Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 76

PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA Skripta za brzo uenje

Izradio: Ivan Ivanec, mag.ing. Auto kola Kappa urevac

Sadraj:
1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ............................................................................................................................... 5 IZRAZI IZ ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA ........................................................................................... 5 KATEGORIZACIJA VOZILA .............................................................................................................................................10 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM ..............................................................................................................................12 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA........................................................................................................................13 DUNOSTI VOZAA .....................................................................................................................................................13 KAZNE I KAZNENI BODOVI ..........................................................................................................................................14 2 . PONAANJE SUDIONIKA U PROMETU .........................................................................................................................16 3. CESTA I NJENA OBILJEJA ............................................................................................................................................18 VRSTE CESTE ...............................................................................................................................................................18 ZAUSTAVNI PUT VOZILA ..............................................................................................................................................19 RAZMAK IZMEU VOZILA ............................................................................................................................................20 4.Znakovi u Prometu .......................................................................................................................................................21 4.1 OPENITO O ZNAKOVIMA .....................................................................................................................................21 4.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI ......................................................................................................................................21 4.1.2 ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI ...........................................................................................................................21 4.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI ......................................................................................................................................22 4.1.4 DOPUNSKE PLOE...........................................................................................................................................22 4.2 SEMAFORI .............................................................................................................................................................23 4.3 OZNAKE NA KOLNIKU ............................................................................................................................................24 4.5 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA ................................................................25 4.6 ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije vozaa) .............................................................26 5. UOAVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE ( PERCEPCIJA )......................................................................................28 5.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA ........................................................................................................................28 5.2 RADNJE PRESTRONOSTI .......................................................................................................................................29 6. OSTALI SUDIONICI U PROMETU ...................................................................................................................................30 6.1 PJEACI .................................................................................................................................................................30 6.2 DJECA ....................................................................................................................................................................30 6.3 BICIKLISTI ..............................................................................................................................................................30 2 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

6.4 TRAKTORISTI .........................................................................................................................................................30 7. PROMETNA PRAVILA ...................................................................................................................................................31 Sudionici u prometu su duni postupati:......................................................................................................................31 7.1.UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET .....................................................................................................................31 7.2.KRETANJE VOZILA PO CESTI ...................................................................................................................................31 7.3.VONJA UNATRAG; ...............................................................................................................................................32 7.4.POLUKRUNO OKRETANJE.....................................................................................................................................32 7.5.BRZINA VONJE .....................................................................................................................................................32 7.6.OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH .................................................................................................................33 7.7.PROMET RASKRIJEM ...........................................................................................................................................33 7.8. PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU ....................................................................................................34 7.9.MIMOILAENJE .....................................................................................................................................................36 OBILAENJE .............................................................................................................................................................36 7.10.PRETJECANJE .......................................................................................................................................................36 7.11.ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE .............................................................................................................................37 7.12.ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE ......................................................................................................37 7.13.ZABRANJENO PARKIRANJE ( doputeno zaustavljanje ) ......................................................................................38 7.14.PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE ........................................................................................................38 7.15.PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM ..........................................................................................................38 7.16.PROMET TUNELOM .............................................................................................................................................39 7.17 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM...................................................................39 8.VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA ..................................................................................................................40 8.1.UREAJI U VOZILU.................................................................................................................................................40 8.2.OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU ...................................................................................................40 8.3 KONTROLNE LAMPICE ...........................................................................................................................................41 8.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA ................................................................................................42 8.4.1 PASIVNI SUSTAVI: ...........................................................................................................................................42 8.4.2 AKTIVNI SUSTAVI ............................................................................................................................................42 8.4.3 GUME NA VOZILU ...........................................................................................................................................42 8.4.4 VUA PRIKLJUNOG VOZILA ...........................................................................................................................42 8.5.VUA NEISPRAVNIH VOZILA ..................................................................................................................................43 UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA ......................................................................................................................43 3 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.6.TERET NA VOZILU I U VOZILU ................................................................................................................................43 8.7.OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA..........................................................................................................................44 8.8.PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU ...................................................................................................................................44 8.9.PROMETNA DOZVOLA ...........................................................................................................................................44 8.10.EKONOMINA I RACIONALNA VONJA ( EKO VONJA ) ........................................................................................45 9. VONJA U NASELJU.....................................................................................................................................................46 Bitna obiljeja vonje u gradu: .....................................................................................................................................46 10.VONJA IZVAN NASELJA.............................................................................................................................................47 RAZMAK......................................................................................................................................................................47 PRETJECANJE...............................................................................................................................................................48 VONJA ZAVOJIMA......................................................................................................................................................48 VONJA NIZBRDICAMA................................................................................................................................................48 11. POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE ............................................................................................................49 Prometna nesrea .......................................................................................................................................................49 12. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA ..............................................................................................................................50 VONJA NOU ............................................................................................................................................................50 VONJA PO KII ...........................................................................................................................................................50 VONJA PO MAGLI ......................................................................................................................................................51 VONJA PO SNIJEGU ( ZIMSKI UVJETI ) ........................................................................................................................51 VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG VJETRA .............................................................................................................51 Literatura ........................................................................................................................................................................52 PRILOG ..........................................................................................................................................................................52 Prometi znaklovi .........................................................................................................................................................52 Znakovi opasnosti....................................................................................................................................................53 Znakovi izriitih naredbi ..........................................................................................................................................57 Znakovi obavijesti....................................................................................................................................................62 Znakovi za voenje prometa ...................................................................................................................................74 Dopunske ploe uz znakove .....................................................................................................................................76

4 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU


IZRAZI IZ ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA
1) cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet, 2) javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete odreene ovim Zakonom i koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom, 3) autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta oznaena propisanim prometnim znakom, 4) brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolnike trake, koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina s poprenim cestama i drugim prometnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom, 5) cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dvije prometne trake irine od po najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom, 6) dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mreom glavnih europskih cesta, 7) upanijska cesta je javna cesta koja povezuje podruje jedne ili vie upanija, 8) lokalna cesta je javna cesta koja spada u mreu upanijskih cesta i povezuje podruje grada i/ili opine, 9) nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.), 10) zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenoga kolnikog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik, 11) kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka, 12) prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru, 13) prometna traka za spora vozila je obiljeeni uzduni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vonjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protonost prometa, 14) kolnika traka je uzduni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka, 15) prometna traka za zaustavljanje vozila u nudi je obiljeeni uzduni dio kolnika na autocestama i na odreenim mjestima na cestama vieg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl., 16) prometna traka za ubrzavanje je dio kolnika namijenjen za ukljuivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkiralita, motela i sl.), 17) prometna traka za usporavanje je dio kolnika namijenjen za iskljuivanje vozila iz prometnog toka na cesti, 18) biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzdu kolnika i koji je obiljeen 5 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

uzdunom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 19) biciklistika staza je izgraena prometna povrina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obiljeena propisanim prometnim znakom, 20) nogostup je posebno ureena prometna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi nain, 21) obiljeeni pjeaki prijelaz je dio kolnike povrine namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolnika, obiljeen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, 22) pjeaki otok je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolniku i koja je odreena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa, 23) pjeaka zona je ureena prometna povrina u prvom redu namijenjena za kretanje pjeaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom, 24) naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajui mu izgled ulice i ije su granice oznaene prometnim znakovima za obiljeavanje naseljenih mjesta, 25) zona smirenog prometa je podruje u naselju obiljeeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom veom od brzine hoda pjeaka i u kojem je djeja igra svugdje doputena, 26) raskrije je povrina na kojoj se kriaju ili spajaju dvije ceste ili vie cesta, a i ira prometna povrina (trgovi i sl.) koja nastaje krianjem, odnosno spajanjem cesta, 27) stajalite tramvaja ili autobusa je dio povrine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obiljeen prometnim znakom, 28) vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda, 29) oldtimer (starodobno vozilo) je motorno vozilo proizvedeno prije trideset i vie godina, koje je radi njegovanja povijesnih naslijea i tehnike kulture sauvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obli ku i koje se ne koristi u svakodnevnom prometu, a koje je po posebnom propisu, koji donosi ministar nadlean za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadlenim za unutarnje poslove i ravnateljem dravnog zavoda za mjeriteljstvo, razvrstano u kategoriju starodobnih vozila, 30) vatrogasno vozilo je motorno ili prikljuno vozilo namijenjeno za gaenje poara, 31) pelarsko vozilo je motorno ili prikljuno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagoeno iskljuivo za prijevoz pelinjih zajednica (konica) te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret, a koje je, po posebnom propisu koji donosi ministar nadlean za poljoprivredu, u suglasnosti s ministrom nadlenim za poslove prometa i ministrom nadlenim za unutarnje poslove, razvrstano u kategoriju pelarskih vozila,. 32) radno vozilo je bilo koji teretni automobil ili prikljuno vozilo na koje su ugraeni ureaji ili oprema za obavljanje radova na nain da se na vozilu ne moe prevoziti nikakav drugi teret, 33) motorno vozilo je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po tranicama i pomonih pjeakih sredstava, 34) radni stroj je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje odreenih radova vlastitim ureajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldoer, motokultivator s prikljukom, viljukar, kopa rovova i sl.), 35) motokultivator je jednoosovinski radni stroj koji se, bez prikljunog vozila, moe kretati samo uz pridravanje vozaa, 36) traktor je motorno vozilo konstruirano da vue, potiskuje ili nosi izmjenjiva orua, odnosno da slui za pogon takvih orua ili za vuu prikljunih vozila, 6 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

37) traktorski prikljuak je zamjenjivo orue za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vue, gura ili nosi traktor, 38) moped je motorno vozilo s dva ili tri kotaa iji radni obujam benzinskog motora nije vei od 50 cm3 ili ija trajna snaga u sluaju elektromotora ne prelazi 4kW i koje na ravnoj cesti ne moe razviti brzinu veu od 50 km na sat, 39) motocikl je motorno vozilo s dva kotaa iji je radni obujam motora vei od 50 cm3 s bonom prikolicom, ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti moe razviti brzinu veu od 50 km/h, 40) motorni tricikl je motocikl na tri simetrino postavljena kotaa iji je radni obujam motora vei od 50 cm3 i/ili koji na ravnoj cesti moe razviti brzinu veu od 50 km/h, 41) laki etverocikl je motorno vozilo s etiri kotaa ija masa praznog vozila bez baterija, ako se kree na elektrini pogon, ne prelazi 350 kg, iji radni obujam benzinskog motora nije vei od 50 cm3, ija najvea snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne moe razviti brzinu veu od 45 km/h, 42) etverocikl je motorno vozilo s etiri kotaa, osim lakih etverocikala, ija masa praznog vozila bez baterija, ako se kree na elektrini pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i ija snaga motora nije vea od 15 kW, 43) osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima najvie osam sjedala, 44) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima vie od osam sjedala, 45) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima vie od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora elektrinom energijom, vezano za elektrini vodi, 46) tramvaj je vozilo na tranicama s elektrinim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora elektrinom energijom vezano za elektrini vodi, 47) teretni automobil je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari, 48) teglja je teretni automobil namijenjen za vuu poluprikolica, 49) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotaa i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa, 50) specijalno vozilo je motorno ili prikljuno vozilo namijenjeno za obavljanje radnji koje zahtijevaju specijalnu konstrukciju i/ili opremu,. 50) pomona pjeaka sredstva su naprave poput motornog romobila, motornog bicikla i slinih vozila s dva ili tri kotaa ija snaga motora moe postii brzinu na ravnoj cesti do 30 km/h, 51) prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da ga vue motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica, 52) kampersko vozilo je motorno ili prikljuno vozilo posebne namjene, konstruirano tako da su u njemu postavljene stvari koje omoguuju boravak, a mora imati najmanje sljedeu opremu: sjedalice sa stolom, krevete (koji se mo gu dobiti razvlaenjem sjedalica), kuhinjske elemente i prostor za odlaganje garderobe ormare, koja mora biti nepomino uvrena u prostoru za boravak te se ne moe pomicati jednostavnim demontanim postupcima, 53) prikolica je prikljuno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, 54) prikolica s centralno postavljenim osovinama je prikljuno vozilo konstruirano tako da u stanju mirovanja ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, ali u stanju labilne ravnotee, 55) poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vuno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vuno vozilo, 56) laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg, 57) skup vozila je motorno vozilo i prikljuna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina, 58) zapreno vozilo je vozilo namijenjeno za vuu upregnutom ivotinjom, 7 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

59) nosivost je doputena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najvee doputene mase odreene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvoaa vozila s obzirom na doputena optereenja nosivih sklopova, 60) masa vozila je masa vozila u stanju spremnom za vonju (masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima, 61) ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, ukljuujui i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu prikljunog vozila s teretom, ako je ono pridodano vunom vozilu, 62) najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou, 63) osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila, 64) sudionik u prometu na cesti je osoba koja na bilo koji nain sudjeluje u prometu na cesti, 65) sudionik u prometnoj nesrei je svaki sudionik u prometu na cesti koji je na bilo koji nain sudjelovao u prometnoj nesrei, 66) voza je osoba koja na cesti upravlja vozilom, 67) mladi voza je voza u dobi od 16 do 24 godine, 68) pjeak je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vue runa kolica, zapreno vozilo ili motorno vozilo, djeje prijevo zno sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kree brzinom ovjejeg hoda te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama, ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl., 69) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 70) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju duem od tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 71) mimoilaenje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera, 72) pretjecanje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom smjeru, 73) obilaenje je prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kree, 74) polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadanjeg smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni prometni tok, 75) prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrija ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran nain moe izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.), 76) proputanje vozila je radnja koju su u odreenim sluajevima sudionici duni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na nain koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja, 77) prometni tok je istodobno kretanje vie vozila cestom u istom smjeru, 78) mijenjanje prometne trake je prelaenje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili breg kretanja, 79) ometanje prometa je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu, 80) ugroavanje prometa je takav nain sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesree, 81) preglednost podrazumijeva konkretan prostor to ga sudionik u cestovnom prometu moe vidjeti s mjesta na kojem se nalazi, 8 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

82) kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprenog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreu istom prometnom trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupci vozaa meusobno uvjetovani i izmeu kojih ne moe bez ometanja ui drugo vozilo, 83) smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kie, praine, dima i sl.) voza ne moe jasno uoiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udal jenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju, 84) prometna nesrea je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijalna teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem drugoj osobi nije prouzroena teta, 85) materijalna teta u prometnoj nesrei je teta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesrei ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, 86) vozaka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenim kategorijama vozila, 87) meunarodna vozaka dozvola je javna isprava koju je izdala ovlatena struna organizacija na temelju nacionalne vozake dozvole te drave, 88) inozemna vozaka dozvola je vozaka dozvola i meunarodna vozaka dozvola koju je izdalo nadleno tijelo strane drave, 89) prometna dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo i kojom se dokazuje pravo oznaavanja odreenog vozila odreenim registarskim ploicama i vlasnitvo tih ploica i druge osobine i znaajke vozila te ispunjavanje ostalih uvjeta za sudjelovanje u prometu, 90) knjiica vozila je javna isprava koju je izdalo nadleno tijelo i kojom se dokazuje vlasnitvo odreenog vozila, njegove tehnike i druge osobine i karakteristike, 91) doputenje (licencija) je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlatenost za obavljanje odreenih poslova, 92) tahograf je ureaj koji osigurava najmanje zapis brzine i prijeenog puta vozila, 93) nadzorni ureaj (eurotahograf) je ureaj koji osigurava upis vremena vonje lanovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeene udaljenosti vozila, 94) zapisni list je dio u tahografu ili nadzornom ureaju koji mora imati tipno odobrenje na kojem pisaljka tahografa ili nadzornog ureaja neprekidno pie podatke koji moraju ostati trajno zapisani.

9 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

KATEGORIZACIJA VOZILA
Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, B + E, C1, C1 + E, C, C + E, D1, D1 + E, D, D + E, F, G, H i AM kategorije Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji Minimalna Vozilo dob (god.)

A1

motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do 11 kW

16

A2

spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potjeu od vozila ija je snaga dvostruko vea i vie

18

motocikli sa ili bez bone prikolice

20/24

motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija najvea doputena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne vie od 8 putnika, ne raunajui 18 sjedalo za vozaa; motorna vozila ove kategorije mogu biti u kombinaciji s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa ne prelazi 750 kg kombinacije vozila koje se sastoje od vunog vozila B kategorije i prikljunog vozila, pri emu najvea doputena masa prikljunog vozila ne prelazi 3.500 kg 19

B+E

C1

motorna vozila do 7.500 kg najvee doputene mase

18

C1+E

vuna vozila kategorije C1 i prikljuna vozila ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg, s time da najvea doputena masa tako nastale kombinacije vunog i prikljunog vozila ne smije prelaziti 12.000 kg

19

10 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji

Minimalna Vozilo dob (god.)

motorna vozila ija je najvea doputena masa iznad 7.500 kg

19

C+E

skupine vozila koje se sastoje od vunoga motornog vozila C kategorije i prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg

20

D1

motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16 putnika uz vozaa i ija maksimalna duljina nije vea od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s prikolicom ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg kombinacije vozila kada vuno vozilo kategorije D1 i njegova prikolica ima najveu doputenu masu veu od 750 kg, ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila

21

D1+E

21

motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa imaju vie od osam sjedala

21

D+E

vuna motorna vozila D kategorije i prikljuno vozilo ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg

21

traktori sa ili bez prikolice

16

11 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji

Minimalna Vozilo dob (god.)

radni strojevi

16

pruna vozila - tramvaji

21

AM

mopedi i motokultivatori (max 4kw, 50ccm3, 50 km/h)

16

UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM


- OSOBA SA VOZAKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI : motornim vozilima F, G i AM kategorije, i svim etverociklima (quad) UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM 1. tjelesna i duevna sposobnost 2. potrebno znanje i vjetine 3. posjedovanje vozake dozvole odreene kategorije (koristiti pomagla koja su upisana u vozaku dozvolunaoale KAD VOZA NE SMIJE ZAPOETI UPRAVLJANJE VOZILOM ? ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koliine ako je pod utjecajem opojnih droga ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vonju ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme vonje OSOBA MOE STEI PRAVONA SAMOSTALNO UPRAVLJANJE VOZILOM ODREENE KATEGORIJE : osoba koja je duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom osoba koja je navrila minimalnu dob za upravljanje vozilom

12 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

VOZAKA DOZVOLA: izdaje se s rokom vaenja do 80. godine ivota te se produuje svaki 10. godina kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati vozaku dozvolu, i prometnu dozvolu dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu MLADI VOZA je voza u dobi od 16 do 24 godine, ( AM, A1, A2,A, B bez obzira na kategorije ) na autocesti - do 120 km/h na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet mot. Vozila do 100 km/ h na cesti izvan naselja do 80 km / h MLADI VOZA NE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM : ako u organizmu ima alkohola iznad 0, 00 g / kg ako u organizmu ima opojnih droga kada snaga motora osobnog automobila prelazi 80 kW PRAVA VOZAA S OBZIROM NA STJEENE KATEGORIJE: vozai motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im dodane lake prikolice (do najvee doputene mase = 750 kg) voza ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila to su upisana u vozakoj dozvoli. ( sa B kategorije ima pravo upravljati (AM - motokultivator i moped, F traktor, G - radni stroj) voza kojem je izdana vozaka dozvola za upravljanje motornim vozilom B kategorije ima pravo upravljati i motornim vozilima koja pripadaju u AM, F i G (nie) kategorije. PRAVO NA UPRAVLJANJE VOZILIMA (posjedovanje kategorija s obzirom na radni sta vozaa): kategorije C ili H moe stei voza koji ima vozaku za upravljanje vozilom kategorije B ili C1 najmanje godinu dana kategorije D ili D+E moe stei voza koji ima vozaku dozvolu kategorije C najmanje dvije godine kategorije A moe stei voza koji ima vozaku za upravljanje vozilom kategorije A2 najmanje 2 godine

OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA


Sudionici u prometu duni su postupati: A. B. C. D. prema prometnim pravilima, prometnih znakova, prometnim svjetlima znakova ovlatenih oso

DUNOSTI VOZAA
Vozilo drati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozae. Kad prilazi pjeakom prijelazu, upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u sluaju potrebe, moe pravodobno zaustaviti vozilo ispred pjeakog prijelaza (obratiti panu na sve pjeake). 13 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Obratiti osobitu panju te po potrebi zaustaviti vozilo na slijepe osobe, osobe starije dobe, te djecu kad samostalno sudjeluju u prometu. Zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalitu kad osobe, ulazei u to vozilo, odnosno izlazei iz tog vozila, moraju prijei preko prometne trake ili kolnika kojem se vozila kreu (pozornost i oprez ako ne prelaze prometnu traku). Kada se vozilom kree iza vozila kojim se prevoze djeca (vozilo je oznaeno znakom za prijevoz djece), voza vozila je duan zaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku dok djeca ulaze u vozilo ili izlaze iz vozila (na busu upaljeni svi pokazivai smjera).

KAZNE I KAZNENI BODOVI


Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih bodova samo ili preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana tri negativna prekraj na boda, rjeenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od dvanaest mjeseci.

Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih bodova preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana manje od tri negativna prekrajna boda, rjeenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom one kategorije kojom je preteito prikupio negativne prekrajne bodove u trajanju od devet mjeseci.

Vozau motornog vozila kojem je izreena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom iz sluaja 1 ili 2 i koji u narednom razdoblju od pet godina, raunajui od isteka izvrenja posljednje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, prikupi devet negativnih prekrajnih bodova, izrei e se mjera ponitenja vozake dozvole za upravljanje motornim vozilom svih kategorija. Nakon proteka dvije godine od isteka izvrenja mjere ponitenja vozake dozvole, voza moe ponovno pristupiti polaganju vozakog ispita za stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom.

14 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

opis prekraja alkohol u krvi vie od 1,5 promila, utjecaj droge ili odbijanje testiranja vonja suprotnim kolnikom cestom s dva kolnika

kazneni bodovi 5

oduzimanje vozake dozvole odmah, do 6 mjeseci 2 6 mjeseci

novana kazna 5000 do 15.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana 5000 do 15.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana

prekoraenje brzine u naselju za 50 km/h prekoraenje brzine izvan naselja do 50 km/h brzina u naselju dvostruko vea i ujedno vea od 100 km/h prometna nesrea pri kojoj se napusti mjesto nesree - ponavljanje prekraja unutar 24 mjeseca, vonja pod utjecajem alkohola ili droge kazna ili zatvor do 60 dana vonja uz oduzetu vozaku dozvolu ili uz zabranu - ponavljanje prekraja unutar 24 mjeseca kazna ili zatvor do 60 dana alkohol u krvi 0,5-1,5 promila alkohol u krvi 0,5-1,5 promila

3 3 5 5 5

5000 do 15.000 kuna ili 3 do 12 mjeseci kazna zatvora u trajanju do 60 dana do 3 mjeseca 3 12 mjeseci do 6 mjeseci odmah na 12 24 mjeseca min 3000 Kn min 3000 Kn min 3000 Kn min 3000 Kn min 3000 Kn

5 3 3

odmah na 12 24 mjeseca odmah, do 3 mjeseca. odmah, do 3 mjeseca.

min 3000 Kn min 2000 Kn 3000 do 5000 kn

Tabela teki prekraja u Prometu

15 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

2 . PONAA NJE SUDIONIKA U PROMETU


PREDUVJET ZA SIGURNO PONAANJE meusobno potovanje prometni odgoj I prometna kultura meusobno uvaavanje partnerski odnos u prometu PROMETNA KULTURA ovisi o : opoj kulturi sudionika u prometu odgoju sudionika u prometu motiviranosti sudionika za kulturno ponaanje u prometu PONAATI SE KULTURNO U PROMETU u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima uvaavati i potivati ostale sudionike u prometu NAELO POVJERENJA U PROMETU da svi sudionici u prometu poznaju prometne propise I sigurnosna pravila da e se pravilno, propisno I sigurno ponaati SUDIONICI U PROMETU PREMA KOJIMA SE NE SMIJE POUZDATI U NAELO POVJERENJA djeca biciklisti, vozai mopeda osobe koje su vidno pod utjecajem alkohola pokraj njih voziti uz poseban oprez procjenjivati njihove namjere DEFENZIVNA VONJA voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik pravodobno i pravilno reagiranje koncentracija na promet i poveana pozornost pravodobno uoavanje opasnosti procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu TO ODVLAI POZORNOST VOZAA ZA VRIJEME VONJE ? razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka traenje radio postaja, izmjena CD reklamni pano uz kolnik KORITENJE MOBITELA TIJEKOM VONJE voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omoguuje njegovo koritenje bez uporabe ruku ne smije na nain koji bi umanjio mogunost reagiranja I sigurnog upravljanja vozilom

16 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

UTJECAJ ALKOHOLA, OPOJNIH DROGA I LIJEKOVA KOJI SE NE SMIJU KORISTITI PRIJE I ZA VRIJEME VONJE voza ne smije upravljati niti poeti upravljati vozilom u prometu na cesti a ko u organizmu ima alkohola iznad 0, 50 g/ kg ako je pod utjecajem opojnih droga, ili ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju koristiti prije i za vrijeme vonje Voza pod utjecajem alkohola : u pravilu sporije reagira, tee procjenjuje brzinu i udaljenost precjenjuje svoje sposobnosti razgradnja alkohola u organizmu - tijekom jedan sati, prosjeno 0,1 g/ kg ALKOMETAR - ureaj za utvrivanje koliine alkohola u izdahnutom zraku VOZA koji je pod utjecajem opojnih droga : agresivnosti, haluciniranju euforiji UMOR KOD VOZAA zijevanje, sklapanje oiju slabi pozornost, koncentracija reakcije vozaa su iznenadne i u pravilu netone TO POVEAVA UMOR ? vonja nou, dugotrajna vonja autocestom TO UINITI ? odmah, na prikladnom mjestu, kratko se odmoriti ugodna mikroklima u vozilu smanjuje umor

Slika;Elementi kolnike povrine 17 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

3. CESTA I NJENA OBILJEJA


VRSTE CESTE
Podjela prema drutveno, politikim i gospodarskim kriterijima; a) AUTOCESTE b) BRZE CESTE I CESTE NAMIJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA c) CESTE IZVAN NASELJA d) CESTE U NASELJU a.)KARAKTERISTIKE AUTOCESTE dvije fiziki odvojene kolnike trake(3.5 m) raskrija u dvije ili vie razina ( nadvonjaci, petlje, nema klasinih raskrija ) trake za zaustavljanje vozila u nudi trake za ubrzavanje i usporavanje (spajanje prometnih tokova) minimalna zagarantiran brzina prometnog toka od 80 km/h

Broj meunarodna cesta

Broj autoceste, dravne ceste i upaniske ceste

Putokaz s oznakama ceste, autoceste i traka za spora vozila b.)KARAKTERISTIKE BRZE CESTE jedna ili dvije razdvojene kolnike trake raskrija sa poprenim cestama u dvije ili vie razina nema zaustavne trake za vozila u nudi vozil koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne smiju se ukljuit na brzu cestu b.)CESTA NAMJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA Izlaz s autoceste ili brze ceste dvije prometne trake (3.25 m irine) raskrija sa poprenim cestama u razina nema zaustavne trake za vozila u nudi vozil koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne smiju se ukljuit na brzu cestu dvosmjeran promet Brza cesta ili cesta namjenjena OBILJEJA CESTE KOJA UTJEU NA POVEANJE SIGURNOSTI VONJE iskljuivo za promet motornih vea irina kolnika i prometne trake vozila broj kolnikih traka i prometnih traka dobra preglednost ceste hrapav kolniki zastor

OBILJEJA CESTE KOJA SMANJUJU SIGURNOST VONJE otri zavoji, i prijevoji, podvonjak, nadvonjak, vijadukt Objekti uz cestu: planinski prevoj i vijadukt sa opasne nizbrdice, uzbrdice obiljejima (nadmorska visna, duina) glatki kolniki zastor, udarne rupe na kolniku, kolotrazi (udubine na kolniku nastale oteivanjem kolnika od strane teretnih vozila) OBILJEJA ZAVOJI Centrifugalna sila nastoji : izbaciti vozilo iz zavoja prevrnuti vozilo u zavoju Centrifugalna sila se poveava i negativno utjee na stabilnos vozila u zavoju ako: vea masa vozila vea brzina kretanja manji polumjer zavoja (otri zavoj) Kad je centrifugalna sila vea od raspoloive bone sile trenja , dolazi do zanoenja (predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila u zavoju. 18 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

PRIANJANJE GUMA NA CESTI BOLJE : u uvjetima kada je kolnik hrapav u uvjetima kada je kolnik suh POSTUPAK SAVLADAVANJA ZAVOJA (VONJA ZAVOJEM) : drati se desno ruba kolnika prilikom ulaska u zavoj smanjiti stupanj prenosa i po potrebi prikoit prije samog zavoja do sredine zavoja usporava od sredine zavoja postepeno dodavati gas

ZAUSTAVNI PUT VOZILA


put koji vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do potpunog zaustavljanja vozila sastoji se od : puta reagiranja i puta koenja (a+b) a.) PUT REAGIRANJA - put koji prijee vozilo od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do njegove reakcije Ovisi o : brzini vonje vremenu reagiranja vozaa ( psiho-motorike sposobnosti vozaa, pozornost vozaa ) sloenost prometne situacije, starosna dob vozaa b.) PUT KOENJA - put koji vozilo prijee od trenutka kada voza pritisne na papuicu konice pa do potpunog zaustavljanja vozila Ovisi o : brzini vonje, stanju kolnika, optereenju vozila vrsti i stanju guma stanju konica Put koenja s obzirom na vremenske uvjete; na mokrom kolniku dvostruko dui zaustavni put vozila a na snijegu etvorstruki dui zaustavni put vozila na ledu osmorostruku dui zaustavni put vozila

2x 4x 8x

Zasutavni put =Put reagiranja + put koenja

Primjer zaustavnog puta vozila: 90km/h____ 9x3=27 m put reagiranja + 9x9= 81m zaustavni put koenja = 109m 70 km/h ____7x3=21 m put reagiranja + 7x7=49 m zaustavni put koenja = 70 m 50km/h____ 5x3=15 m put reagiranja + 5x5= 25 m zaustavni put koenja = 40 m c.) SIGURNOSNI ZAUSTAVNI PUT (sigurnosni razmak) Zaustavnom putu vozila dodaje se sigurnosni razmak od 3-5 metara. Primjer; 50km/h____ 5x3=15 m put reagiranja + 5x5= 25 m zaustavni put koenja + 5 metara sigurnosnog razmaka = 45m Zakljuak puta koenja: 2 puta vea brzina = 4 puta vei zaustavni put vozila 3 puta vea brzina = 9 puta vei zaustavni put vozila

19 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

RAZMAK IZMEU VOZILA


Voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost prometa. Razmak moe biti odreen prometnim znakovima. Razmak vozila ovisi o : brzini vonje stanju kolnika optereenju vozila psiho-fizikim sposobnostima vozaa o vrsti te stanju konica i guma Metode odreivanja razmaka 1. metoda 2 sekunde, u pravilu se koristi metoda dvije sekunde 2. metoda 1 sekunde , metoda jedne sekunde koristi se u koloni, gradu i prilikom pretjecanja 3. 3-5 sekundi koriste mladi i neiskusni vozai 4. metoda pola brzine (100 km/h = 50 m razmaka) 5. iskustvene metode (iskusni vozai) Razmak se dodreuje pomou metode brojanja od nekog fiksnog objekta na cesti. Kad zadnji kraj vozila koje se nalazi ispred nas proe pokraj objekta (stupi na cesti i sl.) poinjem odbrojavati dvije sekunde i ako nae vozilo ne doe do fiksnog objekta znai da imamo dovoljan razmak izmeu vozila. Ako vozilo doe do fiksnog objekta prije nego li nabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i poveamo sigurnosni razmak s obzirom na vozilo ispred nas.

20 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

4.Znakovi u Prometu
ZNAKOVI U PROMETU MOGU BITI; prometni znakovi, semoforska prometna svjetla, oznake na kolniku, ovlatene osobe u prometu (prometni policajac i dr.), zvuni i svjetlosni znaci voaa

4.1 OPENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA


Voza u prometu mora: prepoznati i razumjeti prometni znak postupiti u skladu s njegovim znaenjem Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu: opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti) zabrane, ogranienja i obveze kojih se moraju pridravati (znakovi izriitih naredbi) potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti) Privremeni prometni znakovi obiljeavaju (naranasti prometni znakovi): opasnosti privremenog obiljeja privremena ogranienja i zabrane Znaenje prometnog znaka odreeno: oblikom prometnog znaka, simbolom na prom prometnog znaku Prometni znakovi se itaju : u smjeru vonje odozdo prema gore Smjer itanja znakova; uzbrdica, nizbrdica slijeva na desno Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih vozai nee na vrijeme uoiti, pro m.znakovi se postavljaju s lijeve i desne strane kolnika, te iznad kolnika.
Iznimka postavljana znaka

4.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI Upozoravaju: na opasnost koja prijeti vozau na cesti na prirodu opasnosti koja prijeti vozau na cesti kojom vozi
100 - 150 m naselje,150 250 izvan naselja ili na samom mjestu

Oblik; istostranini trokut ija je jedna stranica u vodoravnom poloaju, a vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore Postavljanje: na cesti izvan naselja u pravilu 150 250 m ispred opasnog mjesta Iznimka oblika na cesti u naselju 100 150 m ispred opasnog mjesta 4.1.2 ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI Mogu biti

Na samom mjestu poinje izriita naredna

1.zabrane 2.ogranienja 3.obveze vozaa Oblik; u pravilu je oblik kruga, iznimke je znak stop i znak nailazak nailazak na cestu s prdnou prolaska (izvrnuti trokut) 21 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Postavljanje; neposredno na mjestima od kojih poinje obveza pridravanja naredbe izraene znakom ako su postavljeni na odreenoj udaljenosti ispred mjesta od kojeg vrijede , dodaje se dopunska ploa IZNIMKA OBIKA PROMETNOG ZNAKA znakovi na raskrijima ( odreuju prednost prolaska vozilima) 4.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI Pruaju obavijesti o cesti kojom se kreu; a. prestanku vaenja znakova izriitih naredaba

b. nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi

Iznimka oblika

c. udaljenosti do odreenih mjesta

d. objektima uz cestu i sve druge potrebne obavijesti

Na samom mjestu

Oblik; u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakovi prestanka izriitih naredbi) Postavljanje; neposredno na mjestima obavjesti osim u sluaju dopunskih poa koji oznauju udaljenost ili smjer vaenja prometnog znaka. 4.1.4 DOPUNSKE PLOE Poblie odreuju znaenje prometnog znaka.

Znak vrijedi nakon 600 metara

Znak vrijedi u duljini od 600 metara od znaka

Znak obavjeuje o smjeru pruanja glavne ceste

Znak vrijedi samo za teretne automobile

22 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

4.2 SEMAFORI
Raspored prometnih svjetala; a.) ( odozgo prema dolju ) crveno, uto, zeleno Rapored svjetala b.) ( slijeva udesno ) crveno lijevo, uto u sredini, zeleno desno Znaenje prometnih svjetala Crveno svjetlo zabrana prolaska Crveno i uto upaljeno istodobno zabrana prolaska, skori prestanak zabrane, priprema za kretanje Zeleno svjetlo - Slobodan prolazak - voza ne smije ui u raskrije iako je upaljeno zeleno svjetlo ako se zbog gustoe prometa mora zaustaviti u raskriju ili na pjeakom prijelazu Zeleno treptavo svjetlo skori prestanak slobodnog prolaska kroz raskrije uto svjetlo samostalno u pravilu zabrana prolaska, osim ako se voza nalazi na tolikoj udaljenosti od semaforada se ne moe na siguran nain zaustaviti uto treptavo svjetlo ( iskljuen semafor ) - voziti uz povean oprez Dopunska zelena strelica slobodan prolazak u smjeru zelene strelice, uz proputanje svih vozila I pjeaka koja se kreu cestom na koju se ukljuuje Svjetlosni znak na prijelazu preko eljeznike pruge izmjenino paljenje dvaju crvenih svjetala pribliavanja vlaka (najava, naizmjenino paljenje crvenih svjetlosnih signala)) polubranik ili branik je u zatvorenom poloaju zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika Svjetlosnom znaku (pribliavanje vlaka) moe biti pridodan i ureaj za davanje zvunih znakova

zabranjen prolazak vozila

skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetla

slobodan prolaz vozila

zabrana prolaza, osim za ona vozila koji se sigurno ne mogu zaustavit ispred raskrija

dopunska svjetlea strelica,doputa skretanje u smjeru strelici uz propustanje svih vozila

pribliavanje vlaka

oblici strelica na crvenoj optici oblici strelica na zelenoj optici (voenje prometnih tokova)

prometna svijetl za biciklisti

zabrana ili doputenjeprometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi

svjetla za biciklisti i pjeaki

skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi

slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno

23 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

4.3 OZNAKE NA KOLNIKU


Svrha kolnikih oznaka je usmjeravanje, obavjetavanje i voenje sudionika u prometu. Postoje uzdune i poprene oznake kolnika, te natpisi na samom kolniku. U pravilu bijele boje (veina oznaka) Oznake oznaene utom bojom; 1. oznake mjesta na kojima je zabranjeno parkiranje 1. naprave za smirivanje prometa 2. parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom 3. stajalita vozila javnog prijevoza putnika 4. prometne trake namijenjene za vozila javnog prijevoza putnika 5. biciklistike i pjeake trake i staze 6. privremena regulacija prometa Sredinja razdjelna crta za razdvajanje dvosmjernih povrina Rubna crta oznaava rub vozne povrine kolnika Puna uzduna crta dijeli prometnu povrinu na kolnike, odnosno prometne trake; zabrana prelaska vozila preko uzdune crte zabrana kretanja vozila po uzdunoj crti Isprekidana uzduna crta dijeli kolnikna kolnike, odnosno prometne trake Kratka isprekidana; kao crta vodilja u raskriju kao crta za odvajanje traka za vozila javnog prijevoza putnika Dvostruka puna razdjelna crta isto to i jedna puna crta u pravilu, u tunelima, prilazima tunelima, na cestovnim graevinama( mostovi,vijadukti ) Dvostruka isprekidana razdjelna crta za obiljeavanje prom.traka sa izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan semaforima Dvostruka kombinirana crta ( puna I isprekidana ) doputeno pretjecanje samo u jednom smjeru vaea crta , blia u smjeru vonje Puna crta zaustavljanja ( kod znaka STOP ) mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo Isprekidana crta zaustavljanja ( kod znaka TROKUT ZAUSTAVLJANJA ) zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila Smjerokazni stupii za oznaavanje ruba kolnika (kad se razmak izmeu stupia smanjuje kod pribliavanje zavoja) 1. s desne strane u smjeru vonje crvene boje 2. s lijeve strane u smjeru vonje bijele boje

tapovi za snijeg uz rub kolnika u zimskim uvjetima oznauju rub kolnik Puna uzduna crta Isprekidana uzduna crta Crta upozorenja Kratka isprekidana crta

Dvostruka puna razdjelna Dvostruka crta razdjelna crta

isprekidana Dvostruka kombinirana Najava zavretka pretjecanja crta(pretjecanje)

24 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Prestrojavanje na dva blia Skretanje prometa krianja

Poprene isprekidane i Crte i polja za preusmjeravanje pune crte na raskriju prometa

Strelica vie smjerova

Strelica jedan smjer

Natpis na kolniku

Mjesto zabrane zaust. i parki.

4.5 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA


Zanakovi prometnog Policajac ili drugih ovlatenih osoba u prometu: Policajca okrenut leima, odnosno prsima; abrana prolaska za sve sudionike u prometu koji nailaze iz smjera u kojemu su okrenuta lea odnosno prsa policijskog slubenika ovaj znak odgovara znaenju crvenog svjetla na semaforu Policajac okrenut bonim stranama tijela ; slobodan prolazak za vozila koja nailaze s bonih strana policajca odgovara zelenom svjetlu na semaforu Desna ruka podignuta okomito uvis; obvezno zaustavljanje za sva vozila, osim za ona vozila koja se u trenutku kad je ovaj pokazan, ne mogu vie na siguran nain zaustaviti pratiti znak policijskog slubenika odgovara utom svjetlu na semaforu Desna ruka vodoravno predruena; zabrana prolaska za sve sudionike u prometu iji smjer kretanja sijee smjer ispruene ruke policijskog slubenika Znaci za ubrzavanje i usporavnje koje daje prometni policajac; Lagano mahanje rukom gore dolje policiskog slubenika; smanjenje brzine za vozilo prema kojemu se daje znak Kruno kretanje rukom policiskog slubenika; ubrzanje kretanja za vozilo u ijem smjeru se daje znak rukom Ispruena ruka sa otvorenim dlanom polic.slubenika ; obvezno zaustavljanje za vozaa kojemu se daje znak Znaci vidaljke prometnog policajca (ili ostali ovlatenih osoba u prometu); Jedan zviduk zvidaljkom polic.slubenika ; poziv sudion.u prometu da obrate pozornost na polic.slubenika Vie uzastopnih kratkih zviduka; upozorenje da je odreeni sudionik u prometu postupio protivno zahtjevu Policijskog slubenika 25 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Obvezno zaustavljanje za sva vozila prema kojima je okrenut dlan

Obvezno zaustavljanje za sva vozila i pjeake

Slobodan boni prolaz

Obveza smanjivanje brzine kretanja (mahanje dolje-gore)

Obveza poveanja brzine kretanja (kruni pokret ruke)

Obveza zaustavljanja

Zabrana prolaska smjerom koji sijee smjer ispruene ruke

Slobodan boni prolaz, zabrana prolaska za vozee smjera prsa lea

4.6 ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije vozaa)


Zvuni znak u prometu voza duan osobito upotrijebiti: ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj na cesti izvan naselja prije pretjecanja ili obilaenja na cesti izvan naselja, ako bi postojala opasnost ako taj znak ne bi bio dan Zvuni znakovi nou u prometu = svjetlosni signal U pravilu umjesto zvunog znaka , voza upotrebljava svjetlosni znak; kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala( blicanje) pri tom voditi rauna da se time ne zasljepljuju vozai koji nailaze iz suprotnog smjera Pod svjetlosnim znakovima upozorenja smatraju se: pokazivai smjera( migavci) stop- svjetla POKAZIVAI SMJERA Pokazivai smjera su ute boje i daju se kod najave promjena smjera ( lijevi i desni pokaziva smjera); Pokazivai smjera ukljuujemo: skretanje uljevo skretanje udesno prestrojavanje pretjecanje iskljuivanje ili ukljuivanje u promet Udaljenost kad ukluujemo pokaziva smjera ; na cesti izvan naselja u pravilu od 100 150 metara prije izvoenja radnje na cesti u naselju u pravilu oko 50 metara prije izvoenja radnje u pravilo po potrebi 26 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Voza mora ukljuiti sve pokazivae smjera na vozilu : 1. kada namjerava znatnije smanjiti brzinu vonje 2. za vrijeme kretanja vozila unatrag 3. kada je brzina vonje nia za vie od polovice najvee doputene brzine na cesti , 90km/h = ispod 45 km/h 4. kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na brzoj cesti ili cesti namjenjenoj iskljuivo za vozila na motorni pogon 5. kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila

27 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

5. UOAVANJE PROMETNIH SITUACIJE ( PERCEPCIJA )

UVJETA

Vidljivost je uvjetovana dobi dana i vremenskim uvjetima (atmosferskim prilikama kao to su kia, snjeg, magla) imbenici vidljivost; neisto vjetrobransko staklo brzinu vonje duljini preglednosti,

5.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA


Senzorne sposobnosti koje bitno utjeu na uoavanje prometne situacije su razlikovanje boja I otrina vida. Senzorne sposobnosti vozaa su; vid, sluh, njuh, osjet ravnotea i sl. 1.) Otrina vida uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta voza sa slabijom otrinom vida - kasnije uoava prometnu situaciju slaba prilagodba na svjetlo i tamu (akomodacija oka) 2) irina vidnog polja prostor kojeg voza vidi bez pomicanja oiju pri poveanju brzine vonje irina vidnog polja se smanjuje, zato to voza svoju pozornost usmjeruje na veu udaljenost ispred vozila irina vidnog polja smanjuje se kod; vonja pod utjecajem alkohola I droge emocionalna nestabilnost vozaa 3) Prilagodba oiju na svjetlo i tamu; vana pri nonoj vonji prilagodba na tamu traje mnogo due nego na svjetlost (opasnost prilikom ulaska u tunel) 4) Percepcija podrazumijeva sloeni psihiki proces doivljavanja prometne situacije. Na percepciju utjee; vrsta podraja (vid, sluh, njuh) te intezitet podraja (u uvjetima boje vidljivosti lake uoavamo prom.znakove) psihofikom stanju organizma (umor, alkohol, droga) 5) Kvaliteta percepcije ovisi o; brzini vonje, udaljenosti s koje se uoava sposobnostima vozaa 6) Voza mora stalno pratiti: prometne uvjete na cesti kojom vozi kretanje i ponaanje ostalih sudionika u prometu

28 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

5.2 RADNJE PRESTRONOSTI


Voza uvijek mora; voziti predviajui potencijalnu opasnost na cesti pravilno I pravodobno reagirati na smetnje u vonji Stalne procjene u vonji; procjena brzine drugih vozila procjena udaljenosti drugih vozila Za vrijeme none vonje opasnosti; pogrene i oteane procjene brzine te udaljenosti drugih vozila zaslijepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera ( naroito ako je kolnik mokar ) Opasnosti gradske vonje; podijeljenost panje vonja prema navikama poznatom dionicom sloene prometne situacije Preduvjet vaan za uspjeno i sigurno gledanje iz vozila; prilagodba sjedala i pravilan poloaj za upravljaem pravilna prilagodba vozakih zrcala Provjera prometnih uvjeta; (bitan redosljed) 1. unutarnje zrcalo, 2. vanjsko zrcalo ( prema smjeru kretanja ) 3. pogled preko ramena ( mrtvi kut ) Nakon prometnih uvjeta i davanja pokazivaa smjera radi se provjera mrtvog kuta. Provjera mrtvog kuta provjeravamo prometnih uvjeta s bonih strana vozila.

29 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

6. OSTALI SUDIONICI U PROMETU


6.1 PJEACI
Pjeaci koji se kreu kolnikom; u pravilu, usporiti, saekati prolazak vozila iz suprotnog smjera I potom obii pjeaka poveati pozornost I na potrebnom razmaku obii pjeaka predvidjeti nepredvidive postupke pjeaka Pjeaci koji namjeravaju prijei kolnik gdje nije obiljeeni pjeaki prijelaz; poveanom pozornou procijenjivati namjere pjeaka predvidjeti mogunost iznenadnog pretravanja pjeaka preko kolnika biti spreman na iznenadno koenje

6.2 DJECA
Nikada ne primjeniti naelo povjerenja ( ponaanje nepredvidivo, nemaju promet.iskustva, zaokupljenost igrom ) voza uvjek mora biti spreman na koenje I pravodobno zaustavljanje vozila proputanje djece

6.3 BICIKLISTI
tee se uoavaju na cesti uvijek oekivati njihove iznenadne postupke voziti na sigurnom bonom razmaku prilikom pretjecanja lako mogu izgubiti ravnoteu ili stabilnost

6.4 TRAKTORISTI
esto stvaraju zastoje u prometu esto upravljaju bez posjedovanja vozake dozvole te ne poznaju prometne propise obaviti pretjecanje samo kad je to doputeni i sigurno (izvan naselja upotrebljavat zvuni signal upozorenjatrubu) izvan naselja ne mogu se ukljuit na brzu cestu, autocestu te cestu namjenjeno iskljuivo motornim vozilima u naselju moraju se drati prometne trake koja se prostire uz desni rub kolnika (ako postoji vie pormetnih traka za jedna smjer vonje), osim u sluaju prestrojavanja za promjenu smjera kretanja i ukljuivanje u druge prometne tokove.

30 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

7. PROMETNA PRAVILA
Sudionici u prometu su duni postupati:
A. prometnih pravila B. prometnih znakova (nema znakovi, semofori, ovlatene osobe) ( ponitavaju prom.pravila) (nema semofra i ovlatenih osoba) C. semafora ( ponitavaju prom.znakove na raskriju ) D. naredaba ovlatenih osoba ( ponitavaju semafore ) Voza na cesti: ne smije ugroavati ili ometati druge sudionike u prometu ne smije ih prisiljavati na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu Prije zapoinjanja neke radnje vozilom u prometu; voza mora uvjeriti se da radnju moe obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ( vozaka zrcala, pogled preko ramena ) (mrtav kut vozila) Voza je duan obavijestiti; druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i pravodobnimupozorenjem dajui im znak pomou pokazivaa smjera, pokaziva smjera mora biti ukljuen za cijelo vrijeme obavljanja radnje za vrijeme vonje danju u zimskom razdoblju raunanja vremena koriste se dnevna ili kratka svjetla vozai mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena svjetlima

7.1.UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET


ukljuiti pokaziva smjera propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu cestom na koju se ukljuuje voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je zaustaviti vozilo, propustiti sva vozila i ukloniti blato s kotaa ako ga ima ako se sa stajalita ukljuuje vozilo javnog prijevoza putnika voza je duan omoguiti mu ukljuivanje,ali pri tome voditi rauna o drugim vozilima i pjeacima

7.2.KRETANJE VOZILA PO CESTI


prometnom trakom koja se protee uz desni rub kolnika (desnom strano kolnika) ako je prometna traka obiljeena -sredinom prometne trake ako prometne trake nisu obiljeene -blie desnom rubu kolnika Kretanje vozila na cesti u naselju: na kolniku na kojem postoji dvije ili vie prometnih traka za kretanje u jednom smjeru, doputeno je kretanje svim prometnim trakama voza ne smije koristiti prometnu traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika ako svojom vonjom ometa vozae iza sebe (mora se voziti desnom trako) vozai mopeda, traktora, radnog stroja i bicikla , te vozila koja ne mogu na ravnoj cesti razviti veu brzinu od 40 km/h ne smiju koristiti prom.traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika(moraju se voziti krajnjom desnom prometnom trakom)

31 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojemu postoje tri prom.trake voza se ne smije kretati prom.trakom koja se nalazi uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja ( srednja traka za pretjecanje )

7.3.VONJA UNATRAG;
a. prometne uvjete iza vozila b. propustiti vozila koja dolaze iza vozila c. voziti samo na kraem dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se do tad kretali unaprijed d. samo ako se ne ugroavaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu Vonja unatrag je ZABRANJENA ; na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )

7.4.POLUKRUNO OKRETANJE
Polukruno okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj voza nastavlja vonju u suprotnom smjeru od dotadanjeg smjera; jednom postupku vie postupka

Polukruno okretanje je ZABRANJENO; 1. na cesti s jednosmjernim prometom 2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila 3. u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima 4. u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji ) 5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ili oznakom na kolniku (zaklanjanje)

7.5.BRZINA VONJE
Voza je duan brzinu kretanja prilagoditi; prema stanju kolnika ( suh, mokar, snijeg, blato, lie na kolniku ) prema osobinama I stanju ceste ( zavoji, prijevoji, kvaliteta ceste ) prema vidljivosti i preglednosti prema atmosferskim prilikama ( sumrak, magla, poloaj sunca, jaina padanja kie ) prema gustoi prometa prema stanju vozila, tereta na vozilu, prema osobnim vjetinama i sposobnostim tako da vozilo moe pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom na cesti , da moe postupiti prema prom.znaku ogranienja brzine, ili prema znakovima opasnosti 32 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Voza ne smije bez opravdanih razloga voziti sporo tako da ometa druge sudionike u prometu, voza koji se kree sporije od prometnog toka na odreenom dijelu ceste iza kojeg se stvorila kolona vozila duan je; na prvom pogodnom mjestu iskljuiti se iz prometa i propustiti kolonu vozila ukljuiti sve pokazivae smjera voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja voza vozila ija je brzina kretanja nia za vie od polovice najvee doputene brzine na cesti ( npr.na autocesti vozilo sporije od 65 km/h)

7.6.OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH


50 km/h najvea doputena brzina kretanja na cesti u naselju, osim ako je prom.znakom drukije odreeno (naselje je od poetka do znaka zavretka naseljenog mjesta) 90 km/h najvea doputena brzina na cesti izvan naselja, osim na autocesti i brzoj cesti ( 80 km/h mladi vozai ) 110 km/h najvea doputena brzina na brzoj cesti, i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motor.vozila (100 km/ h mladi vozai ) 130 km/h najvea doputena brzina na autocesti ( 120 km /h mladi vozai ) 40 km / h vozilo koje vue drugo neispravno vozilo 40 km / h najmanja zakonski ograniena brzina za javne ceste 80 km/h vozilo koje vue kamp prikolicu 80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za autobuse, za motorna vozila najvee doputene mase vee od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku prikljuno vozilo bez konica 80 km/h za vozila koja vuku kamp prikolicu (na autocesti 90 km/h)

7.7.PROMET RASKRIJEM
Ponaanje prilikom pribliavati raskriju; poveanim oprezom kako bi pravodobno uoili prometne znakove kako bi sigurno proli raskrijem Zato su raskrija opasna mjesta? na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila vozai se esto pribliavaju neprilagoenim brzinama vozai esto ne potuju pravila proputanja vozila na raskrijima se najee dogaaju prometne nesree Kaoko prepoznati raskrije? po prometnim znakovima po nailasku vozila iz poprenih smjerova Voza koji se pribliava raskriju duan je; prilagoditi brzinu prometnim uvjetima utvrditi nain upravljanja prometom na raskriju ( znakovi, semafori, policajac) na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem voza je duan zauzeti poloaj u prometnoj traci kojom eli proi raskrijem

33 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

PRESTROJAVANJ-zauzimanje takvog poloaja vozilom na prom.traci iz kojeg se moe na siguran nain izvesti naredna radnja s vozilom

SKRETANJE UDESNO prestrojiti se u prom.traku koja se prostire uz desni rub kolnika predvidjeti ponaanje drugih sudionika u prometu SKRETANJE ULIJEVO prestrojiti se u prometnu traku koja se prostire uz sredinju crtu na kolniku na cesti s jednosmjernim prometomu prom.traku koja se prostire uz lijevi rub kolnika MIJENJANJE PROMETNE TRAKE prelaenje vozilom iz jedne u drugu prom.traku u istom smjeru zabranjeno voziti slalom ( prelaziti vozilom iz trake u traku )

7.8. PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU


1. Voza koji se ukljuuje sa sporedne ceste na cestu s prednou prolaska( glavnu cestu ), duan je propustiti sva vozila koja se kreu tom cestom

2. Na raskriju cesta iste vanosti ili pri susretu s vozilom, voza je duan propustiti vozilo koje mu nailazi s njegove desne strane ( pravilo desne strane )

34 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

3. Voza koji na raskriju skree ulijevo duan je propustiti vozila koja dolazei iz suprotnog smjera zadravaju smjer kretanja ( idu ravno ) ili skreu udesno, osim ako je prom.znakom drukije odreeno .

4. Pri susretu s vozilom na tranicama voza je duan propustiti to vozilo, osim ako je prom.znakom drukije odreeno (ne vrijedi pravilo desne strane i pravilo proputanja prilikom zadravanja smjera ili ako vozilom skreemo udesno).

5. Voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je propustiti sva vozila koja se kreu tom cestom.

6. Voza koji pri skretanju presijeca biciklistiku traku ili stazu koja se protee uzdu ceste kojom se voza kree, duan je propustiti bicikliste koji se kreu tom stazom ili trakom

35 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

7.9.MIMOILAENJE
Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera obavlja se u pravilu s lijeve strane, voza je duan prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i ostaviti dovoljan razmak s svoje lijeve strane. Ako zbog neke zapreke voza nema dovoljno prostora za sigurno mimoilaenje, voza je duan usporiti kretanje, po potrebi i zaustaviti vozilo, te propustiti vozilo iz suprotnog smjera

Na cesti sa uzdunim nagibom ( uzbrdica-nizbrdica ) u situaciji gdje je jako oteano ili nemogue obaviti mimoilaenje, duan je to omoguiti ( vonjom unatrag ili na bilo koji drugi nain ) ; 1. voza vozila koji se kree niz nagib ( kad su vozila iste kategorije ) 2. vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije 3. svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo

OBILAENJE Prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci k ojom se vozilo kree, u pravilu s lijeve strane s desne strane --- prepreke na sredini kolnika s bilo koje strane ---- prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernim prometom

7.10.PRETJECANJE
Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom smjeru, u pravilu s lijeve strane. S desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav poloaj i njegov voza daje takav znak da se sa moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo pri povratku u svoju prom.traku. Voza nije duan ukljuiti desni pokaziva smjera u blagom luku se vratiti u svoju prometnu traku. ZABRANJENO pretjecati : kada ugroava druge sudionike u prometu ako na cesti nema dovoljno prostora za izvoenje radnje ako ometa vozaa ispred, ili vozaa vozila iz suprotnog smjera kolonu vozila (vozila koja se kreu ili zaustavljenu kolonu) ako je voza ispred ve dao znak da namjerava pretjecati ako je voza iza ve dao znak da namjerava pretjecati ako nakon pretjecanja ne moe zauzeti poloaj u prom.traci kojom se kretao prije 36 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna neposredno ispred I na samom obiljeenom pjeakom prijelazu ispred zavoja, prijevoja, u tunelu, na mostu,nadvonjaku, podvonjaku, na vijaduktu, osim ako na tim mjestima postoji dvije ili vie prom.traka za kretanje u istom smjeru na prijelazu ceste preko eljeznike pruge na raskriju cesta iste vanosti, osim bicikla,mopeda I motocikla bez prikolice (smije na cesti s prednou prolaska, na zelenom svjetlu na semaforu) je zabranjeno prometnim znakom ili oznakom na kolniku Voza kojeg drugo vozilo pretjee duan je; pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika ne poveavati brzinu kretanja ( nije duan usporavati ) Ako zbog nedovoljne irine kolnika ili njegova stanja nije mogue pretjecati bez ugro avanja sigurnosti prometa, voza vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je pomaknuti svoje vozilo to vie udesno, a ako to nije dovoljno im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjes tu da bi propustio bra vozila.

7.11.ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
Zaustavljanje prekid kretanja vozila u trajanju do tri minute. Parkiranje prekid kretanja vozila u trajanju duljem od tri minute. Cesta izvan naselja; Voza je duan nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu). Cesti u naselju; uvjek uz desni rub kolnika svim cestama(dvosmjerna ili odvojena cesta s viepe prometnih trakova) uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom na sredini kolnika ako su obiljeena mjesta za parkiranje

Na prometnim povrinama je zabranjeno ostavljati; vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti prikljuna vozila koja se koriste samo povremeno Prije naputanja vozila, voza je duan osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv krae vozila.

7.12.ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE


1) na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklistike staze preko kolnika, 2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u i stoj razini, 3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeava promet vozila koja se kreu po tranicama, 4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika, 5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvonjaka i nadvonjaka, 37 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obi i bez opasnosti, 7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje znakova prometnim svjetlima, 8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci, 9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeen oznakama na kolniku ili prometnim znakom, 10) na nogostupu i pjeakoj zoni, 11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, dvorite ili garau, iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u kanalizaciju 12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do pune uzdune crte na kolniku bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, 13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

7.13.ZABRANJENO PARKIRANJE ( doputeno zaustavljanje )


1. 2. 3. na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko eljeznike i tramvajske pruge u istoj razini i to na udaljenosti m anjoj od 15 m od tih prijelaza, na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog prijevoza putnika, na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu.

7.14.PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE


Voza koji se vozilom pribliava prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini duan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga moe zaustaviti pred ureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, odnosno da moe zaustaviti vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu. Sudionici u prometu duni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko eljeznike pruge u istoj razini ako je ureaj za zatvaranje prometa sputen, ili ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znaci koji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu ceste preko eljeznike pruge pribliava vlak Na prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini na kojem nema ureaja za zatvaranje prometa ni ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijei preko eljeznike pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kree po tranicama

7.15.PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM


vozila koja se ne smiju kretati autocestom : 1. vozila koja se ne ubrajaju u motorna vozila ( bicikli, zaprena vozila ) 2. vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km/h voza na autocesti ne smije polukruno okretati vozilo voziti unatrag zaustaviti i parkirati vozilo, osim na povrinama ureenim za to ( odmorita ) vozilom prelaziti iz trake u traku ( slalom vonja ) 38 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

pourivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova Voza koji se ukljuuje duan je koristiti; traku za ubrzavanje postupno ubrzavati trakom za ubrzanje, uz davanje znaka lijevim pokazivaem smjera Voza koji se iskljuuje duan je koristiti; traku za usporavanje ukljuiti desni pokaziva smjera, prijei na traku za usporavanje, i potom usporavati Kretanje - krajnjom desnom prom.trakom ako nije zakrena vozilima u koloni Voza smije mijenjati prometnu traku ; radi breg kretanja prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku radi iskljuivanja s autoceste, udesno U sluaju neispravnosti na vozilu, prometne nesree, ili drugih opravdanih razloga voza je duan zaustaviti vozilo na traci za zaustavljanje vozila u nudi

7.16.PROMET TUNELOM
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima pridravati se prometnih znakova zabrane i ogranienja ZABRANJENO zaustaviti i parkirati vozilo ( i 15 m od tunela ) polukruno okretati voziti unatrag

7.17 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM


1.PREDNOSTI PROLASKA Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje vozila MUP-a, vatrogasne slube, hitne medicinske pomoi, vozila vojne policije, vozila GSS -a, i ostala vozila koja daju odreene propisane znakove znakovi na tim vozilima --- posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje Obveze vozaa u susretu s vozilima koje imaju predednost prolaska smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima omoguiti prolazak tim vozilima po potrebi se i zaustavit 2.VOZILA POD PRATNJOM Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi crvene i plave boje Vozila koja prate pripadnici policije. Obveze vozaa u susretu; - zaustaviti vozilo - drati se naredaba koje daju osobe iz pratnj 39 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.VOZILO PROMETA
8.1.UREAJI U VOZILU

FUNKCIJI

SIGURNOSTI

Ureaji motora; elektrini ureaji - osigurati struju za pokretanje motora, i osigurati napajanje potroaa za podmazivanje - smanjuje troenje izmeu pokretnih dijelova motora i odvod topline za hlaenje motora - osigurati i odravati radnu temperature motora za napajanje gorivom - osigurava dobavu goriva iz spremnika do motora za odvod ispunih plinova - odvode i proiuje ispune plinove Ostali ureaji na vozilu; ureaj za provjetravanje i grijanje za upravljanje vozilom osigurati lako,brzo i sigurno mijenjanje smjera vonje za zaustavljanje osigurati lako i sigurno zaustavljanje vozila koji omoguuju normalnu vidljivost vjetrobran,prozorska stakla,brisai, perai, voz.zrcala uredaj za osvjetljavanje i oznaavanje vozila te davanje svjetlosnih znakova Katalizator ureaj koji dodatno proiava ispune plinove, te tako titi od zagaivanja okolia (uinak 90% proiivanje ispunih plinova).

Ureaji za osvjetljavanje ceste;


glavna svjetla( kratka od 40 80 m, duga min 100m )

svjetla za maglu ( do 35 metara ) svjetlo za vonju unatrag ( bijele boje )

Ureaji za oznaivanje vozila;


prednja pozicijska svjetla ( bijela ) stranja pozicijska svjetla ( crvena ) stranje svjetlo za maglu ( crveno ) --- iskljuiti kad je vozilo iza nas svjetlo stranje registarske ploice katadiopteri ( crveni ) Ureaji za davanje svjetlosnih znakova; pokazivai smjera ( ute boje ) stop-svjetla ( crvena ) uporabom radne(none ) konice ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera

8.2.OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU


1. 2. 3. 4. 5. sigurnosni trokut rezervni kota, osim ako voza ima pjenu za krpanje gume rezervne arulje reflektirajui prsluk kutija prve pomoi ( s oznakom HRN 1112 )

40 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.3 KONTROLNE LAMPICE

--- tlak motornog ulja -- odmah, na prikladnom mjestu zaustaviti, iskljuiti motor --- provjeriti razinu ulja

--- temperatura rashladne tekuine --- odmah, na prikladnom mjestu zaustaviti, iskljuiti motor --- provjeriti razinu tekuine u sustavu za hlaenje motora

--- punjenje akumulatora --- iskljuiti se iz prometa --- provjeriti klinasti remen

--- predgrijavanje dizelskog motora

--- greka u radu motora

---- ukljuena duga svjetla

--- ukljuena kratka svjetla

--- prednja svjetla za maglu

---- stranje svjetlo za maglu

--- svi pokazivai smjera

---- koritenje sigurnosnih pojaseva

---- ABS nije u funkciji(

---- aktivirana parkirna konica ( runa )

---- katadiopteri crvene boje --- motorna vozila kvadrat, a prikljuna vozila trokut

41 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA


8.4.1 PASIVNI SUSTAVI: Sigurnosni pojas sve osobe u vozilu, osim osoba koje imaju lijeniku potvrdu da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas Nasloni za glavu smanjiti rizik od ozljede glave prilikom sudara smanjiti rizik od ozljede vratnih kraljeaka prilikom naleta drugog vozila 8.4.2 AKTIVNI SUSTAVI Radna ( nona ) konica omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na nagib ceste omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na brzinu vonje mora djelovati podjednako na kotae koji se nalaze na istoj osovini ABS sustav ( anti blocking system ) --- sprijeiti blokiranje kotaa pri naglom intenzivnom koenju Parkirna konica ( runa konica ) ---- osigurati vozilo u zakoenom poloaju 8.4.3 GUME NA VOZILU ublaavanje udara koji nastaju zbog neravnina na cesti prijenos sila prilikom vonje i koenja na cestu kojom se vozilo kree na istoj osovini ( prednjoj, zadnjoj ) moraju biti gume istih karakteristika po dimenzijama, nosivosti i vrsti Najmanja doputena dubina utora guma ---- 1,6 mm Oznake guma 195/65 irina i visina gume R 15 radijalna guma i promjer naplatka ( felge ) u Colima (2,54 cm = cola) 91 T nosivost gume V brzinu do 190 km/h ( oznake prema tablicama ) Tlak u gumama prema propisanim uputama proizvoaa vozila na poklopcu spremnika goriva najee vidljive propisane vrijednosti tlaka zraka a.) premali tlak zraka u gumama produljenje puta koenja, slabije prianjanje bre troenje, zagrijavanje guma, vea potronja goriva b.) preveliki tlak u gumama produljenje puta koenja, neravnomjerno troenje guma c.) redovito kontrolirati tlak u gumama posebno prije duljih relacija kada je oteano okretanje kotaa upravljaa ( upravljaa)

8.4.4 VUA PRIKLJUNOG VOZILA motorno vozilo u prometu na cesti (osim na autocesti, brzoj cesti) smije vui najvie dva prikljuna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz osoba produljuje se put koenja i put pretjecanja 42 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.5.VUA NEISPRAVNIH VOZILA


Zbog neispravnosti se smiju vui sva vozila, osim bicikla,mopeda i motoci kla Oznaavanje vozila s dva sigurnosna trokuta ( jedan s prednje strane vozila koje vue, drugi sa stranje strane neispravnog vozila ) Osoba koja upravlja neispravnim vozilom mora imati vozaku dozvolu one kategorije vozila kojoj pripada vozilo koje se vue Vua; pomou uetane smije ako je na vozilu neispravan ureaj za zaustavljanje ili za upravljanje vozila ,razmak izmeu vozila 3-5 metara Pomou krute veze --- razmak moe bit i manji od tri metra Ogranienja ; vuenim vozilom se ne smiju prevoziti osobe ( samo voza ) najvea doputena brzina 40 km/h vozila koja se vuku ne smiju se ukljuiti na autocestu, brzu cestu ako je neispravnost nastala na autocesti, vua je doputena samo do prvog izlaza s autoceste UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA Voza je duan obiljeiti svoje vozilo posebnim znakom za oznaavanje vozila : kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na mjestu ili dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na mjestu gdje ga vozai vozila koja nailaze ne mogu ili teko mogu pravodobno uoiti na mjestu prometne nesree Trokut kad vue vozila; na prednju stranu vunog vozila i stranu stranu vuenog vozila kad postoji zastoj kolone vozila tada se postavljaju 2 sigunosna trokuta jedan do drugoga Sigurnosni trokut se postaviti na najmanje 100 metara ispred vozila u navedenim situacijama, voza je duan ukljuiti i sve pokazivae smjera na vozila.

8.6.TERET NA VOZILU I U VOZILU


Vozilo se smije opteretiti do nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu Teret rasporeen tako ; da ne smanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje da ne zaklanja svjetlosne i signalne ureaje da ne smanjuje preglednost iz vozila da se ne rasipa po cesti da ne ugroava sigurnost ostalih sudionika u prometu teret smije premaiti na vozilu najudaljeniju toku na prednjoj i stranjoj strani vozila------ najvie 1 metar Na stranjoj strani oznaiti; danju crvenom tkaninom nou i u uvjetima smanjene vidljivostisvjetlom ili reflektirajuom tvari bcrvene boje

43 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.7.OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA


Vozilo koje prati izvanredni prijevoz; 1. ukljueno rotacijsko svjetlo ute boje 2. natpis na krovu vozila IZVANREDNI PRIJEVOZ a) po potrebi zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz b) po potrebi pomaknuti vozilo to blie desnom rubu kolnika c) obvezno potivati upute osoba iz pratnje d) voziti iza tog vozila dok se ne ukae prilika za sigurno pretjecanje Vozilo za prijevoz opasnih tvari, Oznaava se s pravokutna ploa naranaste boje s crnim rubom s prednje i stranje strane.

8.8.PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU


Onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli, odnosno koliko ima ugraenih sjedala. Osobe koje se prevoze ne smiju; ometati vozaa u vonji, uskakati, iskakati iz vozila, voziti se na vanjskim dijelovima vozila, naginjati se van, voziti se u prtljaniku, voziti se u kamp-prikolici Na prednjem sjedalu se ne smije prevoziti dijete mlae od 12 godina( iznimno smije dijete do dvije godine u privrenoj sjedalici koja mora biti okrenuta nasuprot smjeru vonje, i iskljuenim zranim jastucima ) Dijete mlae od pet godina --- vezano u djejoj sjedalici privrenoj na stranjem sjedalu. Dijete od 5-12 godina bez sjedalice, sjediti na posebnom postolju Vozilo kojim se organizirano prevoze djeca; oznaena poseban znak na prednjoj i stranjoj strani vozila ako je takvo vozilo zaustavljeno na kolniku radi izlaska i ulaska djece, voza je duan vozilo i omoguiti prelazak djece preko kolnika

8.9.PROMETNA DOZVOLA
Do isteka njezina vaenja , vlasnik vozila je duan obaviti tehniki pregled vozila vlasnik vozila starijeg od dvije godine mora u roku od 12 mjeseci na tehnikog pregleda vlasnik novog vozila --- u roku 24 mjeseca od prvog tehnikog pregleda Na tehnikom pregledu ; tehnika ispravnost vozila udovoljavaju li oprema i ureaji propisanim uvjetima Ako vlasnik vozila ne produlji valjanost prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka njezina vaenja vratiti prometnu dozvolu i registarske ploice i odjaviti vozilo.

44 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

8.10.EKONOMINA I RACIONALNA VONJA ( EKO VONJA )


redovito i pravilno odravati vozilo prati vozilo na predvienim mjestima za to ( autopraonice ) ne ubrzavati naglo izbjegavati esta i nagla koenja voziti prilagoenim brzinama voziti u optimalnom podruju broja okretaja motora za vrijeme hladnog rada motora, voziti lagano, bez naglih ubrzavanja i izbjegavati vonju velikim brzinama redovito kontrolirati tlak u gumama

45 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

9. VONJA U NASELJU
Bitna obiljeja vonje u gradu:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. sloenost gradske mree prometnica velik broj razliitih sudionika prometa velik broj prometnih znakova razliita struktura vozila ogranien broj parkiralinih mjesta este i brze promjene prometnih situacija guve i zastoji u prometu velika koliina ispunih plinova iz vozila

Najvea doputena brzina 50 km/h ( osim ako prom.znakom nije drukije odreeno ) Vonja zelenim valom ( vie uzastopnih raskrija ureenih semaforima gdje su semafori podeeni na taj nain da ako se voza kree odreenom brzinom, na veini raskrija e biti upaljeno zeleno svjetlo ) U naselju terba voditi rauna; brzini prometnog toka oznakama na kolniku vozilima u usporednim kolonama Kruni tok prometa; propustiti vozila ako s lijeve strane, ako nailaze kada se iskljuujemo, desni pokaziva smjera Vonja u usporednim kolonama; voziti brzinom kojom se kree kolona na potrebnom razmaku izmeu vozila opasnosti od nalijetanje na vozilo ispred opasnost iznenadno mijenjanje prometne trake

Razmak izmeu vozila, voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost prometa. Ovisi o brzini vonje stanju kolnika optereenju vozila psihofizikim sposobnostima vozaa vrsti i stanju konica i guma U normalnim atmosferskim uvjetima izvan naselja se koristi razmak od dvije sekunde, a prilikom kie koristi se minimalni razmak od 3 sekunde, a moe biti i dvostruko vei od normalnin atmosf. uvjeta (4 sekunde).

46 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

10.VONJA IZVAN NASELJA


Obiljeja vonje izvan naselja : vonja u kolonama i brojna pretjecanja vonja veim brzinama uestale promjene dionica cesta OPASNOSTI priliko vonje u naselju; a) neprilagoena brzina vonje uvjetima na cesti b) rizina vonja otrim i nepreglednim zavojima c) esto mokar i sklizak kolnik d) mogui odroni kamenja e) vonja na premalom razmaku f) razliita struktura vozila g) na pojedinim dionicama mogunost pojave divljai na cesti h) u vrijeme turistike sezone, vrlo velik broj vozila, i vozai kojima se uri Najvea doputena brzina vonje jest

90 km/h, osim na autocesti i brzoj cesti.

Voza koji nakon vonje cestom izvan naselja ulazi u naselje mogua pogrena procjena puta koenja mogua pogrena percepcija brzine svog vozila

RAZMAK
Potreban razmak (brzina, vrsta ceste, stanje kolnika, psihofizike sposobnosti vozaa) metoda dvije sekunde ( suh kolnik, iskusan voza,odmoran ) metoda tri sekunde ( mladi neiskusni vozai, magla, mokar i sklizak kolnik ) vie od tri sekunde ( zimski uvjeti, ispred vozilo koje prevozi opasne tvari ) metoda pola brzine ( npr, pri 80 km/h razmak min 40 metara ) mokar kolnik razmak dvostruko vei nego na suhom kolniku

Opasnosti premalog razmaka;


prekasno uoavanje stop svjetla na vozilu ispred mogunost nalijetanja na vozilo ispred smanjena preglednost ispred vozila ( vozila s nadgraem-kamioni )

Kolone vozila
1. u blizini velikih gradova 2. na uzbrdicama i gdje se izvode radovi na cesti 3. tijekom turistike sezone, godinjih odmora, blagdana 4. u sluaju prometne nesree Voza koji se kree brzinom manjom od najvee doputene na cesti, pa se zbog toga iza njega stvori kolona, duan je na prvom pogodnom mjestu se iskljuiti iz prometa 47 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

PRETJECANJE
Put pretjecanja Put kojeg vozilo prijee od trenutka zapoinjanja pretjecanja pa do povratka u svoju desnu prometnu traku Ovisi o; brzini vozila kojeg se pretjee brzini vozila koje obavlja pretjecanje razlici brzina oba vozila duljini vozila koje se pretjee OPASNOSTI pogrena procjena duljine preglednosti pogrena procjena prostora za povratak nakon pretjecanja ( teretna vozila ispred ) oteana procjena brzine i duljine puta pretjecanja premali boni razmak oteana procjena udaljenosti i brzine vozila iz suprotnog smjera vozila s nadgraem, i duga vozila ( smanjena preglednost, poveava se put pretjecanja )

Ako je voza zapoeo pretjecanje, a iznenada se pojavilo vozilo iz suprotnog smjera, 1. odustati od daljnjeg pretjecanja 2. vratiti se iza vozila koje je zapoeo pretjecati

VONJA ZAVOJIMA
prilagoditi brzinu prema polumjeru zavoja i poprenom nagibu kolnika vrsti i stanju kolnika do poetka zavoja usporiti od polovice zavoja postupno ubrzavati u pravilu, u niem stupnju prijenosa ( u nioj brzini ) izbjegavati koenje u zavoju u lijevom zavoju blie sredinjoj crti, a u desnom zavoju blie desnom rubu kolnika

VONJA NIZBRDICAMA
U pravilu voziti u niem stupnju prijenosa koenje motorom mogue opasnosti produljen put koenja pregrijavanje konica (na dugotrajnim opasnim nizbrdicama) OPASNOSTI pregrijavanje motora (u pravilu na dugotrajnim uzbrdicama)

48 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

11. POSTUPAK NESREE


Prometna nesrea

SLUAJU

PROMETNE

je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijalna teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ce ste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem drugoj osobi nije prouzroena teta, Najei uzroci prometnih nesrea; a) nedostatno vozako iskustvo b) neprilagoena brzina vonje c) nepotivanje prometnih propisa d) neodgovorno ponaanje e) vonja pod utjecajem alkohola i droga Voza koji naie na prometnu nesreu u kojoj ima ozlijeenih osoba, duan je : na potrebnom razmaku zaustaviti vozilo, ukljuiti sve pokazivae smjera pomoi nastradalima u nesrei poduzeti sve mjere da se otklone nove opsnosti obavijestiti policiju na zahtjev ovlatene osobe prevesti ozlijeenu osobu do najblie zdravstvene ustanove Sudionik u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ivot ili je ozlijeen duan j e : ostati na mjestu nesree, s time da se moe samo privremeno udaljiti ( radi pruanja prve pomoi, radi obavjeivanja policije, i ako mu je samom potrebna lijenika pomo ) poduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti ( oznaiti mjesto nesree, ukloniti dijelove vozila sa kolnika ) saekati ovlatene osobe za obavljanje oevida vozai sudionici prometne nesree ne smiju uzimati alkoholna pia, opojne droge i lijekove koji se ne smiju uzimati prije ili za vrijeme vonje Vozai sudionici prometne nesree u kojoj je nastala manja materijalna teta na vozilima duni su : ako je to mogue, odmah ukloniti vozila s kolnika omoguiti nesmetano odvijanje prometa popuniti i potpisati Europsko izvjee o nesrei ili na drugi nain razmijeniti osobne podatke

49 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

12. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA


VONJA NOU
Nou (od prvog sumraka do potpunog svanua) voza koristi glavna svjetla (kratka i duga svjetla) U pravilu, za osvjetljavanje ceste voza koristi duga svjetla . Voza ne smije upotrebljavati duga svjetla : prilikom mimoilaenja s vozilom iz suprotnog smjera (a na najmanje 200 m prije mimoilaenja voza je duan iskljuiti duga svjetla) za vrijeme vonje iza drugog vozila (ako nas vozilo pretjee, ugasiti duga svjetla) kada vozilom prolazi pored pjeaka koji se kreu kolnikom Ako vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera ima upaljena duga svjetla ; smanjiti brzinu vonje naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala upozoriti vozaa ( blicati ) pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika OPASNOSTI smanjena vidljivost izloenost zasljepljivanju produljeno vrijeme reagiranja kratkotrajno neuoavanje situacije gubljenje poloaja vozilom u prometnoj traci prekasno uoavanje zapreka, pjeaka, biciklista, parkirana vozila na kolniku pogrena procjena brzine, i udaljenosti Prilikom mimoilaenja treba postupiti; smanjiti brzinu pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika ( ne gledati prema sredini kolnika ) predvidjeti kretanje pjeaka uz desni rub, i neosvijetljenih biciklista prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti voziti sa upaljenim kratkim svjetlima

VONJA PO KII
OPASNOSTI smanjena vidljivost, smanjena preglednost sklizak kolnik ( prva kia najvea klizavost kolnika ) produuje se put koenja zanoenje ili slijetanje vozila s ceste Nastanak vodenog klina ( aquaplaning ); zbog vee koliine vode na kolniku zbog male dubine utora na gumama zbog kolotraga na kolniku Kako prepoznati vodeni klin; lagano okretanje upravljaa pojaan zvuk motora smanjiti brzinu, prikoiti I stabilizirat vozilo,i zbjegavati naglo koenje, izbjegavati nagle pokrete upravljaem voziti na razmaku tri sekunde 50 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

VONJA PO MAGLI
OPASNOSTI ; smanjena vidljivost, smanjena preglednost vonja na premalom razmaku pogrena procjena razmaka prekasno uoavanje vozila ispred nas, pjeaka, biciklista nalijetanje na vozilo ispred nas Postupanje; prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti voziti sredinom prometne trake predviati vozila ispred nas, i vozila iz suprotnog smjera voziti na potrebnom razmaku prema uvjetima vidljivosti voziti tako da se vozilo moe zaustaviti do kraja preglednosti, ili do uoene opasnosti voziti sa upaljenim kratkim svjetlima ( u magli ne koristiti duga svjetla ), i svjetlima za maglu stranje svjetlo za maglu smijemo ukljuiti kada nema vozila iza nas ( iskljuiti kada je vozilo iza nas )

VONJA PO SNIJEGU ( ZIMSKI UVJETI )


Voza je duan u zimskim uvjetima koristiti zimsku opremu . Zimski uvjeti na cesti vladju kada je kolnik prekriven snijegom, ili kada je poledica. Sigurna vonja u zimskim uvjetima kontrolirati i koristiti sredstva za zatitu od zamrzavanja u sustavu za hlaenje u motoru ( antifriz ) u posudi za pranje vjetrobranskog stakla koristiti tekuinu za niske temperature koristiti zimsku opremu vozila Zimska oprema osobnog automobile ljetne gume dubine utora min 4 mm, i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotae,ili zimske gume ( M+S ) na svim kotaima, ili lanci za snijeg na pogonskim kotaima OPASNOSTI; zanoenje, klizanje, slijetanje vozilom produuje se znatno put koenja ( ne put reagiranja ) poledica na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima na zaklonjenim dijelovima ceste, na dijelovima ceste koji prolaze kroz umu

Postupanje
voziti po tragovima drugih vozila ne naglo koiti, ne naglo okretati upravlja ne naglo putati papuicu spojke i naglo dodavati snagu motora Kretanje s mjesta u zimskim uvjetima vonje; ako vozilo ne moe krenuti u prvom stupnju( brzini) zbog klizanja, pokuati u brzini, sa to manje davanja snage ne koiti dok se vozilo zanosi oistiti sva stakla, ostrugati led, snijeg sa krova vozila, ukljuiti grijanje, i grija zadnjeg stakla

VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG VJETRA


na mostovima, vijaduktima na otvorenim dionicama ceste Postupanje; smanjiti brzinu vrsto drati upravlj 51 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Literatura
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008 od 9.6.2008.) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 74/2011 od 01.07.2011.) HAK - Prirunik za osposobljavanje i polaganje vozakog ispita Za kategorije vozila : A1, A2,A, B i B + E, 201

PRILOG
Prometi znaklovi
Ceste se moraju obiljeavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odreenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ogranienja , zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju drati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oteenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena organienja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom ploom koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja poblie odreuje znaenje prometnog znaka ili bez nje, zatim prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. Sudionici u prometu duni su drati se ogranienja, zabrana i obveza izraenih pomou postavljenih prometnih znakova. Prometni znakovi postavljaju se i odravaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uoiti i danju i nou i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim znaenjem. Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo znaenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti. Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo to to nije u svezi sa znaenjem prometnog znaka. Zabranjeno je neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oteivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati znaenje prometnih znakova. Na cesti se ne smiju postavljati ploe, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slini predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponaaju neki prometni znak ili slie na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraaju njihovu pozornost u mjeri koja moe biti opasna za sigurnost prometa.

52 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Znakovi opasnosti

Opasnost na cesti

Raskrije cesta iste vanosti

Raskrije sa sporednom cestom pod pravim kutom

Spajanje sporedne ceste pod pravim kutom s lijeve strane

Spajanje sporedne ceste pod pravim kutom s desne strane

Spajanje sporedne ceste pod otrim kutom s lijeve strane

Spajanje sporedne ceste pod otrim kutom s desne strane

Zavoj ulijevo

Zavoj udesno

Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih zavoja od kojih je prvi ulijevo

Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih zavoja od kojih je prvi udesno

Opasna nizbrdica

53 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Opasna uzbrdica

Suenje ceste

Suenje ceste s desne strane

Suenje ceste s lijeve strane

Neravan kolnik

Neravan kolnik

Kamenje prti Neravan kolnik Sklizak kolnik

Nailazak na prometna svjetla Kamenje pada Nailazak na prometna svjetla

54 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Radovi na cesti

Promet u oba smjera

Raskrije s krunim tokom prometa

Kolona vozila Poledica Prevrtanje ili iskliznue vozila

Neutvrena bankina

Pjeaci na cesti

Obiljeen pjeaki prelaz

Tunel (galerija) Djeca na cesti Blizina zrakoplovne ceste

55 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Boni vjetar

Opasnost od poara

Biciklisti na cesti

Pokretni most

Blizina obale

Tramvajska pruga

ivotinje na cesti

Divlja na cesti

Prijelaz ceste preko eljeznike pruge s branicima ili polubranicima

Prelaz ceste preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika

Andrijin kri

Andrijin kri

56 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Pribliavanje prijelazu ceste preko eljeznike pruge s branicima ili polubranicima

Pribliavanje prijelazu ceste preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika

Znakovi izriitih naredbi

Raskrije s cestom koja ima prednost

Obvezno zaustavljanje

Zabrana prometa u oba smjera

Zabrana prometa u jednom smjeru

Zabrana prometa za sva motorna vozila osim za motocikle bez prikolice i mopede

Zabrana prometa za autobuse

Zabrana prometa za teretne

Zabrana prometa za cisterne

Zabrana prometa za vozila koja prevoze eksploziv ili neke 57

Ivan Ivanec, mag.ing

Auto kola Kappa

automobile

lakozapaljive tvari

Zabrana prometa za vozila koja prevoze opasne tvari

Zabrana prometa za sva motorna vozila koja vuku prikljuno vozilo

Zabrana prometa za teretni automobil koji vue prikljuno vozilo

Zabrana prometa za traktore

Zabrana prometa za motocikle

Zabrana prometa za mopede

Zabrana prometa za bicikle

Zabrana prometa za mopede i bicikle

Zabrana prometa za zaprena vozila

Zabrana prometa za runa kolica

Zabrana prometa za sva motorna vozila

Zabrana prometa za pjeake

58 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Zabrana prometa za vozila ija ukupna irina prelazi odreenu irinu

Zabrana prometa za vozila ija ukupna visina prelazi odeenu visinu

Zabrana prometa za vozila ija ukupna masa prelazi odreenu masu

Zabrana prometa za vozila koja prekorauju odreeno osovinsko optereenje

Zabrana prometa za vozila koja prekorauju odreenu duinu

Najmanja udaljenost izmeu vozila

Zabrana skretanja ulijevo

Zabrana skretanja udesno

Zabrana polukrunog okretanja

Ogranienje brzine

Zabrana pretjecanja svih motornih vozila osim motocikla bez prikolice i mopeda

Zabrana pretjecanja za teretne automobile

59 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Zabrana prolaska bez zaustavljanja - carina

Zabrana prolaska bez zaustavljanja - policija

Zabrana prolaska bez zaustavljanja - cestarina

Zabrana davanja zvunih znakova

Prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera

Zabrana zaustavljanja i parkiranja

Zabrana parkiranja

Izmjenino parkiranje

Izmjenino parkiranje

Zimska oprema Zabranjeno fotografiranje Najmanja doputena brzina

60 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Biciklistika staza

Pjeaka staza

Pjeaka i biciklistika staza

Staza za jahae

Obvezan smjer

Obvezan smjer

Obvezan smjer

Obvezan smjer

Obvezan smjer

Obvezan smjer

Doputeni smjerovi

Doputeni smjerovi

Doputeni smjerovi

Obvezno obilaenje s desne strane

Obvezno obilaenje s lijeve strane

61 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Doputeno obilaenje

Kruni tok prometa

Znakovi obavijesti

Prednost prolaska prema vozilima iz suprotnog smjera

Obiljeen pjeaki prelaz

Obiljeen prijelaz biciklistike staze

Djeca na cesti

Podzemni ili nadzemni pjeaki prelaz

Cesta sa jednosmjernim prometom

Cesta sa jednosmjernim prometom

Cesta s prednou prolaska

Zavretak ceste s prednou prolaska

62 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Izboina na cesti

Prestanak zabrane pretjecanja svih motornih vozila osim mopeda

Prestanak zabrane pretjecanja za teretne automobile

Prestanak ogranienja brzine

Prestanak najmanje doputene brzine

Prestanak zabrane davanja zvunih signala

Prestanak svih zabrana

Prestanak obvezne uporabe zimske opreme

Zavretak bicikllistike staze

Zavretak pjeake staze

Zavretak staze za jahae

Zona u kojoj je ograniena brzina

63 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Zavretak zone u kojoj je ograniena brzina

Pjeaka zona

Zavretak pjeake zone

Podruje smirenog prometa

Zavretak podruja smirenog prometa

Zona u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja

Zavretak zone u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja

Brzina koja se preporuuje

Prestanak preporuene brzine

kolska patrola

Bolnica

Ustanova hitne medicinske pomoi

64 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Policijska postaja

Parkiralite

Garaa

Vremensko ogranienje parkiranja

Telefon

Benziska postaja

Informacije

Hotel ili motel

Restoran

Pitka voda

Stajalite autobusa

Stajalite tramvaja

65 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Taxi

Zrana luka

Luka - pristanite - trajekt

Luka - pristanite - trajekt

Marina

Kavana

Mjesto za isputanje otpadnih voda

Teren za kampiranje pod atorima

Teren za kampiranje u prikolicama

Teren za kampiranje u vozilima

Teren ureen za izletnike

Planinarski dom

Vatrogasni aparat

Vozilo za pomo na cesti

Radionica za popravak vozila

66 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Praonica vozila

WC

Radionica za popravak guma

Radiopostaja

Vodozatitno podruje

Autocesta

Zavretak autoceste

Cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila - brza cesta

Zavretak ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila - brze ceste

67 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Slijepa cesta

Smjer kretanja vozila do raskrija na kojem je zabranjeno skretanje ulijevo

Ugibalite za zaustavljanje vozila u nudi

Ugibalite za zaustavljanje

Planinski prijevoj

Rijeka

Cestovna graevina

Cestovna graevina

Policijska postaja

Naziv naseljenog mjesta

Zavretak naseljenog mjesta

Putokaz

Putokaz

Putokaz za zranu luku

Putokaz za autocestu ili brzu cestu

68 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Putokaz za autocestu ili brzu cestu

Prestrojavanje vozila

Prestrojavanje vozila s nazivima mjesta

Otvaranje prometne trake za vozila javnog prijevoza putnika

Zatvaranje prometne trake za vozila javnog prijevoza putnika

Prometna traka za vozila javnog prijevoza putnika

Otvaranje prometne trake

Zatvaranje prometne trake

Doputena brzina na pojedinoj prometnoj traci

Prometna traka za spora vozila

Zatvaranje prometne trake za spora vozila

Izlaz s autoceste ili brze ceste

69 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Ploa za oznaavanje izlaza

Odmorite

Odmorite

Zabrana ulaska odreenih vrsta vozila na autocestu

Cestarina

Obavijest o naplati cestarine

Obvezno uzimanje naplatne karte

Naplata cestarine

Elektronska naplata cestarine

Naplata cestarine smart karticom

Predznak za obilazak

Putokaz obilaska

70 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Traka za prekrivanje znakova

Obilazan smjer za odreene vrste vozila

Obilazan smjer za odreene vrste vozila

Predznak za runo upravljanje prometom

Prometne trake namjenjene odreenoj vrsti vozila

Prometne trake namjenjene odreenoj vrsti vozila

Predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolnikim trakama

Predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolnikim trakama

Predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolnikim trakama

71 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolnikim trakama

Predznak za preusmjeravanje prometa na cesti s odvojenim kolnikim trakama

Ploa za oznaavanje ulica

Republika Hrvatska

Ogranienje najvee doputene brzine na hrvatskim cestama

Nacionalna oznaka

Sigurnosni izlaz

Smjer za sigurnosni izlaz

Oznaka broja izlaza iz vorita

Broj meunarodne ceste

Broj autoceste

Broj dravne ceste

Broj upanijske ceste

Kilometarska oznaka za autoceste ili brze ceste

Oznaka dionice dravne ceste

72 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Oznaka dionice upanijske ceste

73 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Znakovi za voenje prometa

Predputokaz za izlaz s autoceste ili brze ceste s oznakom izlaza

Predputokaz za vorite autocesta s oznakom vorita

Raskrije

Raskrije

Raskrije krunog oblika

Predputokazna ploa

Predputokazna ploa

Predputokazna ploa

Predputokaz

74 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Predputokaz za izlaz

Predputokaz za izlaz

Putokazna ploa

Putokaz na portalu iznad jedne prometne trake

Putokaz na portalu iznad jedne prometne trake

Putokaz na portalu iznad dvije prometne trake

Putokaz na portalu iznad dvije

Potvrda smjera

75 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

Dopunske ploe uz znakove

KRAJ!

76 Ivan Ivanec, mag.ing Auto kola Kappa

You might also like