Pouka Za Odrasle Latinica 04 2013 PDF

SVTINjA
ktbar, nvmbar, dcmbar 2013.
Sadraj:
1. Svtinja na Nbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 2. Nb na Zmlji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 3. rtv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 4. Puk iz Svtinj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 5. Pmirnj: rtva za inj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 6. Dan pmirnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 7. Hrists - naa rtva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 8. Hrists - na Svtnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 9. Prdadvntni ili istrani sud . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 10. Psldnji Dan pmirnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 11. Naa prrka vst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 12. Ksmiki sukb k Bijg karaktra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 13. Opmn iz Svtinj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
SVTINA Autr: Martin Prbstl Brj: 4/2013. Priprma: Hrianska advntistika crkva, Odljnj za subtnu klu www.subotnaskola.org Prvd: Milan ulji Lktura: Tatjana Samardija Grk Izdaj: TIP Prprd, Bgrad Za izdavaa: Dragan Pjvski, 11000 Bgrad, Radslava Grujia 4 Tabl zalaska Sunca priprma: mr Radmir Gruji tampa: Euro Dream, Nva Pazva, 2013. Tira: 1200
UVOD SLIKA SPASNJA

Nma nikakv sumnj da j najv tkrivnj Bij ljubavi i karaktra krst na Glgti, na km j sam Bg u linsti Isusa Hrista prin Sb na rtvu za grh svta. Da bi nam pmga da blj razumm ta j znaila ta vlika rtva, Bg j drdi da s pdign zmaljska Svtinja ka slikviti prikaz plana spasnja. Ova zmaljska Svtinja, mutim, bila j sam mdl nbsk Svtinj, kja prdstavlja srdit Bijg prisustva i aktivnsti u svmiru. Bg j pdiga Svtinju na Zmlji ka srdstv za puavanj ljudi. Izrailjska Svtinja i njn slub prikazuju van istin tkupljnju, Bijm karaktru, i knanm unitnju grha. Svtinja prdstavlja mdl kji nam pma da razumm Isusa ka nau vliku rtvu i nag Svtnika. Kada j van Krstitlj rka svjim unicima da j Isus agnj Bij kj uz na s grijh svijta (van 1,29.36), ni su razumli ta j ht da ka jr su pznavali Svtinju. Pslanica vrjima zahtva pznavanj pravila starg jvrjskg svtnstva, tak da su prvbitni itaci Pslanic vrjima mgli da shvat ta Isus ini za njih na nbsima. Trminlgija Svtinj psluila j da s bjav istin hrianskm nainu ivta. Ukratk, pznavanj sistma Svtinj pstal j tmlj za radsnu vst spasnju u Hristu. Mutim, tkm hriansk istrij pruka Svtinj gtv j sasvim pala u zabrav. Tk srdinm dvtnastg vka advntni pkrt pnv ukazati na Biji plan spasnja u kviru prdadvntng suda, i nva svtlst basja istinu Svtinji. Nauka Svtinji prdstavljala j klju kjim j razjanjna tajna razarnja iz 1844. gdin. Ona j iznla na vidl zakruni sistm istina, pvzan i skladan, pkazujui da j Bija ruka usmravala vliki pkrt kalaca Hristvg drugg dlaska; na j tkrila i njihvu sadanju dunst, 3
bjanjavajui njihv plaj i dl kj im j pvrn. (Vlika brba, pglavlj 24, str. 346) Ka klju clkupng sistma istin, nauka Svtinji i Hristvj svtnikj slubi stala j tmlj vr advntista sv d danas. U stvari, pruka Svtinj jdinstvn j advntistik unj. Istvrmn, nijdn drug unj advntistikih hriana izuzv, mda, nauk Subti nij s suil sa tak mng izazva. Hvala Bgu, gdinama sm n sam dlli svim tim napadima, v i blj upznali i shvatili vu tmljnu istinu, prdubivi tak i svj razumvanj nauk spasnju. ln Vajt prpruuj da nauci Svtinji psvtim najvu panju, zat t j Svtinja na Nbu srdit Hristvg psrdvanja za ljud. Ona j znaajna za svak ljudsk bi na zmlji. Ona nam tvara pgld na plan spasnja sv d npsrdng svrtka vrmna i ujdn nam tkriva slavni zavrtak brb izmu pravd i grha.Od najv j vansti da v stvari tmljit istraujm i da budm sprmni da svakm k nas pita dam dgvr za na nadanj. (Vlika brba, pgl. 28, str. 397, 398) Na taj nain mi mm da u vm vrmnu imam pravu vru i da zauzmm plaj kji Bg li da imam. (Ist, str. 397) Nauka Svtinji tkriva nam misa Bijg srca. Pruavajui nauku Svtinji mi m s pribliiti Svvinjm Bgu i linsti nag Spasitlja, i tak uspstaviti dublji, lini dns sa Njim. Prma tm, prdmt nag pruavanja u tku vg trmsja bi Bija svtinja, njn mdl na Zmlji i njn riginal na Nbu. _______________________________ Martin Prbstl ivi u Austriji sa svjm suprugm Marijanm i njihva dva sina Maksm i natanm. On j prfsr vrjsk Biblij na Advntistikm tlkm fakulttu Bgnhfn, u Austriji.
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: rmija 23,23.24; Psalam 89,14; Otkrivnj 4.5; Psalam 11,4-7; 5. Mjsijva 25,1; vrjima 8,1.2. Tkst za pamnj: Tada uj s Nba, iz stana svjga, mlbu njihvu i mlitvu njihvu, i pdaj im pravicu. (1. carvima 8,49) Gd Bg ivi? Ov bzazln pitanj stgdinjaka m vas prilin zbuniti, zar n? On m pkrnuti i mng ta pitanja ka t su: Ak Bg ivi na jdnm mstu, kak j mgu da bud na svim mstima istvrmn? ili Da li j Bgu upt ptrbn mst za stanvanj? ili Ak Mu nij ptrbn, zat ga nda upt ima? ili Ak Mu j zaista ptrbn, zat Mu j ptrbn? Dbra su t pitanja na kja, uzimajui u bzir klik mal znam i klik n znam, nij nimal lak dgvriti. Bil kak bil, dgvr mm dati sam na tmlju nga t znam. Ka hriani, znam iz Biblij da Bg nastava na Nbu, da aktivn dluj u nau krist tam gr, i da j srdit Njgvg dlvanja nbska Svtinja. Svt Pism j jasn: nbska Svtinja j stvarn mst kj nas ui vlikim istinama Bijm karaktru i dlvanju. Stga s puka za vu sdmicu usrdsrditi na nbsku Svtinju i dl kj Gspd u njj bavlja za nas, jr sv t On ini u Svtinji zaista j usmrn na nas i za na dbr.
1. Biblijska dktrina
SVTINJA NA NBU
Pruiti clu puku
Su
Od 28. sptmbra d 4. ktbra
29. sptmbar 2013.
BOI PRBIVALIT
st gvrim da j Bg svuda i na svakm mstu, ili da j svprisutan, t znai da j istvrmn prisutan u clm svmiru. sam li a Bg izbliza, gvri Gspd, a nijsam Bg i izdalka? M li s k sakriti na tajn mjst da ga a n vidim, gvri Gspd; n ispunjam li a Nb i Zmlju, gvri Gspd. (rmija 23,23.24) I David j shvati da nik n m da pbgn d Gspda (Psalam 139). Zaista, ka t Pavl tvrdi, Bg j blizu svakm, bar u duhvnm smislu t ri (Dla 17,27.28). Prd tga t j svprisutan, Bg j i vn pstji. Bg nma ni ptka ni kraja (Psalam 90,2). On j uvk bi i uvk biti (uda 1,25). itajt tkst u 1. carvima 8,49. i u Psalmu 102,19. ta nam ti tkstvi gvr mstu Bijg prbivalita? Kak da razumm znanj tih tkstva? Mm li ih upt razumti?
Pism j pun tkstva kji gvr da j Bij bravit na Nbu (1. carvima 8,30.43.49). Da li t znai da j Bg prisutniji na Nbu ng na nkm drugm mstu? Oigldn j da Bg bravi na Nbu na nki psban nain, da j tam prisutan u slavi i nkaljanj svtsti. Bij prisustv najizrazitij s pkazuj na Nbu. Mutim, pstji razlika izmu Bijg ptg prisustva i Njgvg psbng prisustva. Bg j u ptm smislu prisutan na svakm mstu; ali, On dluuj da s tkrij na psban nain na Nbu i, ka t m vidti, u nbskj Svtinji. Naravn, mram da priznam da sm granini u svm razumvanju Njgv fizik prird. On j duh (van 4,24) i ka takav n m da bud buhvan bil kakvm strukturm ili dimnzijm (1. carvima 8,27). Iak j tak, Biblija prikazuj Nb (van 14,1-3) i nbsku Svtinju ka stvarna msta (vrjima 8,2) u kjima s Bg m vidti (Dla 7,55.56; Otkrivnj 4,2.3). Mram da zakljuim da Bg prihvata da s srtn sa svjim stvrnjima ak i na Nbu i u nbskj Svtinji. Mng j tga t tk mm da zamislim ili razumm, pput msta gd prbiva Bg. Ipak, Biblija ka da j t mst stvarn. Kak da nauim da imam pvrnja u sv t Biblija ui, klik gd da j tk da t razumm? Zat j van za nas da nauim da imam pvrnja i u n ri Biblij kj n razumm?
30. sptmbar 2013.
PRSTONA DVORANA
itajt tkstv u Psalmima 47,6-9; 93,1.2; 103,19. ta nam vi tks t vi gvr Bgu i Njgvm prstlu?
Nklik vinja nbskm prstlu pisan j u Bibliji. Vina pisuj nku vrstu nbskg skupa sa Bgm ka Carm. Zanimljiv j da s vi d tih skupva bavi ljudskim prblmima, bin prdstavljajui Bga kak dluj ili gvri u prilg pravdnima. Biblija sim tga prikazuj Bga ka suvrna. Na primr, pis Gspda ka Cara stalna j tma u Psalmima. Bg nij sam Car na Nbu, v j i Car cl Zmlj (Psalam 47,7). On j Car, ali n sam u budunsti, v sada i vd (Psalam 93,2). injnica da j Biji prst utvrn na nbsima ima mng implikacija. dna d njih j da j Bg nzavisan i nad svim u svmiru. itajt tkstv u Psalmu 89,14. i 97,2. ta nam ni gvr Bijm karaktru i prirdi Njgv vladavin?
Bija vladavina buhvata pravdnst i pravinst, ali i ljubav i istinljubivst. Ovi mralni kvalitti pisuju nain na kji On vlada u ljudskm svtu i naglaavaju Njgv plaj u clm svmiru. On kuj da v ist sbin Njgv vladavin i Njgv nard pka u svm ivtu (Mihj 6,8; Isaija 59,14). Naa j svta prdnst da ih pkam. Ka t krz pslunst Njgvim prirdnim zaknima Zmlja trba da prizvd svja blaga, tak pslunu Njgvm mralnm zaknu srca ljudi trba da draavaju sbin Njgvg karaktra. (Tmlji srng dma, str. 116) Kak bism mgli da blj prikam dbrtu, ptnj i pravdu u svtu kji j ispunjn zlm, nptnjm i npravdm? Zat trba da bud tak? 7
Ut
1. ktbar 2013.
BOGOSLUNJ NA NBU
itajt tvrt i pt pglavlj iz Otkrivnja. ta nam ta dva pglavlja kau Bijm nbskm prbivalitu? Na kji nain s u njima prdstavlja i plan spasnja?
Vinj nbskj prstnj dvrani u stvari j vinj nbskj Svtinji. T pstaj igldn na tmlju izraza kji s dns na jvrjski brdni sistm. Na primr, ri za vrata i za trubu u Otkrivnju 4,1 st s pjavljuju i u Sptuaginti drvnm grkm prvdu Starg zavta i t u vzi sa Svtinjm. Tri draga kamna u Otkrivnju 4,3 d su naprsnika prvsvtnika. Sdam svnjaka pdsaju na svnjak u Slmunvm hramu. Dvadst i tiri starin pdsaju na dvadst i tiri rda svtnika kji su s tkm gdin smnjivali na slubi u Hramu, i na mlitv prinsn u zlatnim psudama za tamjan (Psalam 141,2). Svi vi stihvi pdsaju na starzavtn bgslunj u zmaljskj Svtinji. Knan, zaklan agnj iz ptg pglavlja Otkrivnja ukazuj, naravn, na Hristvu rtvnu smrt. Hrists, agnj, jdini j Psrdnik spasnja kj dlazi d Bga; On j prglan dstjnim jr j pbdi (Otkrivnj 5,5), jr s rtvva (Otkrivnj 5,9.12) jr j Bg p svjj prirdi (Otkrivnj 5,13.14). Hrists j uz na sb ljudsku prirdu, pli j svj ivt na rtvu da bi vk ustvujui u Bijj prirdi mga dbiti vni ivt. (Odabrana svdanstva, 3. svska, str. 141) On t vidim u va dva pglavlja usmrna na Biji prst, prdstavlja pis Bijg dla spasavanja ljudskg rda. Osim tga, vidim gd s Bij dl prdstavlja drugim intligntnim biima na Nbu, t j jdna d glavnih tma u vlikm sukbu izmu Hrista i stn. Stit s da j Hrists, i sam Bg, uz na Sb ljudsku prirdu i umr ka va Zamnik, tak da sva zla kja st uinili i za kja bist mrali da budt kanjni padnu na Njga umst na vas. Zat bi trbal da vas va istina pkrn u svmu t init?
8
Sr
2. ktbar 2013.
SUDSKA DVORANA
itajt tkst u Psalmu 11,4-7. i u Avakumu 2,20. ta Bg j ini u svm nbskm Hramu i zat j van da i mi t znam?
Mngi Psalmi tkrivaju da Bg nij ravnduan prma ptrbama pravdnih i prma npravdama s kjima s st suavaju. On dluj i rava sluajv kji vap za pravdm. On pravdati pravdng i suditi krivca, ka t bi t uini svaki pravdni sudija (5. Mjsijva 25,1). Kada Bg sudi, Njgva prstna dvrana pstaj sudska dvrana, dk nbski prst pstaj sudijska stlica. Onaj kji sdi na prstlu prdstavlja sudiju (vidti Psalam 9,4-8), t j dbr pznat prizr na Bliskm istku, gd j vladar st bi i sudija. Biji sud buhvata i bzaknik i pravdnik. Dk bzaknici dbijaju kaznu, slinu nj kju su dbili gradvi Sdm i Gmr, ptni gldati Njgv lic (Psalam 11,6.7). Klasina kmbinacija prstn i sudsk dvran sr s u Danilu 7,9-14. Ovaj znaajan tkst bi prdmt kasnijg pruavanja. I tu s sunj zavrava dvma prsudama: slbnjm svtih i sudm Bijih nprijatlja. U Knjizi prrka Avakuma, na prrkv pitanj Bgu zat uti na npravd (Avakum 1) Bg dgvara da sigurn suditi (Avakum 2,1-5). Dk idli nmaju duha ili daha (Avakum 2,19), Bg Stvritlj j na prstlu u svm Hramu, nbskj Svtinji, sprman da sudi. Prrki pziv glasi: uti prd Njim sva zmlj! (Avakum 2,20) Pnaanj prikladn u dnsu prma Bgu kji vlada i sudi jst tiina puna strahptvanja i pbnsti. Mst na km Bg pkazuj svj narit prisustv i na km Ga slav sva nbska bia jst n ist mst gd On bavlja svj pravdn sunj nbska Svtinja. Bg j pravdan, i na sva svja pitanja pravdi nai m dgvr u vrm kj drditi Bg, a n mi. Klik gd da vim i da traim pravdu, nmam tak st priliku da dmah divim njn izvrnj. Zat s nda mram slniti na Biju pravdu? Bz tg banja, kakvu nadu bism upt imali?
9
3. ktbar 2013.
MSTO SPASNJA
itajt tkst u vrjima 8,1.2. ta Hrists ini prd Bijim prstlm?
______________________________________________________ ______________________________________________________ Pslanica vrjima tvrdi da Hrists slui u nbskj Svtinji ka na Prvsvtnik. Njgv rad j usrdsrn na na spasnj jr s pkazuj prd licm Bijim za nas. (vrjima 9,24) On sasa sa nama, uvrava nas da nm biti dbani, v m dbiti milst i blagdat (vrjima 4,15.16) zahvaljujui nm t j On uini za nas. Ka i u zmaljskj Svtinji, i u nbskj s dvija pmirnj grnika sa Bgm (vrjima 2,17). Isus kji j umr za nas sada slui na Nbu za nas. itajt tkst u Otkrivnju 1,12-20; 11,19; 15,5-8. Kj pis Svtinj srm u tim tkstvima? ______________________________________________________ ______________________________________________________ Tkstvi kj sm pritali sam su nki d nih u kjima s pjavljuj pis Svtinj ili slubi u njj. U stvari, vina glavnih dlva Otkrivnja zapinj prizrm u Svtinji ili ga bar sadri. Prvi uvdni prizr prikazuj Hrista dvng ka Prvsvtnika kak hda izmu sdam svnjaka (Otkrivnj 1,12-20). Drugi prikazuj nbsku prstnu dvranu, navdi irku lpzu pjmva pvzanih sa Svtinjm: prst, ici, mr, zaklan jagnj, krv, zlatn psud za tamjan (4. i 5. pglavlj Otkrivnja). Tri prizr pisuj svagdanju slubu psrdvanja u kviru prvg dljnja nbsk Svtinj (Otkrivnj 8,2-6). tvrti i najvaniji prizr mguuj nam pgld u drug dljnj Svtinj (Otkrivnj 11,19). Pti prizr prikazuj clu nbsku Svtinju (Otkrivnj 15,5-8). sti prizr j jdinstvn p tm t n sadri nikakv izriit pzivanj na Svtinju, vrvatn kak bi pkaza da j Hristv dl u njmu zavrn (Otkrivnj 19,1-10). Zavrni prizr pisuj slavni svti grad na Zmlji, kji ka skinija ili atr silazi s Nba (Otkrivnj 21,1-8). Paljiv pruavanj vih prizra tkriva da su musbn pvzani, prikazujui pstpn naprdvanj prcsa spasnja kj j Bg mgui: d Hrista na Zmlji d Njgv nbsk slub u prvm i u drugm dljnju Svtinj, i Njgv prvsvtnik slub i knan d Svtinj na Nvj Zmlji. 10
4. ktbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
Pavl j vid Nb, i najblj t j mga da uini gvri nbskj slavi bil j da n pkua da j pisuj. Umst tga, n nam ka da k nij vidl ni uh nij ul, niti u src vku dl n t Bg priprma nima kji Ga vl. Prma tm, klik gd da naprgnt svju matu, klik gd spsbnsti da ulit kak bist tkrili i razmtrili vliinu vn slav, ipak vaa granina ula, slaba i iscrpljna d napra, n mi da j shvat jr s prd vama i dalj pruati bskraj. Krz clu vnst sagldavam slavu Biju i tkrivati dragcna blaga Bij ri. (ln Vajt, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1107) Mst prbivanja Cara nad carvima, gd mu hiljad slu, a dst hiljada p dst hiljada stj prd njim (Danil 7,10), nbski Hram, pun slav vnga prstla, gd srafimi, Njgvi svtli uvari, pkrivaju svj lic kada s klanjaju, mga j sam u slabm dsjaju svj vliin i slav da s tkrij u najvlianstvnijj gravini kju su ikada pdigl ljudsk ruk. Ipak su putm zmaljsk Svtinj i njn slub prpvdan vlik istin nbskj Svtinji i vlikm dlu kj s nd vri za spasnj vka. (Vlika brba, pgl. 23, str. 339) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Pritajt j jdnm psldnji navd Duha prrtva. ta ln Vajt misli kada ka da su mng vlik istin nam spasnju bjavljivan putm zmaljsk Svtinj i njnih slubi? Kj su t istin i zat su tak van? 2. ta znai kada s ka da Bg stanuj na Nbu? Kak razumt tu misa? 3. Puka za vu sdmicu naglasila j misa da svmir psmatra sa zanimanjm dl kj Bg bavlja u krist ljudskg rda. Zat j uprav t kljuna misa kju trba shvatiti? Kak nam ta misa pma da razumm vliku brbu i mst kj na ima u planu spasnja? ta nam t gvri Bijm karaktru, kada svj putv prputa na uvid stvrnim biima?
11
MJi zaklJuCi i dluk:
12
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: 1. Mjsijva 1,31-2,3; 2. Mjsijva 39,32.43; 25,9; vrjima 8,5; van 2,19-21; 1. Krinanima 3,16.17; Otkrivnj 21,1-22. Tkst za pamnj: Kji slu bliju i sjnu nbskijh stvari, ka t bi rn Mjsiju kad a skiniju da naini: Gldaj, r, da naini sv p prilici kja ti j pkazana na gri. (vrjima 8,5) Iak j Svtinja na Nbu vliki riginal, mst gd sam Bg slui za nas, Gspd j istin tj Svtinji na razn nain prikaza nama kji ivim na Zmlji. Bg j stvri vrt u dmu ka simbl Svtinj. Nbska Svtinja i Njgva ulga u prcsu spasnja prdstavljni su zmaljskm Svtinjm i ptm strukturm izrailjskg hrama. Bz sumnj, u Isusu Hristu s pkaza hram u ljudskm bliku. I knan, nbski Hram s spustiti na bnvljnu Zmlju. Ka t m vidti, Bg j tkriva istinu kristi pjmv pvzan sa nbskm Svtinjm. U tku v sdmic pruavam nk d vih pjmva.
NBO NA ZMLJI
Pruiti clu puku
Su
13
Od 5. d 11. ktbra
6. ktbar 2013.
PRVA SVTINJA NA ZMLJI
Pruavaci Biblij zapazili su da mng karaktristik dmskg vrta dgvaraju kasnijim svtinjama u Izrailju, t ukazuj na t da j dm bi prvi simbl svtinj na Zmlji. Da navdm nk parall izmu dma i kasnijih svtinja: 1. Na kraju izvtaja stvaranju i izvtaja kji pisuj izgradnju svtinja u pustinji, pjavljuju s ista tri lmnta ptvrda, dvrnj i blagslv izrana istim kljunim rima (Uprdit izraz sv, dvri i blagslvi u 1. Mjsijvj 1,31-2,3. sa izrazima u 2. Mjsijvj 39,32.43; 40,33). 2. Ist nak ka t j Bg ia p vrtu (1. Mjsijva 3,8), tak j bi i usrd svga narda u Svtinji (2. Samuilva 7,6.7). 3. Trbal j da Adam radi i da uva dmski vrt (1. Mjsijva 2,15). Ista dva glagla uptrbljavaju s za slubu Lvita u atru d sastanka (4. Mjsijva 3,7.8). 4. dm ka simbl pjavljuj s u clkupnj Svtinji (2. Mjsijva 25,3136; 1. O carvima 6,18). 5. Hruvimi su uvali Vrt (1. Mjsijva 3,24); dva hruvima su bila pstavljna u Svtinji nad svtinjama (2. Mjsijva 25,18-22). 6. Ist nak ka t j stvaranj trajal st dana i svaki dan bi zapt rima I r Bg, ka t j psl st dana stvaranja bila ustanvljna Subta, tak s i st puta pnavljaju ri I Gspd r Mjsiju u uputstvima kja su s ticala Svtinj (2. Mjsijva 25,1; 30,11.17.22.34; 31,1). Psl njih dlazi sdmi d kji s dnsi na Subtu (2. Mjsijva 31,12-17). 7. Svtinja j bila dvrna prvga dana prvga msca (2. Mjsijva 40,17), na jvrjsku Nvu gdinu, t pdsa na dvrnj svta prilikm stvaranja. Drug pglavlj 1. Mjsijv nij ni mral da naglaava v parall jr su ih stari vrji razumli. Na primr, jdan jvrjski pisac iz drugg vka pr Hrista isti: dmski j vrt bi svtinja nad svtinjama i Gspdnj bravit. dmski vrt j nazvan i Bijim vrtm (Isaija 51,3; zkilj 28,13; 31,9). On j bi Bij bravit na Zmlji, mst na km su s nai prarditlji klanjali Bgu i druili s s Njim. Prma tm, najvi gubitak kji su Adam i va divli psl pada u grh nij bil njihv prtrivanj iz Vrta, v gubitak prilik da brav u Bijj npsrdnj blizini. Na ta vas pdsa r svtinja? Na kj prdmt pmiljat kad razmiljat Svtinji? Kak vam razumvanj razliitih svtinja krz istriju pma da shvatit ta znai Svtinja? 14
7. ktbar 2013.
KOPIA I UZOR
itajt tkstv u 2. Mjsijvj 25,9.40 i vrjima 8,5; 9,23.24. Kak s dns zmaljska i nbska Svtinja?
Biblija jasn bjavljuj da Mjsij nij izmisli Svtinju atr d sastanka, v ga j naini u skladu sa Bijim drdbama dbijnim na gri (2. Mjsijva 26,30; 27,8; 4. Mjsijva 8,4). Zmaljska svtinja mrala j biti nainjna prma uzru (2. Mjsijva 25,9.40). vrjska r za uzr (tabnit) znaava prslikavanj sa uzra na kpiju; stga mm da zakljuim da j Mjsij vid nku vrstu umanjng mdla kji j prdstavlja nbsku Svtinju i da mu j taj mdl pslui ka uzr za zmaljsku Svtinju. Prma tm, nbski Hram j riginal, plazni mdl izrailjsk svtinj. Osim tga, igldn j da n mm izjdnaiti nbsku Svtinju sa samim Nbm. Nbski Hram s nalazi na Nbu (Otkrivnj 11,19; 14,17; 15,5) i Nb ga buhvata. Ova dva pjma nisu sinnimi. Pslanica vrjima bjanjava ndvsmisln da j nbska Svtinja stvarna. Svtinja na Nbu s zv i istinita Skinija (vrjima 8,2), ali i blja i savrnija Skinija (vrjima 9,11), dk j zmaljska sam blij i sjn nbskga (vrjima 8,5). Pt j snka uvk sam slika ng stvarnga, i t nsavrna i blda, zmaljska Svtinja j dakl sam prdstava nbsk. Mutim, bz bzira na svju graninst, zmaljska Svtinja draava stvarnst nbsk na nklik vanih naina. Odns izmu v dv Svtinj naziva s tiplgijm. Tiplgija j d Bga drna simblika sa prrkim sadrajm kja buhvata dv srdn istrijsk injnic, sb, prdmt ili pjav, d kjih j jdna tip (riginal), a druga antitip (kpija). Pt s slinst prnsi sa riginala na kpiju, u Pslanici vrjima vidim da s nbski mdl kji j Mjsij vid naziva uzrm, dnsn tipm (vrjima 8,5), dk s zmaljska Svtinja pisuj ka prilika prav, dnsn njn antitip ili kpija (vrjima 9,24). Ova injnica prdstavlja nvi dkaz da j nbska Svtinja pstjala pr zmaljsk. Mi s zat ka Crkva nalazim na vrstm biblijskm tlu kada naglaavam fiziku stvarnst nbsk Svtinj. 15
Ut
8. ktbar 2013.
ISUS KAO SVTINJA
itajt tkst u vanu 2,19-21. Zat j Isusv tl uprn sa hramm? Vidti i van 1,14.
dnu d tma vanlja p vanu prdstavlja naglaavanj da nam j sa Isusm da i blji Hram. Simblika svtinj s javlja v u vanu 1,14. Isus Hrists j R kja bravi mu ljudima; ni mgu da vid Njgvu slavu. Grka r kja s prvdi ka bravi (skn) sam j glaglski blik grk imnic svtinja, tj. atr (skn); prma tm, usli s u nas iz 14. stiha dslvn mm prvsti ka razap atr mu nama. U tm znanju, r slava pdsa na Biju slavu kja j ispunjavala i Svtinju u pustinji (2. Mjsijva 40,34.35) i Slmunv hram prilikm psvnja (2. Dnvnika 7,13). Prma tm, kada s Hrists pjavi na Zmlji ka vk, ispuni j Bij banj hramu putm kg braviti mu ljudima. Ka t grnji tkst pkazuj, Isus j prdstavi Sb ka hram, najavljujui tim i kraj vansti zmaljskg Hrama psl svj smrti (van 2,19-21; Matj 27,51). Kada j Isus rka da j Hlb ivta (van 6,35) i da j Vidl svtu (van 8,12), mda j ukaziva n sam na manu v i na st sa pstavljnim hlbvima i na svnjak, prdmt u zmaljskj Svtinji. Izriit pzivanj na Svtinju znaava Isusa ka agnj Bij kj pnti na Sbi grh svta (van 1,29). Svi kji su bavljali slubu pvzanu sa Svtinjm nprstan su dbijali puk Hristvm psrdvanju u krist ljudskg rda. Ta sluba j imala za cilj da u svakm srcu prbudi ljubav prma Bijm zaknu, kji j zakn Njgvg carstva. Prinsna rtva trbal j da bud praktian primr Bij ljubavi pkazan prk Hrista t napan i umiru rtv, Nvinga kji j psta grh nas radi uzvi na Sb grh za kji j vk kriv. (Odabrana svdanstva, sv. 1, str. 233) Zbg na grn prird tak nam j lak da pmislim da s Bg ljuti na nas. Kak nam tkrivnj Bij ljubavi u ivtu i smrti Isusa Hrista pma da uvidim da nas Bg vli uprks naim grkama? Na kji nain t shvatanj trba da nas hrabri da pstignm pbdu nad sbm?
16
Sr
9. ktbar 2013.
CRKVA KAO SVTINJA
Psl Hristvg vaznsnja na Nb i svang uvnja u slubu Prvsvtnika u nbskj Svtinji, hram na Zmlji vi nij ima nikakvu stvarnu svrhu u planu spasnja (Vidti Matj 27,50.51). Mutim, Bg i dalj li da stanuj usrd svg narda na Zmlji, t j sada mgu prk Svtga Duha. Apstli s slu simblikm hrama da bi bjasnili vu istinu. itajt tkstv u 1. Krinanima 3,16.17; 6,19.20; 2. Krinanima 6,16; fscima 2,19-22. Prnait simbl kji upuuju na Svtinju. Kju istinu nam Biblija vd naglaava?
Pavl s u 1. Krinanima 3,16.17 braa Crkvi ka zajdnici vrnika, i iznsi, slui s simblikm hrama, nala Bijg vlasnitva (1. Krinanima 3,16) i svtsti (1. Krinanima 3,17). Pavl primnjuj va ista nala (1. Krinanima 6,19.20) i na pjdinan vrnik. Ka Biji hram, vrnik prdstavlja svtu gravinu i zat j ka takav duan Bgu da ivi svtim ivtm. Pavl s slui simblm hrama da bi j vi naglasi svj pziv na ist i svt ivt, t s u vm kviru izjdnauj sa plnm isttm i pbdm nad nmralm (1. Krinanima 6,15-18). Zadnji tkst gd s Pavl pziva na Crkvu ka na Biju svtinju uklapa s u vaj sistm. Nma zajdnic izmu vrnika i nvrnika (2. Krinanima 6,14 7,1) jr s Crkva nalazi u zavtnm dnsu sa Bgm, zbg ga pripada sam Bgu (2. Krinanima 6,18). U ist vrm, Crkva nij sam Biji hram, v i svt svtnstv (1. Ptrva 2,5.9). Nma nikakv sumnj da su sa takvim prdnstima pvzan i van dgvrnsti. Klik j znaajn da prdam svj ivt u vri i pslunsti Gspdu kji nam j tak mng da i kji, uprav zat, mng i trai d nas! Mi s spasavam Hristvm pravdnu, kja nas ptpun pkriva. Mutim, uprav zbg nga t sm u Hristu dbili blagdau, ta Gspd trai d nas zauzvrat? I, t j j vanij, kak da na najblji nain uinim uprav n t On trai d nas? 17
10. ktbar 2013.
NOVO STVORNJ
itajt tkst u Otkrivnju 7,15-17. Gd s nalaz tkupljni i kak ih vaj tkst pisuj?
Ovi tkstvi pisuju tkupljn ka carv i svtnik kji slu u Bijj palati, u hramu (Otkrivnj 1,6; 5,10; 20,6). Obanj da Onaj kji sjdi na prijstlu rairiti svj atr nad njima (Otkrivnj 7,15, jvrjski riginal), pziva s na Bij prisustv u Svtinji u pustinji, gd j On stanva sa starim Izrailjm ka njgv Va. Na Nvj Zmlji, Svtinja j jdnm pstaj savrn mst za uspstavljanj musbnih dnsa, mst na km s srtati Bg i tkupljni ljudi. On sigurava zakln, zatitu i knan ispunjnj ivta u prisustvu Bga i Hrista Njgva. Onaj kji j nkada rairi atrmu ljudima (van 1,14) sada iri svj atr nad svjim svtima tak da i ni mgu da budu u Njgvm atru. itajt tkst u Otkrivnju 21,1-22. Kak s pisuj Nvi rusalim? Kju parallu izmu Svtg grada i Svtinj nalazit u vm tkstvima?
van n vidi hram u Nvm rusalimu (Otkrivnj 21,22), ali t n znai da upt nma hrama. Umst tga, sam Nvi rusalim j hram i skinija Bija (Otkrivnj 21,3). U Nvm rusalimu pminj s nklik lmnata vzanih za Svtinju: n j svt i nbskg prkla (Otkrivnj 21,2.10); ima isti kubini blik ka i Svtinja nad svtinjama (Otkrivnj 21,16; 1. O carvima 6,10); ka t nita nist n sm da u u hram, tak n ni u grad (Otkrivnj 21,27); t j najvanij, Bg j prisutan u njmu. U Bijj Svtinji mm da ivim s Njim u najbliskijm dnsu (Otkrivnj 21,3.7). Uprav j t cilj spasnja. Cla vnst u npsrdnj blizini Bga! Zat j nda tak bitn za nas da hdim v sada, ka t Duh prrtva staln pnavlja, u tsnm zajdnitvu sa Bgm?
18
11. ktbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
Iz straha da svj budu naldstv n shvat suvi matrijaln, mngi simbliki tuma uprav n istin kj nas upuuju da v nasldstv smatram svjm pravm dmvinm. Hrists j uvrava svj unik da On id da priprmi stanv u Ovj kui. Oni kji prihvat unja Bij ri n biti u pgldu nbsk dmvin sasvim u nznanju. Pa ipak, t k n vidj, i uh n u, i u src vjku n d, n ugtvi Bg nima kji ga ljub. (1. Krinanima 2,9) Ljudskm jziku j nmgu da pi nagradu pravdnika. T biti mgu sam nima kji j budu vidli. Nijdan granin razum nij u stanju da shvati slavu Bijg Raja. (Vlika brba, pgl. 42, str. 544) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Zat mislit da j van za nas da razumm da j Bija nb ska Svtinja stvarn mst? Zat mram da budm paljivi da zmaljsku i nbsku Svtinju n prdim suvi dtaljn? 2. Razmislit u razrdu Crkvi ka Svtinji. Kak da razumm tu istinu? Kak bism mi ka Crkva mgli da blj stvarim t kljun unj? 3.N znat li da st vi crkva Bija, i Duh Biji ivi u vama? Ak pkvari k Crkvu Biju, pkvari njga Bg: jr j Crkva Bija svta, a t st vi. (1. Krinanima 3,16.17) mu nas u vi tkstvi i kak bism mgli da primnim njihva unja na svj nain ivta? 4. Razmiljajt mal vi idji p kjj sm mi sad svtnici i da m imati tu dunst i psl Drugg Hristvg dlaska. ta ta dunst pdrazumva sad, a ta psl Hristvg dlaska? Kak nam ak i sama r svtnici pkazuj klik j Svtinja znaajna u planu spasnja?
19
20
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: 1. Mjsijva 3,9-21; 2. Mjsijva 12,21-27; 3. Mjsijva 2,1-3; 1. Mjsijva 22,1-19; 3. Mjsijva 17,10.11; Filibljanima 4,18. Tkst za pamnj: Mlim vas dakl, bra, milsti Bij radi, da dat tjlsa svja u rtvu ivu, svtu, ugdnu Bgu; t da bud va duhvn bgmljstv. (Rimljanima 12,1) Srdinji pjam vanlja jst pjam rtv. zik Biblij samm rju za rtvu st buhvata i idju pribliavanja ili dnnja nga Bgu. Osnvn znanj jvrjsk ri za prins ili rtvu pisuj dl pribliavanja, dl iznnja nga prd Bga. Odgvarajua r na grkm jziku znaava dar i pisuj prinnj rtv. U tku v sdmic pruavam nk rtv kj su vrnici prinsili Bgu. Otkrim da j Bg duvk pziva na rtvu, i da t i danas ini. Naravn, najvanij d svga jst t da s Bg pstara za knanu rtvu, rtvu kju j Nb prinl u linsti Isusa Hrista na krstu.
21
RTV
Pruiti clu puku
Su
Od 12. d 18. ktbra
13. ktbar 2013.
PRVA RTVA
itajt tkst u 1. Mjsijvj 3,9-21. Kak j Bg dgvri na grh Adama i v?
Adam i va su ivli u savrnm svtu, u vrtu kji j lii na svtinju, a Bg im j mgui da s licm u lic sastaju sa svjim Stvritljm. Njihv prvi grh stvri j skr nprmstiv jaz izmu njih i Bga. Mutim, Bg j v bi dlui kak da s sui s takvim zidm npvrnja: ak i pr ng t im j bila izrna bil kakva kazna, On im j da nadu u Spasitlja (1. Mjsijva 3,15). Adam i va su stajali prd Bgm ka zlinci, kujui prsudu zbg prstupa kji su uinili. Ali, pr ng t uti za trnj i krv, za alsti i brig kj im pripasti u d i za prah u kji s vratiti, uli su ri kj su ih nadahnjival nadm. Iak mrati da stradaju (...) mgli su da gldaju naprd prma knanj pbdi. (ln Vajt, That I May Know Him, str. 16) Gspd im j pkaza tmlj t pbd tim t im j, npsrdn psl izricanja sud, naini du d k da pkrij njihvu gltinju i sramtu. Iak t nij rn, izglda lgin da j nka nvina ivtinja mrala da umr zbg tga, i mda bi i t trbal da shvatim ka prinnj nk vrst rtv (1. Mjsijva 3,21). injnica da s sam Bg pstara za du krivaca, m s shvatiti ka simblik dl. Ist nak ka t su rtv u Svtinji u pustinji mguaval Bijm nardu da uspstavi psban dns sa Bgm, tak j i v dvanj u dmu uvril krivc da j Bg na njihvj strani i da im j naklnjn. Tak su rtv d najranijih dana ljudsk istrij gvril da grni vk m da stvari jdinstv sa Bgm, ali sam prk Isusv smrti, simbliki prdstavljn tim rtvama. Pritajt pnv tkst u 1. Mjsijvj 3,9-21. ta vam gvri injnica da j Bg, pr ng t j izgvri ri sud grnm paru, izrka banj knanj pbdi? ta nam t gvri Bijm dranju prma nama ak i u nam grnm stanju?
22
14. ktbar 2013.
VRST RTAVA
U starzavtna vrmna vrnici su mgli da prinsu rtvu u raznim prilikama i iz razliitih linih razlga. Mgli su da prinsu Gspdu ist ivtinj, itaric, pi i drug. ivtinjsk rtv najstariji su d slub u Svtinji, kji, zajdn sa svtnikm slubm, prdstavlja sr izrailjskg bgslunja. Vrski ivt bz rtv nij s mga ni zamisliti. Kj vrst rtava su pisan u sldim tkstvima? 2. Mjsijva 12,21-27; 3. Mjsijva 2,1-3; 2. Mjsijva 25,2-7; 3. Mjsijva 4,27-31.
Bg j uspstavi sistm prinnja rtava tak da vrnici mgu da uspstav bliski dns s Njim. Uprav zat su s rtv i mgl prinsiti u raznim klnstima i prilikama: iz zahvalnsti, ka izraz radsti ili slavljnja, ka dar, ka mlba za prtnj, ka izraz pkajanja, simbl psvnja ili nadknada. Mu najvanij vrst rtava brjal su s rtv paljnic (3. Mjsijva 1), rtv u itaricama (3. Mjsijva 2), rtv zahvaln (3. Mjsijva 3), rtv za grh ili inj (3. Mjsijva 4), rtv za pr stup (3. Mjsijva 5,14-6,7). Prv tri vrst rtava bil su dbrvljn, t j trbal da pdsti grnika i nas da na kraju sv t jsm i sv t imam pripada Bgu. rtva paljnica simbliki j prdstavljala ptpun psvnj nga kji prinsi rtvu. rtv u itaricama simbliki su prdstavljal psvivanj svih matrijalnih dbara Bgu, bz bzira da li s radi hrani, ivtinjama ili nmu drugm. Zahvaln rtv bil su jdin rtv iji j d prinsilac dbija za svju linu uptrbu. Psldnj dv vrst rtava bil su bavzn. On su pdsal nard da zla dla imaju svj psldic i da s ta zla dla mgu ispraviti. rtv za grh ili rtv za inj prinsil su s zbg brdn nistt ili kada bi vk uvid svju mralnu ukaljanst zbg grha. rtv su s prinsil u vma razliit svrh, t pkazuj da sv vidv ivta trba da stavim pd Biju upravu. Kak da nauit da prdat Bgu sv t imat, ali i samga sb? ta s dgaa kada t n uinit?
23
Ut
15. ktbar 2013.
RTVA NA BRDU MORII
itajt tkst u 1. Mjsijvj 22,1-19. ta j Avram iz vg dgaaja naui rtvama?
Sa kjm namrm j Bg stavi Avramvu vru na vak nvrvatnu prbu? Avramv ivt sa Bgm uvk j bi pran banjima: banjm zmlji, ptmcima, blagslvima, sinu, tm da s Gspd pstarati i za Ismaila. Avram j prinsi rtv, ali s t uvk dgaal u svtlsti nkg banja. Mutim, u dgaaju kji j pisan u 1. Mjsijvj 22 Avram nij dbi nikakv Bij banj; umst tga, bil mu j rn da rtvuj ispunjnj banja, svga sina. Odluivi da ispuni Biji zahtv, Avram j pkaza da mu j Bg vaniji d svga. Da bi Avramu zauvk bjasni sutinu Jvanlja, ali i da bi kua njgvu vru, Bg mu j zapvdi da rtvuj svga sina. Agnija krz kju j prlazi u tku mranih dana svga strang iskunja bila j dzvljna da bi utmljn na linm iskustvu shvati bar nt d vliin rtv kju j bskrajni Bg prin za vkv tkupljnj. Nijdna druga prba n bi Avramu nanla takv duvn muk ka zahtv da rtvuj svga sina. Bg j da svga Sina da pr krz agniju smrti i sramt. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 134) t s ti rtava, Avram j shvata dva vana nala. Prv, nik sim Bga n m printi istinsku rtvu ka srdstv spasnja. Uprav j Bg Onaj kji s pstarati i kji s mra pstarati. Avram j vkvi v nal kada j t mst nazva Gspd s pstarati ahv jir. Drug, prinsna rtva ima zamniku ulgu; ta j rtva spasla Isakv ivt (1. Mjsijva 22,13). Ta ivtinja za kju s Bg pstara simbliki j prdstavljala Bij agnj, Isusa Hrista, na kg j Bg stavi bzaknja svih nas (Isaija 53,6.7; Dla 8,32). Kak nas zadivljuj Avraamv prdanj Bgu! K m da shvati ta j t iskustv prdstavljal za Avrama? Stit s kada st psldnji put mrali da dlujt u vri i da uinit nt t vam j priinjaval mng briga? ta st nauili iz tg iskustva i klik vam j ta puka bila znaajna?
24
Sr
16. ktbar 2013.
IVOT ZA IVOT
itajt tkst u 3. Mjsijvj 17,10.11. Kju ulgu j Bg namni krvi?
Tkst u km Bg trai d Izrailjaca da n jdu krvi navdi i zanimljiv razlg za tu zabranu. Krv j ist t i ivt, a Bg j uini da krv rtava bud tkupnina za ljudski ivt. dan ivt, prdstavljn krvlju, tkupljuj drugi ivt. Nal zamn, kj j pstal igldn na brdu Mriji kada j Avram prin krv vna u zamnu za krv svga sina, vrst j ukrnjn u zahtvima Bijih zakna datih starm Izrailju. Ka i u 1. Mjsijvj 22, Bg pkazuj da jdin On m da sigura srdstv za pmirnj; na jvrjskm jziku naglana j r ja: a sam vam j drdi. (3. Mjsijva 17,11) Mi s n mm pstarati za svj tkup. Bg nam ga mra bzbditi. Ova zamisa jdinstvna j u dnsu na shvatanja svih drugih rligija kj prins rtv. U Bibliji, nij vk taj kji s pribliava Bgu i kji zna kak da Ga umilstivi; naprtiv, sam Bg sigurava nain na kji s nk m pjaviti u Njgvm svtm prisustvu. U Hristu On sam sigurava i krv za tkupninu. itajt tkst u 1. Samuilvj 15,22. i u Mihju 6,6-8. Kj pasnsti su pvzan s brdnim sistmm?
Bg nikada nij namrava da sistm prinnja rtava pstan zamna za stanj srca; nasuprt tm, trbal j da rtv tvr src vrnika prma Gspdu. Ak izgubim iz vida injnicu da rtv izraavaju duhvni dns izmu Bga i nas, i da sv ukazuju na mng vu rtvu, na Isusa Hrista, lak mm pgrn shvatiti da j brd prinnja rtava nki autmat za pstizanj pmirnja. Osim rtava, Bg u stvarnsti li da na src bud u miru sa Njim (Psalam 51,16.17). Izrailjski prrci dsldn su suivali nard zbg lan pbnsti i pzivali ga da ini t j prav i da ljubi milst i da hdi smjrn s Bgm svjim. (Mihj 6,6-8; Isaija 1,10-17) Na kji nain s i mi suavam s pasnu kju sm uprav pmnuli? Zat nam j st tak tk da shvatim da na tm pdruju pravim istu grku ka nkada Izrailjci? Kak da j izbgnm? 25
17. ktbar 2013.
DANANJ RTV I IVA RTVA
Iak psl Hristv rtv nij vi bil ptrb za ivtinjskim rtvama, Nvi zavt gvri rtvama kj i danas trba da prinsim Gspdu! U skladu s vim tkstvima, kakvu vrstu rtava trba da prinsim Gspdu i danas? Rimljanima 12,1.2; Filibljanima 4,18; vrjima 13,15.16; 1. Ptrva 2,5.
Skup naziva kji s dnsi na sistm prinnja rtava vma dbr pisuj kak su prvi hriani shvatali ta znai ivti ivtm kji j ptpun psvn Bgu. U stvari, ak i kada j misli na svj munitv, Pavl pisuj sb ka rtvu kja s prinsi Bgu (Filibljanima 2,17; 2. Timtiju 4,6). Kja nam j psbna pruka upuna u Rimljanima 12,1? Na kji nain trba da prikam tu istinu u svm ivtu?
iva rtva znai da s cl bi prdaj Bgu. Takva rtva buhvata psvnj tla (Rimljanima 12,1), ali i prbranj unutranjg bia (Rimljanima 12,2). Mi mram da budm dvjni, svti, i da jdina svrha tga bud da sluim Gspdu. Hriani trba da sb ptpun prdaju Gspdu milsti Bij radi, ka t ka tkst u Rimljanima 12,1-11, kji prdstavlja Hrista ka nau rtvu, ka srdstv nag spasnja. U vm kviru Pavl u stvari pziva hrian da pnaaju Hrista. Praviln shvatanj Bij blagdati navdi hrianina na ivt psvn Bgu i slubu ljubavi blinjima. Prdanj samga sb i svjih lja Bijj vlji jdini j razuman dgvr na Hristvu knanu rtvu za nas. Na kraju, nphdan j sklad izmu nag razumvanja duhvn i dktrinarn istin i na slub blinjima. Svaki vid ivta trba da izraava istinsk prdanj vrnika Bgu. Prav bgslunj nikada nij sam unutranj i duhvn; n mra da buhvati dla nsbin slub. Ustalom, razmislit mal tm ta j Gspd uini za nas! 26
18. ktbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
ak j i anlima bil tk da razumju tajnu tkupljnja da shvat da Zapvdnik Nba, Biji Sin, mra da umr za grng vka. Kada j Avramu bila izrna zapvst da rtvuj svga sina, sva nbska bia su s vlikm panjm pla da prat dgaaj. Sa najvm zbiljnu psmatrala su svaku pjdinst. Kada j na Isakv pitanj: A gdj j jagnj za rtvu paljnicu, Avram dgvri: Bg s pstarati za jagnj Sbi za rtvu, kada j va ruka bila zaustavljna dk s sprmala da rtvuj sina, kada j van za kga s Bg pstara bi prinsn na rtvu umst Isaka tada j blistava svtlst basjala tajnu tkupljnja, pa su ak i anli mng jasnij razumli prkrasni plan kji j Bg naini za vkv spasnj (1. Ptrva 1,12). (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 135) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Na stp hdati Njgvim putvima, na usn izgvarati istinu i iriti vanlj, na jzik dnsiti zdravljnj, na ruk pdizati n kji su pali, bavlja i mng zmaljsk pslv ka t su kuvanj i inj, pisanj i ppravljanj; na ruk grliti usamljn i nvljn, na ui sluati viku ajnika i na i gldati skrmn i strpljiv prma Bgu. (Dn Stt, Pslanica Rimljanima, str. 322) Na kji nain vaj navd pkazuj ta znai biti iva rtva? ta t znai da sam umiranjm sbi mm ivti na taj nain? 2. Ka t sm vidli u tku pruavanja puk za vu sdmicu, jdan d vlikih prblma sa kjim su s ljudi suavali sastja s u tm t su sistm prinnja rtava shvatali ka da j sam sbi svrha, umst ka srdstv s drnim ciljm da s ivt ptpun psvti Bgu, da s psvnj izraava slubm ljubavi prma blinjima. Na kji nain sm uprav mi danas u pasnsti da krnm istim putm, misli mda da su vlik istin kj sm dbili sam sbi svrha, umst da budu sam srdstv da s pstign cilj spasnj dua? 3. Razmiljajt vi izvtaju Avramu i Isaku na brdu Mriji. Ma klik da nas taj izvtaj uznmirava, mgu j prtpstaviti da j i zamiljn da uznmirava, da izaziva u nama zapanjnst i nmir. im bi s, p vam miljnju, mgl pravdati shvatanj da j cilj vg pisa uprav taj da izazv takva sanja u itacima? 27
28
POUK IZ SVTINJ
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: 2. Mjsijva 40,9.10; 3. Mjsijva 19,2; 1. Ptrva 1,14-16; 2. Mjsijva 31,2-11; Rimljanima 3,25-28; 1. O carvima 8,31-53; Psalam 73,1-17. Tkst za pamnj: I nka Mi nain Svtinju da mu njima nastavam. (2. Mjsijva 25,8) Svtinja j jdn d Bijih snvnih srdstava da nam tkrij znanj vanlja. Dk u tku v sdmic budm pruavali Svtinji, bi nam krisn da pruim i njn plan:
Pruiti clu puku
Su
Puka za vu sdmicu usrdsruj s na nk van lkcij kj nam prua zmaljska Svtinja. Kasnij m pruavati i sam sistm prinnja rtava.
29
Od 19. d 25. ktbra
20. ktbar 2013.
BOI PRBIVALIT
U skladu sa tkstm u 2. Mjsijvj 25,8. kja j bila svrha zmaljsk Svtinj u pustinji? Kju zadivljujuu istinu Bijj ljubavi prma nama saznajm na taj nain?
Grh j u dmu raskinu bliski dns izmu Bga i vka. Onmgui j nsmtanu vzu izmu naih prarditlja i Bga. Mutim, Stvritlj j i dalj l da nas privu k Sbi i da stvari dubki zavtni dns sa grnim rdm. On j tu namru p da stvaruj j u dmu. Mng vkva psl tga, izbavljajui Izrailja iz gipta, pstavljajui Svtinju i sistm prinnja rtava, Bg j prduz sldi krak kak bi vanstv priblii Sbi. Svtinja, prma tm, svdi Bijj nprstanj lji da bravi u svm nardu. T j Bija zamisa (Psalam 132,13.14). Njgv knani cilj j musbni dns, a Svtinja j Njgv izabran srdstv da s t pstign. Svtinja j pipljiv dkaz Bijg prisustva usrd svga narda na Zmlji. Iz pisa u 4. Mjsijvj 2 prizlazi da j atr d sastanka bi pdignut usrd kvadratng lgra, na mstu gd bi drvni bliskistni vladari bin pdizali svj atr. Prma tm, atr d sastanka j simbliki prdstavlja injnicu da j Bg vladar u Izrailju. Lviti su pdizali svj atr k Svtinj (4. Mjsijva 1,53), a stala plmna bila su smtna na prilin vlikj udaljnsti d njih u grupama d p tri plmna (4. Mjsijva 2,2). Sv t j bil vidljiva slika Bij istvrmn blizin i udaljnsti. Druga svrha Svtinj bila j da s sigura mst za cntralizvani sistm bgslunja kjim j upravlja Bg. Pt j Bij prisustv usrd Njgvg narda bil ugrn njihvim bzaknjima i mralnim ndstacima, Bg j drdi sistm prinnja rtava i prinsa putm kg su nsvti ljudi mgli i dalj da iv u prisustvu svtg Bga. U tm znanju, Svtinja tkriva dlv plana tkupljnja, kji buhvataju n sam rtv, v i slubu svtnika, ka sastavni d plana tkupljnja. Stvritlj svmira, Onaj kji j stvri sv t j stvrn (Vidti van 1,13), sia j u Svtinju pdignutu za Njga da bravi mu bskunicima u pustinji. Kak nam ta sama injnica pma da n gajim tnik, klasn ili kulturn prdrasud prtiv bil kga?
30
21. ktbar 2013.
BUDIT SVTI
I uzmi ulj pmazanja, i pmai atr i sv t j u njmu, i svti ga i sv sprav njgv, i bi svt. Pmai i ltar za rtvu paljnicu i sv sprav njgv, t svtiti ltar i ltar biti svtinja nad svtinjm. (2. Mjsijva 40,9.10) Tkst u 2. Mjsijvj 40,9.10 pkazuj da s Svtinja mrala smatrati svtm. Osnvn shvatanj svtsti pdrazumva dvjnst i jdinstvnst, zajdn sa pripadnu Bgu. Simblika sluba bila j vza izmu Bga i Izrailja. rtv i prinsi bili su drni da simbliki prdstavljaju Hristvu rtvu i da tak u srcima Izrailjaca sauvaju npklbljivu vru u Otkupitlja kji di. Prma tm, da bi Gspd mga da prihvati njihv rtv, da bi nastavi da prbiva mu njima i, sa drug stran, da bi nard mga da sti praviln znanj planu spasnja, da bi praviln shvati i svju dunst, bil j izuztn van da s, mu svima kji su pvzani sa Svtinjm, dri nprnst ivta, ptvanj prma Bgu i strga pslunst Njgvim zahtvima. (ln Vajt, SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 1010) itajt tkst u 3. Mjsijvj 19,2 i u 1. Ptrvj 1,14-16. Iz kg snv ng razlga ljudi trba da budu svti?
Bija svtst prbraava nas i dvaja. Njgva svtst j vrhunska mtivacija za mraln pnaanj Njgvg narda u svim blastima ivta (Vidti u 3. Mjsijvj 19), bil da s radi ptvanju pravila ishran (3. Mjsijva 11,44.45), ptvanju svtnika (3. Mjsijva 21,8) ili dricanju pslunsti nkadanjim strastima i prhtvima (1. Ptrva 1,14). Oigldn, Bg li da rastm u svtsti i da s pribliavam Njmu. Ta prmna s m dgditi jdin prdanjm sb i svj grn prird Bgu, i sprmnu da inim n t j prav bz bzira na psldic. Sagldajt sb, svj navik, svj ukus, svj pstupk, itd. Klik s d nga t jst i t init m smatrati svtim? Ov j zaista stljiv i tk pitanj, zar n? 31
Ut
22. ktbar 2013.
PRDMTI U SVTINJI
itajt tkst u 2. Mjsijvj 31,2-11. ta nam vi stihvi gvr izradi prdmta u zmaljskj Svtinji? Kja s vza sa tkstm u 1. Mjsijvj 1,2 vd m vidti? (Vidti i 2. Mjsijvu 25,9)
Od svih prdmta u Svtinji, Kvg zavta ili svdanstva prdstavlja j najvii simbl Bijg prisustva i svtsti. Im dlazi d dv kamn pl zakna, kj s nazivaju Svdanstv (2. Mjsijva 32,15.16), i kj su bil stavljn u kvg (2. Mjsijva 25,16.21). Na vrhu Kvga nalazi s prst milsti sa dva hruvima kji su zaklanjali pklpac svjim krilima (2. Mjsijva 25,17-21). Ovaj pklpac j nsi prikladn im pklpac pmirnja jr j izraava misa da j na Bg, pun saua i milsti, pmiri svj nard sa Sbm i sigura mu sv pgdnsti da dri zavtni dns s Njim. Ov j bil mst na km j jdnm gdinj, na Dan pmirnja (jvrjski m Kipur) dravana sluba inja narda i Svtinj (3. Mjsijva 16,1416). U Rimljanima 3,25 Pavl gvri Isusu ka prstlu milsti ili pklpcu pmirnja (bin s prvdi ka rtva pmirnja ili, kd nas, inj), jr j sam Isus mst pmirnja, Onaj prk kg j Bg isti na grh. U prvm dljnju Svtinj, svnjak j sigurava trajnu svtlst (3. Mjsijva 24,1-4), a sa kading ltara s pdiza mirisni dim kji j titi svtnika zaklanjajui d njga Bij prisustv (3. Mjsijva 16,12.13). Na stlu za pstavljn hlbv nalazil s dvanast hlbva, kji su prdstavljali dvanast plmna Izrailjvih. Sudvi, tav, lnci i zdl (2. Mjsijva 25,29.30) stajali su na stlu. Iak imam mal pdataka znanju svih tih prdmta, izglda da su ni prdstavljali dlv zavtng brka (2. Mjsijva 24,11) i da su stavljani ka stalni pdstnici na Biji zavt sa Njgvim nardm. itajt tkst u Rimljanima 3,25-28. Kju vliku nadu mm sti iz banja spasnju vrm bz djla zakna?
32
Sr
23. ktbar 2013.
SRDIT BOIG I DRUTVNOG DLOVANJA
itajt tkst u 1. O carvima 8,31-53. ta nas j vaj tkst ui ulzi Svtinj?
Prilikm psvnja nvizgrang Hrama, car Slmun j nav sdam vrsta psbnih mlitava kj s upuivati u Hramu. Ovih sdam slubi prikazuju uzuztnu ulgu Hrama u ivtu Izrailjaca. Hram j bi mst za tranj prtnja (8,30), za zavtvanj (8,31.32), za mlb pbnih (8,33.34), za mlb kada s su sa sum (8,35.36) ili drugim nvljama (8,37-40). Bil j t i mst gd trba da s ml stranci (8,41-43), ali i mst za mlitv za pbdu (8,44.45). Da j Hram bi zamiljn ka Dm mlitv svim nardima (Isaija 56,7) pstaj igldn na snvu injnic da j Slmun prdvid da s tu ml Izrailjci ka pjdinci, ka i stranci i c nard. Svtinja j bila duhvn srdit gtv svih dlatnsti u Izrailju. Vra nij bila d ivta vrnika, nij prdstavlja ak ni njgv najvi d; na j bila clkupni ivt! ta nam t gvri ulzi kju naa vra trba da ima i u nam ivtu?
Kada su ljudi pkuavali da dbiju savt ili prsudu, ili, kada su s kajali zbg svjih grha, dlazili su u Svtinju. Svtinja j bila srdit ivta u gdinama prvdnim u pustinji. Kada j Bg l da razgvara sa svjim nardm, On j t ini prk Svtinj (2. Mjsijva 25,22). Zat j i bil prikladn nazvati Svtinju atrm d sastanka (3. Mjsijva 1.1) Razmislit svm mlitvnm ivtu. Klik j intnzivan i klik bgat, klik ptvruj vau vru ili mnja va ivt? Mda bi pr svga trbal da sbi pstavit pitanj klik vrmna prvdit u mlitvi. 33
24. ktbar 2013.
DOK NAPOSLI UOH U SVTINJU BOIU
Psalmi nam nprstan pkazuju da j Svtinja imala znaajnu ulgu u dnsima izmu vrnika i Bga. Dbr j pznat vrst uvrnj kj David izraava na kraju 23. psalma da nastavati u dmu Gspdnjm zadug. (Psalam 23,6) Najva lja kju David iskazuj u Psalmu 27. jst da bud u blizini Svmguga, blizini kja s najblj sa u Svtinji. Da bi pkaza klik cni Svtinju, David s slui irkm lpzm izraza, nazivajui j dmm Gspdnjim, hramm, atrm i Svtinjm. Uprav tam vk m da razmilja Bgu i da saglda krastu Gspdnju. (Psalam 27,4) Bij aktivnsti u Svtinji pkazuju nk znaajn injnic: On vrnika uva i sakriva u svjj Svtinji, ak i u tka vrmna (Psalam 27,5). Bg sigurava sigurn utit i duvni mir svima kji dlaz u Njgv prisustv. Ovi izrazi pvzuju Biju lptu s nim t On ini za svj nard. Osim tga, slub u Svtinji svjim simblikim znanjima pkazuju Biju dbrtu i pravdnst. Najva lja Davidvg srca nij bila da sam bud u Svtinji, v i da Gspd bud sa njim. Zat s David i dluuj da trai Gspda (Psalam 27,4.8). itajt tkst u Psalmu 73,1-17. D kakvih saznanja j da Asaf kada j ua u Svtinju?
U 73. psalmu Asaf s bavi prblmm patnji. Ka da n m da razum prividni usph bzaknika (73,4-12), dk s pravdnici mu. On sam j skr psrnu (73,1-3), ali j dlazak u Svtinju dn prmnu (73,13-17). Tam j Asaf mga da vidi istu Biju silu i slavu kju i David pminj u Psalmu 63,2, i da prpzna da s sadanj stanj i klnsti prmniti jdnga dana, i da pravda pbditi. On j pnv mga da razmilja istini i da s pnv uvri da s bzaknici nalaz na klizavm tlu (Psalam 73,18-20), dk su vrni sigurni (Psalam 73,21-28). Za n kji tra Gspda, Svtinja pstaj mst sigurnsti, tvrava ivta, gd ih Gspd pstaviti na kamnu gru. (Psalam 27,5) Na tmlju istina kj bjavljuju slub u Svtinji, mm nauiti da s slnim na Gspda i na Njgvu dbrtu i pravdu.
34
25. ktbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
itajt u knjizi Stvaranj, patrijarsi i prrci pglavlj pd naslvm Svtinja i slub u njmu (str. 308-321) Za granj svtilita trbal j baviti vlik i skup priprm; trbal j bzbditi vliku kliinu dragcng i skupg matrijala, mutim, Gspd j l da prima sam dbrvljn prilg. Od svakga kji drag vlj da uzmit prilg Mni glasila j Bija zapvst, kju j Mjsij bjavi nardu. Odanst Bgu i duh prtvvanja bili su prvi uslvi za priprmu msta u km braviti Svvinji. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 309) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Ddatn razmtrit pitanj Bij pravd. U vm svtu vidim tak mal pravd. Zat nda, da nij knan nad u Biju pravdu, n bism mgli da kujm nikakvu pravdu? 2. Nk j napisa: Svtinja j d svtg tla usrd svta kji s izgubi na svm putu! ta t znai? 3. itajt tkst u 1. Ptrvj 1,14-16. Na kji nain shvatat Biju svtst? ta za vas znai biti svt? Kak bism mgli da pstanm svti? 4. Ilijvi sinvi prdstavljaju primr ljudi kji su bili blizu Bga i kji su izgubili ptvanj Njgv svtsti (1. Samuilva 2,12-17). Kak mt sauvati svst Bijj svtsti? 5. Najvaniji d svakdnvn slub bili su brdi namnjni ptrbama pjdinaca. Pkajnik j dnsi svju rtvu na vrata atra d sastanka i stavljajui ruku na glavu rtv priznava svj prstup. Tak j svj grh simblin prnsi na nvinu rtvu. Zatim j sam mra da zaklj rtvu, a svtnik j njnu krv unsi u Svtinju i krpi prma zastru, iza kjg s nalazi kvg u km j uvan Zakn kji j grnik prkri. Ovm crmnijm, prk krvi, grh j simblin prnn u Svtinju. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 317) Kak nam vaj navd pma da razumm putv kjima s spasnj vrm tkrival u slubi u Svtinji?
35
36
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: 2. Dnvnika 33,12.13; 2. Samuilva 14,1-11; 3. Mjsijva 4,27-31; rmija 17,1; 3. Mjsijva 10,16-18; Mihj 7,18-20. Tkst za pamnj: Znajui da s prpadljivijm srbrm i zlatm n iskupist iz sujtnga svjg ivljnja, kj st vidjli d taca; ng skupcjnm krvlju Hrista, ka bza zlna i prista agnjta. (1. Ptrva 1,18.19) Sistm prinnja rtava vrvatn j najpznatiji d slub u Svtinji, jr j t d kji npsrdn ukazuj na Hrista i na Njgvu rtvu. Krv ivtinj kja j umrla za grnika pstaj simbl krvi Isusa Hrista, kji j umr za nas. U tku v sdmic mi m pruavati nklik pjmva pvzanih sa rtvm za grh (rtvm za inj), kjm j Bg l da nam pmgn da blj razumm kak nas On miri sa Sbm putm jdin prav rtv, Isusa Hrista. Pnkad s u vj puci uptrbljava izraz rtva za inj umst rtva za grh da bi s, na primr, izbga utisak da j raanj mralni prstup zat t j svaka prdilja bila pzvana da prins uprav vakvu rtvu (3. Mjsijva 12,5-8). Ova rtva s mra shvatiti ka rtva za inj d brdn nistt prdilj, a n ka rtva za nki njn grh.
Su
Pruiti clu puku
37
Od 26. ktbra d 1. nvmbra
POMIRNJ: RTVA ZA OINJ
27. ktbar 2013.
GRH I MILOST
Ka t svak k pznaj Gspda m da psvdi, grh nas dvaja d Bga. Radsna vst glasi da j Gspd uspstavi sistm da bi s prmstila prvalija izazvana grhm i da bism s mi vratili Njmu. U srditu tg sistma j, naravn, rtva. Uglavnm s mgu navsti tri vrst grha kj pisuj Stari zavt, d kjih svaki dgvara stpnu svsnsti grnika prilikm sagrnja: nhtian ili nnamran grh, htimian ili namran grh i grh iz pbun. rtva za inj, prpisana u 3. Mjsijvj 4,1-5,13. dnsi s na nhtian ili nnamran grh, ali i na nk sluajv namrng grha (3. Mjsijva 5,1). Dk j pstjala rtva za v prv dv katgrij, nita nij navdn za grh iz pbun, tu najtu vrstu grha. Grh iz pbun ini s Gspdu u lic, pdignut psnic, a buntvnik n zasluuj nita drug sim da bud istrbljn iz narda (4. Mjsijva 15,29-31). Mutim, izglda da j ak i u takvim sluajvima, pput Manasijing, Bg nudi prtnj (Vidti 2. Dnvnika 33,12.13). itajt tkst u 5. Mjsijvj 25,1.2. i u 2. Samuilvj 14, 1-11. ta tkst u 2. Samuilvj 14,9 gvri milsti, pravdi i krivici?
Da li Bg ima prav da prata grniku? Ustalm, zar grnik nij npravdan i, ka takav, zar n zasluuj sudu? (Vidti 5. Mjsijvu 25,1) Izvtaj ni iz Tkuj m da svtli dgvr. Prtvarajui s da j udvica, na j izala prd cara Davida i zatraila da n dns prsudu. Ona j izmislila priu dvjici svjih sinva, d kjih j jdan ubi drugga. Izrailjski zakn j zahtva smrt ubic (4. Mjsijva 35,31), ak i u sluaju kada bi bi jdina muka glava u prdici. na j traila d Davida kji j dlva ka sudija da krivg sina pusti na slbdu. Tada j, zanimljiv, dala sldu izjavu: Nka na m i na dm ca mjga padn krivica, a car i njgv prijst nka j prav! (2. Samuilva 14,9) I na i David su znali da car, uklik dlui da slbdi ubicu, sam na sb prbaciti krivicu za ubistv i da njgv pravdni prst u stvari, njgv ugld sudij biti ugn. Sudija j bi mraln dgvran za svj dluk. Uprav zat j na pnudila da sama na sb pruzm krivicu. Slin tm, Bg pruzima na Sb krivicu grnika da bi mga da ga prglasi pravdnim. Da bi s nama krivica mgla prstiti, Bg lin mra da pruzm kaznu za grh. Uprav j t pravni razlg zat j Hrists mra da umr da bism s mi mgli spasiti. 38
28. ktbar 2013.
POLAGANJ RUKU
itajt tkst u 3. Mjsijvj 4,27-31. Kj su brdn dlatnsti bil bavljan zajdn sa prinnjm rtv?
Cilj prinnja rtava bi j da s grh i krivica ukln sa gr nika, da s dgvrnst prns u Svtinju i da grnik dbij prtnj i inj. U izuztn rtkim sluajvima grnik j dnsi i izvsnu kliinu blga brana ka rtvu za inj, ali s, mada j ta rtva za inj bila bskrvna, ipak smatral da bz prlijvanja krvi n biva prtnj. (vrjima 9,22) Sam brd j buhvata plaganj ruku, smrt ivtinj, prinnj krvi, sagrvanj sala, jdnj msa ivtinj. Grniku kji j prinsi rtvu bil j siguran prtnj, ali tk psl brda sa krvlju. Kljuni d vg prcsa bil j plaganj ruku (3. Mjsijva 1,4; 4,4). Kad bi ivtinja bila zaklana, prlivna krv s uptrbljavala za brd pmirnja na ltaru (3. Mjsijva 4,25; 17,11). Pt s grh prnsi na ivtinju plaganjm ruku, smrt ivtinj trba da shvatim ka zamniku smrt. ivtinja j umirala umst grnika. T m da bjasni zat j dl klanja ivtinj mra da bavi sam grnik, krivac, a n svtnik. Sldi put kada budt u iskunju da sagrit, zamislit Isusv umiranj na krstu i sb kak plat ruk na Njgvu glavu i priznajt svj grh. Kak bi takva misa mgla da vam pmgn da razumt p kju cnu st dbili prtnj? Kak bi vam razmiljanj tm mgl pmi da s duprt iskunju da zgrit?
39
Ut
29. ktbar 2013.
PRNOS GRHA
Grijh j udin zapisan gvzdnm pisaljkm i vrhm d dijamanta, urzan j na pli srca njihva i na rgvima ltara vaih. (rmija 17,1) Psl plaganja ruku i smrti ivtinj, sldi brdni pstupak prilikm prinnja rtava bil j rukvanj krvlju. Svtnik j rtvvanm krvlju pmaziva rgv ltara. Pt j u pitanju bila krv, vaj d brda bi j pvzan sa pmirnjm (3. Mjsijva 17,11). Uklik j grnik bi bian graanin ili starina u Izrailju, krvlju s pmaziva ltar za rtv paljnic (3. Mjsijva 4,25.30); ak s radil prvsvtniku ili clkupnm nardu ka grniku, krvlju s pmaziva kadini ltar kji s nalazi u Svtinji (3. Mjsijva 4,7.18). ta j znail da s krvlju pmau rgvi ltara? Rgvi su bili najistaknutiji dlvi ltara i ka takvi, trbal j da blavaju vrtikalnu dimnziju spasnja. Krv s tak iznsila prd Bga. Tkst u rmiji 17,1 psbn j vaan za razumvanj nga t s dgaa: udin grh j urzan na plama njihvg srca, na rgvima njihvg ltara. Iak tkst gvri ltarima, kji su sluili za idlpklnik bgslunj, nal staj ist: ltar draava mraln stanj narda. Krv prnsi krivicu za grh. Krv namazana na rgv ltara prnsi grh sa grnika u Svtinju, t j kljun vana istina da bism mgli da razumm plan spasnja nak kak j prikazan u slubama u zmaljskj Svtinji. Ov slub simbliki prdstavljaju slubu kju Hrists bavlja za nas na Nbu. Pt krv prnsi grh, na kalja Svtinju. Primr vakvg ninja Svtinj nalazim u sluajvima kada bi krv rtv za inj sluajn pala na du. Oda s mrala istiti, i t n bil gd, ng sam na svtm mjstu. (3. Mjsijva 6,27) Knan, spaljivanj sala na ltaru pkazival j da sv t j vzan za rtvu za inj pripada Bgu (3. Mjsijva 3,16). Zahvaljujui Isusvj smrti, simbliki prdstavljnj svim tim rtvama, i na grh j skinut sa nas, stavljn na Njga i prnsn u nbsku Svtinju. T j snvna misa plana spasnja. Kak nam sluba u Svtinji pma da shvatim svju krajnju zavisnst d Bijg pratanja naih grha? Kakvu uthu nam va istina dnsi? U ist vrm, kj van dgvrnsti naglaava? (Vidti 1. Ptrva 1,22)
40
Sr
30. ktbar 2013.
NONJ GRHA
itajt tkst u 3. Mjsijvj 6,25.26; 10,16-18. Kja kljuna istina j vd prikazana?
dnjm rtv na svtm mstu, svtnik na slubi skinu krivicu sa prstupnika. Ms v rtv nij prdstavljal sam platu svtniku za njgvu slubu, jr s ina Mjsij n bi tlik ljuti kada j sazna da Arnvi sinvi nisu jli ms rtv, v j prdstavljal kljuni d pmirnja. Na kji j nain jdnj rtv za grh dprinsil prcsu pmirnja? dnj s zahtval sam za n rtv ija krv nij bila unna u Svtinju; t znai, sam za rtv binih ljudi i starina. Biblija izriit ka da jdnjm msa svtnici pnti krivicu, t dnti pmirnj grniku. Pnti krivicu grnika znai da j grnik sada psta ist. U jvrjskm tkstu 2. Mjsijv 34,7. ka s da Bg dnsi bzaknj (srp. prata bzaknja), t j isti izraz uptrbljn i u 3. Mjsijvj 10,17. pa pstaj jasn da su svtnici uprav dnnjm grha mguavali prtnj grha grniku. Ina, bz tg prnnja, grnik bi mra da sam nsi svj grh (3. Mjsijva 5,1) i t bi ga, naravn, ubil (Rimljanima 6,23). Svtnikv dl nnja tuih grha uprav j n t j Hrists uini za nas. On j umr umst nas. Mi zakljuujm, prma tm, da j pstupanj svtnika u zmaljskj Svtinji simbliki prdstavljal Hristv dl za nas, jr j uprav On uz na Sb krivicu za na grh. Blagslv dlazi zbg prtnja; prtnj dlazi vrm da j grh kji sm priznali i za kji sm s pkajali pn vliki Nsilac grha. Prma tm, d Hrista dlaz svi nai blagslvi. Njgva smrt j rtva pmirnica za na grh. On j vliki Psrdnik prk kga primam Biju milst i naklnst. Prma tm, On j zaista Zatnik i Tvrac, ali i Svritlj na vr. (ln Vajt, Manuscript Releases, sv. 9, str. 302) Zamislit da stjit prd Bgm na sudu. Na ta t s slniti: na svja dbra dla, na svj svtkvanj Subt i sv ljubazn p stupk, na sva zla dla kja st izbgli da uinit? Da li zaista mislit da bi t sv bil dvljn da vas pravda prd savrnim i svtim Bgm? Ak n, ta j vaa jdina nada na tm sudu? 41
31. ktbar 2013.
OPROTNJ
itajt tkst u Mihju 7,18-20. Kju sliku Bgu nalazim u tim tkst vima?
Psldnja tri stiha u Knjizi prrka Mihja usrdsruju s na dns izmu Bga i Njgvg narda. Tkst prkrasn pisuj zat j Bg nuprdiv: uprav zbg vliin svj ljubavi i blagdati prtnja. Istaknutu Biju sbinu prdstavlja Njgva sprmnst da prsti, ka t j prikazan u Knjizi prrka Mihja i drugd. Mihj t naglaava, slui s raznim izrazima da pi Bij sbin (Mihj 7,18) i dla (Mihj 7,19.20). Njgv sbin i dla iskazani su jzikm izrailjskg Vjruju u 2. Mjsijvj 34,7, tkstu kji s smatra jdnim d najmiljnijih biblijskih pisa Bijg karaktra. Zanimljiv j da s nklik kljunih izraza u Mihju 7,18-20. pjavljuje i u Isaiji 53. naglaavajui tak injnicu da j prtnj mgui Onaj kji j pstrada za ljud. Na nsru, n svi uivati u Bijj spasnsnj blagdati. Bij prtnj nij ni jftin ni autmatsk. On trai vrnst. Oni kji su iskusili Njgvu blagdat dgvaraju ljubazn, ka t s vidi u Knjizi prrka Mihja 6,8, srdinjm tkstu itav Knjig Mihjv. Ist nak ka t Bg uiva u pstjanj ljubavi (prvd NASB), tak pziva i pripadnik svga Ostatka da ljub milst. Njgv nard graditi karaktr slian Njgvm karaktru. Njihv ivt draavati Njgvu ljubav, sasanj i ljubaznst. U Bibliji, psl tksta u Mihj 7,18-20. kji naglaava prtnj, sldi dmah Naum 1,2.3. kji naglaava sud. T nam tkriva dv vliin Bijg pstupanja prma nama: pratanj nima kji s kaju i kanjavanj zlih. Ob v vliin blavaju Bga. On j i Spasitlj i Sudija. Ova dva vida Bijg karaktra dpunjavaju jdan drugi bz prtivrnsti. Sasajni Bg m istvrmn da bud i pravdni Bg. Znajui t, mm s slniti na Njgvu ljubav, Njgv prtnj i u Njgvu knanu pravdu. itajt tkst u Mihju 6,8. Klik j krisn ispvdanj vr bz vih nala, kja trba da pkau istinitst tg ispvdanja? ta j lak: tvrditi da vrujt u Isusa ili ivti p vri izranj u Mihju 6,8? Kak bist t mgli pstii?
42
1. nvmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
U knjizi Stvaranj, patrijarsi i prrci itajt pglavlj pd naslvm Svtinja i slub u njj (343-358. stranic riginala). Ka t s Hrists psl svga vaznsnja pjavi u Bijj prisutnsti da s zaslugama svj krvi zauzm za pkajan vrnik, tak j i svtnik u tku svj svakdnvn slub u svtinji krvlju rtv psrdva za grnika. Hristva krv, iak j slbaala pkajang grnika d sud Zakna, nij mgla da izbri njgv grh; n stati zapisan u knjigama u Svtinji sv d dana knang pmirnja. Tak j i u simblikj slubi krv rtv za grh slbaala pkajnika d grha, ali j n staja u Svtinji sv d Dana pmirnja. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 357)
PITANJA ZA DISKUSIU:
1. Nki su s alili da j clkupna zamisa zamni npravdna. Zat nvini mra da umr umst krivga? Mutim, pt j ta istina n sam jasn bjavljna u Bibliji, v prdstavlja i jdnu d snvnih istina Svtg pisma, kak da dgvrim na taj prigvr? M li nam npravdnst t zamisli pmi da blj shvatim blagdat kja s pkazala da bi nam dnla prtnj? Na kj nain nam ta npravdnst pma da shvatim klik j vlik, milstiv i pun ljubavi Bg km sluim? 2. U razrdu itajm tkst u Mihju 6,8. ta nam j tu rn? ta j j vanij, kak da nauim da ispunim tu jasnu zapvst? Kak da nauim da inim sv t, ukljuujui i t da hdim smjrn s Bgm svjim? ta t znai? Kak s da hdi smjrn s Bgm svjim m prtvriti u t da hdim smjrn sa blinjima svjima? 3. Razmislit mal tm ta znai da s mm spasiti jdin smru Isusa Hrista? mu nas ta zadivljujua istina ui tm klik j grh l i klik j uzaludan svaki na napr da s spasim svjim naprima? 4. U razrdu pnvit zavrn pitanj na kraju puk za srdu. Ra zgvarajt svjim dgvrima i vansti tih dgvra s bzirm na prpvdanj vanlja i sv n t j Gspd uini da bi nas spasi!
43
44
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: 3. Mjsijva 16; 3. Mjsijva 23,27-32; 5. Mjsijva 19,16-21; Matj 18,23-35; Isaija 6,1-6. Tkst za pamnj: K j Bg ka Ti, kji prata bzaknj i prlazi prijstup Ostatku d nasljdstva svjga, n dri dvijka gnjva svjga, jr Mu j mila milst. Opt s smilvati na nas; pgazi naa bzaknja; baci u dubin mrsk sv grijh njihv. (Mihj 7,18.19) Dan pmirnja ili m Kipur, pisan u 16. pglavlju 3. Mjsijv, prdstavlja najsvaniji starzavtni brd. On j namrn pstavljn u sam srdit 3. Mjsijv, kja j i sama u srditu Ptknjija, n bi li s j vi naglasi najsvtiji karaktr tg brda. Nazvan i subta nad subtama (abat abatn, srp. pivanj subtn; 3. Mjsijva 16,31), vaj dan j bavziva na prstanak svakg rada, t j jdinstvn sluaj mu stalim jvrjskim gdinjim praznicima. Sama va injnica jasn pripisuj vm danu sutinski smisa Subt t j vrm dmaranja u nm t j Bg, ka Stvritlj i Otkupitlj, uini za nas i t uiniti. Ov sdmic m pruavati ta s dgaal na Dan pmirnja u zmaljskj Svtinji, sa naglaskm na brdima kji ukljuuju dva jarca, t nam pmi da blj razumm dubk istin kj s dns na spasnj i na knan uklanjanj grha.
DAN POMIRNJA
Pruiti clu puku
Su
45
Od 2. d 8. nvmbra
3. nvmbar 2013.
GODINJ OINJ
itajt tkst u 3. Mjsijvj 16,16.30. ta s istil da Dan i nja?
U tku gdin grsi i brdn nistt raznih vrsta unni su u Svtinju. Dan pmirnja drn j za njihv uklanjanj. Obrdi u tku Dana pmirnja dl s na tri snvna dla: 1. rtva za grh (inj) svtnika. Prvsvtnik j prinsi bika za svj grh, siguravajui s tak da biti brdn ist kada ulazi u Svtinju i bavlja brd inja. 2. Prinnj rtv za grh (inj) jarca za Gspda 3. Mjsijva 16,8. Prk gdin su rtv za grh unsil sv grh Izrailjaca u Svtinju. Na Dan pmirnja j trbal da s ti grsi ukln iz Svtinj; v s bavljal krvlju jarca za Gspda. 3. Obrd uklanjanja grha prk ivg jarca za Azazla. Bg j l da s grsi Njgvg narda ukln iz Svtinj i iz kla. Zat j drugi, ivi jarac bi tran u pustinju. itajt tkst u 3. Mjsijvj 16,15. ta s dgaal sa jarcm za Azazla i ta j n simbliki prdstavlja?
Pt nij bil ni priznavanja grha niti plaganja ruku na glavu jarca za Gspda, njgva krv nij prnsila grh. Prma tm, na nij kaljala, ng j istila. Ov j jasn pisan u 3. Mjsijvj 16,16.20. Prvsvtnik j bavlja inj krvlju jarca za Gspda, isti clkupnu Svtinju. Istim pstupkm iavan j i nard, tak da j, pt bi Svtinja bila ina d svih grha narda, i sam nard bi in. U tm smislu j Dan pmirnja bi jdinstvn, jr su s jdin tga dana istili i Svtinja i nard. Dan pmirnja prdstavlja j i drugu fazu dvstpng inja i pmirnja. U prvj fazi, u tku gdin, Izrailjci su dbijali prtnj. Njihvi grsi nisu bili brisani, v su s prnsili na samg Gspda, kji j ba da ih uklniti. Druga faza nij s tlik dnsila na prtnj; nard j v bi dbi prtnj. Naim, glagl prstiti upt s n pjavljuj u clm 16. pglavlju 3. Mjsijv, a ni u 3. Mjsijvj 23,27-32. T nam pkazuj da s c plan spasnja bavi nim t j mng ir d prtnja naih grha. Ovakv shvatanj dbija znaaj, kada s saglda u dnsu na vliku brbu izmu dbra i zla. 46
4. nvmbar 2013.
VI OD OPROTNJA
itajt tkst u 3. Mjsijvj 16,32-34. Kji j bi glavni zadatak prv svtnika na Dan pmirnja?
Osnvni zadatak prvsvtnika bi j da psrduj izmu Bga i ljudskg rda. t s ti Svtinj, n j rukvdi sistmm i bavlja razn brd prilikm prinnja rtava i prinsa (vrjima 8,3). Njgv zadatak na Dan pmirnja bi j vma znaajan. On j bavlja skr sv brd, sim t nij dvdi jarca za Azazla u pustinju, iak j izdava nardbu da s jarac dvd. Na Dan pmirnja, vliki svtnik, kak j glasila njgva ddatna titula, pstaja j iva slika Isusa Hrista. Ist nak ka t j sva panja narda bila usrdsrna na prvsvtnika, Isus trba da bud iskljuiv srdit na panj. Ka t su pstupci prvsvtnika na Zmlji dnsili inj nardu, tak i Isusv dlvanj u nbskj Svtinji psti t ist za nas (Rimljanima 8,34; 1. vanva 1,9). Ka t j jdina nada narda na Dan pmirnja bila u prvsvtniku, tak j i naa jdina nada u Isusu Hristu. Hristva krv, iak j slbaala pkajang grnika d sud Zakna, nij mgla da izbri njgv grh; n stati zapisan u knjigama u Svtinji sv d dana knang pmirnja. Tak j i u simblikj slubi krv rtv za grh, slbaala pkajnika d grha, ali j n staja u Svtinji sv d Dana pmirnja. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 357. riginala) Prma tkstu u 3. Mjsijvj 16,16-20, trbal j da prvsvtnik u u Svtinju nad svtinjama i da j isti d brdn nistt, prstupa i d svih grha Izrailja, prnsi ih na ivg jarca i aljui ih prk njga u pustinju. Na taj nain su uklanjani svi mralni ndstaci Izrailja. Tim s pstiza jdinstvni cilj Dana pmirnja: mraln inj kj j prvazilazil sam prtnj. Tga dana nardu nij bil ptrbn nikakv nv prtnj. Bg j v prsti grh svm nardu. Dk s brim svm snagm dbijnm d Gspda da dbacim svj grh, kak da nauim da s ptpun slnim na Hristv zaslug ka na svju jdinu nadu u spasnj? 47
Ut
5. nvmbar 2013.
AZAZL
Kja duhvna nala nalazim u 3. Mjsijvj 5,5; 1. vanvj 1,9; Knjizi prrka Isaij 1,16-18. i u Dlima 26,19.20 prirdi istinskg pkajanja i priznanja?
Istinsk pkajanj uvk j pran priznanjm pznatih grha. Svti Duh nam n daj maglvit sanj krivic. On nas svdava u drn ndstatk kj imam. Istinsk priznanj uvk ima tan drn karaktr i ispvda lin grh. Oni mgu biti takv prird da ih trba iznti sam prd Bga; t mgu biti i npravd kj trba priznati pjdincima kji su zbg njih prtrpli uvrdu; mgu biti javng karaktra, i zat mraju biti javn priznati. Mutim, clkupn priznanj trba da bud jasn i tan iskazan, jr priznajt grh za kj snsit krivicu. (Put Hristu, str. 38. riginala) Svti Duh nas snan svdava tkrivajui nam nau ptrbu za spasnsnm blagdau Isusa Hrista. Pkajanj n navdi Bga da nas j vi vli; umst tga, n nas spsbljava da j vi cnim Njgvu ljubav. Priznanjm s n zarauj Bj prtnj; priznanj nas u stvari spsbljava da primim Njgv prtnj. Bg nas n vli vi zat t sm s pkajali, niti nas vli manj kada prpustim da t uinim. Njgva ljubav prma nama j stalna. dina prmnljiva vliina jst na dgvr na dlvanj Svtga Duha u nam ivtu. Istina j da su naa srca nmguna da prim bilj blagslva kj j Bg priprmi za nas zat t su na duhvn artrij zapljn naslagama grha. Grh nas ini mrtvima za pziv Svtga Duha i tava nam da s dazvm na njih. Pkajanj i priznanj tvaraju zapun duhvn artrij kj vd prma nam srcu tak da mm da primim prisutnst i silu Svtga Duha. RAZMISLIT: Klik gd da znm za prtnjm kada pri zna jm svj grh i kada s kajm, mram imati na umu da j t dvsmrni prcs. Kak pstupam prma nima kji su nas p vrdili i tra na prtnj? Iak takvi mgu biti ptpun ndstjni nag prtnja, da li ipak trba da im prstim, i zat j tak van za nas da im prstim?
48
Sr
6. nvmbar 2013.
NA DAN POMIRNJA
Tak su uz pm slubi u atru d sastanka, i kasnij i u Hramu kji j zauz njgv mst, nardu svakga dana bil tkrivan vlik istin Hristvj smrti i psrdnikj slubi. dnga dana u gdini, misli narda bil su upuivan u budunst, prma zavrnim dgaajima u vlikj brbi izmu Hrista i stn, prma inju svmira d grha i grnika. (Stvaranj, patrijarsi i prrci, str. 358. riginala)
itajt tkst u 3. Mjsijvj 16,29-31 i 23,27-32. ta j Bg kiva d Izrailjaca da in na m Kipur, Dan pmirnja? Kak bi s va ista nala mgla primniti na nas danas, kji ivim u vrmnu kj s naziva antitipskim Danm pmirnja?
Ak nk u starm Izrailju n bi sldi va uputstvatrbal j da bud uklnjn iz Izrailja i pgubljn (3. Mjsijva 23,29.30). Dan pmirnja j dluiva ivtu i smrti i nita manj d tga! On j zahtva vrnikvu ptpunu i npdljnu danst Bgu. T znai da i sba kja j izrazila svju vru u Bga i dalj m da izgubi spasnj. Ka hriani kji kuju dlazak Isusa Hrista, mi n vrujm u triju jdnm spasn, zauvk spasn, jr t nij biblijska nauka. Mi sm sigurni u Hristu sv dk budm ivli u vri, dk s budm pkravali Njmu, trai Njgvu snagu za pbdu kada s nam u iskunju i Njgv prtnj kada padnm. itajt tkst u Matju 18,23-35. Kju puku trba da izvum za sb iz v snan kratk pri?
49
7. nvmbar 2013.
ISAIIN LINI DAN POMIRNJA
U Knjizi prrka Isaij 6,1-6. Isaija vidi nbskg Vladara kak sdi u Hramu na prijstlu visku i uzvinu. Ov vinj prdstavlja prizr suda kji prikazuj Bga kak dlazi da sudi (Isaija 5,16). Isaija vidi pravg Cara, kji s u vanlju p vanu prikazuj ka Isus Hrists (van 12,41). Iak j Isaija bi Biji prrk i pziva drug na pkajanj, shvati j u Bijm prisustvu da j sun na prpast. Sun sa Bijm svtu i slavm, Isaija shvata svju grnst i kaljanst svga narda. Svtst i grh n idu zajdn. Slin Isaiji, i mi svi trba da dm d zakljuka da n mm pri krz Biji sud sami, u svjj sili. Naa j jdina nada da nam Zamnika. Kj parall sa Danm pmirnja prnalazit u Knjizi Isaijinj 6,1-6?
Hram ispunjn dimm, ltar, sunj, nistta i inj grha snan pdsaju na Dan pmirnja. Isaija ka da j div jdinstvn lini Dan pmirnja. Pstupajui ka svtnik, srafim (dslvn naj kji gri), uzima raspaljn ugljvlj sa ltara, t ukazuj na nku vrstu rtv, da isti prrkv grh. T j prikladna slika inja d grha kj j pstal mgu Isusvm rtvm i Njgvm svtnikm slubm psrdvanja. Isaija prpznaj sv t ka brd inja i zat mirn dzvljava da ugalj dtakn njgv usn. Tim j uklnjn njgv b zaknj i njgv grh prtn (Isaija 6,7). Pasivni blik glagla u sdmm stihu pkazuj da j prtnj siguran prk Onga kji sdi na prstlu. Sudija j, dakl, Spasitlj. Bij dl inja vdi nas iz tk mni u v mn, plji mn. Razumvanj Bijg pstupanja na Dan pmirnja ini nas sprmnim da bjavljujm istinu, jr istinsk razumvanj navdi na sigurnst i spkjnst. T j zat t znam da na sudu imam Zamnika, Isusa Hrista, ija pravdnst (simbliki prdstavljna krvlju) jdina m da nas spsbi da stjim bz straha d sud (Rimljanima 8,1). Zahvalnst nadahnjuj za misiju. Pridbijni grnici prdstavljaju najblj Bij ambasadr (2. Krinanima 5,18-20) jr znaju d ga ih j Gspd izbavi. 50
8. nvmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
I sad pinj dgaaj kji j simbliki bi prdstavljn psldnjm svanm slubm na Dan inja. Pt j sluba u Svtinji nad svtinjama bila dvrna, a grsi Izrailja uklnjni iz Svtinj krvlju rtv za grh, dvdn j bi ivi jarac prd Gspda i, u prisustvu narda, pglavar svtniki j ispvdi nad njim sva bzaknja sinva Izrailjvih i sv prijstup njihv u svim grijsima njihvijm, mtnuvi ih na glavu jarcu. (3. Mjsijva 16,21) Ist tak kada bud dvrn dl pmirnja u nbskj Svtinji, u prisustvu Bga, svtih anla i mntva tkupljnih, grsi Bijg narda bi prnti na stnu. On biti prglan dgvrnim za sva zla na kja ih j nav. I ka t j ivi jarac bi dvdn u pustinju, tak i stna biti prgnan na pustnu zmlju, nnastanjnu i glu pustinju. (Vlika brba, pgl. 41, str. 530, 531) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Zat bi svak tumanj plana spasnja bil nptpun kada bi s izstavil ili umanjil dl kj Hrists ka na Vliki pglavar svtniki bavlja u nbskj Svtinji? ta nas Svtinja ui vansti Hristvg psrdvanja u nbskj Svtinji za clkupni plan spasnja? Najvi d nvzavtn Pslanic vrjima p svn j Hristvm dlu u nbskj Svtinji. Uzimajui t u bzir, klik j van t dl? 2. dnm j nk napisa da j Hristv dl, d Njgv smrti d Njgv slub u nbskj Svtinji, sam d Bij mtd pstpng ravanja prblma grha tak da dbijm dgvr na sva pitanja Njgvj pravdnsti, ptnju i ljubavi. Razmiljajt vansti t misli, psbn u svtlsti vlik brb izmu dbra i zla i svga mu nas na ui vlikim pitanjima kja su ukljuna u strahtnu istriju grha. 3. Mngi advntistiki hriani su nauni da gldaju na Dan pmirnja ka na nain kji im j uskrati sigurnst u spasnj. Takv gldit j psldica pgrng razumvanja svrh Dana pmirnja. Razmislit samj ri pmirnj. ta t znai? Kak s pmirnj psti? K bavlja dl pmirnja? Na kji nain? Kak nam dgvri na va pitanja pmi da shvatim zat j istina Danu pmirnja u stvari radsna vst?
51
52
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: Isaija 53,2-12; vrjima 2,9; vrjima 9,26-28; vrjima 9,12; 2. Mjsijva 12,5; vrjima 4,15. Tkst za pamnj: Kji grijh na sam izns na tijlu svjmu na drv, da za grijh umrm, i za pravdu ivim; kjga s ranm iscijliste. (1. Ptrva 2,24) Katliki svtnik Maksimilijan Klb bi j zatvrn u lgru Auvic zat t j prua utit izbglicama iz Pljsk, mu kjima j bil i dv hiljad vrja. Kada j jdan zatvrnik iz njgv barak nsta ili mda pbga, ssvci su za kaznu izabrali dst zatvrnika da budu muni glau dk n umru. dan d njih j uzviknu: adna mja na, jadna mja dca, nikada ih vi nu vidti! U tm trnutku Klb s pnudi da zamni sunika, pnudi s da umr umst tg vka kji j ima prdicu. Iznnani ficir s sli, i Klb s pridrui sunicima, spasivi ivt drugm bar za nk vrm. Klik gd da j ptrsna, Klbva rtva sam j snka rtv Onga kji j dragvljn zauz na mst krz dl simbliki prdstavljn slubm u Svtinji. Nvi zavt sjdinjuj u Hristu dva snvna lmnta starzavtng sistma prinnja rtava: On j naa rtva (vrjima 9,10) i na prvsvtnik (vrjima 5-10). Ov m sdmic pruavati razn vidv vlik Hristv rtv i saznati ta j Njgva rtva jdnm za svagda uinila za nas.
HRISTOS NAA RTVA
Pruiti clu puku
Su
53
Od 9. d 15. nvmbra
10. nvmbar 2013.
HRISTOS U 53. POGLAVLJU KNJIG PROROKA ISAI
itajt tkst u Knjizi prrka Isaij 53,2-12. ta vi stihvi gvr nm t j Hrists uini za nas?
Tkst u Isaiji 52,13 53,12. prdstavlja ptrsan pis Hristv smrti za grh svta. Nklik inilaca iz vg tksta prua jasan dkaz da j Isusva smrt pmirnj putm zamn sunika, t znai da j On uz na Sb kaznu kju su drugi zasluili ; drugim rima, umr j ka njihva Zamna. v nkih pruka tksta Isusvj slubi za nas: 1. Isus j strada za drug. On j pruz njihv tug i alsti, prstup, bzaknja i grh. 2. On dnsi vlik blagslv nima za kj strada: mir, i iscljnj i pravdanj. 3. Bila j Bija vlja da Isus strada i bud ubijn. Bg j stavi naa bzaknja na Njga, jr j p Bijm planu trbal da On umr za nas. 4. Isus j pravdan, u Njmu nij bil nasilja i prvar. 5. On j bi rtva za krivicu, rtva pmirnica za grh. itajt tkstv u Luki 22,37; Dlima 8,32-35; 1. Ptrvoj 2,21-25. Kak su vi nvzavtni pisci tumaili tkst u 53. pglavlju Knjig prrka Isaij?
Nvzavtna pzivanja na tkstv u 53. pglavlju Knjig prrka Isaij ptvruju bz imal sumnj da j Isus ispuni v prranstv. ak j i On lin ukaza na Sb ka na linst kjj gvri vaj tkst (Luka 22,37). Hrists j uz na grh na Sb, tak da nama m biti prtn i da s mm prmniti. Razmiljajt svmu t tkst u Isaiji 53 gvri Isusu i nm t j uini za nas. Kak da pruk iz vg tksta primnit na sb bz bzira na t ta st uinili, znajui da Gspd na vama ispuniti svja banja ak Mu s prdat u vri?
54
11. nvmbar 2013.
DOVOLJNA ZAMNA
itajt tkst u vrjima 2,9. Kak j t Hrists za sv kusi smrt? (Vidti i vrjima 2,17; 9,26-28; 10,12)
Isus j umr za grnik. On j bi bz grha (vrjima 4,15), tak da j rtvujui svj ivt umira za grh drugih, a n za svj grh. On j mra da uzm mngih grijh (vrjima 9,28), da isti grijh nardn (vrjima 2,17) i da zauvk uklni grh (vrjima 9,26). U skladu sa tkstm u vrjima 2,9 Isus j psta manji d anla da bi mga da prtrpi smrt. Trbal j u stvari da s bjasni zat j Isusva smrt nzabilazni uslv za Njgv uzvinj. dnstavn rn, da bi s ljudski rd mga spasiti, Isus j mra da umr. Nij bil drugg naina. P vm tkstu, cilj utlvljnja j smrt Sina. din putm stradanja i smrti Isus j mga da pstan Zatnik nag spasnja (vrjima 2,10). Zat j Bg dzvli da Isus strada? Tkst u vrjima 2,14-18. tvrdi da j Isusva smrt bila nphdna da bi s Bija dca izbavila iz rpstva smrti i d straha d smrti, da bi pbdila avla i da bi Isus psta milstiv i vjran pglavar svtniki. Ukratk, krst trba da prthdi kruni. Na Hrista ka nau zamnu i jmstv pln j bzaknj svih nas. On s ubrji u prstupnik, da bi nas tkupi d sud zakna. Krivica svakg Adamvg ptmka ptrivala j Njgv src. Bji gnv prma grhu, strani izraz Njgvg nzadvljstva zbg npravd, ispunjavali su uasm duu Njgvg Sina. (nja vkva, str. 753. riginala) Hrists, Stvritlj svmira, umr j ka ljudsk bi za na grh! Sagldajt znanj t injnic. Razmislit kakva nam j dbra vst tim upuna. Zamislit kakvu nadu t prua svakm d nas lin. Kak da va zadivljujua istina pstan snvni pkrta svga t init?
55
Ut
12. nvmbar 2013.
HRISTOVA KRV
Pjam krvi tkupljnja prima clu Bibliju. Pv d najranijih rtava psl sagrnja Adama i v, krv j uvk pratila prinnj ivtinjskih rtava. Obrdi u kjima s prlivala krv bili su karaktristika izrailjskg sistma prinnja rtava da bi s izrazila kljuna istina: bz krvi j nmgu prtnj grha i prbivanj u Bijj blizini. Sam putm prlivanja krvi bil j mgu da ljudi prim Biju milst i pvu s s Njim. itajt sld tkstv iz Pslanic vrjima Hristvj krvi i krvi starzavtnih rtava. ta nam ni gvr krvi? vrjima 9,12 ________________________________________________ vrjima 9,14 ________________________________________________ vrjima 9,18 ________________________________________________ vrjima 9,22 ________________________________________________ vrjima 10,19 _______________________________________________ vrjima 12,24 _______________________________________________ vrjima 13,12 _______________________________________________ vrjima 13,20 _______________________________________________ Hristva krv n znaava sam Njgv ivt, ng prdstavlja simbl Njgv zamnik smrti, i ka takva pisuj rzultat Njgv smrti. Hrists j prlivanjm krvi pstiga zadivljuju mng: zadbi j vn Otkupljnj, sigura inj d grha, mgui prtnj i psvnj i pravda vaskrsnj. Pslanica vrjima bjavljuj vma znaajnu injnicu: Hristva krv vi vrdi d bil kj drug krvi. U stvari, nijdna druga krv n m stvarn da sigura prtnj; Hristva smrt j jdini razlg zat su nam grsi prtni, i pr i psl krsta (vrjima 9,15). Hristv prlivanj krvi i rzultati tg ina jasan su dkaz da j Hristva smrt bila zamnika p svjj prirdi, t znai da j On pruz kaznu kju sm mi zasluili. Kak nam praviln razumvanj prird Hristv smrti pma da s slbdim svak prtpstavk da nam naa dla mgu dnti spasnj?
56
Sr
13. nvmbar 2013.
RTVA BZ MAN
Kj uslv j mrala da ispuni ivtinja za rtvu? itajt 2. Mjsijva 12,5; 3. Mjsijva 3,1; 4,3.
Izbr ivtinj za rtvu zahtva j vliku panju. Nij bil mgu uzti bil kju ivtinju i printi na rtvu; ivtinja mra da ispuni nklik uslva, t zavisi d vrst rtv. Mutim, pstja j jdan uslv kji su mral da ispun sv rtv. Trbal j da budu bz man. vrjska r tamim m s prvsti i ka ptpuna, ntna, bz man ili savrna. Sv t pdrazumva da rtva mra da ispuni najvia mgua mrila. Sam j najblj bil dvljn dbr. Kada s dnsila na ljud, r j blavala njihv dns prma Bgu ka bz man. (1. Mjsijva 6,9; 17,1) Kak sldi tkstvi pisuju Isusa? vrjima 4,15; 7,26; 9,14; 1. Ptrva 1,18.19. Zat j bil kljun da Hrists bud bzgran?
Isus, agnj Bij kj uz na s grijh svijta (van 1,29), savrn ispunjava starzavtna mrila savrn rtv. Njgv bsprkran ivt ini Ga savrnm rtvm. T j i garancija nag spasnja, jr j sam Bzgrni mga da pns na grh na Sbi. Njgva savrna pravdnst nas pkriva, sada i na sudu. Ta pravdnst j naa nada u spasnj. Ka i jvrjska, tak i grka r za bz man (amms) uptrbljava s n sam da pi Isusa i Njgvu savrnu rtvu, v i karaktr Njgvih sldbnika. Uprujui svj ivt sa Hristvim karaktrm, ni biti u stanju da tkriju gd su prpustili da zadvlj zahtv Bijg svtg zakna, i ptrudi s da pstanu savrni u svjj sfri ka t j Bg savrn u svjj. (ln Vajt, The Paulson Letters, str. 374) Zahvaljujui Hristvj smrti i Njgvj slubi, mi s pkazujm bz man prd Bgm (uda 24). T j mgu jdin tak t Bzgrni zauzima na mst. Zat nam izraz svti i bz man m stvriti nlagdu? Na kji nain znanj da j Hrists naa Zamna m da nam pmgn da prihvatim da sm i mi svti? Kak na nvi plaj prd Bgm m da uti na nas i na na nain ivta? 57
14. nvmbar 2013.
VLIKA OPASNOST
U Pslanici vrjima Pavl s usrdsruj n sam na tlk razumvanj Hristv rtv, v bjanjava i nk njn praktin vrdnsti. Na nklik msta n pkazuj ta s dgaa kada nk zanmaruj ili dbacuj tu rtvu. itajt tkst u vrjima 6,4-6; 10,26-31. Na kju pasnst Pavl vd upzrava? Kju vrstu pnaanja pisuj?
U Pslanici vrjima Pavl pkazuj vlianstvnst spasnja kj dbijam d Bga, na kji nain nam s Bg tkri, ka i ta j uini i ta i sada ini za n kji u Njga vruju. Mutim, pstji bar jdna prblmatina tma kjj Pavl li da raspravlja. T j pasnst da ptcnim vrdnst Hristv rtv. On pisuj tu pasnst ka tpad, ka zanmarivanj cilja (vrjima 2,1), stvarajui sliku brda kji j skrnu s kursa i zat n stii d svg drdita. Na najvaniji zadatak j da stanm na pravm putu. Nki d nih kji dbacuju Bga in t namrn, t znai da j njihv ivt psl primanja vanlja sta isti ka i pr tga. Takvi ljudi n prins u stvari nikakvu dltvrnu rtvu za svj grh (vrjima 10,26-31). Mutim, izglda ka da nma mng vrnika kji tvrn dbaciti Hristvu rtvu ili ak sam i pmisliti da t uin. Mutim, Pavl nam daj jasn upzrnj. Stvarna pasnst da s n ptuj ili dbaci Hristva rtva sastji s u tm t s t dava na nvidljiv nain i vma pstpn. Prlaz m da bud ptpun nzapan. Hristv dl cni s sv manj i manj, ka t Isav nij dvljn cni svj prvnatv (vrjima 12,15-17). Hristva vlika rtva nikada n bi smla da nam pstan tak bina i svakdnvna da s prtvri u bzvrdnst. Pavl n li da uplai svj itac, ali mra da im prika psldic udaljavanja d Bga. On n li da s t dgdi i zat hrabruj svj itac da s vrst dr svga spasnja (vrjima 3,6.14; 10,23) i da pgld usmr prma Isusu (vrjima 12,2). Kak j sa vama? Da li st s jdnstavn navikli na zadivljuju istin krstu? Zat j t tak stran? Kak bism mgli da zatitim sb d pasnsti na kju nas Pavl upzrava?
58
15. nvmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
On t Martin Lutr st naziva prkrasnm razmnm ili radsnm razmnm Hristv pravdnsti za ljudsk grh, Duh prrtva pisuj sldim rima: Sa Hristm s pstupal nak kak mi zasluujm da bi s s nama pstupal kak On zasluuj. On j bi sun zbg naih grha, u kjima nij ima udla, da bism mi mgli biti pravdani Njgvm pravdm u kjj nmam udla. Prtrp j smrt kja j bila naa, da bism mi mgli primiti ivt kji j bi Njgv. Ranm Njgvm mi s iscijlism! (nja vkva, str. 25) Sam Hristva smrt mgla j Njgvu ljubav da uini dltvrnm za nas. din zahvaljujui Njgvj smrti radsn mm kivati Njgv drugi dlazak. Njgva rtva j srdit na nad. Na njj mram uvrstiti svju vru. (nja vkva, str. 660) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Nkima s n dpada zamisa Isusu ka naj rtvi. Oni misl da tim prdstavljam Bga ka svtljubivg i krvdng, sling nznabakim banstvima iz prlsti. (U stvari, nki tvrd da j cla pria krvi i rtvama u Bibliji sam draz tih paganskih shvatanja.) ta j dramatin pgrn u takvm shvatanju krsta? Kak nam zamisa smrti, rtvi i krvi pma da shvatim kak j grh zbiljan i kak su njgv psldic stran? Kak nam pimanj cn grha pma da traim silu d Bga i uklnim grh iz svg ivta? 2. Nki ljudi s br sa pitanjm kj mst dla imaju u nam spasnju. Kak nam razmiljanj Hristvj psrdnikj smrti i nm t j On pstiga za nas tm smru pma da n padnm u zamku lan nauk spasavanju svjim dlima? Ustalm, ta bi naa dla mgla da dmtnu nm t j Hrists v uini kada j umr um st nas? 3. Duh prrtva nas pziva da prvdm bar jdan sat svakga dana u razmiljanju ivtu Isusa Hrista, psbn Njgvim psldnjim trnucima. Kak nam takva navika m pmi da jaam svj dns sa Hristm, ali i da vi ptujm sv n t j uini za nas?
59
60
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: Psalam 110,1-5; 1. Mjsijva 14,18-20; vrjima 7,1-3; Rimljanima 8,31-34; 1. Timtiju 2,4-6; vrjima 8,6; vrjima 2,17.18; vrjima 3,6; vrjima 10,114. Tkst za pamnj: A v j glava d tga t gvrim: Imam takvga pglavara svtnikga kji sjd s dsn stran prijstla Vliin na nbsima, kji j sluga Svtinjama i istinitj Skiniji kju naini Gspd, a n vjk. (vrjima 8,1.2) Psl svg vaskrsnja i vaznsnja u nbsku Svtinju, Hrists j zap nv razdblj plana tkupljnja (vrjima 2,17). Pt j ispuni prk ptrbni zahtv plana spasnja da prins svju rtvu, bi j uvdn u slubu svtnika i zap slubu za n kji su vrm pkrivni Njgvm krvlju. Njgva svtnika sluba ukljuuj dv faz, b simbliki prdstavljn slubm u zmaljskj Svtinji: svakdnvnu slubu i gdinji Dan pmirnja. Ov m sdmic pruavati dl kj Isus bavlja u tku svj svakdnvn slub i sagldati nk dlove d kjih s sastji Njgva sluba za nas. Mi zaista mm nai vliku uthu u saznanju da s Isus sada nalazi u Bijm prisustvu, prinsi zaslug svj rtv za nas. Pruka Svtinj nudi nadu i hrabrnj ak i Njgvim najslabijim sldbnicima.
HRISTOS NA SVTNIK
Pruiti clu puku
Su
61
Od 16. d 22. nvmbra
17. nvmbar 2013.
NA POGLAVAR SVTNIKI
Pslanica vrjima j nvzavtna knjiga kja najvi gvri Hristu ka svtniku. Osnvni starzavtni tkst na km s tmlji Pslanica vrjima sastji s d dva stiha iz Psalma 110. Prvi stih s navdi zat da s ptvrdi da j Hrists iznad svih, jr sdi s dsn stran Ocu. T j tma kja s staln pnavlja u Pslanici vrjima, tma kja naglaava Isusv banstv i msijanstv (vrjima 1,3; 4,14; 7,26; 8,1; 12,2). Drugi stih, Psalam 110,4, uptrbljava s da pka da j Hristva svtnika sluba bila simbliki nagvtna prk Mlhisdka (vrjima 5,6). Na kj sv nain Hrists ispunjava Bij banj svtniku p rdu Mlhisdkvu? Uprdit 1. Mjsijvu 14,18-20. i Psalam 110,4. sa tkstm u vrjima 7,1-3.
Biblija nam n stavlja na rasplaganj mng pdataka Mlhisdku. Ipak, n t imam ukazuj na znaajn slinsti sa Isusm. Mlhisdk j vladar grada Salima (Salim znai mir, pa j n zat Car mira). Njgv im znai Car pravd, t gvri njgvm karaktru. On n pripada istriji i njgv rdslv nigd s n navdi; njgv rnj i smrt s n pminju; prma tm, izglda ka da nma ni ptka ni kraja, a navdi s da j svtnik Bga najviga. Mlhisdkv svtnstv vig j rda d lvitskg svtnstva jr j Lvij prk Avrama da svj dstak Mlhisdku (vrjima 7,4-10). Mlhisdk j, prma tm, simbl Isusa Hrista. Mutim, Hrists j ak i iznad Mlhisdka. Arn j bi prvi p glavar svtniki u Izrailju. Tkst u vrjima 5,1-4 pisuj idalizvanu prvsvtniku slubu p rdu Arnvu: naimnvan d Bga, prdstavnik ljudi, psrdnik prd Bgm, saaljiv, prinsi rtv za nard i za sb. Pslanica vrjima pisuj Hrista ka nvg pglavara svtnikg. On j pripadnik bljg rda ng Arn; n sam da ispunjava uslv sv tnstva p rdu Arnvu, v ih i prmauj. Isus nij ima grha, bi j savrn psluan, i nij ima ptrb da prinsi rtv za samga Sb. Suprtn tm, On sam j psta rtva najsavrnija mgua rtva. Isus j ispuni uslv za prvsvtnika i p rdu Arnvu i p rdu Mlhisdkvu vi ng t j t mga ijdan pripadnik bil kg d va dva rda. Oba va tipa svtnika nala su svj antitip (ispunjnj) u Hristu.
62
18. nvmbar 2013.
NA pravni zastupnik I BRANILAC
itajt tkst u Rimljanima 8,31-34. Kju vliku nadu i kj vlik banj nudi vaj tkst?
U pzadini tksta Rimljanima 8,31-34 nalazim prizr sunja na km zamiljam da s sudi nama. Pavl pita: K j prtiv nas? K iznti ptubu prtiv nas? K nas suditi? Takv klnsti lak mgu da nas upla. Ustalm, zar nism svi svsni svga ljudskg nsavrnstva i grnsti? Mutim, nmam razlga da s plaim. Obanj da nas nita i nik n m dvjiti d Bij ljubavi ukljuuj nklik vanih dlva: Bg j sa nama (Rimljanima 8,31); Bg j da svga Sina za nas (Rimljanima 8,32); Bg nam biln daj sv t nam j ptrbn (Rimljanima 8,32); Bg nas pravdava (Rimljanima 8,33). Isus Hrists j na naj strani. Isus j dgvr na svaki strah ili sudu, jr j umr, usta i sada nprstan psrduj za nas u nbskj Svtinji stji s dsn stran Ocu (Rimljanima 8,34) Kada bi nk tia tak dalk da dbrvljn umr za nas, mi bism bili sigurni u njgvu ljubav. Obanj iz Rimljanima 8,31-39 stvarn nam pkazuj kakvg Bga imam i u kakvg Bga vrujm. Ak shvatim da nas na Bg vli i da Ga nita nij mgl dvratiti d Njgv namr u vzi sa nama (Rimljanima 8,35-39), Bija sudnica psta mst radsti i slavljnja. Ova istina pstaj j jasnija u 1. vanvj 2,1.2. Grka r paraklts znaava zaknskg zastupnika ili advkata, nkga k s pjavljuj u ulzi branica ili psrdnika. Isus j na Pravni Zastupnik kji nas brani, jr ina n bism imali nikakv nad da s dbranim. Na Pravni Zastupnik j pravdan, t nam uliva sigurnst da Otac uti Njgv psrdvanj, jr Hrists n m da uini bil ta t bi Njgv pravdni Otac mga da dbaci. Hrists psrduj za n kji su zgrili, prdstavljajui Sb Onga kji nikada nij sagri ka Pravdnika kji stji i dgvara umst nas. Kak bism mgli dublj da iskusim udsnu istinu da nas nita n m rastaviti d Bij ljubavi? Kak da s psluim tim banjm ka pdsticajm da ivim ka t bi Bg l da ivim, a n ka t danas ivim? 63
Ut
19. nvmbar 2013.
POSRDNIK
Kji h da s svi ljudu spasu i da du u pznanj istin. r j jdan Bg i jdan Psrdnik izmu Bga i ljudi, vjk Isus Hrists, kji Sb dad u tkup za sv, za svjdanstv u svj vrijm. (1. Timtiju 2,4-6) Kak nam vi tkstvi pmau da razumm ta Hrists uprav sada ini za nas na Nbu?
Hrists j nazvan jdinim Psrdnikm izmu Bga i ljudi. Osim Njga nma nijdnga drugga, u stvari, nijdan drugi nij ni ptrban. Prk Hrista ka Psrdnika, spasnj i pznanj istin dstupni su svakm (1. Timtiju 2,4). Kljun pitanj kj s pstavlja svima nama glasi da li sm ili nism iskristili prdnst kju nam svima Hrists nudi, bz bzira na na plaj, rasu, karaktr ili prla dla? Psrdnik j izraz kji dlazi iz starg grkg trgvakg i pravng svta. Njim s pisuj lic kj prgvara ili dluj ka psrdnik izmu dv stran da bi s uklnil nslaganj ili da bi pstiga zajdniki cilj, da bi s ptpisa sprazum ili ugvr. U Pslanici vrjima, Hrists ka Psrdnik pvzan j sa nvim zavtm (vrjima 8,6; 9,15; 12,24). On j bavi pmirnj. Iak j grh prkinu usku vzu izmu ljudskg rda i Bga, iak j mga da izazv i ptpun unitnj svih ljudi, Hrists j da i bnvi njihvu vzu. T j pmirnj. din j Hrists vza izmu Bga i ljudi, i prk t vz mi mm uivati u punm zavtnm dnsu sa Gspdm. Pavlv pzivanj na vjka Hrista Isusa naglaava Njgvu j dinstvnst ka Bga i vka u ist vrm (1. Timtiju 2,5). Spasnj i psrdnitv s tmlj na Isusvj ljudskj prirdi i na Njgvm dbrvljn rtvvanju. Pt j Bg i vk, Isus j u stanju da pv Nb i Zmlju vzama kj s nikada n mgu prkinuti. Isus Hrists j da da pv smrtng vka sa bskrajnim Bgm, i da pv Zmlju i Nb kj su grh i prstup rastavili. (GW, Sermons and Talks, str. 253) Na Nbu uprav sada jdn ljudsk bi psrduj u nau krist. ta vam t gvri vaj vansti u Bijim ima? Kak bi va istina mgla da uti na va ivt i na nain na kji pstupat prma blinjima?
64
Sr
20. nvmbar 2013.
VLIKI POGLAVAR SVTNIKI
ta sldi tkstvi tkrivaju Hristvj prvsvtnikj slubi? vrjima 2,17.18; 3,6; 4,14.15; 7,24-28; 8,1-3.
Isus j Vliki pglavar svtniki (vrjima 4,14). On j vi d svih prvsvtnika i vladara na Zmlji. Biblija navdi nk sbin Isusa ka pglavara svtnikg: Milstiv i vran. Ov dv karaktristik (vrjima 2,17) uklapaju s u Hristvu ulgu Psrdnika jr On izliva svj darv na nas (milstiv) i vran j svm Ocu i nama (vran). Sa nama. Isus m da sasa sa nama (vrjima 2,18; 5,2.7). Pt j iv ka vk, mm biti sigurni da j On savrn Pmnik, pun sasanja. Ipak, On nij u istm plaju ka mi, jr j bz grijha (vrjima 4,15). Iznad nas. Isus ka Pglavar svtniki n pripada zajdnici vrnika ka t j Arn pripada; On j nad nama, ka t sin upravlja dmm svga ca (vrjima 3,6). Hrists uiva punu vlast mu svtima. Ka t sm mi. Isusv bansk prkl nij Mu dal nikakva psbna prava. On j bi kuan ist nak ka i mi (vrjima 4,15). Narita iskunja u udjskj pustinji pkazuju da j bi kuan u fizikm, mntalnm i duhvnm pgldu (Matj 4,1-11). Za nas. Hrists za nas izlazi prd Oca u nbskj Svtinji (vrjima 9,24) da bi psrdva za nas (vrjima 7,25). Hvala Bgu da imam banskg Prdstavnika kji nas zastupa na sudu. Isus j na Nbu za nas. ta t znai? Kak da stknt sigurnst i hrabrnj na tmlju t prkrasn istin?
65
21. nvmbar 2013.
DINA RTVA
Ka t sm vidli, kljuna svrha zmaljsk Svtinj i njn slub bila j da prika u simblima, tipvima i prranstvima u malm smrt i prvsvtniku slubu Isusa Hrista. Grh j suvi straan da bi s mga prvazii pukm smru ivtinja (klik gd da j i smrt ivtinja alsna). Umst tga, sva ta prlivna krv trbal j da uka na jdin rnj prblma grha, a t j smrt samga Isusa Hrista. injnica da j bila ptrbna Njgva smrt, smrt Onga kji j jdnak Bgu (Filibljanima 2,6) da bi s bavil pmirnj, sam pkazuj klik j straan grh. itajt tkst u vrjima 10,1-14. Na kji nain vaj tkst upruj svrhu i dvijanj slub u zmaljskj Svtinji sa smru i prvsv tnikm slubm samg Isusa Hrista?
Mng kljun istin izranjaju iz vih tkstva, a jdna d najvanijih gvri da smrt svih tih ivtinja nij bila dvljna da razri prblm grha. r krv junija i jarija n m uzti grijha. (vrjima 10,4) On su sam ukazival na rnj, ali sam nisu prdstavljal rnj. Rnj j bi Isus Njgva smrt, a nda i sluba u nbskj Svtinji za nas. Zapazit j jdnu kljunu injnicu u vim tkstvima: savrna dvljnst Hristv smrti. Iak su ivtinjsk rtv mral da s staln pnavljaju, iz dana u dan, iz gdin u gdinu, Isusva jdina rtva bila j dvljna (ustalm, pmislit k s rtvva) da pkrij grh clg vanstva. Bg j naglasi tu kljunu istinu, kada s unutranja zavsa zmaljsk Svtinj natprirdn rascpila psl Isusv smrti (Matj 27,51). Pgldajt k sb p svtu, pgldajt na razaranj kj j grh pruzrkva, na bl, na gubitk, na strah, na bznadnst. Kak bism mgli da uim, iz dana u dan, iz trnutka u trnutak, da s uhvatim za Isusa ka uz jdin rnj prblma grha u nam ivtu?
66
22. nvmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
Uklnit s izvan dmaaja stning glasa, prstanit da ispunjavat njgvu vlju i stanit na Isusvu stranu; stknit Njgv sbin jr j On pun dubk i nn sajnsti kja sluajv prgnjnih, napanih prihvata ka svj. Onaj km j mng prtn pkaza i mng ljubavi. Isus j sasajni Psrdnik, milstiv i vran Prvsvtnik. On, Vlianstv Nba Car slav m da glda na smrtnga vka kji j pdlan stninim iskunjima, znaju da j i sam sti snagu stning lukavstva. (ln Vajt, Christian Education, str. 160) Savst s m slbditi d sud. Vrm u Njgvu krv svi mgu da pstanu savrni u Hristu Isusu. Hvala Bgu da nmam psla sa nim nmguim. Mi mm titi psvnju. Mi mm da uivam Biju naklnst. N trba da s pitam ta Hrists i Bg misl nama, v ta Bg misli Hristu, nam Zamniku. (ln Vajt, Odabrana svdanstva, sv. 2, str. 32,33) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. itajt tkst u vrjima 2,17. Zat j bil nphdn da Isus pstan vk i da strada pr ng t pstan na pglavar sv tniki? 2. Pruit drugi navd iz pra ln Vajt u dlu puk za ptak. Psbn s zadrit na rima: N trba da s pitam ta Hrists i Bg misl nama, v ta Bg misli Hristu, nam Zamniku. Kak nam t pma da blj razumm n mu na gvri pr tga, napminjui da svi mgu da pstanu savrni u Hristu Isusu? 3. Na Pglavar svtniki, Isus Hrists, Zalg j nag spasnja. On na nas izliva darv i blagslv kj j zadbi svjm rtvm i prlivanjm krvi. Kad j On na naj strani, nmam ga da s plaim. Kak bism mgli da t prkrasn istin, tak snan izran u Pslanici vrjima, primnim na sb, psbn u trnucima najvih iskunja? 4. Pslanica vrjima vrl jasn ka da j Hristva rtva, prinsna jdnm za svagda, sv t j ptrbn za rnj prblma grha. ta nam t gvri bil km vrskm brdu kji navdn pnavlja Hristvu rtvu n bi li vrnici zadbili prtnj grha?
67
68
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: Danil 7; 1. Mj sijva 3,8-20; 2. Timtiju 2,19; Psalam 51,4; 2. Krinanima 5,10; Psalam 96,11-13. Tkst za pamnj: A carstv i vlast i vlianstv car sk pd svijm nbm da s nardu Svtaca Vinjga; Njgv carstv biti vjn carstv, i sv vlasti Njmu sluiti i sluati Ga. (Danil 7,27) Ka t Pslanica vrjima jasn pkazuj, Isus j psl svj smrti i vaskrsnja zap nvu fazu svga dla za nas. On j psta na Vliki prvsvtnik u nbskj Svtinji. Vinja zapisana u 7. i 8. pglavlju Knjig prrka Danila pkazuju da u jdnm drnm istrijskm trnutku v Hristv nbsk dl za nas ulazi u sld razdblj, razdblj suda. T razdblj s pnkad naziva shatlki Dan pmirnja; shatlki, jr s dnsi na psldnj vrm; Dan pmirnja, zat t j unaprd simbliki prikazan slubm na Dan pmirnja u zmaljskj Svtinji. Sdm pglavlj Knjig prrka Danila, kj v sdmic biti u srditu nag razmiljanja, bjavljuj rdsld carstava, simbliki prdstavljnih sa tiri ivtinj, pnavljajui rdsld iz drugg pglavlja ist knjig: Vaviln, Mdprsija, Grka i Rim. Dk budm pruavali, vidm da j sud dbra vst zat t Gspd radi za svj nard. On dnsi prsudu u krist svga narda prd clim svmirm, i sigurava mu pristup u Hristv vn carstv, t j vrhunac svih nada kj su plagali u Gspda ka Njgvi sldbnici.
PRdADVNTNI ILI ISTRANI SUD
Pruiti clu puku
Su
69
Od 23. d 29. nvmbra
24. nvmbar 2013.
VINJ I SUD
Rijka gnjna izlaa i tcija isprd Njga, tisua tisua slua Mu, i dst tisua p dst tisua stajahu prd Njim; sud sjd i knjig s tvri. (Danil 7,10) itajt tkst u Danilu 7,1-14. ta n pisuj?
Pt j vid tiri ivtinj, Danil psmatra nvi rg kji izrasta izmu rgva tvrt zvri. Ovaj mali rg pstaj glavni Biji nprijatlj i nprijatlj Njgvih svtih. A nda, iznnada, panja prrka Danila prlazi sa mran Zmlj na blistavi prizr suda u nbskj prstnj dvrani (Danil 7,9-14). Prizr suda j vrhunac clkupng vinja i buhvata dv kljun linsti, Starca i Sina vjg. I anli su prisutni ka svdci na sudu. Prizr s dvija u tri kraka: najpr gldam prizr sunja (Danil 7,9.10), zatim dlazi sudska dluka za carstva na Zmlji, prdstavljna ivtinjama (Danil 7,11.12), i knan, prns vlasti i carstva na Sina vjg (Danil 7,13.14). Bg Otac j prikazan ka vlianstvni i dstjanstvni Starac, kji j mudar i pravdan Sudija nad sudijama. Sin vji j Isus Hrists, kji prdstavlja ljudski rd na nbskm sudu. Sam Isus s slui tim nazivm mng puta da prdstavi Sb, a najmanj dva puta s pziva na prizr iz Knjig prrka Danila (Matj 24,30; 26,64). Dan pmirnja prdstavlja najprirdnij tiplk krunj za vaj prizr u nbskm Hramu. U stvari, vaj dgaaj prikazuj kak nbski Pglavar svtniki izlazi, krun blakm mirisng kada, prd Starca. U Danilu 7,10. stji da su s knjig tvril. Knjig imaju glavnu ulgu na nbskm sunju. Ima nklik knjiga nbskg prkla kj s pminju u Bibliji: Knjiga ivta (Psalam 69,28; Filibljanima 4,3; Otkrivnj 3,5; 13,8), Knjiga za spmn (Malahija 3,16), knjiga dla (Otkrivnj 20,12) i Bija Knjiga (2. Mjsijva 32,32.33; Psalam 56,8). Zamislit da vam s sudi na Bijm sudu. (Tak i biti!) Zamislit da s sudi svmu t st ikada uinili. (Tak i biti!) Ak budt mrali da s slnit na izvtaj sbi, na svj pstupk, na svja dbra dla, mu s mt nadati? ta j nda vaa jdina nada na sudu?
70
25. nvmbar 2013.
RDOSLD SUNJA
itajt tkst u 1. Mjsijvj 3,8-20. ta j Bg uini pr ng t j bjavi prsudu?
Pjam prdadvntng ili istrang suda pti iz Biblij. Biji sudski pstupak bin sadri i razdblj istrag ili ispitivanja. Prvi put s tm izvtava u trm pglavlju 1. Mjsijv, kada Bg istrauj sluaj pr ng t s izri prsudu (1. Mjsijva 3,8-19). Bij pstupanj prma Kajinu (1. Mjsijva 4), Vavilnu (1. Mjsijva 11), i Sdmu (1. Mjsijva 18. i 19. pglavlj) dvija s p istm rdsldu. Vidim da Bg prduzima ist radnj kj zahtva i d sudija u Izrailju: Tada istrai i raspitaj i izvidi dbr, pa ak bud istina ... (5. Mjsijva 13,14; vidti i 5. Mjsijvu 19,18) Istraga zahtva prmiljnst i ptnj. Ona s st bavlja javn. Bg dzvljava drugima da sami vid ta On ini. Na taj su nain, kada Bg bjavi prsudu spasnj ili sudu psmatrai sigurni da j Bg pstupi na najblji i najpravdniji nain. T j i razlg zat s prilikm nbskg sunja u Danilu 7 pjavljuju knjig. Knjig nisu tu zbg Bga da bi s On lak sti svih dgaaja v zbg nbskih bia k Njga, kja, za razliku d Bga, nisu u stanju da znaju sv. Kak s zavrava sunj svtima? Danil 7,22.
Razmatrajui pitanj suda, ln Vajt pi: injnica da priznati Biji nard stji prd Gspdm u prljavim haljinama trba da navd na pniznst i dubk ispitivanj srca sv n kji s nazivaju Njgvim imnm. Oni kji zaista ist svju duu pslunu istini ima najskrmnij miljnj sbi ... Mutim, iak trba da uvidim svj grn stanj, trba da s slnim na Hrista ka nau pravdnst, na psvnj i na tkupljnj. Mi n mm da prknm ptub kj stna izri prtiv nas. din Hrists m da uli uspan priziv u nau krist. On j u stanju da uutka tuica dkazima kji nisu utmljni na naim zaslugama, v na Njgvim. (ln Vajt, Svdanstva, sv. 5, str. 471,472) Kak nam v ri pmau da razumm zat j sunj tak dbra vst? 71
Ut
26. nvmbar 2013.
VRM SUDA
itajt tkstv u Danilu 7,7-10.21.22.25.26. Kada s drava sunj pisan u sdmm pglavlju Knjig prrka Danila?
I u vinju i u anskm tumanju, sunj dlazi psl Bijg dgvra na drsk zahtv malg rga i divljava vrhunac u prnsu carstva na Bij svt. Biblija prikazuj da s sunj dvija dk j mali rg j na vlasti (Danil 7,8.9). Vladavina malg rga prstaj tk pt sud bud zasda, kada s sudski pstupak bud zavri, a zmaljska carstva budu unitna (Danil 7,26). T jasn znai da s sunj mra digrati pr Drugg Hristvg dlaska. T j dakl prdadvntni sud kji zapinj ngd psl prida znang izrazm vrm, vrmna i pla vrmna (Danil 7,25). Kak bi i mgl biti knan nagrad ili kazn uklik s sunj n bi digral pr tga? I zaista, svti su nagrani u vrm Hristvg drugg dlaska, t prtpstavlja da im j v bil sun. Slin tm, bzaknicima, ukljuujui i dmnsk sil, bi sun u tku milnijuma, pr ng t im Bg izrkn i izvri knanu kaznu (Pgldati Otkrivnj 20). Zat j Bgu ptrbn da s bavi sunj? Zar n pznaj Gspd svj? 2. Timtiju 2,19.
Naravn da na svznajui Bg vma dbr zna k pripada Njgvm vrnm nardu. Njmu nij ptrbn sunj da bi dlui k biti spasn. Prdadvntni sud umst tga pkazuj da j vaj Sudija pravdan kada spasava n kji pripadaju Njgvm nardu. Nbska bia mraju da budu sigurna da j prav da svti budu spasni. Dk s trudim da shvatim znanj suda, trba da imam na umu stvarnst vlik brb izmu dbra i zla, na kju ukazuju i vi tkstvi, jr vidim ansk t ka svdk na sudu. I druga stvrna bia zanima knani ishd plana spasnja. Pzna Gspd svj. Kak mt da budt sigurni da st i vi Njgvi? Na kji jdini nain mt biti sigurni? (Rimljanima 8,1)
72
Sr
27. nvmbar 2013.
KADA S SUD ZAVRAVA?
itajt sdm pglavlj Knjig prrka Danila. Kakvi su rzultati prd advntng suda?
Sud ima za rzultat nklik dalksnih pstupaka: 1. Krunisanj Sina vjg. On prima vlast, slavu i carstv. (Danil 7,14) 2. Svti primaju carstv za sva vrmna. Sunj s drava na blagslv svtima kji primaju carstv d Bga (Danil 7,22). Oigldn j da svti i Sin vji dravaju vma blizak dns. Kada Sin vji primi carstv, pziva svt da Mu s pridru. Njgv carstv j i njihv carstv (Danil 7,27). Ov sunj nas vdi u vrm kada s vni Car sjdiniti sa svjim nardm. T j Njgva i njihva najva nagrada. 3. Pbuna j savladana i iskrnjna. Nprijatlji Bijg narda su suni. Pt j mali rg ratva prtiv Bijg narda, div j praz i unitn j za svu vnst (Danil 7,25.26). 4. Pkazala s savrna Bija pravdnst. Pt j sunj na nbskm sudu javn, pt anli prisustvuju istraivanju ljudskih p stupaka, svi mgu da vid da j Bg pravdan u svim svjim pstupcima. On j u stanju da uzdign i ljubav i pravdu. Tak na kraju i sam Bg biti pravdan, i svi priznati da j istvrmn i Bg pravd i Bg ljubavi. Clkupan pstupak mguava da itav svmir pstan zauvk bzbdan (Vidti Psalam 51,4; Rimljanima 3,4). Prdadvntn sunj ispunjava nad i Bga i vrnika. Bija j lja da spas svj nard i da uklni grh, n stavljajui nikakv sumnj u svju ljubav i pravdnst. Ljudski rd zn da s izbavi d grha i njgv tiranij u svakm bliku, i da stkn vni ivt u prisustvu Onga kji j dkaza svju ljubav prma ljudima. Sunj na taj nain pstaj garancija vng i pvrljivg dnsa izmu Bga i Njgvih stvrnja. Vlika brba j zavrna. Grha i grnika vi nma. C svmir j ist. Sklad i radst ispunjavaju bskrajn dl stvaranja. Od Onga kji j sv stvri t ivt, i svtlst i radst u sva prstranstva bzgraninsti. Od najsitnij stic d najvg svta, sv stvrn, i iv i niv, u svjj npmunj lpti i savrnj radsti bjavljuj da j Bg Ljubav. (Vlika brba, str. 678) 73
28. nvmbar 2013.
ODGOVORNO UVRAVANJ
itajt tkst u Psalmu 96,11-13. Zat clkupn dl stvaranja trba da s raduj?
Zat bi nk mra da uzvikn: Sudi mi, Gspd (Psalam 7,8)? Razlg j jdnstavan. Sunj znai spasnj: B, imnm svjim pmzi mi, krpu svjm dbrani m na sudu. (Psalam 54,1) Psalam 26 savrn izraava misa da j Bg Sudija na strani svga vrng narda i da j Njgv sud i vi ng pljan (Psalam 26,1; 35,24; 43,1; 54,1). Sunj buhvata i dbranu i slbnj. Prma tm, da li prdadvntni sud ugrava nau sigurnst u spasnj? N, zat t j ishd tg sunja siguran i izvstan. On j u krist svtih (Danil 7,22). Bij dl sunja ptvruj dluku nam prtnju i jaa nau sigurnst, jr bri na grh za svu vnst. Sunj j u stvari sam j jdna ptvrda sigurnsti nag spasnja. Sunj nij vrm kada Bg dluuj da li da nas prihvati ili dbaci; umst tga, t j vrm kada Bg knan ptvruj nau dluku da li m Ga prihvatiti ili dbaciti, izbr kji sm ptvrdili svjim dlima. Sud prma tm sam jaa sigunst vrnika. Da s izrazim j jasnij, sud j sr unja hrianskj sigurnsti. itajt tkst u Rimljanima 14,10-12. i u 2. Krinanima 5,10. Kak stvarnst sunja trba da uti na nain ivta kjim ivim?
Biblija n ui da su pravdnici slbni d suda. Iak su pravd nici pravdani na sudu i njihvi grsi zauvk izbrisani, kivanj suda ih navdi da iv ivtm vrnsti i dgvrnsti. Sigurnst u spasnj prana j, dakl, pdsticajm na mraln pnaanj. Pt j Bg uini tak mng za nas, mi Ga vlim i nastjim da tu ljubav izrazim vrnu u svmu t On trai d nas. Nki vrnik j izrazi svj strah d Bga i psbn d Njgvg suda. Kak bist mu pmgli da shvati da j sunj dbra vst i da razvija sigurnst u Bij banj spasnju?
74
29. nvmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
On, kji bravi u nbskm Svtilitu sudi pravdn. On ima vi zadvljstva u svm nardu kji s bri s iskunjima u vm svtu punm grha, ng mu tama anla kj kruuju Njgv prst. (Puk Vlikg Uitlja, str. 117) Stna ima tana saznanja svim grsima na kj j nav pripadnik Bijg narda, pa zat sada pdi ptub prtiv njih, izjavljujui da su svjim grsima izgubili prav na bansku zatitu i da n ima prav da ih uniti.On tvrdi da su jdnak ka i n ndstjni Bij naklnsti .... Mutim, iak su Hristvi sldbnici grili, ipak s nisu prpustili vlasti stnskih sila. Oni su s pkajali za svj grh. Oni su pnizn i skrun traili Gspda i banski Zastupnik pdiga j svj glas u njihvu krist. On kji j zbg njihv nzahvalnsti prtrp najv muk, kji zna njihv grh, ali i njihv pkajanj, izjavi j: Gspd da t ukri, stn! a sam da svj ivt za t du! Oni su urzani u dlanv mjih ruku. Oni su, mda, nsavrni p karaktru, mda su nuspni u svjim pduhvatima, ali su s pkajali i a sam im prsti, a sam ih prihvati! (Istrija prrka i carva, str. 588, 589. riginal) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Gd s prvi put pjavil pitanj Bijj pravdnsti, zaknu i ptnju, na Zmlji ili na Nbu? U mu j vanst vag dgvra, psbn kada j r nam razumvanju zat trba da s dri nbski sud bil kj vrst? 2. Naa Crkva v mng gdina bjavljuj vst sudu. Hrists s j nij vrati. Kak da ragujm na n t izglda ka vma dug vrm? Zat j tak van da s stim da, ka ljudi, imam vma granin shvatanj vrmna? Stit s nkih vma dugih vrmnskih prranstava u Bibliji i pmislit kak su mngi kji su ivli u t vrm mgli da budu bshrabrni, bar sa svj tak gldita. 3. Mngi hriani vruju u biblijsk shvatanj suda. Kak da i n vruju kada s tm gvri u clj Bibliji! Kak, sa svj stran, pvzivanj suda sa Svtinjm pma da s tkriju kljun istin prirdi suda i sigurnsti kju nam sud prua? 75
76
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: Danil 8; Otkri vnj 14,6.7; 4. Mjsijva 14,34; Danil 9,24-27. Tkst za pamnj: I r mi: d dvij tisu i tri sttin dana i ni; nda s svtinja istiti. (Danil 8,14) Da bist blj razumli pruku Svtinj, pruit vu tablu, kja pkazuj da j vliki prizr suda u sdmm pglavlju Knjig prrka Danila isti dgaaj ka i inj Svtinj u Danilu 8,14. Danil 7 Lav Mdvd Ris tvrta zvr Mali rg Danil 8 -Ovan arac Mali rg Tumanj Vaviln Mdprsija Grka Paganski Rim Hrianski Rim Dan pmirnja Drugi Hristv dlazak i kasnij
Prdadvntni inj Sud Svtinje Svti pruzimaju -Carstv (Drugi dlazak)
U tku v sdmic mi m pruavati sm pglavlj Knjig prrka Danila. Otkrim pravi uzrk sukba izmu sil malg rga i Bga, i vidm zat j inj Svtinj, kj j zapl 1844. gdin, savrni Biji dgvr na taj izazv.
Pruiti clu puku
Su
77
Od 30. nvmbra d 6. dcmbra
psldnJi DAN POMIRNJA
1. dcmbar 2013.
NAPAD MALOGA ROGA
itajt sm pglavlj iz Knjig prrka Danila, usrdsrujui s psbn na stihv 9-14 i 23-25. ta napada sila malga rga?
Sila malg rga upli s u bgslunj Pglavara tj vjsci (Danil 8,11; upr. Isus Navin 5,13-15). Ona mu tima svagdanju (Danil 8,11.12 jvrjski tamid) t s dnsi na svakdnvnu slubu prinnja rtava u zmaljskj Svtinji. Pt j aktivnsti vzan za tamid u Svtinji vri svtnik, st i pglavar svtniki, mali rg pkuava da prtm ulgu svtnika ili prvsvtnika, da zapvda svjm lanm vjskm i da prtm svagdanju. U vm sluaju, uzimajui u bzir prrki okvir (vrm hrianskg Rima) igldn s napada Hristva prvsvtnika sluba. Prma tm, sila malg rga prtima dgvrnsti nbskg Svtnika i prkida trajn bgslunj Bgu na Zmlji. Ona s pnaa ka j jdan pglavar vjsk, vdi vrski rat prtiv nbskg Knza, Njgv svtinj i Njgvg narda. Ona pstaj zmaljsk stnin ru za kj s ka: Sila mu biti jaka, ali n d njgv jain (Danil 8,24), a njn aktivnsti draavaju ksmiki rat kji s vdi na dva niva, zmaljskm i na nbskm. Mali rg s pjavljuj npsrdn psl vna (Mdprsija) i jarca (Grka); prma tm, istrijski gldan, u njmu prpznajm Rim, kji s pjavljuj psl carstava Mdprsij (Danil 8,20) i Grk (Danil 8,21). Iak j mali rg zap svju aktivnst ka Rimsk carstv, snaniji naglasak j stavljn na hrianski Rim, kji j prvbitn srdit vinja. Ka t j v bil rn, svagdanja (tamid) s dnsi na Hristv nprkidn svtnik psrdvanj u nbskj Svtinji (vrjima 7,25; 8,1.2). Uzimanj svagdanj prdstavlja uvnj takvih prmna ka t j psrdvanj svtnstva, misa, ispvst ili kult Marij, im j uspn sklnjn pgld ljudi sa staln Hristv slub u nbskj Svtinji i slanjanj na nju. Nik d nas nij tpran prma iskunju da pkua da s igra bga. Kak bist i sami, iak vrl prikrivn i nprimtn, mgli da init t ist?
78
2. dcmbar 2013.
KOLIKO O?
Drskst malg rga i njgvi pstupci navd iskrn vrnik da znu za Bijim sudm. Ka t su van i jarac pstali vliki i nda nstali (Danil 8,4.7.8), tak s i sila malg rga sama uzdi (Danil 8,9-11). Stga s pstavlja van pitanj: klik dug trajati v vinj? Kji psbni prblmi su navli svt da u Danilu 8,13. pstav pitanj trajanja vinja?
Iak pitanj izdvaja nk pstupk sil malg rga, mda n najt, n i dalj zahtva dgvr trajanju clg vinja; drugim rima, zahtva da s bjasn dgaaji pkazani u vinju u smm pglavlju Knjig prrka Danila. Kad s u Bibliji pstavi pitanj Klik j, uvk s zahtva prmna sadanjg stanja. Sam pitanj st Bg prk svjih prrka pstavlja svm nardu (2. Mjsijva 10,3; 4. Mjsijva 14,27; 1. O carvima 18,21). Mutim dgaa s i da Biji nard, ali i an Gspdnji, ist pitanj pstavlja Bgu (Psalam 94,3; Otkrivnj 6,10). Anski uzvik Klik j (Danil 8,13; 12,6) prdstavlja tubalicu zbg stalnih patnji, t j mlba za prmnu, pziv na Biji sud. Takv pitanj izraava kivanj da Bg na kraju pbditi. Ka i u Zahariji 1,13. gd Gspd dgvara dbrijm rijima, milijm rijima, dgvr na pitanj u Danilu 8,13 dlazi dmah: do dvij tisu i tri sttin dana i ni, onda e se svetinja oistiti. (Danil 8,14) Kada shvatim stanj vka i prrk vrm u km ivim, n mm vi da utim. Uzvik Klik j mra da s uj. Dk gldam k sb p svtu, kak bism mgli da n vapim Gspdu da d i snuj nvi svt gdj pravda ivi. (2. Ptrva 3,13) Iak j Bg i sada na dlu, ka t j ban u Danilu 8,14, lim da kna vladavinu zla na zmlji i da s vrati u slavi ka t j mng puta ba. Kada st zatraili d Bga da vam dgvri na pitanj: Klik j? Kak uspvat da sauvat vru da Bg zaista vlada, iak su trnutn klnsti zaista npdnljiv i ma klik da j vrmna ptrbn da s izmn? 79
Ut
3. dcmbar 2013.
OINJ SVTINJ
itajt tkst u Danilu 8,14. ta s dgaa na kraju razdblja d 2300 dana i ni?
Izraz v i jutr pdsa na jzik kji j uptrbljn prilikm stvaranja i dnsi s na dan (1. Mjsijva 1,5.8.). On gvri da Bg, slui s svjm stvaralakm silm, zaustaviti ruilaku dlatnst malg rga i njgv vjsk. Stvritlj izaziva prmnu stanja, na ta Ga i pziva uzvik i pitanj u Danilu 8,13. Odgvr u Danilu 8,14 m s prvsti i vak: D 2300 vri-jutara, nda s svtinja (Svtinja) bnviti (istiti). Pruavanj trmina sa kjima s uptrbljava r bnviti (d jvrjskg krna cdk) pkazuj da na ima tri snvna znanja: u okviru dnsa, ukazuj na bnavljanj (Isaija 10,22); u kntkstu Svtinj, ukazuj na (inj) (O vu 4,17; 25,4); u pravnm kntkstu, va r znai pravdati (O vu 34,5). Isti glagl s uptrbljava kada Bg psrduj na sunju, kada su pravdni pravdani ili prglani pravdnima (1. O carvima 8,32; Isaija 50,8). R kju prvdim ka svtinja u Danilu 8,14 u riginalu znai svt, ist, dvjn i uptrbljava s u vzi sa svtim ljudima (Danil 12,7). U stvari, tkst u Danilu 8,24 bjanjava da sila malg rga, ka i sila malg rga u Danilu 7, napada Biji svti nard. Prma tm, bnvljnj svtinj ili svtih u Danilu 8,14 bu hvata rnj svih prthdn spmnutih prblma. N sam da s baviti sunj sili malg rga, v i Svtinja biti ina, a Biji nard i Bija Svtinja dbi mst kj im pripada. Sv t ukazuj na parallu s nim t s dgaal na lvitski Dan pmirnja (3. Mjsijva 16,20.30). Dl bnavljanja ili inja u smm pglavlju Knjig prrka Danila ist j t i dl nbskg suda u sdmm pglavlju ist knjig, gd s prsuda dnsi u krist svtih, a prtiv zl sil malg rga. Svt trba da zna da pravda i sud prrni u Danilu 8,14 zaista di i da j sada vrm da prihvatim spasnj kj nam j pnun u Isusu. itajt tkst u Otkrivnju 14,6.7. Kak s vaj tkst npsrdn nadvzuj na sud u sdmm pglavlju Danila i na inj Svtinj u smm pglavlju Danila?
80
Sr
4. dcmbar 2013.
DAN POMIRNJA U OSMOM danilvm POGLAVLJU
Cilj napada malg rga j Bija nbska Svtinja i Njgv nard. ta im dnsi budunst? T j dgvr kji trai pitanj u Danilu 8,13. Mutim, jdin Dan pmirnja m da vrati Svtinju i Biji nard u njihv prav stanj i tak pravda Bij pstupanj. Prma tm, dgvr kji daj Danil 8,14. trba da ukljuuj pstupk kj p drazumva Dan pmirnja. U stvari, Dan pmirnja j jdini praznik kji pkazuj istu kmbinaciju glavnih tma kju sadri i vrhunac vinja u Danilu 8: slik kj ukazuju na Svtinju, inj Svtinj i narda, sud i stvaranj. Prd tga nklik izraza u smm Danilvm pglavlju pdsa na Dan pmirnja. Mali rg stvara tpad (Danil 8,12.13), t j pjam kji s pjavljuj psbn u 3. Mjsijvj 16,16.21. Njim s pisuj grh pbun d kga s m istiti sam na dan inja Svtinj. Izraz svtinja(kd) npsrdn pvzuj tkst u Danilu 8,14. sa 16. pglavljm 3. Mjsijv, gd s kd pjavljuj u znanju Svtinj nad svtinjama (3. Mjsijva 16,2.3.16.17.20.23.27.33). Izjava da j svtinji vran njn prav mst pdsa na Dan pmirnja, kada s svtinja istila d prstupa (3. Mjsijva 16,16). Spcifina uptrba simbla ivtinja (van i jarac) tak ukazuj na Dan pmirnja (3. Mjsijva 16,5), ka i kasniji pis jarca ka runjavg (Danil 8,21), t s ka i za dva jarca na Dan pmirnja. Rat malg rga na vrskm pdruju m i skratiti Bij u u znanju psldnjg Dana pmirnja. Tak knan dlazi kraj strahti, a Bijm nardu, pravm bgslunju i Svtinji vraa s njihva prava, zaknita ulga, dk, u knanm smislu, i sam Bg biva dbranjn i pravdan. Ka t j na Dan pmirnja Bg pkaziva da j pravdan u svjim pstupcima i sudvima, pratajui vrnima i suujui nvrn i buntvn, tak i poslednji Dan pmirnja ptvruj da j Bg pravdan i kada spasava i kada kanjava. Sv t bism j mgli da nauim iz tksta u Danilu 8,14. Trbal bi da nam pka da ni psl svih prtklih vkva Bg nij zabravi banja kja nam j da da kazniti zl i nagraditi svj vrn i dan slug. Kak da nauit da s drit vih banja, a psbn u vrmnima nvlj? Ustalm, bz vih banja, kakvu nadu bism j imali?
81
5. dcmbar 2013.
Izraz prvdn ka vinj (jvrjski hazn) iz pitanja pstavljng u Danilu 8,13 dnsi s na clkupn vinj u Danilu 8,3-11 (vidti i Danil 8,1.2.13.15) i buhvata vrm Mdprsij (van), Grk (jarac) i hrianskg Rima (mali rg). Kada s za trajanj vinja navdi izraz dvij tisu i tri sttin vri i jutara, mram, prma tm, ra zumti da na pkriva vrm d Mdprsij d vrmna psltka. Tkst nklik puta naglaava da s vinj dnsi na vrijm psljtka (Danil 8,17) i za mng vrmna u budunsti (Danil 8,26). S bzirm na t, dslvnih 2300 dana i ni ni izdalka n traju dvljn dug da pkriju vrmnsk razdblj najavljn u vinju. Uprav zat s va brjka mra tumaiti p nalu dan za gdinu ka 2300 gdina, prma primru u zkilju 4,5.6 i u 4. Mjsijvj 14,34. Ipak staj pitanj: d kada j ptrbn raunati ptak vg razdblja d 2300 gdina? Biblijski strunjaci, i jvrjski i hrianski, ustanvili su da pstji snana vza izmu tksta u Danilu 8,14. i ng u Danilu 9,24-27 za kji s v dug naglaava da prdstavlja snan prranstv kj ukazuj na dlazak Msij, Hrista. itajt tkst u Danilu 9,24-27. ta s dgaa u vim stihvima? Na kji nain su vi tkstvi pvzani sa tkstm u Danilu 8,14?
OSMO I DVTO POGLAVLJ iz KNJIG PROROKA DANILA
Dk s izraz vinj (hazn) dnsi na clkupn prranstv u smm pglavlju Knjig prrka Danila, drugi izraz marh, tak prvdn ka vinj, psbn ukazuj na utvaru (marh) danu i ni, (Danil 8,26), tj. vinj vrima i jutrima. Uprav marh, izraz kji s dnsi na 2300 vri i jutara, Danil nij mga da razum (Danil 8,27). An mu j bjasni sv stal. Nklik gdina psl tga, isti an Gavril pjavljuj s prd Danilm da mu bjavi pruku tak da m da razumij utvaru (marh) 2300 vri i jutara (Danil 9,23). Prranstv sdamdst sdmica kj nalazim u tim stihvima pma nam da shvatim prrki vrmnski lmnt iz Danila 8,14. Glagl drn na ptku tksta u Danilu 9,24. kji s najblj m prvsti ka dmrn ili dsn, nagvtava da sdamdst sdmica prdstavljaju sam d dug razdblja d 2300 vri i jutara. Prma tm, prranstv sdamdst sdmica dsn j d vg prranstva 2300 vri i jutara iz Danila 8,14. T nam daj ptnu taku za prrk vrmnsk razdblj pisan u Danilu 8,14. 82
6. dcmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
itajt u knjizi Vlika brba pglavlja pd naslvm ta j Svtilit i U Svtinji nad svtinjama. U Danilu 9,24-27, ptak razdblja d sdamdst sdmica drn j rima Od kada izi rij da s rusalim pt sazida (Danil 9,25). Knjiga zdri izvtava tri dkrta kji s dns na rusalim i Hram, ali sam j tri, km s gvri u zdri 7,12-26, ima prav rzultat. Prsijski car Artaksrks izda j vaj dkrt 457. gdin pr Hrista. U njmu s gvri i izgradnji Hrama i rusalima ka plitikg i upravng srdita (zdra 7,25.26). Biblijski tkst sam psl vg dkrta izraava zahvalnst kjm s slavi Bg zat t j nadahnu cara (zdra 7,27.28). Osim tga, jdin sa gdinm 457. pr Hrista ka ptnim trnutkm razdblja d sdamdst sdmica (t znai 490 gdina) dsm d Hristvg vrmna, d vrmna Msij, Knza iz Danila 9,25-27. Prma tm, prranstv sdamdst sdmica daj nam tan vrm ptka 2300 vri i jutara. T razdblj pinj 457. gdin pr Hrista i zavrava s istkm 2300 gdina, dakl 1844. gdin psl Hrista.
PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Klik j mgu, dajt pdrbnij bjanjnj vzi izmu tkstva u Danilu 8,14. i Danilu 9,24-27. i razgvarajt tj vzi. ta vansti prranstva u Danilu 8,14. gvri injnica da j tak tsn pvzan sa prvanim prranstvm iz Danila 9,24-27? 2. Duh prrtva j napisa: Bji nard trba jasn da razum istinu Svtilitu i istranm ili prdadvntnm sudu. Svakm j nphdn da lin zna za mst i rad nag vlikg Pglavara svtnikg. U suprtnm, n im biti mgu da pkau vru kja j nphdna za v vrm ili da zauzmu mst kj im j Bg drdi. (Vlika brba, 28; str. 488. riginala) ta j ln G. Vajt mislila da ka vim rima? Zat j tlik van da dbr razumm sva va zbivanja? 3. Kada gvr malm rgu, prranstva u sdmm i smm pglavlju Knjig prrka Danila bav s sam Rimm, i niim drugim n kmunizmm, ka t su nki ranij gvrili, niti islamm, ka t sada nki gvr. Kak, mutim, da stanm vrni vim unjima a da nikga nptrbn n ranjavam? Zat mram da istaknm da mi ukazujm na sistm, a n na pjdinc kji su njgv d?
83
84
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: Otkrivnj 10; Danil 12,4-9; Otkrivnj 14; 11,17.18; Otkrivnj 13; 1. Mjsijva 7,11; 11,19; rmija 50,5. Tkst za pamnj: I vidjh drugga anla gdj lti psrd nba, kji ima vjn vanlj da bjavi nima kji iv na zmlji, i svakm plmnu i jziku i kljnu i nardu. I gvra vlikijm glasm: Bjt s Bga, i pdajt Mu slavu, jr d as suda Njgva; i pklnit s Onm kji j stvri nb i Zmlju i mr i izvr vdn. (Otkrivnj 14,6.7) Pruka sudu u sdmm i smm pglavlju Danilv knjig npsrdn j pvzana sa scnarijm vlik brb izmu Hrista i stn pisanm u Otkrivnju 14. pglavlju. Tu nalazim pruk tri anla, kj naglaavaju stvaranj, sunj i vanlj (Otkrivnj 14,6-12). Ovi tkstvi bjavljuju Biji hitni, zavrni pziv ljudima da s priprm za Drugi dlazak Isusa Hrista. Pruka prvg anla u stvari j vn vanlj, jr j t ista istina kju su apstli prpvdali kada su gvrili da s d vijh lanijh stvari bratit Bgu ivm, kji stvri nb i zmlju i mr i sv t j u njima (Dla 14,15; uprdit sa tkstm u Dlima 4,24). Vanst v pruk naglana j injnicm da s i sama r jvanlj pjavljuj sam vd u clj knjizi Otkrivnja. Kada gd prpvdam dgaajima psldnjg vrmna, mram vditi rauna da bud jvanlj u srditu nag prpvdanja.
NAA PROROKA VST
Pruiti clu puku
Su
85
Od 7. d 13. dcmbra
8. dcmbar 2013.
VRM RAZOARNJA
itajt dst pglavlj iz Otkrivnja. Kju vst dnsi an sa malm knjigm? ta znai da apstl trba da prri pnv?
Opis anla pdsa na pis Isusa Hrista (Otkrivnj 1,13-16) i na vka bung u platn iz Danilvg psldnjg vinja (Danil 10,5.6; 12,5-7), t pkazuj da s radi istj linsti. U Danilu 12,6.7 n s zaklinj imnm Onga kji vn ivi da s ispuniti prranstv tri i p vrmna (1260 gdina), kj uprav bjavljuj. T j pnavljanj kljung prranstva iz Danila 7,25, kj gvri da s Biji nard suiti sa stranim prgnstvm, t j j jdna istina kja s pnavlja i u Danilu 12,7. Bil j drn da Knjiga prrka Danila stan zapana sv d psldnjg vrmna. Tada j trbal da s tvri i da mngi stknu nva saznanja na tmlju njnih tkstva (Danil 12,4-9). Kada s, dakl, zavril prrk razdblj d 1260 gdina, dl j i vrm da s knjiga tvri i da s znanj pva. Sv j t simbliki prikazan tvrnm knjigm u ruci anla iz Otkrivnja 10. Od tada Danilva s prranstva sv pravilnij tumaiti, i sv vi ljudi sazna za njih. U ist vrm, dst pglavlj iz Otkrivnja pkazuj da t iskustv n biti ugdn. van j pj knjigu ka t mu j bil narn, i na mu j bila slatka u ustima, ali grka u stmaku. van vd simbliki prdstavlja ljud kji su prihvatili Knjigu prrka Danila ka d svga unutranjg svdnja. Vrujm da s vaj prrki pis dnsi na pkrt Vilijama Milra, kji s pjavi u prvj plvini dvtnastg vka ka rzultat ptg intrsvanja za dgaaj psldnjg vrmna. On tak pisuj i grk razarnj nih kji su vrvali da s dugrn Danilv prranstv dnsi na njihv vrm, ali na drugaiji nain. Prranstv 2300 dana i ni nij najavljival Drugi dlazak Isusa Hrista, v ptak digravanja vlikih prizra suda iz sdmg Danilvg pglavlja. Npsrdn psl vg grkg iskustva, vanu j bil rn da mra pt prrkvati nardima i plmnima i jzicima i carvima mngima. (Otkrivnj 10,11) Ov s ispunil svptim prpvdanjm vjng Jvanlja svim nardima na Zmlji, prpvdanjm u km svi ustvujm u kviru vanskih napra na Crkv. Razarnj nij stran hrianima, narit kada pgrn shvat znanj nkih dgaaja. Svakak da j i iskustv unika u razdblju izmu Uitljv smrti i Njgvg vaskrsnja bil prazn. Takv j bil i iskustv milrita iz 1844. gdin. Kak da s brim sa razarnjm n gubi vru? Kj biblijsk banj nam pma da izdrim kada s i sami suim sa razarnjm? 86
9. dcmbar 2013.
BOT S BOGA!
Pruka prvg anla pziva nas da s bjim Bga. ta t znai? Vidti i Psalam 34,7-22.
Strah s m shvatiti na dva naina. Prv, pstji strah kji s iskazuj strahptvanjm i pkrnu. Na tu vrstu straha prvi an li da privu nau panju. Oni kji s bj Bga Njgvi su istinski vrnici (Otkrivnj 11,18). Bjati s Bga znai ptvati Bga (Otkrivnj 14,7), znai slaviti Ga (Otkrivnj 19,5), sluati Ga (Otkrivnj 14,12), prslavljati Njgv im (Otkrivnj 15,4). Strah d Bga u pruci prvg anla znai priznati Bga ka Sudiju i Stvritlja i bavati Ga ka takvga. Drug, pstji i strah u tm smislu da s plaim zat t Bg pr ili kasnij suditi svtu. Za bzaknik, pruka sudu j pruka uasu. Uprav zat pruk tri anla nazivam i Bijim psldnjim upzrnjm svtu. Sam pjam pmn ukazuj na nt ga s trba bjati. Oni kji su izgubljni zaista imaju ga da s pla. Mutim, sv dk nam milst stji na rasplaganju, sv dk Bg pkuava da izgubljn pkrn na pkajanj, strah Biji m da bud pbuda da pnm traiti Bga (vidti Otkrivnj 11,13). Iak j u krajnjj liniji spasnsni dns sa Bgm utmljn na ljubavi, pnkad j ljudima ptrban i dbar d straha da bi im tvri i. Ak j pmna nphdan nain da im s privu panja, zat da n? Mi znam da j Bg ljubav i da nita nij tu ljubav pkazal tak jasn ka krst. Prd tga znam da Bg vli vaj svt i da Bgu nansi nizmrni bl kada vidi ta j grh naini d njga. Bg ljubavi i pravdnsti n dvka mirn sdti stavljajui grh nkanjnim. Stran j upasti u ruk Bga ivga. (vrjima 10,31) Kak da stvrim pravu ravntu u razumvanju Bij ljubavi prma nama i Njgvg gnva prtiv zla kj nas j tlik ranil?
87
Ut
10. dcmbar 2013.
GNV NARODA
itajt tkst u Otkrivnju 14,7. O km sudu gvri vaj stih?
Sud km s vd gvri zap j pr Hristvg drugg dlaska, kji j pisan u Otkrivnju 14,14-20. Prma tm, radi s prdadvntnm ili istranm sudu iz Danila 7. Njgv ptak, kji Danil 8,14. stavlja u gdinu 1844. psl Hrista, pdudara s sa injnicm da tri anla svjim prukama pzivaju nard da s pklni Bgu i da dbaci zvr i njnu iknu. Ova ikna j nastala sam psl prrka 42 msca ili psl 1260 dana, jr s radi istm razdblju kj s zavrava 1798. gdin psl Hrista (Otkrivnj 13,3-5.12-14). Kada djkn zavrni pziv u Otkrivnju 14,6-12. vrata milsti j biti tvrna, jr s nard i dalj pziva da dbaci Vaviln i da s pklni ivm Bgu. ta j sv buhvan Bijim sudm? Otkrivnj 11,17.18.
Bg dgvara na gnv narda tim t pkazuj svju m. Otkrivnj 13. pglavlj pisuj vaj gnv kji stna izazva svjim pnaanjm (Otkrivnj 12,17). Iz prspktiv ugnjtnih vrnika, taj stalni vapaj prdstavlja pziv na Gspdnji sud (Otkrivnj 6,10), jr im izglda da j sud vma zakasni. Mutim, n pinj u prrn vrm, a psldnji Dan pmirnja s dvija nak kak j prdvin prma Gspdnjm planu. Tkst u Otkrivnju 11,17.18 prua kratak prgld Bijg suda. On pinj na Nbu i prnsi s na Zmlju, kada Bg unitava zl sil kj su iskvaril ljudski rd (Otkrivnj 19,21). Biji gnv nastaj u nbskj Svtinji i izliva s na Zmlju u bliku sdam zala (Otkrivnj 15-18). Prilikm Drugg Hristvg dlaska Bg nagraditi vrn (Otkrivnj 22,12). Knan, Bg sudi mrtvima i iskrnjuj zl (Otkrivnj 20,11-15). Kada s sv bud zavril, Biji karaktr bi dbranjn i pravdan prd ima clg svmira. Svi mi da vid da j On pravdan i ptn na svim svjim putvima. D tada trba da s drim Njga clim svjim srcm i dum i umm, uzdajui s da sv prti prma Bijm drnm planu. 88
Sr
11. dcmbar 2013.
POKLONIT S STVORITLJU
Sr knjig Otkrivnja j bgslunj, bavanj. Dk adaja, zvr iz mra i zvr sa zmlj (st ih nazivaju i lanim trjstvm) udruuju snag da bi ujdinili svt k lang bgslunja (vidti i Otkrivnj 13,4.8.12.15; 14,9.11), Bg pziva ljudski rd da s pklni Stvritlju (Otkrivnj 14,7). Oni kji s n klanjaju ikni zvrinj izlau s pa snsti da izgub svj zmaljski ivt (Otkrivnj 13,15; vidti i Danil 3), dk ni kji s klanjaju tj ikni gub vni ivt (Otkrivnj 14,9-11). Kakvg li izbra!
itajt tkst u Otkrivnju 14,12. ta nam t gvri ulzi Bijih zapvsti u zavrnm sukbu?
Obavanj j nrazdruiv pvzan sa Bijim zapvstima. Trinast i trnast pglavlj Otkrivnja mng puta gvr Dst zapvsti: ikna (Otkrivnj 13,14.15; 14,9.11), idlpklnstv (Otkrivnj 13,4.8.12.15; 14,9.11), bghuljnj (Otkrivnj 13,1.5.6), Subta (Otkrivnj 14,7), ubistv (Otkrivnj 13,10.15), i prljuba (Otkrivnj 14,4.8). Zavrni sukb suprtstavi Bij i ljudsk zapvsti. (Istrija prrka i carva, str. 188. riginala) Psl pjav trij vluciji, pstal j psbn van za nas da uzdignm i ptvrdim svj vrvanj u stvaranj d st dana. T unj j tmlj nag bavanja Gspda i Stvritlja. Trija vlucij ak i u nm vidu za kji s tvrdi da sldi Bibliju, dbacuj sva snvna vrvanja na Crkv. Bz stvaranja, vrvanj u vn vanlj i u niz drugih unja, ka t j na primr sdmi dan dmra, Subta, zbiljn j dvdn u pitanj, ak i dban. Rnica u kjj s Bg pisuj ka Onaj kji j stvri nb i Zmlju, mra i izvr vdn ka da pziva na svtkvanj sdmg dana p Bijj zapvsti (2. Mjsijva 20,11). Subta j srdinj pitanj u sukbu k Bijih zapvsti. Vi d bil kj drug zapvsti, drdba drnm danu bgslunja prikladna j za prbu vrnsti jr s n m ptvrditi nikakvim lgikim razlzima. Mi j svtkujm zat t nam j Bg tak zapvdi. Stvaranj id ruku pd ruku sa sudm. Izraz izvri vdni (Otkrivnj 14,7) pdsa na Ptp (1. Mjsijva 7,11) i ukazuj na Bga ka na pravdng Sudiju svta (2. Ptrva 3,5-7). Nita d nga t vrujm n bi imal nikakvg smisla uklik n bi bil vr u Bga ka Stvritlja, i nita u Bibliji nij tak jasn ka znak Bij stvaralak mi Subta. Klik zbiljn shvatat Subtu? Kak bist mgli da stknt dublj iskustv sa G spdm pslunu vj Njgvj zapvsti? 89
12. dcmbar 2013.
(S)TRPLJNJ SVTIH
Druga i tra anska pruka u Otkrivnju 14,6-12. prdstavljaju pmn svima kji n psluaju Biji pziv, upun prk prvg anla. Uklik ljudi nastav da idu svjim zlim putm, ima d u sdam zala Bijga gnva, kja s nazivaju i vinm gnjva Bijga (Otkrivnj 14,10). T vin s izliti na n kji stanu u Vavilnu. U Bibliji j Vaviln simbl pbun prtiv Bga (1. Mjsijva 11,1-9; rmija 50,29). Vaviln drsk zauzima Bij mst i pnaa s ka nprijatlj Bijg narda. U vrm Nvga zavta, Vaviln pstaj simbl Rima (1. Ptrva 5,13). U knjizi Otkrivnja, bludnica Vaviln j vrsk-plitika sila kja s prtivi Bgu i Njgvm nardu, i ka takva pkuava da zavlada svtm. Tkst u Otkrivnju 13,15-17. pisuj vavilnsku krizu kada s sil zvri iz Otkrivnja 13 pridruuju silama prgnilaca Ostatka Bijg narda. Vaviln j tak simbl savza tpalih crkava psldnjg vrmna sa nprimrnim plitikim silama u svtu. Ka t sm ju pruavali, tkst u Otkrivnju 14,12 jasn pisuj Biji vrni Ostatak. Izraz istrajnst ili trpljnj svtih n pi suj tlik pasivn trpljnj nprijatljskih dlatnsti, v umst tga istrajn kanj Isusa Hrista. Vrnici n sam da dr zapvsti, v ih i bjavljuju svtu. U ist vrm, vjra Isusva m s dnsiti na vru vrnika u Isusa, ali i na Isusvu vrnst kja pma vrnicima da izdr u nvljama. Kraj pruk trg anla usmrava na pgld na Isusa. Njgvim zaslugama i Njgvm vrnu, Biji nard j usp da istraj i da dri Njgv zapvsti. Nklicina mi j pisala raspitujui s da li j pruka pravdanju vrm pruka trg anla, i ja sam dgvarala: T j dista pruka trg anla! (ln Vajt, Odabrana svdanstva, sv. 1, str. 372) Iak Bij zapvsti zauzimaju srdinj mst u knanm sukbu, Duh prrtva ka da j pravdanj vrm stvarna sutina pruk trg anla. Kak nam t pma da razumm zat pr svga trba da s slanjam jdin na Isusa i na Njgv zaslug za na spasnj ka na svju najvu nadu, kja trba da nas prvd krz zavrn sukb psldnjg vrmna?
90
13. dcmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
Za dalj infrmacij tumanju pruk trjic anla iz pra ln Vajt itajt u knjizi Vlika brba pglavlja Prt jutra, dan amriki rfrmatr, Svtlst u tami i Vlik vrsk prbunj u vzi sa prvm anskm vu. O pruci drugg anla itajt u knjizi Vlika brba pglavlja pd naslvm Ispunjna prranstva, ta j Svtilit? i U Svtinji nad svtinjama. O pruci trg anla itajt u Vlikj brbi pglavlja pd naslvm Bji nprmnljivi zakn i Dl rfrm. Od svih kji sb smatraju hrianima, advntistiki hriani bi trbal da budu mu prvima kji uzdizati Hrista prd svtm. Objavljivanj tr ansk vsti pziva na prdstavljanj istin Subti. Ovu istinu trba bjavljivati, zajdn sa drugima kj su buhvan prukm; ali vlik privlan srdit pruk, Isus Hrists, n sm s izstavljati. Uprav su s prd Hristvg krsta srl milst i istina, a pravdnst i mir s pljubili. Grnik s mra navsti da pglda na Glgtu; jdnstavnm vrm malg dtta n mra da s slni na Spasitljv zaslug, prihvatajui Njgvu pravdnst, vrujui u Njgvu milst. (vanski radnici, str. 156)
PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Upzrnja igraju znaajnu ulgu u nam drutvu i naim svakdnvnim musbnim pstupcima. U najvm brju sluajva, upzrnja s daju na dbr nima kj upzravam. Kak da prdstavim zbiljn pmn sadran u trj anskj pruci na takav nain da s prika prkrasna nada kju pruaju? 2. Nita d nga t vrujm nma nikakvg smisla ak s trija vluciji prihvati ka tmlj naih vrvanja. dan atista j rka da j vlucija kislina kja nagriza sv t dtakn. T bi s psbn mgl dnsiti na pruk trjic anla iz Otkrivnja 14. kj ka svju srdinju tmu bjavljuju Stvaranj i Otkupljnj. Zat ka Crkva n smm da dzvlim da vlucija prdr u naa vrvanja? 3. U naj Crkvi pruk trjic anla iz Otkrivnja 14. prdstavljaju dragcni putkaz kji sadri sv Bij pruk za psldnj vrm kj sm pzvani za bjavljujm. Iak su mngi vrnici Crkv dbr upznati sa tim prukama, sigurn da ima i nih kji imaju nka pitanja u vzi sa znanjm vg ili ng tksta. Kak bist ukratk bjasnili znanj psldnjg Bijg pziva vm svtu i ta n znai za ljud? 4. Zdrav pgld na ivt ukljuuj i zdravu mru straha. Mislit li da s t m dnsiti i na hrianski ivt? Zat tak mislit?
91
92
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: zkilj 28,12-17; Isaija 14,12-15; O vu 1,6-12; Zaharija 3,1-5; 1. vanva 4,10; 2. Timtiju 4,8; zkilj 36,23-27. Tkst za pamnj: I uh drugga iz ltara gdj gvri: Da, Gspd B, Svdritlju, istiniti su i pravi sudvi tvji. (Otkrivnj 16,7) Mi hriani psmatram stvarnst krz naari biblijskg tkrivnja vlikj brbi izmu Hrista i stn, izmu dbra i zla. Da s psluim izrazm iz filzfij pjam vlik brb j mta-narativ Biblij, vlika, svbuhvatna pria kja nam pma da bjasnim svt u kjmu ivim i dgaaj kji s digravaju u njmu. Srdinj mst u tj brbi zauzima Svtinja, kja, ka t sm vidli, simbliki prdstavlja stalnu tmu Biblij, tmu kja s prt krz njn stranic d samg ptka pa sv d kraja istrij spasnja tkupljnja ljudskg rda smru Isusa Hrista. Kada s praviln shvati, pruka Svtinj nam pma da upznam Biji karaktr, kji stna napada d trnutka kada j vlika brba zapla na Nbu. U tku v sdmic, mi m pruavati nk drdnic u tm vlikm sukbu izmu Hrista i stn kj nam tkrivaju istinu Bijm karaktru i kj razbliuju stnin lai.
KOSMIKI SUKOB OKO BOIG KARAKTRA
Pruiti clu puku
Su
93
Od 14. d 20. dcmbra
POBUNA U NBSKO SVTINJI
15. dcmbar 2013.
itajt tkst u Knjizi prrka zkilja 28,12-17. i u Knjizi Isaijinj 14,1215. Kak vi tkstvi tkrivaju Lucifrv pad?
Na prvi pgld, tkst u zkilju 28,11. ka da gvri nkm zmaljskm vladaru. Mutim, nklik razlga nas navdi da prihvatim da j vd r stni. Za ptak, vm biu s gvri ka pmazanm hruvimu zaklanjau (zkilj 28,14), t nas pdsa na Svtinju nad svtinjama na zmlji, u kjj su dva hruvima zaklanjala kvg zavta i prisustv samga Gspda (2. Mjsijva 37,7-9). Ov nbsk bi hdal j usrd gnjng kamnja, tj. na svtj gri Bijj (zkilj 28,14) i usrd dma, vrta Bijg (zkilj 28,13): ba va msta nas pdsaju na Svtinju. Pkrival t svak drag kamnj iz 13. stiha prdstavlja d naprsnika pglavara svtnikg (2. Mjsijva 39,10), tak da s ak i tu na misli vraaju Svtinji. Pt j pisa nadmni sjaj hruvima, tkst prlazi na njgv mralni pad. Slava mu j pmutila razum. Lpta ga j uinila grdim, njgv sjaj j pkvari njgvu mudrst, a njgva trgvina (vrvatn s misli na klvtanj Bijg karaktra i nagvaranj anla na pbunu) uinila j njgv karaktr nasilnim. Nadalj, dk hl zmaljsk sil pkuavaju da psl Zmlj pkr i Nb, u Isaiji 14,12-15. sin zr (latinski Lucifr) kr s u suprt nm smru: pada sa Nba na Zmlju, t ukazuj na njgv vanzmaljsk prkl. Drugi izrazi, ka t su vi zvijzda Bijih pdignuu prijst svj i na gri zbrnj, na strani sjvrnj sam pjaavaju utisak da s radi nbskm biu. Dk su stihvi 12. i 13. u prlm vrmnu, 15. stih iznnada prlazi u budu vrm. Ova prmna vrmna ukazuj da j pstja prv pad sa Nba na zmlju (Isaija 14,12), ali da di i d drugg pada, sa zmlj u grb, odnosno u budunsti (Isaija 14, 15). Ov s svakak n dnsi ni na kakvg vavilnskg cara, v j jasn da s gvri samm Lucifru. Savrn bi kj j stvri savrni Bg pada u grh? ta t gvri stvarnsti mraln slbd u Bijm svmiru? Kak nam ta slbda tkriva Bji karaktr?
94
16. dcmbar 2013.
OPTUB
Psl svg pada sa Nba, stna pkuava da klv Biji karaktr. On t ini u dmu (1. Mjsijva 3,1-5) usrd prv Svtinj na Zmlji. Stna j svju pbunu, kja j pla na Nbu, prn dl, u zmaljsku Svtinju u dmu. Pt j isplanira susrt sa vm putm zmij ka psrdnika, tvrn j trva njn um milju da im j Bg uskrati nt t bi s pkazal ka vma dbr, da im j uskrati nt t im pripada. Na taj nain, vma pdmukl, pgrn j prdstavi Biji karaktr. Pad Adama i v privrmn j pstavi stnu na prst vg svta. Nklik tkstva nagvtava da j ak pnv zadbi i pristup nbskim dvrima, ali sada ka knz vga svta (van 12,31), ka naj kji, pput lpva, raspla Zmljm iak nij njn vlasnik. itajt tkst u vu 1,6-12. i u Knjizi prrka Zaharij 3,1-5. Kak s vlika brba tkriva u vim tkstvima?
Ovi tkstvi nam daju uvid u nbski d vlik brb. Stna prdstavlja vvu pravdnst ka sbin slunj linim intrsima (Ak budm dbar, Bg m blagslviti). Tim nagvtava da v n slui Bgu zat t j Bg dstjan tga, v zat t j t u vvm intrsu, naim, da mu slunj Bgu dns blagslv. Ak s ni n budu pkazali, v dbaciti svju vru. U sluaju Isusa, sina sdkva, pglavara svtnikga, i u sluaju drugih vrnika (vidti Otkrivnj 12,10), ln Vajt ka da stna ptuuj Biju dcu, trudi s da njihv sluaj prdstavi u t slabijj svtlsti. On prd Gspdm navdi njihva zla dla i njihv ndstatk. (Puk vlikg Uitlja, str. 111) Ipak, u ba sluaja, Bija pravda na kraju pbuj. Psl svih tih ptubi nam s sam jdn pitanj: da li j Bg pravdan i ptn u svim svjim pstupcima? Biji karaktr s stavlja na prbu. Da li j Bg pravdan kada spasava grnik? Da li j Bg pravdan kada npravdnga prglaava pravdnikm? Ak j pravdan, nda ga mra kazniti; ak j milstiv, mra da mu prsti. Kak da Bg bud i jdn i drug? Kada bi Bg bi sam Bg pravd, kakva bi bila vaa sudbina i za t bist j zasluili? 95
Ut
17. dcmbar 2013.
ODBRANA KRSTA
Od samg ptka, Bg nij stavlja nikakv sumnj da dkazati nsnvanst stninih ptubi i da pkazati svju bskrajnu ljubav i pravdnst. Njgva pravdnst zahtva da kazna za vkv grh mra biti izvrna. U svjj ljubavi On ti da vrati ljudski rd u zajdnitv sa sbm. Kak Bg uspti da t stvari? Na kji nain j Bg pkaza i svju ljubav i svju pravdnst? van 4,10; Rimljanima 3,21-26.
Biji karaktr pun ljubavi i pravdnsti tkri s na svj najptpuniji nain u Isusvj smrti. Bg nas j vl i psla j svga Sina da bud rtva pmirnica za na grh (1. vanva 4,10; van 3,16). Pt j lin plati kaznu za krnj zakna, Bg j pkaza svju pravdnst; zahtvi zakna su s mrali ispuniti i ni su i bili ispunjni na krstu. Sam Hrists ih j ispuni! U ist vrm, vim pravdnim dlm Bg j bi u stanju da pka i svju blagdat i svju ljubav, jr j Hristva smrt bila zamnika. On j umr za nas, umst nas, tak da s mi n mram suiti sa smru. T j zadivljuju dstignu vanlja da sam Bg nsi na Sbi kaznu kju j Njgva pravdnst zahtvala, kaznu kja j p zaknu bila drna nama. Tkst u Rimljanima 3,21-26 biblijski j dragulj kad j r tmi Bij pravdnsti i tkupljnja u Isusu Hristu. Hristva rtva na krstu j tkrivnj Bij pravdnsti, jr j On pravdan i da pravda nga kji j d vjr Isusv. (Rimljanima 3,26) jdnm simblika Svtinj prdstavlja kvir Hristv smrti. Tkm prthdnih sdmica vidli sm da j Njgva smrt savrna zamnika rtva i da j Hrists inj vjrm. (Rimljanima 3,25)Ukratk, i Stari i Nvi zavt tkrivaju da j Hristva misija bila simbliki prdstavljna slubm u zmaljskj Svtinji. Sa grmnim zanimanjm stanvnici svtva kji nisu pali kivali su da vid hvu kak ustaj i unitava stanvnik Zmlj. (...) Mutim, umst da j uniti svt, Bg j psla svga Sina da ga spas. (...) U trnutku kriz, kad j izgldal da stna pbditi, Biji Sin j da ka Pslanik bansk blagdati. (nja vkva, str. 37 rig.) ta nam vaj navd gvri Bijm karaktru?
96
Sr
18. dcmbar 2013.
OPRAVDANJ NA SUDU
Ka t Biblija pkazuj, Biji sud j dbra vst za nas kji vrujm u Njga, kji s uzdam u Njga, i kji sm Mu vrni, iak nism u stanju da dgvrim na ptub kj stna pdi prtiv nas. (ln Vajt, Svdanstva, sv. 5, str. 472) Mutim, sud s n drava sam za nas. On slui i da s pravda Bg i Njgv karaktr prd clim svmirm. Kak j Biji karaktr prdstavljn u sldim tkstvima sudu? Psalam 96,10.13; 2. Timtiju 4,8; Otkrivnj 16,5.7; 19,2. Biji karaktr s tkriti na Njgvm sudu. On t j Avraam v razum na kraju s pkazati prd clim vanstvm: Zar n Sudija cijl Zmlj suditi prav? (1. Mjsijva 18,25) Razn faz suda, s istragm na tmlju tvrnih knjiga, mguuju anlima (na prdadvntnm sudu) i pravdnicima (na milnijumskm sudu) da ispitaju i uvr s da j Bg pravdan u svm pstupanju prma ljudima i da j u svakm sluaju pkaza klik j milstiv. itajt tkst u Filibljanima 2,5-11. Kji zadivljujui dgaaj pisuju vi stihvi? Tkstvi u Filibljanima 2,9-11. prriu uzdizanj Isusa Hrista. Dv najvanij radnj naglaavaju istu misa: Isus j Gspd, i clkupn dl stvaranja prizna ga za Cara. Prv, pklni s svak kljn. (Filibljanima 2,10) Priklanjanj klna j ubiajni pis priznavanja autritta nkg vladara. Ovd s dnsi na klanjanj Hristu, na priznavanj Njgvg vrhvng autritta. Odavanj pasti j svpt: na Nbu, i na zmlji, i pd zmljm. (Otkrivnj 5,13) Obuhvana su sva iva stvrnja, bia na Nbu, ni kji iv na zmlji i vaskrsli. Oni kji tak iskazati ptvanj izglda da nisu sam spasni. Svi priznati da j Bg Gspd, ak i izgubljni. Druga radnja pdrazumva da svi priznati da j Gspd Isus Hrists. (Filibljanima 2,11) Na kraju svi priznati da j Bg bi pravdan kada j uzdiga Hrista ka Gspda. Na taj nain sva stvrnja priznati da j Biji karaktr, kji j bi u samm srditu ptubi tkm vlik brb, zaista pravdan i vran. ak i stna, najvi Biji nprijatlj, mra da prizna da j Bg pravdan i mra da s pklni Hristvj prmi. (vidti u Vlikj brbi, pgl. 42, str. 540)
97
19. dcmbar 2013.
KOSMIKI PRIZOR
U tku svj Bsd na gri, Isus j izrka v zadivljuju ri: Tak da s svijtli vidjl va prd ljudima da vid vaa dbra djla i slav Oca vaga kji j na nbsima. (Matj 5,16) Ovim j rima Hrists prikaza nal kj s, prmda ga j lak pgrn prtumaiti, nalazi u clj Bibliji. On gvri da mi, ka Hristvi sldbnici, mm da budm na slavu ili na sramtu Bgu svjim dlima. itajt tkst u zkilju 36,23-27. Kak j Bg brani ast svga imna u starm Izrailju?
Ov j jdan d klasinih tkstva kji gvr nvm zavtu. Bg najavljuj da dlvati na dramatian nain i dvsti d kljun prmn u svm nardu. On ih istiti (zkilj 36,25), da im nv src i nv duh (zkilj 36,26), tak da pstati svti ljudi kji slditi Bij zapvsti. Bg li da pravda i psvti vrnik, i da s prk njihvg ivta prslavi On i sv t On ini. (zkilj 36,23). Naravn, kljuni inilac u dbrani Bijg karaktra prd svmirm prdstavlja krst. Stna j uvid da j njgva la razblina. Njgva vladavina tkrivna j prd bzgrnim anlima i svmirm. Otkri j sb ka ubicu. Prlivi krv Bijg Sina, izgubi j svaku naklnst nbskih bia. (nja vkva, str. 761. riginala) U ist vrm, za nvzavtn Hristv sldbnik s ka da su gldanj svijtu, anlima i ljudima. (1. Krinanima 4,9) T znai da sv t inim n vid sam drugi ljudi, v i nbsk sil. Kakvu vrstu svdanstva dajm? Svjim ivtm mi mm bjaviti mngrazlinu prmudrst Biju (fscima 3,10) ili mm nanti sramtu i uvrdu imnu Gspda km prividn sluim. Kakav prizr drugim ljudima i anlima prua va ivt? Da li s njim prslavlja Gspd? Ili j t ivt kjim s uzdi stna, a psbn zat t vi tvrdit da sldit Isusa?
98
20. dcmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
U knjizi Stvaranj, patrijarsi i prrci pritajt pglavlj pd naslvm Zat j grh bi dzvljn? Prd svtm j staja Onaj kji j bi savrni prdstavnik svga Oca, Onaj kji j svjim karaktrm i biajima dbaciva stnin pgrn prdstavljanj Bga. Stna j Bgu pripisiva sbin kj j sam pkaziva. Sada j u Hristu vid Bga kji s tkriva svjim pravim karaktrm saaljivg, milsrdng Oca kji n li da bil k pgin, v da s svi vrat Njmu u pkajanju i da dbiju vni ivt. (Odabrana svdanstva, sv. 1, str. 254) Sluba Isusa Hrista, tak maglvit i njasn shvana, kja Ga j pzvala d Bijg prstla d npjmljivg rtvvanja na krstu na Glgti, sv vi i vi s raztkrivati umu, dk s n pka da s u Hristvj rtvi nalazi i izvr i nal svak drug slub ljubavi. (ln Vajt, In Heavenly Places, str. 319) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Razmiljajt tm da u vrm kada s bud zavrila vlika brba, svak razumn bi, ukljuujui i stnu i izgubljn, priznati da j Bg pravdan i ptn u svm pstupanju sa grhm i buntvnicima. Iak nam j vma tk da t shvatim, ta nam t gvri Bijm karaktru? Kak nas t ui stvarnm pstjanju mraln slbd, i klik j ta slbda svta i nizstavna u svmiru kakvim ga j Bg stvri? 2. Ima mng hriana kji n vruju u pstjanj stn, kji ga smatraju sam nkim prastarim sujvrjm primitivnih ljudi kji su s na taj nain trudili da bjasn zl i stradanja u svtu u km su ivli. Razmislit tm kakvu stranu zabludu prdstavlja takv miljnj. Tk j i zamisliti kakv j t hrianstv kj dbacuj pstjanj sil kja s u Bibliji, a psbn u Nvm zavtu, tak st prikazuj ka stvarn bi. ta nam t gvri tm pd kakvim snanim uticajm s nalaz nk vrsk zajdnic prt duhm mdrnizma i svtvnsti? ta bism mgli mi, kaci Drugg Hristvg dlaska, da nauim na tmlju pgraka drugih kak n bism upali u istu zamku? Da stna zaista n pstji, k ga i prtiv kga bi s vdila vlika brba? 99
100
Tkstvi za pruavanj u tku sdmic: vrjima 10,19-25; vrjima 4,16; 2. Mjsijva 24,8; akv 4,7.8; van 13,34; vrjima 10,24.25. Tkst za pamnj: Imajui, dakl (...) Svtnika vlikga nad dmm Bijim: da pristupam s istinitijm srcm u punj vjri, ini u srcima d zl savjsti, i umivni p tijlu vdm istm. (vrjima 10,19-22) U clkupnj Pslanici vrjima tkstvi hrianskj vri izmnjuju s sa tkstvima hrianskm ivtu. Drugim rima, tlgija ima svju praktinu primnu. Tlk ta vdi ka praktinm i ivtnm kak, tj. primni vr. U Pslanici vrjima, pt j naslika vlianstvnu bgslvsku sliku Hrista ka na rtv i nag Pglavara svtnikga, Pavl hrabri i pdsti vrnik da iv u skladu sa svim t pristi iz tih istina. T pdsticanj s psbn jasn vidi u vrjima 10,19-25. Na grkm jziku vaj j tkst ublin ka jdna duga slna rnica. Ona sadri dv snvn injnic, iz kjih pristiu tri pmn, d kjih svaka zapinj rju da i pzivm, i svaka sadri pznat trjstv vr, nad i ljubavi. Svaki d sa da prdstavlja nvu stranu hriansk vr. Ov m sdmic pruavati tkst u vrjima 10,19-25. i njgv praktin znanj u hrianskm ivtu. Hristv vliki vanski nalg u Matju 28,18-20. sadri i jdn vlik banj. Kakv j t banj i ta znai u praktinm smislu? Kak da u njmu nam hrabrnj? Zat j n tak van za nas?
OPOMN IZ SVTINJ
Pruiti clu puku
Su
101
d 21. d 27. dcmbra
22. dcmbar 2013.
PRISTUP NBSKJ SVTINJi
itajt tkst u vrjima 4,16; 6,19.20 i 10,19-21. Gd vrnici imaju pristup i ta t znai za nas? Kakva nada s vd nudi i, ta j j vanij, kakav uticaj ta nada trba da ima na na ivt i vru?
Vrnici imaju duhvni pristup nbskj Svtinji, Bijm nbskm prstlu. Mi mm traiti da s pribliim Bgu zat t nam j prlaz mgun Hristvm krvlju i Njgvm psrdnikm prvsvtnikm slubm u nau krist. Tkst nas uvrava da naa dua ima duhvn sidr u Isusu Hristu, kji s nalazi u npsrdnj blizini Oca (vrjima 4,14-16; 6,19.20). Sigurnst nam prua injnica da j Hrists stka ptpuni pristup Bgu psl prglanja za nbskg Pglavara svtnikg (vrjima 6,20). Prilikm svang uvnja u vu dunst, Hrists j sd na nbskm prstlu, t pkazuj Njgv carski plaj (Otkrivnj 3,21). Radsna vst za nas j injnica da s na Prdstavnik nalazi u prisustvu Oca. Vi za nas n slui nki zmaljski svtnik, kji j i sam gran. Mi imam bljg Svtnika. Nita n dvaja Oca d Njgvg Sina. Pt j Hrists savrn i bzgran, nij vi ptrbna zavsa kja Biju svtst zaklanjati d Isusa, nag Pglavara svtnikg (vrjima 10,20). ta psrdvanj buhvata? T j zlatni lanac kji pvzuj graning vka sa prstlm bskrajng Bga. vk za kg j Hrists umr da bi ga spasa iznsi svj mlb prd Biji prst, i njgvu mlbu pruzima sam Isus Hrists kji ga j tkupi svjm krvlju. Na vliki Pglavar svtniki svjm pravdnu pdupir iskrng mlica i Hristva mlitva s stapa sa mlitvm vka. (ln Vajt, That I may know Him, str. 78) Klik mm biti sigurni da mm dravati usku vzu s Ocm, i sv t zahvaljujui nm t j Isus uini i t i sada ini za nas! Razmislit tm ta znai Isusv psrdvanj za vas na Nbu? Zat vam j t psrdvanj tak ajniki ptrbn?
102
23. dcmbar 2013.
OINI I UMIVNI
itajt tkst u vrjima 10,22. Kj uslv trba da ispunim da bism s pribliili Bgu u nbskj Svtinji?
Prma vm tkstu, vrnici trba da ispun tiri uslva da bi mgli da s pribli Bgu: 1. Da du s iskrnim srcm. Src pdrazumva na unutranj bi, na misli, na pbud, naa sanja, nau vlju i na karaktr. Bg li da budm iskrni. Mutim, src m da pstan iskrn jdin ak s isti. T n znai da sm savrni, v sam da tim da s u nama izgradi Hristv karaktr. 2. Da dm u punj sigurnsti i vri. Ka t sm vidli u juranjm dlu puk, nma vi nikakvg razlga da sumnjam da m dbiti pristup Bgu. 3. Da dm sa srcm kj j in d zl savsti. Originalni izraz krpljnj srca, prvdn u vrjima 10,22. ka ini u srcima, pripada jziku Svtinj, i pdsa nas na krpljnj narda u Svtinji u pustinji (2. Mjsijva 24,8; 3. Mjsijva 8,23.24), t ga j uinil brdn istim, iak nij mgl da isti i njgvu savst (vrjima 9,9.13). Mutim, inj prav Svtinj na Nbu prdstavlja i inj savsti Hristvm krvlju (vrjima 9,14). Opravdanj pkajang grnika simbliki j prdstavljn vim injm. On m da ima istu savst zat t su mu grsi prtni. 4. Da dm umivni p tlu vdm istm. ini s da v ukazuj na hriansk krtnj, ali s m razumti i u prnsnm smislu ka kupanj vdn u riji (fscima 5,26), ka itanj Biblij i primnjivanj njnih nala u praktinm ivtu. U tkstu u akvu 4,7.8, akv s bri sa npstjanu svjih italaca. ini s da su ti ljudi izgubili sigurnst u svm prdljnju za Bga. Pstali su sklni dgvrima i nalaz s u npsrdnj pasnsti. akv s slui izrazima kjima s pisuj istta Svtinj. Shvatanj p km s Bgu mm pribliiti jdin pt s duhvn istim zaista j karaktristin za Svtinju. Mra nam biti jasn da jdin Bg m da isti na src. Zat s pstavlja pitanj: kj bln dluk mram da dnsm da bism mguili Bgu da bavi t dl blagdati u nam ivtu? 103
Ut
24. dcmbar 2013.
VRA: BUDIT PUNI POVRNJA
Pnv pritajt tkst u vrjima 10,19-25. dna tma s staln pnavlja, a t j na pvrnj ili, kak stji u nam prvdu, slbda. Grka r kja s vd kristi znai smlst, hrabrst i nustraivst, kjima s u Nvm zavtu pisuj na nvi dns sa Bgm. Prvbitn s va r dnsila na tvrnst u gvru, t s u vj clini psbn snsi na slbdu da s u mlitvi pribliim Bgu. Ova vrsta tvrnsti u dnsu prma Bgu stvara radsn pvrnj. Razlg i cilj nag pvrnja li u tm t imam Pglavara svtnikg na nbsima prk kg mm da s pribliim Bgu. Ovaj pristup j ngranin i n m ga msti nita drug sim nas samih i naih pgrnih dluka. Imam stalni pziv da um u nbsku Svtinju. Odakl dlazi v pvrnj? On n pti d nas, v s javlja kada shvatim da nam j Hristva krv sigurala pristup u Biju blizinu. Kji drugi tkstvi u Pslanici vrjima gvr pvrnju i sigurnsti? vrjima 3,6.14; 4,16; 6,11; 11,1. Kju vrstu pvrnja i sigurnsti pisuju vi tkstvi?
Sigurnst i pvrnj n tmlj s na nama samima, v sam na Hristu. Ov stanj n zavisi d tga k sm mi, v k j na Psrdnik. Zanimljiv j da s n pminj da bi vrnici mgli da imaju ita manj d pun sigurnsti (vrjima 6,11; 10,22). Oigldn, nvi put kji nam j za sva vrmna tvrn Isusvm smru dv nas bz izuztka d pung pvrnja, d pun sigurnsti. N kuj s nita manj d tga. Pstj dva naina da s dstign hrianska sigurnst i da s na dri vrm. dan j putm sam vr (fscima 3,12), drugi j vrnm hrianskm slubm blinjima (1. Timtiju 3,13). Oba vida su nphdna i vana. Osim tga, u Pslanici vrjima sigurnst u vri i pzivanj da s dkam ka hriani idu ruku pd ruku. Hriansk ivljnj s nikada n m dvjiti d hriansk vr. ta u ivtu pstavlja izazv za na pvrnj u Bga ili nau punu sigurnst u Njgvu dbru vlju prma nama? ta bism mgli uiniti da sb zatitim d v duhvn pasnsti?
104
Sr
25. dcmbar 2013.
NADA: BUDIT ISTRANI I NPOKOLBLJIVI
Prgldajt sld tkstv. ta ni svi imaju zajdnik? ga vr nici trba da s dr?
vrjima 3,6 _________________________________________________ vrjima 3,14 ________________________________________________ vrjima 4,14 ________________________________________________ vrjima 6,18 ________________________________________________ vrjima 10,23 _______________________________________________ Osim sigurnsti u spasnj, van j da pkam istrajnst i da uzdim nadu kja nam j svima pnuna. U Pslanici vrjima vrst s drati prdstavlja zbiljan pziv. Mgu j sti utisak da su nki vrnici plak dustajali d svj hriansk vr i nad i da j apstl mra da ih hrabri da izdr. Tkst navdi i ta j t dstjn da s uva: nada, pvrnj, sigurnst i priznanj. Svi vi izrazi dns s u bjktivnm smislu na hriansk vrvanj. Sv nam j v mgu zat t naa nada nij utmljna na nama, v na Isusu i na nm t j On uini za nas. Ong trnutka kada zabravim vu kljunu istinu, sigurn m izgubiti sigurnst i pvrnj. Ovi tkstvi nas pzivaju da budm vrsti d ptka (vrjima 3,14) i d samga kraja (vrjima 3,6.14; 6,11). Drati s tga tvrd (vrjima 10,23) znai da mram da imam nprmnljivu i npklbljivu vru. Bz bzira na klnsti, naa nada staj ista, na prdanj Bgu j nprmnljiv, jr s mm puzdati da j On vran i da uiniti n t j ba. Nma nikakv sumnj u t da j Bg vran svjj Ri. On j ispuni banja kja j da Avraamu i Sari (Vidti i Rimljanima 4,19-21); On j ispuni banj Hristvm prvm dlasku (Galatima 3,19) i ispuni svj banj Hristvm drugm dlasku (vrjima 12,26). Mutim, Bij knan banj j banj vnm ivtu, kj j da ak i pr ng t j vrm pl da t (Titu 1,2; 1. vanva 2,25). Bija vrnst j npklbljiva. Ak n vjrujm, On staj vjran; jr s sam Sb n m dri. (2. Timtiju 2,13) Naa nvrnst ili na nvrvanj n prmniti Biju namru sa nama. Njgva banja staju nprmnjna prd naih mralnih praza. Obanja nam i dalj biti dstupna zat t j vrnst d Bij prird. Tak j lak da s bshrabrim zbg svjih grha. Kak da nadvladam svj grh, ali da ipak, u ist vrm, n dustanm ni kada divim praz? Zat s mram uhvatiti za va banja, a psbn nda kada divim praz, kada padnm? 105
26. dcmbar 2013.
LJUBAV: HRABRIT DAN DRUGOGA
I da razumijvam jdan drugga u ptsticanju na ljubav i dbra djla. (vrjima 10,24)
Iak s savt u vrjima 10,23. usrdsruj na pjdinan pnaanj, sldi, u vrjima 10,24, ima u vidu zajdnicu vrnika. Mi nism sami na svm putu sa Hristm. Mi s mram dsldn starati jdni drugima. Pziv da vlim jdni drug prdstavlja tradicinalni inilac hrianskg pnaanja (van 13,34.35; Galatima 5,13). Mutim, musbna ljubav s n javlja prirdn, sama d sb. Pziv da ulim trud da t pstignm ukazuj da j nphdn usrdsrn i paljiv razmiljanj. Pzvani sm da pklnim panju svjim saputnicima u vri i da razmiljam kak bism ih mgli pkrnuti da vl svj blinj i da in dbra dla. Na nsru, mng j lak nkga navsti da ustan prtiv drugga, ng da ga pkrnm da s pnaa u skladu sa hrianskm ljubavlju, zar n? Prma tm, usrdsrdim svj napr na dlvanj za dbr svj drutvn zajdnic, jr ak sugraan budm pkrnuli svjm ljubavlju, ni njima n prstati nita drug ng da vl blinj i da in dbra dla. itajt tkst u vrjima 10,24.25. Kakv vz ljubav i dbra dla imaju sa naim kupljanjima? Pslanica vrjima snan naglaava injnicu da mi mm da musbn pkazujm hriansku ljubav na svjim hrianskim kupljanjima. Ak nk n li da dlazi na bgslunja, kak bi mga da uspn ispuni Hristv zakn ljubavi? Ljudi mgu da misl da imaju nk svj dbr razlg da n dlaz na hrianska bgslubna kupljanja, ali Pslanica vrjima naglaava stljivu istinu da ih, na kraju, mda sam njihva vlastita ravndunst navdi na takv misli. Ak nk li, uvk m da na razlg da izbgava psivanj crkvnih bgslunja ili drugih hrianskih kupljanja. Mutim, svi ti razlzi pstaju nvani kada s uzm u bzir pravi razlg dlanja: da budm na blagslv blinjima. Ovakv pnaanj, nadahnut ljubavlju, pstaj sv nphdnij t s vi pribliavam danu Hristvg dlaska. U ptku tksta u vrjima 10,19-25, Pavl pziva vrnik da s pribli Bgu u nbskj Svtinji, a na njgvm kraju pdsa ih da s dan Gspdnji sv vi pribliava. Hristv dlazak trba uvk da bud snvni pdsticaj svima nama da s hrianski pnaam. Kga u svjj crkvi lit da hrabrit svjim rima i dlima ili makar sam svjm prisutnu? Ak st iskrni u svjim nastjanjima, mt pkrnuti vlik prmn u ivtu svjih blinjih, a da i sami dbijt vlik blagslv. 106
27. dcmbar 2013.
ZA DALJ PROUAVANJ
U svjj slubi i radu, Psrdnik dstjanstvm i slavm siln nadmaiti zmaljsk svtnstv, kj j sam slika nbskga (...) Ovaj Spasitlj j mra da bud Psrdnik, da stan izmu Vinjga i Njgvg narda. Na taj nain j tvrn put da krivac i grnik m da na pristup Bgu zahvaljujui psrdvanju nkga drugga. Grnik n m da s pjavi lin sa krivicm kja piva na njmu, bz ikakvih vih zasluga d nih kj sam ima. Sam Hrists m da tvri put, prinsi rtvu kja zadvljava zahtv Bijg zakna. On j bi savrn, npkvarn grhm. Bi j bz ikakv man ili mrtin. Nikada n bism uvidli vliinu stranih psldica grha da lk kji j za t pnun nij ima tak bskrajnu vrdnst. (ln Vajt, The Spirit of Prophecy, sv. 2, str. 11) Vra u pmirnj i Hristv psrdvanj dra nas vrstima i npklbljivima usrd iskunja sa kjima s suavam u crkvi kja s bri. (ln Vajt, The SDA Bible Commentary, sv. 7A, str. 484) PITANJA ZA DISKUSIU: 1. Prlistajt clu Pslanicu vrjima. Zat nas ta Pslanica nprstan pziva da s pnaam na drni nain, na nain kji npsrdn prizlazi iz na vr? 2. Razmislit mal injnici da imam ptpuni pristup Bgu. ta bi t znail? Kak ta injnica trba da uti na na ivt, a psbn u vrm iskunja ili u trnucima razaranja naim duhvnim stanjm? 3. U mu j razlika izmu ptpun sigurnsti u vri i drsk smlsti u pnaanju? 4. Razmislit rima ln Vajt u dlu puk za ptak: Nikada n bism uvidli vliinu stranih psldica grha da lk kji j za t pnun nij ima tak bskrajnu vrdnst. ta nam t gvri tm klik j grh straan kada j za njgv uklanjanj trbal dati tak bskrajnu vrdnst, ivt Bijg Sina Isusa Hrista? Kak da razumm pjam bskrajn vrdnsti? Kak nam injnica da j Isus Stvritlj pma da shvatim vu zadivljujuu istinu? Kak da s na ivt n prbrazi kada s suim s vm vlikm istinm? Kak bism mgli znati za v vlik istin, a da n plim da ih bjavim drugima? 5. Kak da razvijam duhvna prijatljstva u kjima bism hrabrili jdni drug da vi vlim blinj i da ivim ivtm punim dbrih dla? Kj duhvn blagslv dbijat na zajdnikim kupljanjima vr nika? ta prputat ak n ustvujt na bgslunjima u crkvi, zajdn s stalim vrnicima? 107
108
SPRMNI ZA PRIM DUHA Najvi dar Najva ptrba Najvi dar Tmljna rfrma Lin ispitivanj dnduni Otvaranj srca Titi skladu Na duhvn ptrb Samdricanj Otvaranj srca Ispranjna psuda
Pristjan ivt
ktbar
1. 2. 3. 4. 5.
U Psalam 51,7 S 2. Krinanima 1,21.22 Filibljanima 2,2 P Psalam 139,23.24 S Dla 2,1
6. N Filibljanima 2,3 7. P Luka 18,13 8. U Filibljanima 3,7 9. S van 15,5 10. Filibljanima 2,15 11. P Klanima 1,10 12. S Klanima 1,12.13 13. N Filibljanima 3,20 14. P Isaija 1,18 15. U Matj 22,11.12 16. S Filibljanima 2,13 17. Otkrivnj 3,18 18. P fscima 3,16 19. S 1. Krinanima 1,10 20. N 2. Krinanima 7,1 21. P 1. Krinanima 2,12 22. U Luka 18,7 23. S vrjima 4,16 24. Luka 18,1 25. P Dla 4,31 26. S 1. Krinanima 2,13 27. N 1. Krinanima 3,13 28. P Dla 2,46.47 29. U Isaija 58,9.10 30. S rmija 14,20.21
31. Danil 9,19
Sunc pravd isti duu
Prmnjn ruh Oi uprt prma nbu Od skrlta d blin Prmnjn ruh Pkravanj vlj Ptinjavanj samg sb Pkran um Uklanjanj svak prprk Nprstana pvzanst Strah Biji Okujui vlika dla Mli s za Njgv blagslv Vrujui u Njgv banj Nprstana pvzanst Iskrn Ga cniti Vi prpvdanja Usrdnij mlitv Vi prdanja Psvni vrnici Vi milsti
Usrdnij mlitv
Mlitva za Bji nard 109
nvmbar
ispunJni Duhm Nva Pdstnica Prbunj na dan Pdstnic Ngranin misinarski duh Izlivanj Duha u punini Nva Pdstnica Psbn izlivanj duhvn milsti Izlivanj Duha u punini Nma drng vrmna Bz uzbunja Na nsvakidanji nain Nkivani ljudi
1. P Dla 5,12 2. S Dla 5, 14.15 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. N Dla 6,7 P Dla 2,41.42 U Dla 2,2 S Mark 13,33 Dla 1,6.7 P Dla 2,12 S Dla 2,14-16
Ni sanj, ni zans 10. N van 3,9-12 Ka t Bg li 11. P Dla 4,13 Ljudski planvi pnkad staju p strani 12. U Dla 4,18-20 st dbacivan 13. S Dla 5,40.41 uvajt s dbijanja 14. 2. Krinanima 4,1.2 Ni sanj, ni zans 15. P Titu 2,7.8 Ni uzbunj, ni psbni dgaaji 16. S Titu 2,1 N titi za riginalnu Duhvni prbraaj 17. N Titu 1,9 Bz nrda i fanatizma 18. P 1. Krinanima 14,40 Bj dl dlikuj s smirnu 19. U Filibljanima 3,8 Duhvni prbraaj 20. S Rimljanima 15,13 Duh dnsi mir i radst 21. Filibljanima 4,4 On pziva na radsnu hvalu 22. P Dla 4,32 Izraavanj bratsk ljubavi 23. S 2. Krinanima 8,3.4 Darljivst i dbrinstv 24. N Galatima 3,27.28 25. P Dla 2,43-45 26. U Dla 5,28.29 27. S 1. Ptrva 5,7.8 28. Otkrivnj 18,4 29. P Danil 12,1 30. S Luka 21,36 110 Hrabr svdnj Oslbni prdrasuda i razlika Uklnjni sbinst i nptnj Hrabr svdnj Prbun stnin gnv Istinita i lana prbunja Snaga u vrm nvlj Sada j vrm za priprmu
dCmbar
pbdniCi u duhu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. N fscima 6,12 P fscima 6,13-17 U 1. Timtiju 6,12 S 1. Ptrva 4,12.13 Otkrivnj 12,12 P fscima 6,14.15 S Rimljanima 8,15 Vjnici za Hrista Duhvna brba Vjnici za Hrista Sluba nam Vjskvi Krisna iskunja i prprk Nprijatlj s lak n prdaj Otkrivanj nprijatljvih zamki Bji put
Uvk tvrna vrata 8. N 1. vanva 5,4 Vra dnsi snagu 9. P Otkrivnj 3,8 Uvk tvrna vrata 10. U 1. Krinanima 9,24.25 Titi svakdnvnj pbdi 11. S Rimljanima 8,37 Svaka pbda ini sldu lakm 12. Rimljanima 8,1 Obanj uzvin snag 13. P akv 4,7.8 Blii Isusu 14. S Luka 15,7 Pbda dnsi radst Nbu Pbda na bjnm plju 15. N 1. Krinanima 15,57 Npbdivi sa Hristm 16. P Zaharija 3,2 Glavnja istrgnuta iz gnja 17. U van 17,14.15 Pbda na bjnm plju 18. S Otkrivnj 2,7 Drv ivta 19. Otkrivnj 2,10 Pbdnika kruna 20. P Otkrivnj 3,4 Hda s Njim dvni u bl 21. S Otkrivnj 3,5 Imna upisana u knjigu ivta 22. N Otkrivnj 3,10 23. P Otkrivnj 3,12 24. U Otkrivnj 3,21 25. S vrjima 2,14.15 26. Otkrivnj 12,11 27. P 1. Ptrva 2, 21-24 28. S van 16,33 29. N Otkrivnj 2,17 30. P Otkrivnj 21,7 31. U vrjima 10,37.38 Pbda krz Hrista Sauvani u asu iskunja Stub u Bjm hramu Mst na Njgvm prstlu Pbda krz Hrista Krvlju agnjtvm Ii za uzrm Osigurana pbda Nasldnici Cara Pbdnsna crkva Nasldnici Cara I na kraju pbdnici 111
ITANJ BIBLI RDOM

Oktobar 1. Ams 2. 3. 4. Avdija i na 5. Mihj 6. 7. Naum 8. Avakum 9. Sfnija 10. Agj 11. Zaharija 12. 13. 14. 15. Malahija 16. Matj 1-5 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Mark 26. 1-3 4-6 7-9 1-4 1-4 5-7 1-3 1-3 1-3 1-2 1-3 4-6 7-10 11-14 1-4 6-8 9-11 12-13 14-15 16-17 18-20 21-25 26-28 1-3 4-6 Novembar 1. Luka 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. van 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Dla 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 7-8 9-11 12-14 15-17 18-20 21-22 23-24 1-3 4-6 7-9 10-12 13-15 16-18 19-21 1-3 4-6 Decembar 1. 1. Krinanima10-12 2. 13-16 3. 2. Krinanima 1-5 4. 6-9 5. 10-13 6. Galatima 1-3 7. 4-6 8. fscima1-6 9. Filibljanima 1-4 10. Klanima 1-4 11. 1. Slunjanima 1-5 12. 2. Slunjanima 1-3 13. 1. Timtiju 1-6 14. 2. Timtiju 1-4 15. Titu i Filimnu 16. vrjima 1-5 17. 6-9 18. 10-13 19. akv 1-5 20. 1. Ptrva 1-5 21. 2. Ptrva 1-3 22. 1. vanva 1-3 23. 4-5 24. 2. i 3. vanva 25. udina pslanica 26. Otkrivnj 1-4 27. 5-9 28. 10-13 29. 30. 31. 14-16 17-19 20-22
7-9 10-12 13-15 16-18 19-23 24-26 27-28
27. 7-9 28. 10-13 29. 14-16 30. Luka 1-3 31. 4-6
24. Rimljanima1-3 25. 4-6 26. 7-9 27. 10-12 28. 13-16 29. 1. Krinanima 1-5 30. 6-9
112
VRNJ BOGOSLUNJ U PORODICI

Oktobar 1. Psalam 79. 2. Psalam 80. 3. Psalam 81. 4. Psalam 82. 5. Psalam 83. 6. Psalam 84. 7. Psalam 85. 8. Psalam 86. 9. Psalam 87. 10. Psalam 88 11. Psalam 89,1-13. 12. Psalam 89,14-26. 13. Psalam 89,27-39. 14. Psalam 89,40-52. 15. Psalam 90. 16. Psalam 91. 17. Psalam 92. 18. Psalam 93. 19. Psalam 94. 20. Psalam 95. 21. Psalam 96. 22. Psalam 97. 23. Psalam 98. 24. Psalam 99. 25. Psalam 100. 26. Psalam 101. 27. Psalam 102,1-14. 28. Psalam 102,15-28. 29. Psalam103. 30. Psalam 104,1-18. 31. Psalam 104,19-35. Novembar 1. Psalam 105,1-15. 2. Psalam 105,16-31. 3. Psalam 105,32-45. 4. Psalam 106,1-16. 5. Psalam 106,17-32. 6. Psalam 106,33-48. 7. Psalam 107,1-21, 8. Psalam 107,22-43. 9. Psalam 108. 10. Psalam 109,1-16. 11. Psalam 109,17-31. 12. Psalam 110. 13. Psalam 111. 14. Psalam 112. 15. Psalam 113. 16. Psalam 114. 17. Psalam 115. 18. Psalam 116. 19. Psalam 117. 20. Psalam 118,1-14. 21. Psalam 118,15-29. 22. Psalam 119,1-14. 23. Psalam 119,15-29. 24. Psalam 119,30-43. 25. Psalam 119,44-56. 26. Psalam 119,57-90. 27. Psalam 119,91-117. 28. Psalam 119,118-143. 29. Psalam 119,144-176. 30. Psalam 120. Decembar 1. Psalam 121. 2. Psalam 122. 3. Psalam 123. 4. Psalam 124. 5. Psalam 125. 6. Psalam 126. 7. Psalam 127. 8. Psalam 128. 9. Psalam 129. 10. Psalam 130. 11. Psalam 131. 12. Psalam 132. 13. Psalam 133. 14. Psalam 134. 15. Psalam 135. 16. Psalam 136,1-13. 17. Psalam 136,15-26. 18. Psalam 137. 19. Psalam 138. 20. Psalam 139. 21. Psalam 140. 22. Psalam 141. 23. Psalam 142. 24. Psalam 143. 25. Psalam 144. 26. Psalam 145. 27. Psalam 146. 28. Psalam 147. 29. Psalam 148. 30. Psalam 149. 31. Psalam150.
Prdlam vrnicima da v tkstv itaju u tku vrnjg bgslunja u svjj prdici.
113
POETAK SUBOTE U OKTOBRU 2013. GODINE

MESTO 4. 18,06 18,08 18,10 18,12 11. 17,53 17,55 17,57 17,59 18. 17,41 17,43 17,45 17,47 25. 17,30 17,32 17,34 17,36
Kladovo, Negotin Bor, Zajear, Pirot, Strumica Vrac, Parain, Ni, Leskovac, Vranje, Radovi, Kavadarci, evelija, agodina Kikinda, Srpska Crnja, Alibunar, Kovin, Smederevo, Poarevac, Smederevska Palanka, Kruevac, Kumanovo, Veles Senta, Beej, Zrenjanin, Panevo, Beograd, Aranelovac, Kragujevac, Kraljevo, Kosovska Mitrovica, Pritina, Tetovo, Skoplje, Prilep, Bitolj Subotica, Baka Topola, Kula, Vrbas, Novi Sad, Ruma, Valjevo, aak, Novi Pazar, akovica, Prizren, Ohrid Sombor, Baka Palanka, id, Srem. Mitrovica, Bogati, abac, Uice, Berane, Pe, Debar Beli Manastir, Osijek, Dalj, Vukovar, Vinkovci, Bijeljina, Loznica, Pljevlja, Kolain Tuzla, Foa, Podgorica, Ulcinj Podr. Slatina, Slavonska Poega, Slavonski Brod, Derventa, Doboj, Sarajevo, Bilea, Zelenika Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Daruvar, Bos. Gradika, Nova Gradika, Zenica, Mostar, Trebinje, Dubrovnik Murska Sobota, Ormo, akovec, Varadin, Prijedor, Banja Luka, ajce, Metkovi, Peljeac, Mljet Maribor, Livno, Hvar, Korula, Ptuj, Krapina, Zagreb, Sisak, Drvar Dravograd, Slovenj Gradec, Rogaka Slatina, Celje, Zidani Most, Karlovac, Slunj, Biha, Knin, Split, Bra Meica, Gospi, ibenik, Vis esenice, Kranj, Ljubljana, Crikvenica, Krk, Rab, Pag, Zadar, Dugi Otok, Biograd na moru Kranjska Gora, Postojna, Rijeka, Cres, Loinj Gorica, Koper, Rovinj, Pula
18,14
18,01
17,49
17,38
18,16 18,18 18,20 18,22 18,24
18,03 18,05 18,07 18,09 18,11
17,51 17,53 17,55 17,57 17,59
17,40 17,42 17,44 17,46 17,48
18,26
18,13
18,01
17,50
18,28 18,30 18,32 18,34 18,36 18,38 18,40
18,15 18,17 18,19 18,21 18,23 18,25 18,27
18,03 18,05 18,07 18,09 18,11 18,13 18,15
17,52 17,54 17,56 17,58 18,00 18,02 18,04
Podaci iz ove tabele izvedeni su po letnjem raunanju vremena.
114
POETAK SUBOTE U NOVEMBRU 2013. GODINE

MESTO 1. 8. 15. 22. 29.
Kladovo, Negotin Vrac, Bor, Zajear, Knjaevac, Pirot Kikinda, Srpska Crnja, Alibunar, Poarevac, Ni Subotica, Senta, Beej, Zrenjanin, Panevo, Kovin, Smederevo, Sm. Palanka, agodina, Parain, Kruevac, Leskovac, Vranje, Radovi, Strumica Baka Topola, Kula, Vrbas, Novi Sad, Ruma, Beograd, Aranelovac, Kragujevac, Kumanovo, Kavadarci, evelija Sombor, Baka Palanka, Srem. Mitrovica, Bogati, abac, Valjevo, aak, Kraljevo, Kosovska Mitrovica, Pritina, Skoplje, Veles Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Bijeljina, Loznica, Uice, Novi Pazar, Prizren, Tetovo, Prilep Tuzla, Berane, Pe, akovica, Bitolj Virovitica, Podr. Slatina, Slav. Poega, Sl. Brod, Derventa, Doboj, Pljevlja, Kolain Murska Sobota, akovec, Varadin, Koprivnica, Bjelovar, Daruvar, Bos. Gradika, Nova Gradika, Zenica, Sarajevo, Foa, Podgorica Maribor, Ormo, Ptuj, Banja Luka, Bilea, Bar, Ulcinj Slovenj Gradec, Celje, Krapina, Zagreb, Sisak, Prijedor, ajce, Mostar, Trebinje, Dubrovnik, Zelenika Dravograd, Meica, Rogaka Slatina, Zidani Most, Karlovac, Drvar, Livno, Metkovi, Peljeac, Mljet Kranj, Ljubljana, Slunj, Biha, Knin, Split, Bra, Hvar, Korula Kranjska Gora, esenice, Postojna, Crikvenica, Gospi, ibenik, Biograd na moru Gorica, Rijeka, Krk, Cres, Rab, Zadar, Pag, Dugi Otok, Vis Koper, Loinj Rovinj, Pula
16,18 16,11 16,04 15,58 15,54 16,20 16,13 16,06 16,00 15,56 16,22 16,15 16,08 16,02 15,58
16,24 16,17 16,10 16,04 16,00
16,26 16,19 16,12 16,06 16,02
16,28 16,21 16,14 16,08 16,04
16,30 16,23 16,16 16,10 16,06 16,32 16,25 16,18 16,12 16,08 16,34 16,27 16,20 16,14 16,10 16,36 16,29 16,22 16,16 16,12 16,38 16,31 16,24 16,18 16,14 16,40 16,33 16,26 16,20 16,16
16,42 16,35 16,28 16,22 16,18 16,44 16,37 16,30 16,24 16,20 16,46 16,39 16,32 16,26 16,22 16,48 16,41 16,34 16,28 16,24 16,50 16,43 16,36 16,30 16,26 16,52 16,45 16,38 16,32 16,28
Podaci iz ove tabele izvedeni su po zimskom raunanju vremena.
115
POETAK SUBOTE U DECEMBRU 2013. GODINE

MESTO DATUM 6. 15,52 15,54 15,56 15,58 13. 15,52 15,54 15,56 15,58 20. 15,54 15,56 15,58 16,00 27. 15,57 15,59 16,01 16,03 03. 16,04 16,06 16,08 16,10
Kladovo, Negotin Srpska Crnja, Vrac, Bor, Zajear Senta, Kikinda, Zrenjanin, Alibunar, Kovin, Poarevac, Knjaevac, Pirot Subotica, Baka Topola, Beej, Panevo, Beograd, Smederevo, Smed. Palanka, agodina, Parain, Ni, Leskovac Sombor, Kula, Vrbas, Novi Sad, Ruma, Aranelovac, Kragujevac, Kruevac, Vranje, Radovi, Strumica Dalj, Vukovar, id, Sremska Mitrovica, Bogati, abac, Valjevo, aak, Kraljevo, Kumanovo, Kavadarci, evelija Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Bijeljina, Loznica, Uice, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica, Pritina, Skoplje, Veles Podravska Slatina, Tuzla, Pe, akovica, Prizren, Tetovo, Prilep Murska Sobota, akovec, Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Daruvar, Slav. Poega, Slav. Brod, Derventa, Doboj, Pljevlja, Berane, Bitolj Ptuj, Ormo, Varadin, Bosanska Gradika, Nova Gradika, Zenica, Sarajevo, Foa, Kolain, Debar, Ohrid Maribor, Celje, Krapina, Zagreb, Sisak, Prijedor, Banja Luka, Podgorica Dravograd, Meica, Rogaka Slatina, Zidani Most, ajce, Mostar, Bilea, Trebinje, Zelenika, Bar, Ulcinj Slovenj Gradec, Karlovac, Slunj, Biha, Drvar, Livno, Metkovi, Dubrovnik esenice, Kranj, Ljubljana, Knin, Peljeac, Mljet Kranjska Gora, Postojna, Rijeka, Crikvenica, Krk, Gospi, ibenik, Split, Bra, Hvar, Korula Gorica, Koper, Cres, Rab, Pag, Zadar, Biograd na moru, Vis Rovinj, Pula, Loinj, Dugi Otok
16,00
16,00
16,02
16,05
16,12
16,02
16,02
16,04
16,07
16,14
16,04 16,06 16,08
16,04 16,06 16,08
16,06 16,08 16,10
16,09 16,11 16,13
16,16 16,18 16,20
16,10 16,12 16,14 16,16 16,18 16,20 16,22 16,24
16,10 16,12 16,14 16,16 16,18 16,20 16,22 16,24
16,12 16,14 16,16 16,18 16,20 16,22 16,24 16,26
16,15 16,17 16,19 16,21 16,23 16,25
16,22 16,24 16,26 16,28 16,30 16,32
16,27 16,34 16,29 16,36
Podaci iz ove tabele izvedeni su po zimskom raunanju vremena.
116

Pouka Za Odrasle Latinica 04 2013 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pouka Za Odrasle Latinica 04 2013 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVTINjA

ktbar, nvmbar, dcmbar 2013.

UVOD SLIKA SPASNJA

Pruiti clu puku

Od 28. sptmbra d 4. ktbra

29. sptmbar 2013.

30. sptmbar 2013.

itajt tkst u vrjima 8,1.2. ta Hrists ini prd Bijim prstlm?

MJi zaklJuCi i dluk:

Pruiti clu puku

PRVA SVTINJA NA ZMLJI

ISUS KAO SVTINJA

CRKVA KAO SVTINJA

10. ktbar 2013.

11. ktbar 2013.

MJi zaklJuCi i dluk:

Pruiti clu puku

Od 12. d 18. ktbra

13. ktbar 2013.

itajt tkst u 1. Mjsijvj 3,9-21. Kak j Bg dgvri na grh Adama i v?

14. ktbar 2013.

15. ktbar 2013.

RTVA NA BRDU MORII

itajt tkst u 1. Mjsijvj 22,1-19. ta j Avram iz vg dgaaja naui rtvama?

16. ktbar 2013.

itajt tkst u 3. Mjsijvj 17,10.11. Kju ulgu j Bg namni krvi?

17. ktbar 2013.

DANANJ RTV I IVA RTVA

18. ktbar 2013.

MJi zaklJuCi i dluk:

Pruiti clu puku

Od 19. d 25. ktbra

20. ktbar 2013.

21. ktbar 2013.

22. ktbar 2013.

23. ktbar 2013.

SRDIT BOIG I DRUTVNOG DLOVANJA

itajt tkst u 1. O carvima 8,31-53. ta nas j vaj tkst ui ulzi Svtinj?

24. ktbar 2013.

DOK NAPOSLI UOH U SVTINJU BOIU

25. ktbar 2013.

MJi zaklJuCi i dluk:

Pruiti clu puku

Od 26. ktbra d 1. nvmbra

POMIRNJ: RTVA ZA OINJ

27. ktbar 2013.

28. ktbar 2013.

29. ktbar 2013.

30. ktbar 2013.

itajt tkst u 3. Mjsijvj 6,25.26; 10,16-18. Kja kljuna istina j vd prikazana?

31. ktbar 2013.

MJi zaklJuCi i dluk:

Pruiti clu puku

itajt tkst u 3. Mjsijvj 16,16.30. ta s istil da Dan i nja?

ISAIIN LINI DAN POMIRNJA

MJi zaklJuCi i dluk:

HRISTOS NAA RTVA

Pruiti clu puku

10. nvmbar 2013.

HRISTOS U 53. POGLAVLJU KNJIG PROROKA ISAI

11. nvmbar 2013.

12. nvmbar 2013.

13. nvmbar 2013.