Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 3

Primjena vijae u kondicijskoj pripremi sportaa

UVOD Vijaa se kao rekvizit ve dugo upotrebljava kao sredstvo kondicijske pripreme u sportovima poput tenisa, hrvanja, boksa i drugih borilakih sportova. Vijaa se moe koristiti kao dio zagrijavanja na poetku treninga ili se njome mogu razvijati razliite motorike i unkcionalne sposobnosti poput brzine, koordinacije, eksplozivnosti tipa skokova, brzine reakcije, agilnosti, aerobne i anaerobne ! os agene, glikolitike" izdrljivosti, balansa, ritma, kinestetike i proprioceptijske osjetljivosti. #roz povijest je bilo mnogo sporta$a koji nagla$avali upotrebu vijae i redovito je koristili u svojim treninzima kao naprimjer %ruce &ee, 'uhamed (li, )ugar *a+ &eonard i drugi !&ee, ,--.". /rednosti vijae se tako0er oituju $to je kao jedna od sprava ritmiko 1 sportske gimnastike vrlo bliska djeci i mladei te vrhunskim sporta$ima !2ol 1 3vitak, 4556". #od primjene vijae se preporuuje primjena glazbe koja djeluje na smanjivanje umora nakon veeg broja ponavljanja i svojom vremenskom odre0eno$u e doprinijeti racionalizaciji i time produiti proces treniranja !Oreb, 4557 prema 2ol 1 3vitak, 4556". 8lazba mora biti primjerena dobi i ukusu vjebaa U9:;3(: V<:(=; /reskakanje vijae zahtijeva koordinaciju veeg broja mi$inih grupa da bi se napravilo pravodobno i ritmino pokret odre0ene vjebe. /utem toga se pobolj$avaju sposobnosti sporta$evog dinamikog balansa !&ee, ,--.". Dinamiki balans odnosi se na sposobnost sporta$a da zadri ravnoteu tijekom izvo0enja kompleksnih, brzih i dinaminih kretnji u razliitim smjerovima. /reskakanje vijae poveava dinamiki balans jer sporta$ mora napraviti velikog broja skokova unutar jednog treninga. Ove prilagodbe tijekom preskakanja vijae primoravaju sporta$a da dri teinu tijela na jastuiima stopala $to samim time ini atletsku poziciju tijela koja se odnosi na poloaj spremnosti koji omoguava sporta$u da reagira brzo u bilo kojem smjeru i vrati se natrag u poetni poloaj. O/<) < OD(%<* V<:(=; /rema odre0enim autorima duina vijae se odre0uje individualno. 9ako0er se smatra da je dovoljno dugaka ona vijaa koja dosee oba ramena kada se na nju stane nogom !2ol 1 3vitak, 4556". 9o se me0utim odnosi na vijau koja je na krajevima vezana vorovima, a ako nema vorova tada je dovoljna duina do pazuha. Vijae mogu biti od razliitog materijala kao npr. ue !konoplja", sintetiki materijal, guma, koa, pa ak i metalna sajla. Odre0eni autori smatraju da je najbolje trenirati sa vijaom koja e sporta$u omoguiti da postigne brzinu, agilnost i eksplozivnost potrebnu za njegov sport !&ee, ,--.". *azliite vijae su pogodne za razvoj drugaijih sposobnosti. &agana aerodinamina vijaa je odlina za nagle promjene smjera jer prua minimalan zrani otpor dok je te$ka vijaa utjee na jaanje gornjeg dijela tijela ali nije toliko dobra za razvoj brzine nogu i ruku.

/rema ovome je bolje odabrati lak$u vijau jer sporta$ njome moe iskoristiti sve prednosti koje prua trening sa vijaom. )ve vijae koje su napravljene od materijala koji se sporo okree nee dovoljno pomoi sporta$u da razvije brzinsko 1 eksplozivna svojstva !&ee, ,--.". U9:;3(: V<:(=; >( *(?VO: /O:;D<><@ )/O)O%>O)9< Aerobna izdrljivost 1 trening sa vijaom postaje aeroban kada treniramo 4- minuta ili dulje u aerobnoj zoni koja se kree u rasponu A- 1 B-C od sporta$evog maksimalnog pulsa. Anaerobna izdrljivost 1 trening sa vijaom postaje anaeroban kada trening izvodimo u rasponu B7 1 57C od sporta$evog maksimalnog pulsa u trajanju 4- 1 .sekundi ako elimo pobolj$ati os agenu anaerobnu izdrljivost ili u trajanju .- 1 4,sekundi ako elimo pobolj$ati glikolitiku anaerobnu izdrljivost. Brzina i brzina reakcije 1 da bi pobolj$ali brzinu ruku i nogu moramo napraviti velik broj ponavljanja preskoka vijae u kratkom vremenu. Da bi to ostvarili kontakt stopala sa podlogom mora biti vrlo kratak. (ko postignemo brzinu od . 1 7 puta u sekundi u trajanju od .- 1 4,- sekundi tada emo znaajno utjecati na jaanje bijelih mi$inih vlakana u gornjem i donjem dijelu tijela. Agilnost 1 emo pobolj$ati putem preskakanja vijae jer vijaa pobolj$ava kontrolu stopala i sposobnost sporta$a da usporava, ubrzava i mijenja smjer kretanja bez smanjivanja brzine. Ritam i balans 1 odre0ujemo kroz brzinu preskakanja vijae tj. ritam preskakanja vijae moe djelovati poput metronoma koji e sinkronizirati razliite mi$ie, grupe mi$ia i horizontalne i vertikalne sile. Eksplozivnost 1 preskakanje vijae pobolj$ava brzinu vertikalnog odraza iz osnovne stojee pozicije te iz drugih pripremnih pozicija. /reskakanje vijae tako0er spada u pliometrijsku aktivnost te samim time utjee na pobolj$avanje eksplozivnosti tipa skoka na nain da smanjuje azu istezanja 1 skraivanja koja je vrlo bitna pri ispoljavanju velike sile u kratkoj jedinici vremena. Koordinacija 1 vijaa utjee na sinkronizaciju pokreta izme0u razliitih grupa mi$ia i na e ikasnost i svrsishodnost izvo0enja pokreta kao i maksimalnu iskoristivost svakog skoka $to dovodi do pobolj$anja koordinacije. Kinestetika i proprioceptijska osjetljivost 1 da bi se pokreti koji su zadani sa vijaom izveli e ikasno i sa $to manjim utro$kom energije dolazi do prirodne kinestetike i proprioceptijske adaptacije koja utjee na pobolj$anje agilnosti, koordinacije te osjeaja za balans i ritam.

O/D( #O>D<3<:)#( /*</*;'( ?agrijavanjeE preskakanje vijae 7 minuta Vjebe za trup ! 9rzaj na snagu .FB /reskakanje vijae , min Pauza " min "! uan .F4/reskakanje vijae , min Pauza " min #! /otisak sa ravne klupe .F4/reskakanje vijae , min Pauza " min $ali krug sa utezima Dvoruni biceps pregib 4- 1 4, ponavljanja 9riceps ekstenzija 4- 1 4, ponavljanja /redruenje jednorunim utezima 4- 1 4, ponavljanja Gleksija potkoljenice 4- 1 4, ponavljanja /reskakanje vijae , minute Pauza " minute /onavljanje kruga , 1 H puta ?(#&:U=(# <z ovog rada je vidljivo da se rekvizitom kao $to je vijaa mogu dosei mnogi zacrtani ciljevi unutar kondicijske pripreme te da se moe putem dobrog i kvalitetno planiranog treninga sa vijaom koji je prilago0en odre0enom sportu i napravljen prema individualnim potrebama sporta$a uzimajui u obzir sporta$eve sposobnosti i nedostatke mogu realizirati mnogi ciljevi, pobolj$ati mnoge sposobnosti te time postii i vei sportski uspjeh.

You might also like