraniti.

Na Sru:.
Ovaj vrh, na
je

koji

ruku od Pila
s

valja

Dubrovani upozoruju poi samo prosjekom

i

vidika radi, na lijevu

i

ve

si

na

njegovu
ceste.

podnoju

kojega se do najvie
krevit

toke motaju

brojni

zavoji

samo ga na podnoju pokrivaju razna maslinjaci u kojima rastu Agave. Ima po njemu grmlja bilja, ali mu flora nije ravna onoj vrha Marjana kod Splita.
je

Sr

kamenit,

pust
i

Mrtvina
jelim

lentika zbijaju se

u male

rpe, a prva se osula bi-

cvijeem kao
Juniperus

bijelim zvijezdicama.

Od grmova
australis,

raste jo

po

njemu:
(mogranj

phoenicea,
kozji

Pliurus

oniske

masline,

smokve, leandre,
;

jabui (Rhamnus

Granatapfel), kupine, a hlapinika

soka. Najbrojnija je brnistra, koja bijae

jetova,

po koji ipak bude tu na metar vipuna utih, lepirastih cvirupestris),

zato

latinski

dok tamno-zelenim granicama oponaa sitinu (Juncus), pa Spartium junceum<^. Po grmovima lazi Clenmtis
ili

Flammula
je

ih povija

Snilax aspera.

ima kua, ona ugledna gospina kadulja obina, u prikuenim rpama pada u oi Erica. Od ostaloga bilja ima na Sru: Eryngium amethystinum, Teucrium pollium, koji u Boki cvate ruiasto, Satureja Juliana,
Raste na
smilje,
i

Sru

koja je u Dalmaciji brojna, Kentrophyllum lanatum, Teucrium

Cha-

maedrys,
vulgare,

Carduus nutans,
Ceplir'aria
e,

Reseda

lutea,

Inula viscosa,

Picridium

ricum verone^
alba,

leucantha, Camphorosma monspeliaca, HypeVerbascum sinuatum, Silene Tenoreana, Osyris

Foeniculum

officinale,

Psolarea

bituminosa,

Convolvolus

al-

thaeoides,

dalmatica, Bonjeanea hirsuta, Bupleurum aristatum, Crepis foetida, Briza maxima, Centaurea solstitialis, Fumana procumbens, Scolymus hispanicus. Balota nigra, Pie-

Onopordon,

Linaria

dera helix, Satureja cuneifolia, Campanulla

punctata,

pyramidalis,

Centaurea

Daucus
glomerata,

carota^

var

maior,

cikorija,

Scabiosa maritima,

Phiomis fruticosa;
Dactilis

od trava Cynosurus echinatus, Briza maxima,

i

Andropogon pebescens Phalaris canariensis tamo goje kao ptiju hranu. Krasan su ures vruim peinama Sra karanfllj Dianthus ciliatus^ Gussone, (D. racemosus Visiani), Galium /frmum (G. aureum), Chrysanthemum cineraraefolium, srodnica ivanice, poznata po Dalmaciji kao buha. Suha bilina stupa se u prah, koji
(Vogelfuttergras), koju tu
i
i

se rabi

Od
rijetku

kao pudilo kune gamadi (Insektenpulver). mljeera naao sam na jednome mjestu u Dalmaciji veoma
L.,

Euphorbia aleppica
i

koju

Visiani
po nau

biljei

Sru

raste

Pallenis,
i,

koja nije valjda P, spinosa,

opisao

Cassan

ve

to dobiti

floru
g.

Na nam je nova vrsta,

za Split.

koju

koju je

Graebner

ozvao P.

Croatica

1906.,

opisao

Notizbltter d. kngl. botan. Gartens u.

38. p. 252.).

Museums

zu Berlin. (No.

zasluni

Edrajanthus tenuifolius. DC. Ovu vrstu biljei za Sr presabira bilja Thomas P ichler, koji je g. 1868. putovao Dalmacijom Crnom gorom. Po njemu pribranu grau obradio je I. C. Pi ttoni u sterreichische botanische Zeitschrift g. 1869. ^ radnji: Thomas Pichler's Reise nach Dalmatien und Montenegro im Jahre 1868, Pod ovim
i

imenom

rasposlana je ova bilina

nekojim botaniarima.

Dr. Richard

Wettstein
u
d.

obradio je rod
Spicil. flor.

Hedraeanthus
p.

(kako ga zove

Griesebach

Rumel. 1845.

292.)

u Denkschriften

kaiserlichen

Akademie der Wissenschaften.

i

Wien, 1887. pod naslovom: Monographie der Gattung H e d r a eanthus. (Mit 1 Tafel und i Karte) Bnd. LUI. p. 185. 212., prepoznao u Pichlerovoj bilini H. graminifolius (L.), koja je vrsta

nova
i

za floru kraljevine Dalmacije. Opisuje ju na p. 200.

202.
ova
a podra.

pridaje
i

k opisu

slike

od

fig.

15.

17.

Po Wettsteinu
kardinala
i

raste

vrsta

na Velebitu, gdje

je

brao

Vukotinovi

g. i856.,

hranjena je u herbaru bivega

Ljudevita
je

kalokoga
i

botaniara
gori,

ubrao

Pani

Hayna

a.

Raste

na Durmitoru, u Crnoj

gdje

g.

1873., a pohranjena je

u herbaru talijanskoga
c. p.

botaniara

Le vier a.
et.

H.

tenuifolius (W.

K.) raste (po Wettsteinu

1.

199).

Dalmaciji oko Dubrovnika (ubrao

Boccone ve g.

1674), nadalje in

20
declivibus

montis

Biocovo

ad Macarsca
1866.), in

(Sardagna

1860).,

ad

Radotak prope Meljine

1869.),

(Weiss

Mosor (Host), schinger 1852), in monte Vrbica prope Spalato (Petter), inter Vrlika et Sinj (Visiani), in Kninsko polje, ad Latva, Pastrovii u et in demissis montium Snjenica et Loven (Visiani). Raste oko c. p. 199.). Raste Hercegovini, Crnoj gori (W et t stein po obroncima Dinare na Svilaji, oko Vrlike, Sinja, u prigorju
Orjen

(Maly),

montibus Prolog (Mal y Smili prope Zara (A 1-

1.

planini

Imoskoga, na otoku Brau, Pagu, Hvaru, Koruli. U Bosni na Ilica Arten der Balkanitd. (E. Janchen: Die Edraianthus

lnder. Mit

4 Tafeln

u.

Textabbildung. Wien, 1910.

kako
ih

p.

12.).

Biljeka. Pisao

sam

stanita,

zove narod, a ne talijanskim

imenima, kako pie monograf

Wettstein. Visiani Flora Dalmatica. Vol. Putoria Oalabrica Pers.

13.

III.

Lipsiae, 1852. p.

Syn.

Asperula calabrica L.

fil.

She-

rardia foeditissima

Cyrill.

Pavetta foeditissima CyrErnodea

montana
saxosis
inter

Sibth. et

apricis

circa

Cattaro

et

Visianiju: In murorum fussuris et in Ragusa, Breno, Ragusa vecchia et Budua. Digitit contrectata foetet. Flores rosei.

Sm. Po

Floret Majo, Junio et rursum

Novembri.

Florae

Dalmaticae.
i

otok Supplementum Venetiis 1872. p. 103. dodaje Visiani Lokrum, s kojega je bilina pohranjena u generalnom herbaru botanikoga zavoda kr. sveuilita u Zagrebu. Po dalmatinsku floru
prerevni Mucijo
pribiljeio za

Tommasini
lipnja

Dalmaciju,

ravio

od poetka

bijae prvi, koji je P. Calabrica tu bokad je g. 1827. doao u Kotor do konca mjeseca rujna. Svoje botanike
i

putove opisao

botanische Zeitung, je u Flora ili Allgemeine Regensburg, 1833. Beibltter. Zweiter Band, 1S35., pod naslovom; Botanische Wanderung im Kreise von Cattaro. (P. i. 59.)

Putoria Calabrica naao je

Tommasini

17. lipnja

1827.,

kad se iz Kotora svratio u upu iU Grbaljsko polj e. Naao je u drutvu sa Verbascum phoenicum, Trifolium dalmaticum, Hibiscus

Trionum Kako je ova

i

jo

nekojim biljem.

bilina

vanredno znaajna

za

floru
je ja

okoline duili

brovake, dodajem sva

pribiljeio.

stanita,

na kojima sam

ubrao

ili

Kod Dubrovnika na Gracu, na bedemu Menetove-kule, na dalje prema Fort-ImSrdu (desno po peinama prvoga zavoja perijalu); na peinama Orsule, kod Dupca, a na pragu upe vii

21

metar iroke; na Lapadu oko Majke boje od milosra; a Gruu po neobukanim zidovima, a na jednoj zaputenoj palai sputa se poput poponca (Linaria Cymbalaria) na metar po duboko. U Cavtatu u velikim rpama po
soko u velikim rpama, koje su
i

gromaama,
Silene
var

a tik obale morske.

commutata
XV.
p.

Guss.

Syn.

S.

^S*.

venosa
.

(Gilib.)

Aschers,

commutata

(Guss.) Gurke.

u >Linnaea

712. (1841.)

inflata
.5'.

armena C. Koch Cucubalus 3. commutata

Rohrb. Monogr.

Silen. p. 86. (1868.)

Visiani ovu Silenu ne biljei za floru dalmatinsku. Naao sam od nje na Sru samo nekoliko eksemplara u plodu. U generalnom herbaru pohranjena je u Flora Graeca exsiccata. In monte Malevo Lacomae prope Hajos Joannis (rare)\ alt. 3000. stopa (Theodorus G. Orphanides). U Grkoj je ova buina rijetka. Dr. M. Gurke daje joj za Evropu ovaj areal Hisp. mer. Balear. Cors. Sicil. M on ten. Thess. Maced. Graec. Oriens. Transcauc.
:

(Plantae Europeae.
Biljeka.

Tom.

II.

Leipzig, 1899. P- 286. h.)

flore.

S.

venosa govorim u Reviziji hr.

Vol

I.

od strane

81. 132. i biljeim od nje za nau floru var. latfoUa, var. augusti dia i var. oleracea, kojim odlikama dodajem kao srodnicu S. commutata, koju nekoji bo-

taniari biljee kao vrstu, a drugi kao odliku od S. venosa.

Od

Dubrovnika do upe.

prigraa Ploe uspinje se pomalo povie do upe, a u njezinu poetku odvaja se put do staroga benediktinskoga samostana sv. Jakova, povie visokih morskih hridina. Odmah si uniao u maslinjak, u kojemu ima od sta-

Od dubrovakoga
iroka cesta

mora

rine raspucanih maslina, poslije uniao

u umu empresa
koji

zaao u

umicu u kojoj su rumarini debeli poput stegna,

buje

onim

krasnim modrilom. Tek je Aorista izaao, ve ga prima uma golemih Agava, kojima su batva nekoliko metara viroka. Isbile su

po strmim peinama povie mora, gdje grmove povija Smilax^ gdje se ari ipak, zlati Phlomis^ a padaju u oi rogai brojnim
i

plodovima.

Do

samostana brojan
i

je

po peinama Calycotome
tu
i

infesta

(i

tu

do dva metra visok)

thaeoides,

Cephalaria leucantha. Ima

(?),

Teucrium
al-

flavum, Dianthus ciliatus, Pallenis spinosa

Convolvus

Sedum glaucum, Campanula

alba.,

pyramidalis, Ephedra

Nebrodensis, Osyris

Inula viscosa. Coronilla securidaca^

Medju gromaama naao sam Ajuga Iva^ u nekoliko eksemplara od Visi ani, koju za Dubrovnik biljei papradi Cheilanthes fragrans. Svojimm se jakim miomirisom odaje
C. emeroidcs (u plodu).
i i

Salvia Sclarea.

Po vrtovima
u
cijeloj

perivojima goje ne

samo oko Dubrovnika,

;

ve
po-

Dalmaciji

iimak
koji

(Zizyphus vulgaris Judendorn)

iz

samonikao u istonim krajevima Sredozemnoga mora, otkuda see do Bengalije, Kine Japana. Zuto-crveni plodovi nalikuju trenjama, jedu se kao voe, a poznati su
rodice

Ramnaceja,

je

kao

(talij.

giuggiole;

njem

Brustbeeren,

spanische

oder franzsische Jujuben).

Druga voka, koju goje navlastito u upi, poznata je kao Ne-. spola, u botanici opisana kao Eriobotrya japonica (japanische u zemljama oko Sredozemnoga mora, u tropskoj Mispel), koje goje u Americi. Plodovi, koje zovu Talijani NesAziji, u novije doba veliinom kajsijama, pole di Giappone, nalikuju bojom imadu vie velikih, ugljastih sjemenaka, meso im je sono, a jer je kiselo-slatko, vole ih Dubrovani kao voe.
i

Skrenuvi na glavni drum, ugleda

botaniar strme peine, a

si

na njima
cvijeta, a

cijelu

umu empresa. Pred jednom zidanicom uredio

sjenicu,

seljak-gospodar
uz

opleo je

Pasiflorom,

koja

bijae

prepuna

kuu

zasadio maslinu.
arki ipak
i

sijenjuju

smokve,

Drugu jednu seljaku kuu zarogai, dok po peinama buje ruAgave, u

hilja-

marini. Silne peine, koje zovu Orsola, pokrile su

dama
i

bijela

gospina kadulja

miomirisno

smilje.

raspuklinama

zeleni se Coronilla stipularis^

medju oruinama Phlomis fruticosa

spustili

opojno mirisava Clcinatis Flammula^ dok su se k moru

borovi.

Raspuklinama golih peina najkrasnlji je ures Orsoli Putoiia calabrica. Proavi jednim prosjekom, raskrili se pred tobom
najpitomiji
i

upa,
vake.

najupniji

(najplodniji) kraj

okoline dubro-

Na pragu ove doline susreta botaniar Anacyclus clavatus Scolymus hispanicus, Verbascum sinuatum. Erica verticillata, Calycotome infesta, Crepis foetida, Cicorium inthybus, Chrysanthemum
cineraraefolium, Juniperus macrocarpa,
J.

phoenicea, Carduus pycnoi

cephalus,

Marrubium

candidissimum, Eryngium amethystinum,

Sedum glaucum,

koji je uz cestu

obian.
najvie
II.

Od Dubrovnika do upe pada botaniaru Phlomis fruticosa, koju nam Vi si an c.

i

oi
bi-

(1.

p.

215.)

3
Ijei

za Dubrovnik,

upu

otok Vis,

ali

je

ne biljei
i

za najje

junije krajeve
pribiljeio

Dalmacije.

To mm a si ni

bijae

tu

prvi, koji

za

kateo

Lastvu kod Budve.

(In der Schlucht

gegen

Sveta Gospodja wachst Phlomis fruticosa

in Menge, herrlich prangend mit ihren grossen goldgelben Blumen; 1. c. p. 21.). Kako je ova bilina za Dubrovnik floru june Dalmacije vanredno znaajna, biljeim sva ona stanita, gdje sam je na svom pui

tovanju vidio.

Gruu mnogobrojno po peinama uz glavnu cestu, u dou nekoliko komada oko njezina izvor-jezera. Na poluotoku Lapadu po vrletnim morskim peinama pod kapelicom sv. .Vlaha u morskoj ovali kod Majke boje od milosra, gdje je vii od metra visok i palac debeo kod Dubrovnika na Gracu, navlastito
lini

Rijeke

na ravnjaku povie

sv.

Nikole;

u prohodu izmedju Pila

sv.

Ploa,
gdje

na Sru,

brojno po

peinama put

Jakova,

na Orsoli,
navlastito

metar visokim pojedinv 'ma pokriva

stionice Nikole

cio

obronak

od gomer.

jurko^ 'a. U
(1.

upi po Alban.

peinama oko Dupca.

(rr.) Sicil.

Nyman
Da
1

c.

p.

581.) daje ovoj areal: Sard.

t

m.

Herceg.

Mon

e n.

Zacynth.

Corcyra.

Creta.

Pelop. Attica.

Na svom
tvrde,

to

povratku u Dubrovnik zaustavio sam vode na Ploe, da tu uberem rijetku

se
i

pred vratima
floru
g.

po nau
ovdje

novu
1

bilinu

Fumai ia macrocarpa,

koju ju je
:

obreo

867. profesor P.

A s cherson
Neu

(Berlin)
in

... Auf Mauern von

in

Porta

Ploe
ich

bei Ragusa.

Dort nur

Frucht gesammelt; Blthen

Berlin kultivirten

habe

von den aus mitgebrachten Samen

fr die

Expl. 1868. untersucht.

Flora der Kaiserstaates, bisher

Beitrag zur Flora
Ja ove biline nisam
i

nur aus Griecherland bekannt.

(Ascherson:
p. 68.)

Dalmatiens. Osterr. botan. Ztschrft (1869.

naao, jer

kako su

vrste toga roda

je rijetka,
i

veoma
i

njene, sjegurno je ispalilo

ubilo sunce.

Kako

svjedoi

Nyman

(1.

c. p.

26.),

koji

ju jo biljei za

Rhodus

Kretu.

Nema

u herbarirr

kr. sveuilita.

Put Trstena.
Prije dvije tri

godine tampao sam u Prosvjeti

radnju:

Nadvojvoda Ljudevit Salvator kao hrvatski knjina njegovo djelo Canevnik. Tom prilikom upozorio sam
i

nosa u kojemu nam blaen T r s t e n o koje Talijani zovu

i ,

sretan opisuje

iz

nae domovine

Cannosa

24

Skromno ovo mjestance znano

svojim golemim makljenima
ili

je

na

daleko

iroko

po
naj-

platanama, koji spadaju

i

meu

vee
im
je

u Evropi. Divili im se car

se

nadvojvoda

Franjo I. carica Ka rolina, divio Maksimilijan supruga mu S a r 1 o t a, koji

i

u spomen svoga boravka vlastitom rukom u jedan kesten urezao obaao

i

srce. Trsteno je

junak od Visa, admiral Tegetthoff,

i

g.

I875. 28. travnja divio se makljenima

I.,

na kralj

Franjo

Josip

a odmarala se
se

Tko da
vernije

metara, u prsnoj

Stefanija. ne divi makljenu, koji ima u obujmu korjena 17 visini 10 m. premjera, a raskronjio se od najsjei

pod njima

kraljevna

do

najjunije

grane u premjeru na 65 koraka daleko

g.

Trsteno doao sam na Tijelovo

I908. sa
sati

parobrodiem
i

Sokolom, kamo sam doplovio za pet etvrta

luici iskrcao,

u maloj

se

odkuda

Ve
zili

kod

uzlaza

kamenim stubama valjalo krenuti uzbrdice. zaustavila me uma rogaa umica mrtvine. Uzlaje
i

smo umom empresa,

ipaka, [proli kraj kojega hrastia, kraj

lovorika, maslina, debelih leandara,

se

rogaa, golemih dudova

nali

pred divotnim perivojem kavalijera

prejasni

Gu

a,

(Goze), kojega
za-

nam

nadvojvoda

Ljudevit Salvator
villi

opisuje

nosno, kad je sretne dane svoje sprovodio u

onako Guetievoj.
hrlei

U
vija

perivoju protie

potoak

gusti

lovornjak,

brojnim
pou

slapiima k obali morskoj. Dudove,

vinova loza.

koji su visoki

kao

hrastovi,

Na jednom
stablo
!

mjestu

stoji

jedna

loza

osamljena

razvila se

Osobitom dvoredicom
mare,
a

ide dalje!

S desna
s

uzdie se na

34
zu-

m. visok kaktus Opuntia Ficus Indica^

lijeva

buje

pome

pod njima

rue-penjalice.

posebnom
otvara

paviljonu

ima

krasnih pelargonija, muza, stablastih Ficusa, raznih kaktusa, latanija

i

drugog tropskog
i

bilja,

na more

otoke Lopud,

izmeu kojega se Koloep Sipan.

i

divotan pogled

Pred paviljonom ima rondel sa vijencem od Cycas revoluta^

Adansona digitata^ koja se razvije u najgolemije stablo ima kamfornjaka (Laurus camphorum), ima bilja sa sviju strana, a nekoje deblja ve od g. I525., kada je perivoj utemeljen Iza ville ima prostor, kojega zarubljuje ivica imira; divotna je umica bijele leandre, veliki, gusti debela hlada lovornjak, u kojemu su lovorike 3 dm. debele. Dno lovornjaka pokriva pavenka
ima
blizo
svijeta;
i

(Vinca),

kojoj vlaga

uboreeg potoia osobito

prija.

Dalje

ima

25

opet ivica od imira, koja je do 3 m. visoka

jedno visoko stablo

ruja (Rhus), koji se zakitio prelijepim plodovima.

lokvanji, povie

Svjeom hladovinom vodi put do ribnjaka u kojem se bijele okruglog na povrini vode plivajueg lia. Uz potoak dodjosmo u Trsteno, koje se pribralo na podnoju vrha Velikoga Stola, koji druguje Braevim brdom. Svi smo od uda klicali, kad ugledasmo prvo golemo u iedan mah stali
i
i

veliajnu kronju, koja zasjenjuje cio ono udo od debla trg pod njome je gostioniar razmjestio svoje duge stolove. Hladom makljena razblaivalo se cijelo selo, koje je bilo veselo, pogotovo bijekad se saznalo, da ima u drutvu putnika iz daleke eke loga Zagreba, koji su doli ovamo, da se dive njihovim makljenima Drugi makljen porasao je prvome na lijevo kao golemo stablo, to Platanus orientalis ali je manji od prvoga.^ Po vrsti je
stablo,
i i i

Na

dani znak Sokola valjalo je krenuti prama

jer se je

luci,

da se

ukrcamo za Gru,

more poelo

burkati, a sitni

Sokol

teko da bi svojim lakim krilima poklopio valove morske.

Vraajui
i

se,

naem

uz jedan

potoi

Potentilla repens^ Paprisojnim

rietaria judaica,

Asplenium Trichomaiies Na

peinama

oko Trstena bujala je Inula candida, Stachys subcrenata, Kentrophyllum lanatuvt^ Satureja julana, Pallenis spmosa (?), Psolarea bituminosa^ Euphorbia Wulfenii; no najljepi je ures vruim onim peinama Myrtus communis. Nedaleko luice sivim cijedi se na jednome mjestu voda iz perivoja; tu sam naao Veronica Anagallis, a povie na jednoj peini u plodu Biscutella hispida.
i

Euphorbia dendroides

L.

Visiani
ovako
:

(Fl.

Dalm.

III.

p.

225.) biljei za dalmatinsku floru

In saxosis et rupestribus maritimis insulae Arbe,

peninsulae

Sabbioncello ad

Orebi
i

et circa

Ragusa.
iz

U
pomorju
*

naoj

flori

ima do 50

vrsta

porodice Euforbiaceja, no

najrijee, najznaajnije
i

najljepe vrste rastu

u naem primorju, po

u Dalmaciji.

Hrvatskoj najvei je mljeer E. palustris,

sedam

Orecu, a uru daleko od Grua, ima makljen za kojega treba da mu obuhvate deblo. Ovo sam u Dubrovniku. Makljeni u Trsfenu, nisu najdeblji u Evropi! U Grkoj ima debela od 13 m. premjera, a na otoku Chiosu divova, kojima svri podupiru stupovi od granita
ljudi,

ao

mramora.

26
u primorju

E,

Wulfenii^

poznat

Dalmaciji

kao

Veliki

mlikac, sokom
jega

kojega truju morsku ribu.

Div je medju mljeerima drvoliki mljeer (E. dendroides), kosam poznavao samo po imenu, a na mom putu Dalmacijom

bijae

ona

bilina,

koja

me

zanimala najvie.

Tko da

opie

moju

kad sam kraj luice pod Trstenom zagledao iznenada umicu od ovoga mljeera. Stabalca su mu 1 1*5 m. visoka, na 1 dm. debela, granice raljaste gipke, crveno-ljubiaste. Za plovitbe put Grua vidio sam pod Braevim brdom povie mora takoer cijelu umicu od ovoga mljeera, koji see malone do Zatona kod Grua.
radost,

Kod Dubrovnika

ne raste ba u

neposrednoj
obali.

blizini

grada,

ve
dr.

kod

Sv. Jakova

po strmoj morskoj
botaniar
iz

Nova

su jo stanita

za Dalmaciju daleki otok Palagrua mala, gdje ga je naao g. I876.

Marchese ti,

Trsta

drutvu sa Convolvolus

Cneorum, Senecio Alyssum leucadeum. Scila maritima, Arthyllis Barba Jovis, Cerinthe aspera, Echium parviflorum, Brassica Botteri, Mathiola incana, A. fistulosus, Lavatera arborea, Asphodelus ramosus, A. luteus Mesenbryanthemum nodiflorum. Artemisia arborescens, Crassula rubens, Daucus Gingidium itd. (Oesterr. bot. Ztschrift, I876. Corcrassifolius,
i

Clypeola maritima, Centaurea ragusina,

respodenz,

p.

'y.

^y^.

Za poluotok
756.,) kojega je

Peljeac

ili

Rat

biljei

dr.

Emanuel

Weiss

(Verhandl. der zool.-bot. Gesellschaft. Wien.

I876. Bud. XVII. p.

naao u

listu,

dok

bijahu elcsemplari

kod Trstena

posve

goli.

Godine 1891. zadivio je ovaj mljeer sveu. profesora dra. Hein za na otoku Mljetu, gdje ima tako debelih pojedinaca, da su jedan debljine radi pilom pilili.

Okolo Cavtata.

Vrue sam
daura
i

elio,

da mi noga stupi

na
ali

tlo

drevnoga Epiiz

toga radi krenuh

ovamo

28. lipnja,

ne

Dubrovnika,
je mrika,
i

ve

iz

Ercegnovga, u Boki Kotorskoj.

Vrhovi oko Cavtata zagajeni su borom, samonikla

u
sa

a Calycotome infesta tako mnogobrojan, da njime oko vinograda

ope

kulturnoga

tla

pokrivaju

ruan.

dirakom (Paliurus australis), Ovdje sam pribiljeio hrvatsko ime

gromae, kao kod nas u primorju samo to je onaj znatno bolje nao^>h
1

a p

ka, a kad

2;

sam seljaku rekao da uasno bode, doda: Bode, bode; vraje drvo. Po krasama obian je Cystus villosus tamo jo je koji i cvao.
liotropiuvi europacum,
radi

to
i

je
i

tu

Dalje mjesta, a tik obale morske, zagledam veliku rpu od

koje
i

srodnicu

HeH. peruvianum miloduha

Nedaleko nadao botaniar
i

gojimo po vrtovima

poznata je kao vanilija.

mora naao sam bilinu, kojoj se tu nebi zaista svakomu je djaetu dobro poznata biljka; naao sam pobijel ili na lopuac. (Tussilago farfara), koji me je g. 1907. iznenadio ilovastu tlu oko Kotora. Pribiljeio sam jo za okolinu: Inula viscosa, Crepis foetida,
i

Pallenis,

Lactuca viminea, Picridium vulgare,

Galium verum
i

koji

raste

oko Zagreba, (no kao var. tracJiyphyllum. ) Ima tamo Kentrophyllum lanatum, Scolymus hispanicus, Brunella vulgaris (i Zagreb), Althaea cannabina, kozji jabui, koji je dosta obian, ovdje najkrasniji ures Ajuga Chamaepytis, dok je peinama
i
i

Putorija.

U Kad
si

dolini rijeke.
si

u Gruu, na pragu

prekrasne doline, koja se

stisla.

kamene vrhove, koji su na podnoju zeleni, zakieni maslinom. Tu tamo padaju peine k obali strmo, ali ih ima, koje se osovljuju poput golema zida. Po peinama rastu empresi, esvisoke,
i

meu

mike, rogai, lentike, leandre.

Tamno-zelene lovorike povija Clekupinu

matis
villosus,

Vitalba^

maslinu brljan,
Salvia

Smilax
Chlora

aspera,

peine
Cistus
vari-

krasi gospina

kadulja,

officinalis,

perfoliata,

Dianthus tergestinus, Stachys

subcrenata.

Satureia

egata,

Helichrysum augustifolium, Cephalaria

leucantha,

Teucri um

flavum, Euphorbia spinosa, Seseli tortuosum,

Bupleurum aristatum,
i

Phlomis fruticosa. Od grmova obina je Coronilla emeroides Spar Hum junceiim^ a na jednoj stijeni Cytisus IVeldeni, koju je Visi an posvetio po dalmatinsku floru zaslunomu generalu C. Weiden u. U Dalmaciju zovu ovu vrstu grma tiloVina. U
i

onom aropeku
maciji
i

sunca ima
paprat

papradi; u raspuklinama raste u Dal;

odora) pod korjen, ali ne grmljem, ali na peinama, ugledao sam slatki Asplenum Ruta tipinu formu, ve var. mediterranea. Ima tu
prerijetka

Cheilanthes fragans (Ch.

i

muraria,^
a naao

ali

opet ne kao tipina forma,

i

ve
A,

sam

paprat,

koja nalikuje na

var. Brunfelssi^ svaTrichomanes^

i

kao

28

nova za hrvatsku floru. Na gromaama po peinama zlatnjak (A. Ceterach), kojemu se na naliju Ijutice prelijevaju kao zlato. Prekrasan je ures ovim peinama Jurinea
kako
je
i

obian

je

mollis var.
svibnja,

moschata
joj

Vis.

(J.

pa

je zato nestalo

moschata DC.j, koja cvate mjeseca glavice i stabljike, a^ jedino je na i

peinama

ostalo u rozetu pribrano perasto lie, koje je s dola bi-

jelo pusteno.

Od grmova

najznaajniji za
i

peine

sitnolisti

glog Crabiljei

taegus laciniata, koji raste

i

u Boki,

ali

ga Visi ani ne

Coronilla stipularis.

Uz put
natum^
Pribiljeio

je

obina Euphorbia Wulfenii Kentrophyllum

i

la-

koji raste rpimice

sam

po naruenu kamenju i tik obale Rijeke. Stachys salviaefolia^ a na jednoj livadici tri vrste
i

lanceolata). Uz gromae raste Inula Anacyclus clavatus, Carduus pycnocephalus^ Anchusa italica, Lactuca viminea^ p vinogradima Calendula arvensis^ Helminthia echioides Convolvolus arvensis] naao sam tu nekoje biline, koje su me prenijele do daleka Zagreba.

trpuca (Plantago major, media

disenterica, uz cestu

Izvor-jezero Rijeke
Ijuju

zasjenjuju

dvije

velike smokve,

zarub-

ga kupine,

mrtvine, gusti brljan, utika, crni jasen, crnika

Do
i

splavnice zelen je smokava, hrastia, borova, brnistre, trstike; tu su

neprohodni

gustici

Rubusa, koje pokriva

Smilax,

tu je

porasao

jedan Eucalyptus,
Povie vrela bijeli se Inula candida. Salvia officinalis, Euphorbia spinosa, Phlomis^ pak jedan Iris, valjada /. tuberosa. Bijelim ili sivim peina goleme Soko-stijene najljepi su ures pirai

ramidalni empresi.

Tko bi se vraao desnom obalom, doao ata, gdje je obalu Rijeke na daleko zarubio
kojemu
pasti
i

bi

do mjesta Roleander,
zeleni

samonikli

se crveni cvijetovi zrcale

u dubini vode, u kojoj se

prenjeni Myriophyllun spicatum. Jo

i

mu

po peinama u oi
sijao, ni sadio,

opjevano trandovilje, koje

nije

ove

nitko ni

ono je samoniklo, podnaajui najjau vruinu u golom onom kamenu.