MODUL 2 Druga G PDF

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and
cial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BH Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS
POETNA OBUKA
DRUGA GODINA MODUL 2
Pripremno roite Glavna rasprava sa posebnim osvrtom na dokaze Mjere obezbjeenja
PRIRUNIK ZA STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BIH
Sarajevo, 2009.
POETNA OBUKA
DRUGA GODINA MODUL 2
Pripremno roite
Zakazivanje pripremnog roita, posljedice nedolaska tuioca i tuenog; Tok pripremnog roita; Konstatovanje nespornih injenica; Predlaganje dokaza o bitnim injenicama; Sadraj zapisnika na pripremnom roitu.
Glavna rasprava sa posebnim osvrtom na dokaze

Zakazivanje glavne rasprave; Tok glavne rasprave; Odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave; Dokazi i izvoenje dokaza; Efikasno i zakonsko izvoenje dokaza primjenom osnovnih naela parninog postupka, uviaj, isprave, svjedoci, sasluanje stranaka, vjetaenje; Simulacija sasluanja vjetaka i usklaivanje nalaza; Odravanje reda na glavnoj raspravi i procesna disciplina.
Mjere obezbjeenja
Nadlenost za odluivanje; Uslovi za odreivanje; Vrste sudskih mjera za obezbjeenje; Postupak za odreivanje sudskih mjera; Privremena mjera obezbjeenja; Dejstvo sudskih mjera obezbjeenja i njihovo trajanje; Trokovi postupka kod sudskih mjera obezbjeenja.
ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE
UVODNE NAPOMENE Kategorije Modul 1 pod nazivom Ispitivanje tube i pripremno roite obuhvatit e osim dijela zakona pod nazivom Tok postupka i najvanije Osnovne i Ope odredbe Zakona o parninom postupku (u daljem tekstu ZPP) na nain da e se pojedini instituti vezivati uz radnje iz Podmodula, jer je namjera da se obuhvate svi znaajniji institutu i radnje propisane Zakonom. Obuhvatit emo i dio materijanih normi koje se odnose na stvarnu nadlenost sudova. Kljune rijei za pretraivanje su: zastupnici, punomonici, suparniar, umjea, trei , nadlenost, litispedencija, res iudicata, posljedice, vrste, preinaenje, povlaenje, sadraj, zahtjev, injenice, dokazi, vrijednost, podnesak, postupanje, rjeenja, dostava, odgovor, preboj, protivtuba, pripremno, konsultacije, javnost, izuzee, zakazivanje, tok, medijacija, nagodba. Modul 1 ispitivanje tube i pripremno roite sastoji se od etiri podmodula:I- Pokretanje postupka, II- Tuba, IIIOdgovor na tubu i IV-Pripremno roite. U okviru podmodula bit e obuhvaena teoretska i praktina pitanja znaajna za pravilnu primjenu Zakona kao i dileme koje postoje u primjeni istih. ZPP RS i FBiH je u gotovo u potpunosti istovjetan jedan drugom osim nekih minornih razlika koje bitno ne mijenjaju primjenu Zakona. Ove oblasti emo usporediti sa ZPP-om pred Sudom Bosne i Hercegovine i ZPP-om Brko Distrikta BiH. Trajanje Oblik Ciljevi edukacije Za obradu ovog modula potrebana su dva radni dana. Predstavljanje modula je predvieno u obliku prezentacije, predavanja, panel diskusija i radionice. Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih. Kao ope ciljeve smatramo: Upoznavanje sudija sa reformiranim procesnim Zakonima o parninom postupku na teritoriji cijele BIH, njenih Entiteta i Brko Distrikta, Efikasnije provoenje reforme, Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog video
Kao posebne ciljeve smatramo:
ZPP-a. Opis Identifikacija dilema u primjeni novog ZPP-a na suenju. Iznalaenje mogunosti za rjeavanje istih, Ujednaavanje sudske prakse identificiranih spornih dilema. u rjeavanju
Predmetni modul obrauje dio Zakona o parninom postupku kojim se zapoinje parnini postupak. Podmodulom I- Pokretanje postupka, obradit emo stranke u postupku, zastupnike stranka(zakonske i privremene zastupnike i punomonike), suparniare i umjeaa, kao subjekte koji uestvuju u parnici. Podmodulom II- Tuba, izloit emo posljedice podnoenja tube, naela postupka, sadraj tube, postupanje po tubi, odluke, preinaenje tube i povlaenje tube. Podmodulom III- Odgovor na tubu , obradit emo dostavljanje, dostavljanje odgovora na tubu, sadraj odgovora na tubu, preboj i protivtubu. Podmodulom IV-Pripremno roite- obradit emo zakazivanje pripremnog roita, tok pripremnog roita,odluke, zakazivanje glave rasprave, javnost postupka, jezik u postupku, izuzee sudije, i alternativno rjeavanje spora. Budui da je u ovoj fazi prvostepenog postupka mogue da sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka odluuje o nadlenosti suda, stranakoj sposobnosti, svojstvu suparniara ili sudjelovanju treih osoba u postupku, ovlatenjima za zastupanje, prigovorima u pogledu koritenja jezika i dostavljanja, te da je nakon zavretka ove faze postupka ogranieno isticanje tih prigovora(osim za stranaku sposobnost i pravilnost zastupanja na koje sudovi paze po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka) to je vano prilikom obrade ovog modula obuhvatiti navedene institute. Znaaj ovog modula je izraeniji u primjeni novog ZPP-a u odnosu na raniji ZPP jer je novim ZPP-om reducirano naelo materijalne istine na nain da je teret iznoenja injenica i predlaganja dokaza iskljuivo na strankama a sud u tom smislu moe djelovati samo kada iz rezultata rasprave proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati(l.7 u vezi l.3 ZPPa). Stoga je vano da u pripremi glavne rasprave sud pravilnim voenjam postupka omogui potpunu pravnu zatitu te da stranke na vrijeme upozori na posljedice blagovremenog poduzimanja radnji.
Iako je naputeno naelo poduavanja neuke stranke iz ranijeg ZPPa, novim Zakonom je predvieno nekoliko izuzetaka u fazi ispitivanja tubi, odgovora na tubu i pripremnog roita na koje emo ovim modulm posebno ukazati. Novim ZPP-om drugostepenom i reviziskom sudu je znaajno suena mogunosti da preispita prvostepenu presudu po slubenoj dunosti jer je ta mogunost svedena samo na primjenu materijalnog prava i povrede postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje. Predlaganje novih dokaza u kasnijoj fazi postupka nakon pripremnog roita predpostavlja odreene uslove to takoer upueje na znaaj spoznaje stranaka i suda da se ve u tubi a najkasnije na pripremnom roitu predloe svi dokazi . Ako stranka nije u svom pravnom lijeku istakla prigovore u pogledu npr.apsolutne nadlenosti, odluke suda o pravu na koritenje svog jezika, povreda u dostavljanju zbog nezakonitog postupanja suda, ili prigovora presuene stvari ili je odlueno o zahtjevu o kome ve tee parnica, to je u praksi sporno da li vii sud moe sam po slubenoj dunosti paziti na rjeenja po tim prigovorima ako to pravni lijek ne ukazuje.U tom smislu emo ukazati na razliita stajalita. To znai da se u pripremanju postupka koji emo predstaviti u ovom modulu trebaju pokuati otkloniti dileme ili na iste ukazati a koje mogu usporiti okonanje postupka i dovesti do situacije da se npr.donese presuda koju e zatim vii sud ukinuti i u toj fazi postupka odbaciti tubu. Kod zakazivanja pripremnog roita novi ZPP predvia konsultacije sa strankama to je zajedno sa normama kojima se predvia mogunost suda da po slubenoj dunosti uputi stranke na medijaciju, takoer primjena naela ekonominosti u rjeavanju spora i znaajna novena u odnosu na raniji ZPP. Stoga e predmetni modul obraditi teoriski prikaz spornih pitanja u primjeni novog Zakona, a zatim i praktino interaktivnim radom i radom u grupama na seminaru izvriti provjeru pitanjima ili na konkretnom hipotetikom sluaju. Sve novine koje su propisane u Zakonu o parninom postupku a obraene u ovom modulu uglavnom su isto rijeena i u ZPP RS, ZPP pred Sudom BiH. ZPP Brko Distrikta BiH sadri drugaija rjeenja na koja emo ukazati tokom obrade modula.
Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert
Vodei expert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH
PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA 1. UVODNE NAPOMENE Pravilna primjena prava proizilazi iz pravilnog tumaenja zakonskih normi, pa je poznavanje normi preduslov za primjenu prava. Stoga emo u ovom podmodulu razraditi odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na tubu i neke institute vezane za postupanje po tubi, postojanje parnice, vrste tubi, elementi tube, preinaku tube, povlaenje tube. Takoer emo obraditi Osnovne odredbe koje se odnose na principe parninog postupka i nadlenost suda, kao i Ope odredbe iz koje se odnose na stranke i njihove zakonske zastupnike, o punomonicima, javnosti u postupku, jeziku u postupku,izuzee sudije i pravila o dostavi. Koncept novog ZPPa FBiH i RS je izmjenjen u odnosu na raniji ZPP tako da se Zakon sastoji od est dijelova. Prvi dio:Osnovne odredbe koje obuhvataju:osnovna naela i nadlenost suda; Drugi dio:Tok postupka-Pred prvostepenim sudom (tuba, pripremanje glavne rasprave, glavna rasprava, dokazi i izvoenje dokaza, sudske odluke), i -Postupak po pravnim lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi); Trei dio:Sudske mjere osiguranja; etvrti dio:Ope odredbe( stranke i njihovi zakonski zastupnici,punomonici, jezik u postupku, vrijednost spora,rokovi i roita, podnesci, dostava pismena, pregledanje i prepisivanje spisa, izuzee, suparniari, sudjelovanje treih lica u parnici, zapisnici, prekid postupka, trokovi postupka, nepotivanje suda, pravna pomo); Peti dio:Posebni postupci( postupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom) i esti dio: Prelazne i zavrne odredbe. Koncept ZPP-a Pred Sudom BiH je sadran u 5 dijelova: Ovom Zakonom nije predvien Dio ZPP-a koji se odnosi na sudske mjere osiguranja. Koncept ZPP-a Brko Distrikta BiH je sadran u 4 dijela: Dio prvi: Opte odredbe( nadlenost suda, stranke i njihovi zakonski zastupnici, punomonici, jezik u postupku, podnesci, rokovi i roita, zapisnici,donoenje odluka, dostava pismena i razmatranje spisa, trokovi postupka; Dio drugi: Tok parninog postupka - pred osnovnim sudom( suparniari, sudjelovanje treih osoba u parnici, prekid postupka, dokazi i izvoenje dokaza, osiguranje dokaza, pripremanje glavne rasprave, glavna rasprava, sudska nagodba, presuda, rjeenja) i postupak po pravnim lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi); Dio trei: posebni postupci (postupak u parnicama iz porodinih odnosa, postupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnici zbog smetanja posjeda, postupak u
sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom, postupak u privrednim sporovima); Dio etvrti: prelazne i zavrne odredbe. U ovom radu emo ukazati i na najvanije razlike novog ZPP-a u odnosu na raniji ZPP Federacije BiH i Republike Srpske i zakonima Brko Distrikta BiH i pred Sudom Bosne i Hercegovine. Primjerima iz prakse emo ukazati na mogue situacije do kojih sudije dolaze u radu prilikom prijema i obrade tube za postupak, te emo pokuati ukazati na prava rjeenja, a u nekim situacijama emo ostaviti dileme koje e rjeiti tek sudska praksa u narednom periodu. 2. STRANKE U POSTUPKU (l.291) Tuba je prva parnina radnja kojom se pokree parnini postupak za zatitu odreenog subjektivnog graanskog prava. Tuilac se obraa sudu sa zahtjevom da sud donese odluku kojom tuitelju prua odreenu pravnu zatitu, u odnosu na tuenog za koga tvrdi da se prema njemu nalazi u odreenoj graansko pravnoj obavezi koju nee da dobrovoljno ispuni ili u odnosu na koga tvrdi da je u svoju korist traiti autoritativno utvrenje sadraja nekog pravnog odnosa ili proizvoenje neke promjene u pravnim odnosima. Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda, a dostavljanjem tube tuenom zasniva se trostrani procesni odnos. Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni. slajd 1.
Odnosi stranaka i suda:
tuilac
tueni
sud
tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava, tueni-stranka prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.
1.izuzetak od pravila da se parnica pokree kada postoje suprotni interesi stranaka jeste: kada za primjenu prava ili pravnog odnosa nije dovoljna saglasnost stranaka ve je nuna odluka suda, Primjer: -brani sporovi kada su obe stranke saglasne (razvod braka ili ponitaj braka). 2.izuzetak kada tree lice moe pokrenuti postupak, ako je u nekom pravnom odnosu sa strankama. Primjer: -u branim sporovima trea lica mogu imati neposredan pravni interes da se poniti brak. Dakle postupak se pokree tubom ali se ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti ve iskljuivo na zahtjev stranke. Ve kod podnoenja tube dolazi do izraaja znaaj NAELA DISPOZITIVNOST (l. 2) kao jednog od osnovnih naela parninog postupka. Ovo naelo je ogranieno samo na procesne dispozicije a ne i na materijalnopravne. Tako stranka moe traiti izuzee sudije, oslobaanje od plaanja trokova postupka, izbora mjesno nadlenog suda, obezbjeenje dokaza, kumulaciju zahtjeva. U skladu sa ovim naelom je i pravo stranke da raspolae sa svojim zahtjevom (l.3) ali ne i nedoputenim raspolaganjima, koja sud nee uvaiti. Primjer: Ako je za punovanost ugovora o prometu nekretnina, ortakluka u izgradnji porodine stambene zgrade ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita, propisana obavezna pismena forma, ovjera potpisa ili registrovanje ugovora kod nadlenog upravnog organa, onda sud ne moe usvojiti zahtjev stranaka, ako ovi uslovi nisu ispunjeni, bez obzira to tueni priznaje zahtjev u parnici ili to je ugovor faktiki izvren, ili to stranke hoe da o takvom zahtjevu zakljue sudsko poravnanje. Stranka se moe i odrei od tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, sklopiti sudsko poravnanje i time utjecati i na materijalnopravne posljedice . Ovo naelo dolazi do izraaja i u odredbi Zakona koja propisuje (l.2 st.1) da sud raspravlja samo u granicama zahtjeva iz tube (protivtube).
10
To znai da se stranki ne moe dosuditi vie od onoga to ona zahtjeva. Kada se u postupku desi da sud dosudi vie od zahtjeva stranke, sud je prekoraio tubeni zahtjev. Na tu povredu drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ali e po prigovoru protivne stranke, preinaiti odluku prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoraen tubeni zahtjev. Moe se desiti da sud ne odlui o svim zahtjevima i tada sud nije rijeio o zahtjevu stranke, pa se moe donijeti dopunska presuda o dijelu zahtjeva o kojem nije odlueno. Iz sudske prakse: Sud ne odluuje u granicama tubenog zahtjeva kad bez zahtjeva stranaka utvrdi da je nitav kupoprodajni ugovor, a propusti da odlui o zahtjevu tuioca da se raskine taj ugovor koji je bio predmet spora. 1 Sud je odluio u granicama tubenog zahtjeva upravljnog na isplatu u YU dinarima, kada je obavezao tuenog na isplatu u BH dinarima, nakon konverzije i denominacije utuene trabine. 2 Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu nepokretnosti ako ugovor nije zakljuen u pismenoj formi. 3 Postupak zapoinje kada se podnese tuba tuitelja.U postupku uestvuju stranke i njihovi zakonski zastupnici koje mogu ovlastiti punomonika za zastupanje. Stranka moe biti svako fiziko i pravno lice, a posebnim propisom se odreuje ko osim fizikih i pravnih lica moe biti stranka u postupku. Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni. Umjea u postupku nije stranka ali im zakon priznaje odreena procesna ovlatenja koja pripadaju strankama. Na strani tuilake i tuene strane moe uestvovti i vie lica to zovemo suparniarstvo.
1 2
Vrhovni sud RS-rev.39/98 Vrhovni sud FBiH-P.102/97 3 Vrhovni sud BiH, br. Gvl-14/87
11
slajd 2.
stranka
Fiziko lice
Pravno lice
Dr.oblici udruivanja
Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost. Stranaka sposobnost je sposobnost lica da bude stranka u postupku.To je procesna predpostavka za voenje postupka.Onaj ko nema stranaku sposobnost ne moe podnijeti tubu niti poduzimati druge parnine radnje. Sa takvom osobom sud ne smije raspravljati niti donosti meritorne odluke. Meutim sud e raspravljati sa takvom osobom samo u pogledu ispitivanja predpostavki za njegovu stranaku sposobnost. Stranaka sposobnost mora biti permanentna kvaliteta stranke. Stranaka sposobnost se stie kod fizikih lica roenjem, a kod pravnih lica kada je odreena materijalnim propisom i upisana u registar pravnih lica. Kada sud utvrdi da da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj nedostatak se moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa osobom koja moe biti stranka u postupku (295 st.1). Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak, a ako stranka to ne uini u roku, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom i odbaciti tubu ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka. Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.
12
Primjer: ANEKS 1
slajd 3.
Stranaka sposobnost(l.291)
Sposobnost lica da bude stranka u postupku -priznata svim fizikim i pravnim licima koji po pravilima materijalnog prava mogu biti nosioci prava i obaveza -moe izuzetno i oblici udruivanja koji nemaju str.spos.ako ispunjavaju bitne uslove za sticanje str. spos.i raspolau imovinom na koju se moe sprovesti izvrenje
Fizika lica to svojstvo stiu u momentu roenja, a izuzetno ve od momenta zaea pod uslovom da se dijete rodi ivo( pravo nasljea priznato je djetetu koje je u momentubotvaranja nasljea bilo zaeto, pod uslovom da se ivo rodi). Stranaku sposobnost imaju pravna lica: drava BiH, entiteti-Federacija i Republika Srpska, Distrikt Brko, svih 10 kantona, opine, privredna drutva, agencije kojima je to svojstvo priznato materijalnopravnim propisom i dr. Pravno lice gubi svojstvo stranke brisanjem upisa u registru pravnih lica. Primjeri: 1. Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, u Federaciji BiH propisuje da samo federalne upravne organizacije u sastavu federalnih ministarstava imaju svojstvo pravne osobe ako je to zakonom propisano. Meutim federalna ministarstva nemaju svojstvo pravnog lica.
13
2. Zakonom o pravobranilatvu RS, BiH i Zakonom o Federalnom pravobranilatvu, te Zakonima o Kantonalnim pravobranilatvima, utvreno je da je pravobranilatvo dravni organ koji vri poslove pravne zatite imovinskih prava i interesa Republike Drave, Federacije, Kantona i optina i njihovih organa, drugih organa i organizacija koji se finansiraju iz budeta, i druge poslove i iste predstavlja, rukovodi njihovim radom i vri druga prava i ovlatenja - pravobranilac. Pravobranilac moe ovlastiti zamjenika za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Dakle i pravobranilatvo nema svojstvo pravnog lica. Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tokom postupka zbog smrti stranke ili zbog prestanka pravne osobe, nastupa ex lege prekid postupka( osim ako je fizika osoba imala punomonika u parnici) pa e se postupak nastaviti kada nasljednici, staratelj ostavine ili pravni sljednik pravne osobe nastave postupak ili kad ih sud, na prijedlog protivnika, pozove da to uine. Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim dejstvom samo u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost, ako utvrdi da s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove za sticanje stranake sposobnosti, naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovesti izvrenje (l.291 st.3). Protiv rjeenja kojim se priznaje svojstvo stranke nije dozvoljena posebna alba. Primjer: 1. Sudska praksa je ve od ranije u radnim sporovima priznavala svojstvo stranke sudu kao dravnom organu, polazei od prirode predmeta spora da sud zasniva radni odnos sa slubenicima suda i moe izvriti presudu koja se odnosi na takav spor. Meutim u imovinko-pravnim sporovima opinski ili osnovni i kantonalni sudovi nemaju svojstvo pravnog lica i stranka moe biti samo kanton i Republika Srpska, koje finansiraju sudove opinskog i kantonalnog nivoa, odnosno sve nivoe sudova u RS. U takvim sporovima iz rada vrhovnih sudova stranka moe biti samo Republika Srpska ili Federacija BiH. 2. Kada su u pitanju sudije i njihova prava, stranka u postupku moe biti samo Visoko sudsko i tuilako vijee BiH koje ima svojstvo pravnog lica. Iz sudske prakse: Ukoliko Frizerski salon Zinda G. nije upisan u sudski registar i nema svojstvo pravnog lica, on ne moe biti stranka u postupku, ve to u kontretnoj parnici moe biti samo njen vlasnik T.Z. kao fizika osoba, dok je Frizerski salon samo ime pod kojim obrt posluje. 4
Kantonalni sud Tuzla P-72/05 od 14.10.2005
14
Osnovni sud nema svojstvo pravnog lica, pa dakle nema ni stranaku sposobnost u smislu odredbe lana 291. stav 1. ZPP-a , jer osnovni sud nema svojstvo pravnog lica pa nemoe imati polaaj tuene u parninom postupku, jer to moe imati samo entitet Republika Srpska ili Federacija BiH, zastupan po zakonskom zastupniku. Kako je u prvostepenom postupku kao tueno uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, to je dolo do povreda odredbe parninog postupka (apsolutno bitna povreda), zbog ega je prvostepenu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak . 5 Prema odredbama lana 3, 4 i 10 Zakona o zanatsko preduzetnikoj djelatnosti ( Sl glasnik RS broj 16/02 ) fiziko lice koje obavlja preduzetnikiu djelatnost i koje za potrebe obavljana te djelatnosti osniva radnju, je preduzetnik koji ima isti drutveno ekonomski poloaj i ista prava i obaveze kao i drugi privredni subjekti, pa stoga tuilac u ovoj pravnoj stvari moe biti samo fiziko lice, sa naznakom da je lice i osniva radnje, pa prema tome kao takav treba biti oznaen i u tubi. Nedostatak tube koji se sastoji u pogrenom oznaavanju tuioca posmatra se kao nedostatak zbog kojeg se po tubi nemoe uredno postupati. 6 Parnina sposobost je sposobnost stranke da sama poduzima procesne radnje u postupku.Tu sposobnost imaju sva lica kojima graansko pravo priznaje sposobnost za smostalno sticanje prava i obaveza na podruju graanskopravnih odnosa. slajd 4.
Parnina sposobnost(l.292)
Sposobnost stranke da punovano poduzima radnje u postupku i da radnje protivne stranke i suda imaju dejstva prema njoj -kod fizikih lica ova sposobnost je izjednaena sa poslovnom sposobnou
Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka sposobnost predpostavka parnine sposobnosti.
5 6
Okrunog suda,br. G- 2301/02 od 5.4. 2004. godine Okruni sud u Banja Luci br. P- 149/03 od 11.5.2005 god
15
Svaka osoba koja je stranaki sposobna nije i parnino sposobna, ali svaka osoba koja je parnino sposobna jeste stranaki sposobna. Osobe kojima poslovna sposobnost nije ograniena parnino su sposobne. To su fizike osobe sa 18 godina, kao i maloljetnici koji su po odobrenju suda stupili u brak prije osamnaeste godine ivota osobe. l.292 st.1.je propisano: STRANKA KOJA JE POTPUNO POSLOVNO SPOSOBNA MOE SAMA VRITI RADNJE U POSTUPKU (parnina sposobnost). st.2 propisuje: PUNOLJETNO LICE KOME JE DJELIMINO OGRANIENA POSLOVNA SPOSOBNOST PARNINO JE SPOSOBNO U GRANICAMA SVOJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI. Stranka koja ima parninu sposobnost moe vriti sve radnje u postupku, a stranka koja ima stranaku a ne i potpunu parninu sposobnost, u pravilu radnje za nju vri zakonski zastupnik. Parnina sposobnost punoljetnog lica koje je lieno poslovna sposobnost cijeni se prema ogranienjima koje je utvrdio nadleni sud u vanparninom postupku donoenjem rjeenja o oduzimanju djelimino poslovne sposobnosti ili pak potpunog oduzimanja poslovne sposobnosti. Djelimino lieni poslovne sposobnosti nisu bez ikakve poslovne sposobnosti na podruju onih graanskopravnih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograniena. Oni mogu zakljuivati pravne poslove s uvjetnom vanou-ako ih naknado odobri njihov zakonski zastupnik,a ako je to potrebno i organ starateljstva. Meutim takva uvjetna poslovna sposobnost nije i uvjetna parnina sposobnost. Pa stranke koje imaju ogranienu poslovnu sposobnost nemaju nikakvu parninu sposobnost u odnosu na sporove koji se tiu ovlatenja i obaveza u odnosu na koje im je poslova sposobnost ograniena. U takvim sporovima poslovno ograniene osobe moe zastupati samo zakonski zastupnik. Primjer: -Osoba koja je zbog prekomjernog uivanja alkohola, djelimino liena sposobnosti, pa ne moe samostalno raspolagati svojom imovinom, moe samostalno zakljuiti brak, pa stoga i samostalno, kao parnino sposobna, uestvovati u svojstvu stranke u branim sporovima. Parnina sposobnost maloljetnog lica koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost, a kojem se posebnim materijalnim propisom ustanovljava djelimina poslovna sposobnost, kao to su zasnivanje radnog odnosa sa 15 godina (Zakon u radu), sastavljanje testamenta sa 16 godina (Zakon o Nasljeivanju), se ograniava na zastupanje prava i interesa u okviru prava i obaveza koja su mu ustanovljena tim
16
materijalnim propisom. To znai da zakon ne dozvoljava da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost stekne parninu sposobnost. U pogledu parnine sposobnosti pravnih lica pravna teorija je podjeljena. Po jednima pravna lica nemaju parninu sposobnost jer ne mogu neposredno stvarati prava i obaveze ve uvijek za njih to radi zastupnik, a po drugima pravna lica imaju parninu spobnost jer preuzimaju prava i obaveze. Meutim preovladava miljenje o pravnim licima kao parnino sposobnim licima. Otvaranjem postupka likvidacije kao ili donoenje zabrane rada pravnom licu od strane nadlenog organa, pravno lice gubi parninu sposobnost, pa ta pravna lica zastupa u parnici likvidator ili zastupnik sui generis. Parnina sposobnost stranih dravljana pred sudovima u BiH prosuuje se po njihovim nacionalnim zakonima. No strani dravljanin koji nije parnino sposoban po domovinskom zakonu(zakonu svoje zemlje), a bio bi sposoban po naem zakonu, moe sam poduzimati radnje u postupku.Na strane dravljane moe se dakle, primjeniti zakon koji je povoljniji. Poslovna sposobnost u FBiH i RS procjenjuje se po zakonima tih entiteta (Porodini Zakon FBiH i RS). Ova sposobnost je izjednaena sa parninom sposobnosti kod fizikih lica u pravnom prometu. Potpuna poslovna sposobnost je sposobnost lica da stie prava ili obaveze u pravnom prometu ili da na drugi nain uestvuje u nekom pravnom poslu ili pravnom odnosu. Poslovna sposobnost fizikih lica moe biti potpuno ograniena ili nesposobna (do 14 god ivota) i djelimino ograniena ili sposobna (do 18 god. ivota) i potpuno poslovno sposobna stim da punoljetno lice moe biti djelimino ili potpuno lieno poslovne sposobnosti. Postulaciona sposobnost je svojstvo odreene parnino sposobne osobe da moe sama bez punomonika neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom sa procesnopravnim uinkom. Ovaj oblik sposobnost stranke ne dolazi do izraaja novim zakonskim rjeenjima jer se ne primjenjuje princip obaveznog zastupanja stranke po profesionalnim punomonicima.
17
Iz sudske prakse: -Protiv ovjeka koji nije iv parnica se ne moe pokrenuti, a ako bude pokrenuta sud e tubu odbaciti. 7 -Kad je umjesto pravne osobe (grada) tuena fizika osoba (predsjednik gradske skuptine), sud ne treba pozvati tuitelja na ispravku tube, jer tuenik kao fizika osoba moe biti stranka u postupku. To iz razloga to pitanje pasivne legitimacije je pitanje materijalnog a ne procesnog prava,pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je tubeni zahtjev odbio. 8 Stvarna legitimacija Za razliku od stranake i parnine sposobnosti koje su procesna legitimacija, postoji graanskopravna legitimacija koja se zove STVARNA LEGITIMACIJA stranaka. To je materijalo pravni odnos stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte graanskopravnog odnosa. Moe biti aktivna i pasivna legitimacija. Tuilac je aktivno legitimiran ako je on nosilac prava koje je predmet spora, a tueni je pasivno legitimiran ako na njemu lei obaveza koja odgovara tom pravu. O stvarnoj legitimaciji sud vodi rauna i po slubenoj dunosti, osim u sluaju kada tueni prizna tubeni zahtjev, jer stvarna legitimacija zavisi od materijalnog prava koje se primjenjuje na odreeno injenino stanje, a sud u toku cijelog postupka po pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava. Stranke mogu istai prigovor nedostatka (aktivne ili pasivne) legitimacije. slajd 5.
7 8
Vii privrednog suda u Beogradu- G.br. 3776/2000- P.br. 5692/98 Vrhovni sud Hrvatske, G.8/97 od 18 12.1997
18
Treba razlikovati:
poslovnu sposobnost stranaku sposobnost parnina sposobnost, Posebno u odnosu na: legitimaciju stranaka.
U sluaju nedostatka bilo koje legitimacije o zahtjevu se meritorno odluuje i zahtjev se presudom odbija, izuzev u sporu zbog smetanja posjeda u kome se meritorno odluuje rjeenjem. Nedostatak stvarne legitimacije ne predstavlja procesnu smetnju kao to je to sluaj sa nedostatkom stranake sposobnosti. No u savremenom pravu stvarna legitimacija se priznaje i treima koji nisu subjekti graanskopravnog odnosa.To su oni na koje na posredan ili neposredan nain tui graanskopravni odnos reflektira. Primjer: Ako koja od stranaka u toku parnice otui stvar ili pravo o kome parnica tee, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Ako je do otuenja parnina stranka bila graanskopravno legitimirana, nakon otuenja to vie nije, sada je to trei, na koga je pravo preneseno otuenjem.Unato tome, parnina stranka zadrava ovlatenje da o ovom tuem graanskopravnom odnosu i dalje vodi parnicu. 9 Iz sudske prakse: Prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije materijalnopravne je prirode pa njegovo usvajanje dovodi do odbijanja tubenog zahtjeva, a ne do odbacivanja tube. 10 VANO! Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka, a aktivna legitimacija je materijalnopravna pretpostavka.
9
10
Gra.proc.pravo-str.248 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1597/90 od 01.02.1990
19
Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi povodom ove pretpostavke je uvijek meritorna (presuda ili rjeenje kod smetanja posjeda), dok je odluka o procesnopravnim prigovorima uvijek procesna (rjeenja kojim se odbacuje podnesak i sl.) 3. ZASTUPNICI STRANAKA Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime, tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci a ne zastupniku lino, a radnje koje poduzima zastupnik imaju znaaj kao da ih je poduzela sama stranka. 3.1. Zakonski zastupnici Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou u postupku zastupaju zakonski zastupnici, dakle lica koja su odreena zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona. Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice koje je potpuno parnino sposobno a kada zakonskog zastupnika odreuje organa starateljstva, mogu biti predvieni i drugi uslovi koji garantuju da e se ova dunost uspjeno obaviti. Kada sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili ako zakonski zastupnik nema posebno ovlatenje kada je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlatenja ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna strana bila pravilno zastupana( l.295 st.2). Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak,a ako stranka to ne uini sud e rjeenjem ukinuti sve provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom i odbaciti tubu, ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka. Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba. Novim zakonom nije predvieno pravo Javnog tuioca da kao zakonski zastupnik drave titi dravu i njene interese u parninom postupku, to sada moe samo pravobranilac. slajd 6.
20
Zakonski zastupnici(l.293)
za lica sa ogranienom i djelimino ogranienom parninom sposobnosti za lica koja su odreena zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa
Primjer: 1.zakonski zastupnici djece u postupku su roditelji, usvojioci kada zastupaju usvojena lica, staraoci nad licima koja su liena potpuno ili djelimino poslovne sposobnosti 2.pravno lice zastupa lice koje je zakonom ili aktom pravnog lica odreeno (direktor, naelnik). 3.direktor zastupa preduzee, ali on moe ovlastiti i drugo lice zaposleno kod poslodavca da ga zastupa u pojedinim radnjama. 4. u parnicama za osporavanje oinstva u kojima su tueni maloljetno dijete i njegova majka, majka ne moe zastupati maloljetno dijete, ve je nuno u smislu porodinog zakona djetetu postaviti posebnog staraoca. Zato su vane odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja? Odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja su veoma znaajne za pravilnu primjenu prava pa su sudovi obavezani da u toku cijelog postupka paze na ispravnost primjene ovih odredbi. U tom smislu je propisano da drugostepeni sud kao i reviziski , po slubenoj dunosti pazi na pimjenu istih (l.221 i l. 241 ZPP-a). To znai da u sluaju propusta prvostepenog suda da uoi te povrede vii sudovi su duni da to uoe i ukinu prvostepenu presudu i predmet vrate na ponovni postupak ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
21
Razlozi procesne ekonomije zahtjevaju, stoga, da prvostepeni sud poveanu panju usmjeri na ove odredbe i ispravi sve nedostatke do donoenja prvostepene presude. Iz sudske prakse: -Sud nije vezan izjanjenjem Pravobrnilatva, ve je morao po slubenoj dunosti paziti da tueni Tuzlanski Kanton kao parnino nesposobna stranka bude pravilno zastupan po svom zakonskom zastupniku, a i u sluaju izostanka Pravobranilatva kao zakonskog zastupnika sa roita, sud je mogao odrati raspravu. Umjesto da tako postupi, prvostepeni sud je prihvatio da raspravlja sa Ministarstvom zdravstva koje ne moe biti stranka u postupku, ime je i poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz l.336 st.2 t-10 ranijeg ZPPa. 11 -U toku prvostepenog postupka u postupku razvoda braka tuena strana istie da je kod nadlenog centra pokrenut postupak za oduzimanje njegove poslovne sposobnosti. I pored ove injenice sud donosi odluku kojom se brak razvodi. Po albi tuenog okruni sud pazei po slubenoj dunosti na povredu odredaba parninog postupka koji se odnose na stranaku sposobnost, ukida prvostepenu presudu i predmet vraa na ponovni postupak, jer je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz lana 293 ZPP- a. -Presudom Osnovnog suda u Banja Luci obavezan je tueni J.R. da tuiocu J.G. mjeseno isplaije 25% plate poev od 1.11.1997.godine, pa do drugaije odluke suda. Protiv ove odluke albu je izjavio tueni, iz svih albenih razloga predvienih ZPP. Okruni sud presudu Osnovnog suda ukida i predmet vraa na ponovni postupak iz razloga, to je odredbom lana 267 st.1 Porodinog zakona Republike Srpske propisano da ako se u parnici odluuje o izdravanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad kojima je produeno roditeljsko staranje, organ starateljstva uestvuje u tom postupku, radi zatite interesa djece. Odredbom lana 267. stav 2 zakona, propisano je da e sud koji odluuje u parnici za izdravanje obavijestiti organ starateljstva o postupku i pozvati ga na sva roita, kao i dostaviti mu sve odluke donesene u postupku ovlatenja organa starateljstva u postupku utvrena su lanom 73 navedenog zakona. Prvostepeni sud je propustio da obavijestiti organ starateljstva o postupku, ime je onemoguio organ strateljstva kao stranku (sui generis) da raspravlja pred sudom, pa je takvim propustom poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka, iz lana 209 ZPP-a. 12 -Tuitelj je podnio tubu protiv Narodne banke BiH, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, radi isplate duga. Prvostepenom presudom treetuena je obavezana na isplatu duga, a tubeni zahtjev u odnosu na prvo i drugotuenu je odbijen. Drugostepeni sud je albu treetuene uvaio samo u odluci o trokovima a u ostalom dijelu albe odbio.
11 12
Kantonalni sud Tuzla br.P.242/01 od 30.01.2002
Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04
22
Vrhovni sud FBiH je djelimino uvaio reviziju tuitelja i niestepene presude preinaio u odnosu na drugotuenu koju je obavezao na plaanje duga. Po apelaciji drugotuene Ustavni sud BiH je donio odluku kojom su ukinute presude Vrhovnog, Kantonalnog i Opinskog suda jer je utvrena povreda l.II/3.e) Ustava BiH (pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima). U obrazloenju se navodi: Da apelantica (Bosna i Hercegovina) nikada u toku cijelog postupka nije imala zakonskog zastupnika koji bi bio prisutan na bilo kojem odranom roitu, pa neovisno od injenice da je institucija Pravobranilatva BiH otpoela sa radom 1.7.2003, dakle kada je reviziski postupak ve otpoeo, Ustavni sud smatra da zbog nedostatka u zastupanju apelantica objektivno nije mogla do zakljuenja glavne rasprave istai prigovor zastare. U tom smislu Ustavni sud smatra, s obzirom na vrstu spora i na zakonsku odredbu koja omoguava da se nove injenice mogu iznositi samo do zakljuenja glavne rasprave, da je prvostepeni sud morao poduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedilo ravnopravno uee apelantice u prvostepenom postupku. 13 -Drugotuenog (Opinu Doboj) na glavnoj raspravi odranoj 19.03.2004 god. je zastupao struni saradnik Republikog javnog pravobranilatva koji u to vrijeme nije imao poloen pravosudni ispit i kojoj je u meuvremenu zbog nepostojanja strunog ispita kod tog pravobranilatva prestao radni odnos to je utvreno provjerom kod tog pravobranilatva sa sjeditem njegovog zamjenika u Doboju, a prema odredbi l.25 st.1 Zakona o javnom pravobranilatvu (Slubeni glasnik RS br. 17/93,14/94 i 32/94) koji je bio u primjeni u vrijeme donoenja prvostepene presude,propisano je da za vrenje pravnih poslova Republiki javni pravobranilac moe imati potreban broj strunih saradnika sa poloenim pravosudnim ispitom,dok je u st. 2 istog zakona propisano da RJP moe ovlastiti strunog saradnika da ga u odreenim predmetima zamjenjuje u zastupanju,pa kako u sadraju spisa predmeta se ne nalazi takvo ovlatenje za strunog saradnika koji je zastupao drugotuenu na glavnoj raspravi,zbog takvog nedostatka u zastupanju drugotuene pobijana presuda je donesena sa povredom parninog postupka zbog ega je pobijanu presudu u smislu odrdbe l.224 st.1 t.3 u vezi l. 227 st.3 ZPPa valjalo po slubenoj dunosti ukinuti i cio predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovni postupak. 14
Privremeni zastupnik u parnici po l.296 ZPPa, se moe postaviti samo tuenoj stranci. Naime, ako zakonski zastupnik ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona(kao to su to roditelji za mldb.djecu),njega postavlja nadleni organ starateljstva. Samo izuzetno to ovlatenje ima sud u odnosu na parnine stranke, koji meutim ne moe stranci postaviti stalnog zakonskog zastupnika, ve zastupnika koji e se staratio zatiti interesa stranke na neko vrijeme i u odreenoj parnici.To je privremeni zastupnik.
13 14
Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04 Okruni sud Doboj br.G-320/04 od 6.4.2004 god
23
Sud postavlja privremenog zastupnika u sluaju: -da se pokae da bi postavljanje zakonskog zastupnika tuenom trajalo due vremena, -pa bi zbog toga mogle nastati tetne posljedice za jednu ili obje stranke Uz ove uslove sud e postaviti privremenog zastunika slijedeeg slajda : slajd 7. osobito u sluajevima sa
Uslovi za postavljanje privremenog zastupnika(l.296):

ako tueni nije parnino sposoban, ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog z. z., ako obe stranke imaju istog z.z. ako je boravite tuenog nepoznato,a tueni nema punomonika, ako se tueni ili njegov z.z. koji nemaju punomonika nalaze u inostranstvu,a dostavljanje se nije moglo izvriti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e : - bez odgaanja obavijestiti: 1.organ starteljstva i 2.stranke kada je to mogue; -izdati oglas koji e objaviti u entitetskim, novinama , kantona i oglasnoj ploi suda i to sluaju da je privremeni zastupnik postavljen iz razloga to je tuenom boravite nepoznato a nema punomonika i da se nalazi u inostranstvu. Mogunost nastupanja tetne posljedice treba da se pokae kao mogui rezultat injenice to zakonski zastupnik jo nije imenovan, pa nema osobe koja e titi interes nesposobne stranke. Izmeu odsustva zakonskog zastupnika i moguih posljedica treba da postoji uzrona veza.
24
Sud nije ovlaten da postavlja privremenog zastupnika tuitelju jer je tuitelj aktivna stranka u postupku.On trai od suda pravnu zatitu pa je normalno da e radi ostvarenja tog cilja poduzeti sve to je potrebno da bi mu sud pruio zatitu. Pitanje: -Tuitelj tubom tui lice koje oznaava kao nepoznatog prebivalita. Uz tubu ne dostavlja dokaz da je lice nepoznatog prebivalita. Sud e pozvati tuitelja da otkloni isti nedostatak, pribavljanjem dokaza o prebivalitu tuenog, u protivnom e tubu kao neuredan podnesak odbaciti, shodno odredbi lana 336, a u vezi sa odredbom lana 295 stav 3i 4 ZPP-a. Ako tuitelj po nalogu suda ne dostavi dokaz da je tueni nepoznatog prebivalita da li e sud bez odbacivanja tube od nadlenog organa starateljstva u postupku postavljanja privremenog staraoca zatraiti da utvrdi i tu injenicu, shodno odredbi lana 295 st. 2. Mogui odgovor: Osnovni uslov za postavljanje privremenog zastupnika jeste da je stranka nema parninu sposobnost pa da je potrebno da je u postupku zastupa zakonski zastupnik ali bi procedura postavljanje zakonskog zastupnika trajalo due, a mogunost tetnih posljedica izvjesna. Stoga se ne moe postaviti privremeni zastupnik kada ovi uslovi nisu postojali, u sluajevima kada je nepoznata adresa fizike osobe kojoj nije ni bio potreban zakonski zastupnik. 3.2. Punomonici Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou, preko njihovih zakonskih zastupnika, kao i lica koja imaju parninu sposobnost, u postupku mogu zastupati i punomonici kada ih na to ovlaste zakonski zastupnici odnosno stranke lino. Punomonik u parninom postupku moe biti svako parnino sposobno fiziko lice a izuzetno to moe biti pravno lice ako se radi o advokatskom drutvu. Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzme samo odreene radnje ili da preduzme sve radnje u postupku (l.304 ZPPa). Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka (l.302).
25
slajd 8.
Punomonici(l.301)
advokat advokatsko drutvo uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo brani drug vanbrani drug srodnik po krvi ili tazbini
Punomonik moe biti advokat kao lice koje je registrovano za obavljanje ove usluge u skladu sa Zakonom o advokaturi. Advokat moe biti punomonik i fizike i pravne osobe u postupku. Ovlatenja advokata (po l.305 ZPPa) ako je stranka izdala advokatsku punomo za voenje parnice a nije blie odredila ovlatenja u punomoju, su slijedea: -da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da odgovor na tubu, da prizna tubeni zahtjevili da se odrekne tubenog zahtjeva, da zakljui sudsko poravnanje, da podnese pravni lijek, da se odrekne ili odustane od njega, kao i da zahtjeva izdavanje mjere obezbjeenja; -da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i poduzme potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva; -da od protivne strane primi dosuene trokove; -da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi. Novina u ovoj odredbi je zabrana advokatu da ovlasti drugog advokata na njegovu zamjenu u preduzimanji radnji zastupanja na glavnoj raspravi, bez izriitog ovlatenja stranke. Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlatenja punomonika koji nije advokat, punomonik moe da vri sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno
26
izriito ovlatenje za povlaenje tube, priznanje ili odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje poravnanja, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoja na drugo lice kao i za podnoenje vanrednih pravnih lijekova (l.307 ZPPa). Novina je i ogranienje u mogunosti da druga fizika lica imaju status punomonika, tako da sada samo brani drug, vanbrani drug i srodnici po krvi ili tazbini, mogu imati status punomonika stranke. Ova novina je rezultat spreavanja nadripisarstva u ovoj oblasti. Zakonom je data mogunost vanbranom drugu da zastupa stranku kao punomonik. Pitanje: -ta je to vanbrana zajednica u pravnom smislu i koliko ona treba da traje. Mogui odgovor: -Po l. 3 Zakona o porodinim odnosima FBiH (Sl.novine FBiH br. 35/05), vanbrana zajednica jeste zajednica ivota ene I mukarca koji nisu u braku ili vanbranoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 god. ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Postojanje advokatskih drutava kao punomonika je novina ZPP-a jer je Zakonom o advokaturi, advokatskom drutvu dato svojstvo pravnog lica za razliku od ranijeg Zakona kojim je to bilo udruenja graana. U postupku u ime advokatskog drutva pristupaju lanovi drutva, pojedini advokati, a pod odreenim uslovima i advokatski pripravnici i struni saradnici. Novina ZPP-a je i status slubi za besplatnu pravnu pomo kojim se daje pravo da u postupku zastupaju (samo fiziko lice) kao punomonici. Njihov status je regulisan posebnim Zakonom. Pitanja: -Da li sluba za besplatnu pravnu pomo Sindikalne organizacije moe zastupati radnika u radnom sporu? Mogui odgovor: Moe ako je registrirana kao takva, to se na sudu mora dokazati. -Kako e sud znati da li je punomonik srodnik po krvi ili tazbini, stranke? Mogui odgovor: -Sud bi trebao na pripremnom roitu provjeriti tu injenicu izjavom punomonika ili stranke koja je dala punomo, a u sluaju sumnje i odgovarajuim dokazima. Pravna lica mogu zastupati kao punomonici osim advokata, advokatskih drutava i uposlenici te pravne osobe, to je bilo po ranijem ZPP-u.
27
Uposlenici pravne osobe mogu imati g e n e r a l n u punomo tj. punomo za voenje svih parnica koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ova punomo ima ovlatenje za poduzimanje svih tradnji u postupku kome vlastodavac uestvuje u postupku. Ona se moe izdati svakoj osobi koja sposobna da bude punomonik. Znaajna novina u oblasti instituta punomonika je odredba: l.300 st.2 ZPP-a koja glasi: STRANKA KOJU ZASTUPA PUNOMONIK MOE UVIJEK DOI PRED SUD I DAVATI IZJAVE PORED SVOG PUNOMONIKA, ALI SUPROTNU STRANU, SVJEDOKE I VJETAKE MOE ISPITIVATI SAMO PREKO PUNOMONIKA AKO JE PRISUTAN NA GLAVNOJ RASPRAVI. Ovom odredbom zakona je ogranieno pravo stranke koja ima punomonika koji je prisutan na glavnoj raspravi, da ispituje neposredno suprotnu stranku, svjedoke i vjetake. To pravo Zakon dozvoljava samo punomoniku osim u sluaju da je njegov punomonik odsutan sa glavne rasprave. Ova novina je u skladu sa NAELOM PROCESNE EKONOMIJE koja je propisana u odredbi l.10 ZPP-a, jer je ogranienje postulacione sposobnosti stranke koja ima punomonika, u interesu te stranke, budui da stranka nije vina pravu. Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo, a ako to nije uinio sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavlja osoba koja nije podnijela punomo,ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji(l.309st.1. i 2.). Pitanje: -ta e sud uraditi kada punomonik u svom podnesku djelimino prizna tubeni zahtjev a stranka na glavnoj raspravi izjavi da i taj dio zahtjeva osporava? Mogui odgovor: Rjeenja ovog sukoba razliita su s obzirom na to da li se radi o procesnim radnjama u kojima se punomonik i stranka izjanjavaju o relevantnim injenicama, priznajui ili poriui navode protivnika, ili se radi o drugim procesnim radnjama , te da li stranka mijenja, odnosno opoziva izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava data ili naknadno. Dok traje roite na kome je punomonik dao neku izjavu, bez obzira kakve je prirode ta izjava, stranka moe sa pravnim uinkom izmjeniti ili opozvati izjavu punomonika. Izjava stranke vee sud u tom smislu to izmjenjene, odnosno opozvane izjave punomonika nemaju procesne vanosti. 15
15
Gra.procesno pravo-Triva str.265
28
3.3. Opseg punomoi Punomo moe biti izdata pismeno ili usmeno na zapisnik. Sudu se podnosi pri prvoj radnji u postupku ali sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno izvri lice koje nije donijelo punomo, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u odreenom roku podnese punomo (l.309 ZPPa). U zavisnosti od sadraja punomo moe biti: punomo za pojedinu radnju, parnina punomo, iji sadraj ovlatenja zavisi od toga da li je izdana advokatu ili osobi koja nije advokat, generalna punomo;
Praksa je sudova da pored pismene forme punomo ne treba biti ovjerena od strane odreenog organa. Iz sudske prakse: Ovjera potpisa na punomoi nije predpostavka valjanosti punomoi za sklapanje ugovora o prodaji nekretnina. Iz obrazloenjaSudovi nieg stupnja pravilno su postupili kada su odbili tubeni zahtjev (na utvrenje nitavosti ugovora o prodaji) pri emu ovaj sud nalazi potrebnim istaknuti da pitanje ovjere potpisa na punomoi nije relevantno.Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za sklapanje toga ugovora odnosno za poduzimanje tog posla(l.90 ZOO-a), a u ovom sluaju punomo je izdana u pisanom obliku, dakle u istoj formi koja je propisana za pravni posao(sporni ugovor o prodaji nekretnine).Ovjera potpisa nije uvjet za valjanost ugovora o prodaji nekretnina(pa dakle ni uvjet za valjanost punomoi),ve moe biti uvjet za postizanje druge svrhe kao to je upis u zemljinu knjigu. 16 Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. A ako utvrdi da nije ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknado odobrila(l.309 st.4). Dilema: -Da li je sud duan pozivati stranku da dostavi punomo za zastupanje punomonika?
16
Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2711/2000 od 17.12.2003
29
Mogui odgovor: Sud nije duan pozivati stranku da dostavi punomo, ve e naloiti osobi koja se pojavljuje kao punomonik da dostavi punomo. Iz sudske prakse: Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini, tuilac je zastupan po neovlatenom punomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja prvostepenog postupka. 17 Ako advokat koji je podnio tubu ili redovni i vanredni pravni lijek i potpisao iste podneske, a nije dostavio punomo za poduzimanje takvih radnji, sud e mu naloiti da to uini u roku od osam dana pa ako to ne uini podnesak odbaciti kao nedoputen. 18 Ako je punomonik preduzeo neku dispozitivnu radnju- npr. zakljuio sudsku nagodbu (na roitu na kojem nije bila prisutna stranka koja mu je dala neogranienu punomo), stranka takvu izjavu ne moe vie naknado izmjeniti ili opozvati.19 Istina u spisu postoji punomo, ali iz njene sadrine proizilazi da se ista tie samo ovlatenja za zastupanje u ostavinskom postupku, zbog ega se ta punomo, obzirom na svoj opseg, nije mogla uzeti valjanom punomoi za zastupanje u ovom parninom predmetu. 20 Zajednica osiguranja imovine i lica ne moe u sporu da se pojavi kao punomonik radne organizacije, ije je vozilo osigurano za tetu priinjenu treim licima. 21 Smrt stranke koja je izdala punomo od razliitog je uinka na prava punomonika u postupku: ako je izdana za voenje postupka u strogo osobnim, neprenosivim pravilima, njena vanost prestaje smru osobe o ijem se neprenosivim pravima postupak vodi,pa prestaje i postupak o tim pravima. 22
17 18 19 20 21 22
Okruni sud Doboj br.G-140/04 od 14.7.2004 god
Vii privredni sud u Beogradu P.3805/73 od 4.7.1974.god.

Vrhovni sud Hrvatske,G.2354/77
Kantonalni sud u Tuzli br.G.125/04 od 25.08.2005

Okruni sud u Niu,G.3846/77 upaniski sud u Splitu,G.2736/95 od 25.9.1996
30
4. SUPARNIARI Pod suparniarima podrazumijevamo vie lica koja u jednoj tubi uestvuju kao tuitelji ili tueni.To je procesna situacija kada se u istoj stranakoj ulozi pojavljuje vie procesnih subjekata.Zbog mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo i subjektivna kumulacija. Suparniarstvo moe biti aktivno, ako vie lica uestvuje na strani tuitelja i pasivno, ako vie lica uestvuje na strani tuenih. Suparniarstvo moe biti: - materijalno, formalno, obino, jedinstveno, nuno, zakonsko, prvobitno, sukcesivno, eventualno, supsidijarno. slajd 9.
suparniari (l.362)
Materijalni (jedinstveni,nuni)-kada je vie lica u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili im prava i obaveze potiu iz istog injeninog i pravnog osnova Formalni(obini)-kada je predmet spora iste vrste,zasnovani na bitno istovrsnom injeninom i pravnom osnovu i kada je nadlean isti sud Ako je to drugim zakonom odreeno
16
4.1. Materijalini suparniari Odredbom lana 362 stav 1 ZPP-a utvreno je da su materijalni suparniari vie lica koji mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova. Ovo podrazumijeva da su materijalni suparniari oni koji se i prije i izvan parnice nalazili u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Subjekti ovog suparniarstva se nalaze u pravnoj zajednici ako su nezavisno od parnice uesnici nekog graanskopravnog odnosa(npr.suvlasnici, sunasljednici, brani drugovi).
31
Stvarna izvanprocesna povezanost subjekata zasniva se na bitno istom injeninom stanju na kome se zasnivaju tubeni zahtjevi, s time da i ti zahtjevi treba da budu zasnovani na bitno istoj pravnoj osnovi. Identitet injenine osnove po prirodi stvari ne moe biti potpun; bitno je da unato nunim odstupanjima osnovni elementi ipak ukazuju na jedinstvenost stvarnog osnova iz kojeg potjeu. Takvi su npr.tueni saizvrioci nekog delikta, ili oteeni tuioci iz jedne saobraajne nezgode.Njih povezuje isti dogaaj u kome su uestvovali, te ista pravna osnova zahtjeva o kojima se u parnici raspravlja.
Za materijale suparniare karakteristino je da se po sili zakona ili zbog prirode spornog odnosa spor u kome sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima, tubeni zahtjev moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih. Procesne radnje ovih suparniara poduzete od strane jednog imaju pravno dejstvo u odnosu na sve. Ako za sve suparniare ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih ( atrakcija),a ako meu njima ima glavnih i sporednih obveznika,onda sud mjesno nadlean za kojeg od glavnih. Iz sudske prakse: Materijalni suparniari su dvije osiguravajue organizacije tuene jednom tubom radi naknade tete, a tubeni zahtjev se temelji na tvrdnji da oba tuenika odgovaraju u vezi s jednim te istim tetnim dogaajem 23 Obino suparniarstvo je karakteristino da se protiv svakog od suparniara moe donijeti sadrajno razliita presuda.Svi formalni suparniari su i obini suparniari. Ali postoje situacije kada i materijalno suparniarstvo moe biti obino.To je u situaciji kada je poloaj obinog materijalnog suparniara samostalan u odnosu na poloaj ostalih suparniara. Posljedice procesnih radnji obinog materijalnog suparniara djeluje smo u odnosu na njega, rokovi se raunaju samo u odnosu na njega, a odluka suda moe biti sadrajno razliita. Primjer: 1. tuitelji su zakonski nasljednici iza umrlog oteenog pa podnose tubu protiv osiguravajueg drutva radi naknade nematerijalne i materijalne tete zbog smrti svog prednika. Tuitelji imaju poloaj obinih materijanih suparniara tako da svaki od njih moe ali ne mora podnijeti tubu, a i odluka se donosi pojedinano u odnosu na svakog
23
Vrhovni sud Hrvatske,II Rev.103/92 od 04.02.1993
32
pojedinano. Svaki od njih ima pravo ali ne mora podnijeti pravni lijek na presudu u odnosu na njegov dio zahtjeva. Ali kada tuitelj ponitava ugovor o poklonu kojeg je sainio umrli ostavitelj onda svi zakonski nasljednici darovatelja imaju status nunih i jedinstvenih materijalnih suparniara. 2. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici; 4. glavni dunik i jemac u parnici koju protiv njih vodi vjerovnik; 5. solidarni dunici iz jednog ugovornog odnosa; Materijalno suparniarstvo moe biti, s obzirom na prirodu njihovog uzajamnog odnosa, jedinstveno suparniarstvo. Karakteristika ovog suparniarstva jeste da se ili po zakonu ili zbog prirode spornog odnosa u kome uestvuju, moe rijeiti samo na j e d n a k nain. Jedinstvena povezanost u graanskopravnom odnosu uvjetuje i njihov jedinstveni tretman u parnici. Jedinstveni su samo neki materijalni suparniari a formalni suparniari ne mogu biti jedinstveni. Rokovi kod jedinstvenih suparniara se raunaju istodobno, a istiu kada je rok bilo kojeg od suparniara, poeo najkasnije tei. Od procesnih radnji koje utjeu na tok postupka pojedini jedinstveni suparniar moe jedino samostalno povui tubu, kao to se i u odnosu na pojedinog od njih moe tuba povui, a da kod toga pravni efekat ove radnje ne prelazi i na druge (osim ako se ne radi o nunom suparniarstvu). Ali zbog naela nepovoljnijeg karaktera svih radnji kojima se disponira istaknutim tubenim zahtjevom u procesu, jedan jedinstveni suparniar ne moe samostalno sa pravnim uinkom priznati tubeni zahtjev, odrei se tubenog zahtjeva, ili zakljuiti sudsku nagodbu. Svaki jedinstveni suparniar moe samostalno podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice(npr: prijedlog za produenje sudskog roka, za odgodu roita, za dosvolu za povraaj u preanje stanje, za izvoenje dokaza, za nastavak prekinutog postupka, za donoenje odreene presude); Meutim kada su te radnje meusobno suprotne primjenjuje se princip da vae samo one radnje koje su za sve njih najpovoljnije.tetne radnje ne djeluju ni prema kome pa ni prema onom koji ih je poduzeo,osim ako su ih poduzeli svi. Primjer: 1.Jedan suparniar priznaje zahtjev a drugi ga osporava. U takvoj situaciji se smatra da obojica osporavaju tubeni zahtjev.
33
Zbog naelno nepovoljnog efekta izjave kojom jedan suparniar priznaje tubeni zahtjev u odnosu na drugog koji isti zahtjev osporava, primjenjuje se princip povoljnijeg rjeenja koji uz to omoguava jednak tretman svih suparniara. 24 2.Ako jedan suparniar stvori uslove za donoenje presude zbog proputanja a drugi doe na raspravu i izjavi da priznaje tubeni zahtjev i stvori uslove za presudu zbog priznanja, sud nee moi izrei ni jednu od njih, jer tek fikcija o neopredjeljenom stavu prema iznesenim injenicama i tubenom zahtjevu, bez prava na donoenje presude zbog proputanja, omoguuje povlaenje procesnih i graanskopravnih konsekvencija koje e oba suparniara dovesti u p o t p u n o j e d n a k pravni poloaj. Tubeni zahtjev ili moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve suparniare. Budui da imaju jedinstveni poloaj stranke u postupku (odredbe lana 366 ZPPa), a na stranaku sposobnost sud pazi po slubenoj dunosti u smislu odredbe lana 295 Zakona o parninom postupku i ukoliko nisu obuhvaeni kao stranka, sud e uz prethodni nalog shodno odredbi lana 295 u vezi l.66 i l.67 ZPP-a, rjeenjem tubu odbaciti kao neurednu.
Primjer: 1.suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na tim nekretninama, jer su slunosti nedjeljive; 2.brani drugovi u parnici za ponitaj braka, jer je brani odnos nedjeljiv; 3. u paternitetskom sporu jer je ovaj statusni odnos nedjeljiv; 4.zakonski nasljednici u parnici kojom se osporava valjanost testamenta. 5.traioci izvrenjau iju je korist zaplijenjena trabina u parnici radi postojanja ili visine trabine; 6.steajni ili likvidacioni vjerovnici u parnici o postojanju,visini i isplatnom redu osporene steajne trabine; Iz sudske prakse: -Tuitelj je jedan od nasljednika koji tui drugog brata radi utvrivanja pravne valjanosti ugovora o poklonu. Ostavinski sud je prekinuo ostavinski postupak i na parnicu uputio ostale zakonske nasljednike radi utvrenja pravne valjanosti ugovora, ali je parnicu pokrenuo samo jedan od nasljednika protiv drugog nasljedika koji posjeduje spornu nekretninu. Drugostepeni sud je ukinuo prvostepenu dosuujuu presudu iz sljedeih razloga:
24
Gra.procesno pravo-Triva str.359
34
Budui da se radi o zakonskim nasljednicima koji su u nedjeljivoj pravnoj zajednici i zbog ega se pojavljuju kao jedinstveni suparniari, te da se spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svima( l.201 ZPP-a) prvostepeni sud je pogrijeio kada je raspravljao i meritorno odluio o podnesenoj tubi. 25 Suparniarstvo je procesnopravna kategorija i to u pravilu fakultativna.Ipak se u doktrini spominje poseban tip tzv. n u n o suparniarstvo kod koga tuioci ,ako ele da njihova tuba bude prihvaena kao doputena ,moraju zasnovati aktivno ili pasivno suparniarstvo.Potreba obuhvaanja svih subjekata proizilazi iz graanskopravnog a ne procesnog propisa. Takvi graanskopravni odnosi moraju biti rjeavani jedinstveno i ovlatenje na raspolaganje pripada samo svim uesnicima pravnog odnosa zajedniki, pa odsustvo samo jednog uesnika predstavlja nedostatak procesne legitimacijeza voenje parnice, zbog ega tubu treba odbaciti , ako tuilac ne obuhvati sve sve one koji tek zajedno predstavljaju jednu stranu. Ako bi tuba bila povuena u odnosu na jednog od nunih suparniara, nastalo bi pomanjkanje procesne legitimacije, zbog ega bi opet bilo mjesta odbaaju tube. Primjer: 1.kada trea osoba pokree tubu za ponitaj braka; 2.kada jedan suvlasnik pokrene postupak za diobu suvlasnitva; 3.utvrivanje prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra;
4.2. Formalni suparniari Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne zajednice niti njihova prava i obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog odnosa. Njih vee samo parnica formirana dispozicijom tuitelja, pa je stoga to procesna zajednica. Uslov za ovaj oblik suparniarstva je: -predmet spora ili zahtjev mora biti iste vrste(naknada tete,isplata duga i sl.) -bitno istovrsna injenina i pravna osnova -da je sud stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i za svakog tuenog. Formalno suparniarstvo je uvijek i o b i n o suparniarstvo.
25
Okruni sud Doboj,br.G-7/02 od 16.01.2002 god
35
Primjer: 1. vie tuenih za isplatu dugovane stanarine svaki za svoj stan; 2. vie tuenih u regresnim tubama po osnovu saobraajne odgovornosti koja nije pokrivena ugovorom o osiguranju, a svaka teta u odnosu na tuene nije u uzronoj vezi; 3.vie lica odgovornih za tetu prouzokovanu motornim vozilom; Iz sudske prakse: -Kada je vie osoba tueno radi naknade tete uzrokovane motornim vozilom,one nisu jedinstveni suparniari.Nema smetnji da se spor rijei na razliite naine prema suparniarima. 26 -Osiguravatelj i tetnik kao solidarni obveznici naknade tete nemaju poloaj jedinstvenih suparniara. 27
Suparniarstvo je na strani tuenog (pasivno) a zasniva se na istovrsnom injeninom i pravnom dogaaju, tj. tetnom dogaaju. Ovo suparniarstvo se moe ustanoviti kada tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju nekog od tuenih pa tui vie njih. Pravna teorija poznaje jo oblika suparniarstva kao to su: prvobitno i naknadno (ovisno u kojoj fazi postupka se ustanovljava suparniarstvo); eventualni ili supsidijarno (kada se trai da tubeni zahtjev bude usvojen koji je u tubi naveden prije njega); suparniarstvo na osnovu zakona( kada to procesni zakon izriito propisuje kao npr. glavi dunik i jemac ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora). 5. UMJEA Umjea je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama , jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci. Na strani jedne od stranaka, Zakon dozvoljava da uestvuje tree lice kao umjea (l.369 ZPPa), a preuzetim ZPP-om je bilo to doputeno drutvenom pravobraniocu i javnom tuiocu. Raniji Zakon je dozvoljavao ombdusmenima da mogu da se umjeaju u parnicu.
26 27
Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2533/82 od 29.06.1983 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1324/89 od 06.12.1989
36
Novina Zakona je naputanje takvog koncepta i dozvoljavanje samo umjeau da uestvuje u parnici i to u toku cijelog postupka sve do pravomonosti, stim to prima parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kada se umjea u parnicu. Iz sudske prakse: Umjeau treba dostavljanjem poziva i odluka suda omoguiti poduzimanje svih procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridtruio,pa kad je sud propustio tako postupiti, ne moe se prema umjeau, s uspjehom, isticati intervenciski efekt parnice.To u konanom rezultetu znai da u regresnoj parnici tetnik moe istaknuti sve prigovore za koje smatra da su odluni za pitanje osnovanosti tubenog zahtjeva. 28 Umjea nema pravo na svoje posebne rokove,ve radnje u postupku mora poduzimati u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzeti stranka kojoj se pridruio: 29
Zakon dozvoljava da stranka sudu predloi da sud pozove tree lice da uestvuje u parnici to je propisana l.372 ZPP-a i time otvara mogunost da stranka sama disponira sa tim pravom. ZPP Brko Distrikta BiH i dalje ima odredbu koja propisuje pravo Ombudsmenu BiH da se umjea u parnicu koja je u toku, kada u vrenju poslova iz svoje nadlenosti, nae da je to potrebno.
28 29
Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1393/84 od 21.03.1985 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-16/82 od 29.12.1982
37
II-PODMODUL TUBA 1. UVODNE NAPOMENE Ovim podmodulom emo obraditi sve bitne radnje u vezi sa tubom kao to su:posljedice podnoenja tube, vrste tubi, naela postupka, sadraj tube sa nadlenostima (stvarnom i mjesnom,sukob, delegacija), postupanje po tubi (pripremanje glavne rasprave,ispitivanje tube,blagovremenost,odluke suda), preinaenje i povlaenje tube. 2. PODNOENJE TUBE S obzirom na svoj oblik, tuba je podnesak , koji moe u pravilu zamjeniti usmena izjava dana na zapisnik pred parninim sudom. Osnovna pravila o podnesku vae i za tubu, jer tuba u pravilu ima znaaj pripremnog podneska, izuzetno i konanog. 2.1. Posljedice podnoenja tube Tuba je podnesak kojim se pokree parnini postupak. Njom se pokree mehanizam za ostvarivanje pravne zatite u graanskopravnim sporovima. Meutim parnica poinje tei tek dostavljanjem tube na odgovor. Postojanje parnice naziva se LITISPEDENCIJA, pa isticanje prigovora litispedencije znai da se prigovara da je ve pokrenuta takva parnica ili da je u toku ili da je pravomono presueno. Primjer: 1.Imovinskopravni zahtjev postavljen u krivinom postupku, spreava da se povodom istog zahtjeva, zasnovanog na izvrenju krivinog dijela, odluuje u parnici koja je kasnije pokrenuta. Na postojanje identine parnice pazi sud po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka, ali je Zakon obavezao i stranke da o takvoj parnici obavijeste sud. Pri tome novina je da se na litispedenciju pazi kada su u pitanju postupci i odluke sudova na teritoriju cijele BiH, a ne samo entiteta kako je to bilo ranijim Zakonom definisano. Zakon nema odredbe o utjecaju identine litispedencije pred stranim sudom.Smatra se da takva litispedencija spreava pokretanje identine parnice pred domaim sudom ako bi se pravosnana presuda stranog suda mogla u naoj zemlji priznati, odnosno izvriti.
38
Ukoliko je pravomono presueno o ostoj pravnoj stvari onda se radi o RES IUDICATA tj. presuena stvar. I na ovo sud pazi u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti. Iz sudske prakse: -U toku postupka je na osnovu podneska Optinskog suda Ruma pos.br.IV P-394/04 od 23.12.2004 god. utvreno da je od strane tuenog S.B. pred navedenim sudom takoer pokrenut spor za razvod braka protiv tuiteljice S.J, tubom od 2.4.2004 god, te kako su se po ocjeni ovog suda ispunili uslovi iz l.60 st.3 ZPP-a, za odbacivanje tube u ovoj pravnoj stvari,jer je parnica pred Optinskim sudom Ruma ve tekla u vrijeme podnoenja tube za razvod braka kod ovog suda,pa je sud ocijenio da se ne moe u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama. 30 Drugostepeni sud je ovu odluku ukinuo i predmet vratio na ponovno suenje iz sljedeih razloga: Odredbama l.61 st 1 taka 2 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima,u vezi l.st.2 l.458 ZPP-a,propisano je da nadlenost suda u BiH postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka,ponitavanja braka ili razvoda braka(brani sporovi)I kada tuilacnema prebivalite u BiHako je tuilac dravljanin BiH I ima prebivalite u BiH,dok iz podataka sadranih u spisima ovog predmeta nesumljivo proizilazi da je tuiteljica dravljanin BiH,pa kod takvog stanja stvari prvostepeni sud nije ni imao zakonskog osnova za donoenje pobijanog rjeenja 31 Radi se o pravomono presuenoj stvari kad tuitelj, nakon to je pravomonom presudom ukinuta tuenikova obaveza da mu plaa mjesenu rentu,ponovno tubom zatrai rentu temeljei to na istoj injeninoj osnovi. 32 injenica da je u ranijoj pravomonoj presudi rijeeno o odtetnoj odgovornosti kao predhodnom pitanju nije zapreka da u drugoj presudi koju donese glede istih stranaka I istog tetnog dogaaja sud ponovno odlui o odtetnoj odgovornosti.To predhodno pitanje, naime, koje je rijeeno ranijom odlukom(djeliminom presudom) nije bilo predmet izreke pa u tom dijelu(o odgovornosti) ne stie svojstvo pravomonosti I ne vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog dogaaja. 33 Podnoenje tube i pokretanje postupka za stranku proizvodi odreene procesnopravne i materijalnopravne posljedice:
30 31
Osnovi sud Doboj br.P-164/04 od 3.1.2005 Okruni sud Doboj,br.G-321/05 od 20.04.2005 32 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1479/90 od 12.07.1990 33 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1032/84 od 19.02.1985
39
Procesno pravne posljedice: od momenta kad parnica poinje da tee izmedju istih stranaka ne moe se pokrenuti nova parnica u pogledu istog zahtjeva( litispedencija); okolnost to je neka stranka otuila stvar ili pravo o kome tee parnica, ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri; uslovljenost preinaenja tube pristankom tuenog(l.57 i 58), nemogunost povlaenja tube bez pristanka tuenog (l.59), podnoenjem tube prema injenicama odreuje se stvarna nadlenost suda, sudska nadlenost, iskljuiva mjesna nadlenost a po prigiovoru tuenog i opta mjesna nadlenost. umjea se mora prdruiti nakon nastupanja litispedencije; obavijetavanje tree osobe o parnici vri se kad parnica poinje tei;
Materijalno pravne posljedice: slajd 10.
prekid prekluzivni rokovi za podnoenje tube, prekid rokova zastarjelosti i dospjelosti, prvo izbora kod alternativnih obaveza se iscrpljuje, savjesni dralac postaje nesavjestan;
40
2.2. Vrste tubi Tube e dijele na graanskopravne i procesnopravne. Tubeni zahtjev u pravilu se opravdava normama graanskog prava, izuzetno normama procesnog prava(npr: tuba za ponitaj presude izbornog suda, tuba u izvrnom postupku) S obzirom na tip i sadraj pravne zatite tube mogu biti: slajd 11.
kondemnatorne ili obavezujue deklaratorne ili utvrujue konstitutivne ili preobraajne
. a) Kondemnatorne ili obvezujue Ovom vrstom tube trai se ispunjenje obaveze tuenog da neto uini, trpi ili propusti. Odatle se ove tube zovu jo osuujue ili tube na injenje.U ovoj tubi nije potrebno da tuitelj dokazuje pravni interes. Svoj zahtjev na osudu tuenog tuilac zasniva na tvrdnji da je tueni svojim ponaanjem povrijedio odreeno tuioevo subjektivno graansko pravo, pa da je duan da prema tuiocu izvri odreeno injenje, da tako reperira tetne posljedice svog protupravnog dranja. Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuiteljevog traenja da tuenog osudi na izvrenje odreene inidbe, potrebno je da predhodno utvrdi kakvo jest stanje u
41
odnosima meu strankama, te kakvo bi ponaanje tuenog trebalo da bude pa da doe u skladu sa sadrajem. Svakom osuujuem dispozitivu presude predhodi jedan deklaratorni preambul- koji se u pravilu ne unosi u dispozitiv presude, ve u obrazloenje presude, koji treba da poslui kao opravdanje za odluku suda kojom tuenog osuuje na usklaivanje faktikih odnosa sa pravnom normom. Izricanjem konstitutivne presude tuitelju se ne prua definitivna pravna zatita. Ovom presudom se tuenom samo nalae da svoje ponaanje uskladi sa pravnom normom, a ako to ne uini stiu se predpostavke da se u izvrnom postupku nalog suda prinudno ostvari. Zato je kod ovakvih tubi nuno tuenom ostaviti rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Primjeri: -Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa ugovora o djelu. Obavezuje se tueni M.M iz B. da tuitelju P.P. iz S. izradi namjetaj i to trpezarijski, stol dimezija 1,2o m x 2.20 m, od materijala tuitelja drvo hrastovina, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke, u protivnom tuitelj e angaovati tree lice da izvri predmetnu obavezu o troku tuenog, kao da nadoknadi trokove parninog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom poev od presuenja pa do konane isplate pod prijetnjom prinudnog izvrenja. -Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa deliktne odgovornosti, kada je odgovornost tuenog utvrena u krivinom postupku, zbog nanoenja lake tjelesne povrede tuiteljici. Tueni T. B, sin D. iz Banja Luke, selo D. duan je tuiteljici D.S. iz Banja Luke, selo D., na ime naknade nematerijalne tete po osnovu pretrpljenih fizikih bolova isplatiti iznos od 5.000,00 KM, sa zateznom zakonskom kamatom poev od dana donoenja odluke, pa do konane isplate, te da nadoknadi trokove parninog postupka, sve u roku od 30 dana od dana donoenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvrenja. - Zahtjev kojima se trai osuda na proputanje, a koji u svom dosuujuem dijelu sadri pored obaveze i deklaratorni karakter. Tueni . U. iz Slatine je smetao tuiteljicu A.N. iz Banja Luke u posljednjem faktikom i mirnom posjedu nekretnina upisanih u ZK.UL.br.388 k.o.Slatina, to po novom premjeru odgovara nekretninama upisanim u PL.421.k.o. Malo Blako, na taj nain to je dana 12.6.2004.godine razvalio ulaznu kapiju odvaljivanjem letve sa katancem i traktorom ulazio u posjed prevozei sijeno preko njezinih nekretnina a sve bez njenog odobrenja pa mu se nalae da prestane sa ovakvim i slinim smetanjem u roku od 48 sati, pod prijetnjom izricanja novane kazne
42
b) Deklaratorne ili utvrujue Ovom tubom se trai utvrivanje sadraja nekog prava ili pravnog odnosa. Kod ovakvih tubi dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede prava ili pravnog odnosa, ali u oekivanju da bi do povrede moglo doi, sa zadatkom da se povreda unaprijed sprijei. Ove tube se jo nazivaju i prejudicijelne tube. Ako tueni nakon pravosnanosti presude kojom je utvrena deklaratorna obaveza ne postupi u skladu sa deklaracijom o sadraju njegovih dunosti, tuitelj e biti primoran da protiv tuenog podnese novu, ovaj put kondemnatornu tubu.U novom postupku sud e uzeti u obzir pravomoni deklaratorni judikat,jer je vezan njegovim sadrajem, ne uputajui se u ponovno ispitivanje sadraja pravnog odnosa iz kojeg tuilac crpi svoje ovlatenje na traenje kondemnatorne zatite. O ovoj vrsti tube ZPP posebno propisuje uslove njenog podnoenja i to: kada je to posebnim propisom predvieno,
(to e biti u sluaju podnoenja tubi u izvrnom postupku, za utvrivanje valjanosti ili nevaljanosti testamenta, kada ostavinski ili steajni sud uputi stranku na parnicu i sl.) kada tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost neke isprave, prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz tog istog odnosa.
Postojanje pravnog interesa je veoma vano, jer ako sud u pripremnoj fazi postupka ili na glavnoj raspravi utvrdi da ova procesna predpostavka ne postoji, odbaciti e tubu. Interes je pravni kad od utvrenja odreenog sadraja izvjesnog pravnog odnosa zavisi neko drugo pravo ili pravom priznati interes osobe koja podnosi tubu.Zato je dunost suda da utvrdi da li je pravno opravdano i neophodno da se uzme u razmatranje zahtjev tuitelja za pruanje deklaratorne sudske zatite. Pravni interes ne postoji kada se isti rezultat spora moe postii obavezujuom tubom. Meutim Zakon dozvoljava da se ovakav zahtjev postavi i u parnici koja je pokrenuta povodom druge stvari ako je to pitanje u toku te parnice postalo sporno. Takvo isticanje zahtjeva ne smatra se preinakom. Kako se ovom vrstom tube samo konstatuje odreeno stanje, ona ne moe biti predmet prinudnog izvrenja.
43
Tubom za utvrenje ne moe se traiti utvrenje pravno relevantnih injenica. Primjeri: -Utvrenje postojanja braka u sluaju kada su matine knjige unitene, ili kada brani suprunici za vrijeme ivota oba suprunika nisu zakljuili graanski brak, te se zahtjevom trai: Utvruje se da je tuiteljica B.ro. P. M., ki B.i C., roena dana 29. 04.1928.godine, sada nastanjena u B.L., na dan 29.10.1946.godine, zakljuila brak u mjestu Z., sa sada pokojnim B.R. sin . i M. ro. S., roenog 28.06.1924.godine, to su tueni duni priznati i trpjeti da se postojanje braka izmeu tuiteljice i prednika tuenih uvede u Matine knjige vjenanih kod Matinog ureda optine Z., a sve na temelju ove presude. 34 Ovom tubom se moe traiti utvrenje nepostojanja odreenog pravnog odnosa. -Tuitelj se osjea ugroenim u svom pravnom poloaju, te postoji opravdana potreba da se putem suda ta nesigurna situcija rijei, a nesigurnost mu potjee usljed donoenja upravnog akta Izvrnog odbora optine da se kompenzira dug tuitelja prema tuenoj na ime zakupnine i kamata, tako to bi se predmetne nekretnine prenijele u korist tuenog, te tuitelj svojim zahtjevom od suda trai slijedee: Utvruje se da ne postoji pravno valjan ugovor o kompenzaciji, niti ugovor o prenosu prava raspolaganja i korienja izmeu tuitelja MTP K i tuene Grad B.L., kojim ugovorom je tuitelj prenio pravo raspolaganja i koritenja na objektu u Banja Luci u Ul. Srpskoj, leei na k..13/36 upisan u ZK.UL.br.188 k.k. B.Luka, a to po novom premjeru odgovara k..3641 upisano u P.L. br.2113 Banja Luka VII, u korist tuene, a u cilju otpisa dugovanja tuitelja po osnovu zakupnine i kamata. Da tuitelj ima pravnog interesa za ovakvu deklaratornu tubu koju su niestepeni sudovi prihvatili i donijeli utvrujuu presudu prihvatio je i Vrhovni sud R.S. svojom presudom Rev-334/03 od 22.4.2005.godine. Iz sudske prakse: Tubom za utvrenje moe se traiti da se utvrdi istinitost ili neistinitost isprave, a to znai da se utvrdi samo da isprava potjee ili ne potjee od lica koje je oznaeno kao njen izdavalac. 35
34
U ovom postupku pored zakonskih nasljednika moe da bude tuena i optina na ijem se podruju brak upisuje u matune knjige vjenanih 35 Vrhovni sud Srbije, G.1312/63
44
. Traei tubenim zahtjevom da se utvrdi da su tuitelji 1.01.1991 god. uloili kod tuenog na jednake dijelove osnovna sredstva, obrtna sredstva i novana sredstva u ukupnom iznosu od 15.044.773,00 YU dinara, tuitelji, zapravo,trae utvrenje injenica, to se ne moe traiti tubom. 36 Tubeni zahtjev tuiteljice kojem je udovoljeno pobijanom presudom, bio je da se utvrdi da je nitav ugovor o koritenju spornog stana zakljuen izmeu prvo i drugo tuenih 12.04.1994,te da ostaje na snazi ugovor o koritenju stana zakljuen izmeu tuiteljice i drugotuenog 19.01.1971 god.Da bi se predmetna tuba smatrala tubom za utvrenje mora ispunjavati odreene uslove, na koje sud, kao na procesne pretpostavke pazi po slubenoj dunosti. Prvostepeni sud je proputajui da utvrdi postojanje pravnog interesa tuiteljice za voenje ovog spora povrijedio odredbe l.187 ranijeg ZPP-a, to je utjecalo na zakonitost pobijane presude. 37 Kako iz utvrenja prvostepenog suda proizilazi da je tueni prije godinu i po dana prodao cirkular. Kod ovakvog stanja stvari, tuilac nema vie pravnog interesa za utvrenje da je tueni upotrebom cirkulara proizvodio buku koja je utjecala kako on to tvrdi na njegovo stanovanje i ometanje normalnog koritenja dvorita, kada se bezpredmetnim pokazuje zahtjev da se tueni obavee da prestane sa takvim uznemiravanjem tuioca, pa se ne moe ni prihvatiti tvrdnja albe da prodaja cirkulara nije relevantna injenica za ovaj spor. 38 c) Konstitutivna ili preobraajna Ovom tubom se trai ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili izricanje promjene sadraja nekog pravnog odnosa ili njegovo razvrgnue. Dakle za razliku od deklaratorne i kondemnatorne tube koje su u osnovi deklaratorne naravi, konstitutive tube konstituiraju, tj. stvaraju nove pravne odnose koji do tada nisu postojali- bilo da proizvode nove, bilo da preinaavaju postojee pravne odnose, ili ukidaju postojee pravne odnose. Stranka trai preinaenje sadraja pravnog odnosa a sud je duan da ispita da li postoje predpostavke za traenje pravne promjene, pa ako utvrdi da postoje, da donese presudu kojom e postojee stanje izmjeniti ili sasvim ukinuti I tako uskladiti sa zahtjevima pravnog poredka. Ove tube se zasnivaju na odredbama imovinskog ili (to je najee) porodinog prava. Zato na podnoenje ovih tbi ovlatene su samo osobe kojima to prvo z a k o n izriito propisuje.
36 37
Kantonalni sud Tuzla br.G.154/01 od 28.12.2001 Kantonalni sud Tuzla br. G-635/00 od 18.09.2000 38 Kantonalni sud Tuzla br. G.556/99 od 21.04.2000 god
45
Primjer: -Konstitutivnom parnicom tuitelj trai izmenu odluke o povjeravanju mldb. djeteta na brigu i vaspitanje tuitelju, jer je u postupku razvoda braka sud povjerio mldb. dijete na brigu i vaspitanje tuenoj ili trai izmjenu odluke o izdravanju usljed izmijenjenih okolnosti koje utiu da se obaveza smanji ili povea, kao i da se potpuno ukine. Nakon utvrenja sadraja pravnih odnosa sud odbija tubeni zahtjev neosnovanim presudom koja predstavlja presudu negativnog utvrenja, jer tuitelj nije dokazao da se okolnosti koje su postojale na strani roditelja prilikom odredjivanja kod koga e djete ostati na zatiti i vaspitanju i na osnovu kojih je u predhodnom postupku doneena odluka, nisu objektivno promjenjene da bi promijenjene prilike opravdale svrhu promjene odluke o povjeravanju malodobnog djeteta drugom roditelju, a da ista odluka bude prvenstveno u interesu mldb. djeteta, a obzirom na uzrast djeteta uvaavajui i izraenu elju istog. Jedan graanskopravni odnos moe pruiti osnovu za traenje dvije ili tri vrste pravne zatite. Primjer: Deklaratorni zahtjev: Utvruje se da je pravno valjan Ugovor o zamjeni nekretnina zakljuen u Banjaluci, dana 11.8.1995. godine izmeu tuitelja B.N. i pravnog prednika tuene V. D. i prvotuene V. Lj. kojim ugovorom je izvrena zamjena nekretnina upisanih u zk ul. br 78 i zk.ul..278 k.o. Smrtii za nekretnine iz k.p. br. 194 i k.p.br. 304 k.o. Presnae i k.p. 484 k.o. Debeljaci Kondemantorni zahtjev Tueni V. Lj., V. .i V. A. duni su priznati i tuitelju Blagojevi Neeljku izdati valjanu ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva, posjeda i koritenja nad predmatnim nekretninama, u suprotnom ova presuda e koristiti kao pravni osnov tuitelju B.N. za upis prava vlasnitva, posjeda i koritenja na nekretninama upiisanim u k.p.br. 194 i 304 k.o. Presnae i k.p.br.484 k.o. Debeljaci u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
46
3. NAELA PARNINOG POSTUPKA Naela su direktive, smjernice, osnovna pravila za rad usmjeren odreenom cilju. Poznavanje osnovnih naela od odlunog je znaaja za stvaroca pravne norme i za onog koji je primjenjuje. Za zakonodavca naela su okosnica za razradu pravnog sistema. Primjenjivau pravnih pravila, voditelju parninog postupka, osnovna naela predstavljaju putokaz u interpretaciji pravnih pravila, naroito kada u tekstu pravnog pravila nema direktnog odgovora na postavljeni problem, ili kad gramatika i logika interpretacija nisu dovoljne za pronalaenje rjeenja koje e biti u skladu sa opim duhom odreenog pravnog sistema. Pored objektivne nemogunosti da zakonodavac unaprijed predvidi sve sluajeve i odredi klju za njihovo rjeavanje, poznavanje osnovnih naela procesnog prava neophodan je oslonac za svakog koji ga primjenjuje. Zakon propisuje slijedea osnovna naela: -naelo zakonitosti(l 1); -naelo dispozicije(l. 2 st.1 i l.3) -naelo oficioznosti(l.2 st.2); -naelo usmenosti(l.4); -naelo neposrednosti(l.4); -naelo javnosti (l.4); -naelo kontradiktornosti(l.5); -naelo ravnopravnosti jezika svih konstitutivnih naroda(l.6); -raspravno naelo (l.7 i 8); -naelo traenja istine(l.7 st.2); -naelo savjesnosti (l.9); -naelo ekonominosti (l.10); -naelo koncentracije postupka na dva roita(l.11); -naelo rjeavanja predhodnog pitanjal.12); Naelo zakonitosti Organima sudske vlasti povjereno je, izmeu ostalog, da u graanskopravnim stvarima pruaju pravnu zatitu povrijeenim ili ugroenim subjektivnim graanskim pravima, u skladu sa ZPP-om ako to nije posebnim zakonom drugaije odreeno. Ostvarenje ovog zadatka zavisi od pravilne primjene zakona na pravilno utvreno injenino stanje.
47
Ovo naelo znai strogu primjenu zakona. U tom domenu je i naelo ustavnosti jer svi zakoni moraju biti u skladu sa ustavima. U tom smislu znaajno je naglasiti da u BiH postoji 13 Ustava( Ustav BIH, 2 Ustava entiteta i 10 Ustava kantona). Parnini postupak je zakonom regulirana aktivnost suda i ostalih procesnih subjekata. Sve parnine radnje m o r a j u se zasnivati na zakonu. Zakon pravno regulira sve aktivnosti procesnih subjekata. to u procesnom zakonu nije predvieno, to u parninom postupku u pravilu nije doputeno. Sud kojem se povjerava provoenje parninog postupka mora poznavati procesna pravila kojima se regulira parnini postupak. Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti. Dakle ovaj princip propisuje strogi legalitet u postupku. Diskreciona ovlatenja suda u odabiranju efikasnog puta za ostvarenje pravne zatite mogu se kretati samo u granicama koje zakon predvia. Naelo dispozicije Pokretanje parnice, postavljanje zahtjeva, njeno odravanje u toku, prestanak parnice, raspolaganje predmetom spora iskljuivo zavisi od volje stranaka. Stranke mogu imati procesnu dispoziciju koja se odnosi na odreene procesne radnje( da trai izuzee sudije, oslobaanje trokova postupka, obezbjeivanje dokaza i sl.). Ali stranka ima i dispoziciju koja se odnosi na sadraj i sudbinu zahtjeva( odricanje od tubenog zahtjeva, povlaenje tube, sudsko poravnanje i sl.).
Naelo oficioznosti Odreene radnje meutim sud sam poduzima po slubenoj dunosti.To se odnosi samo na procesne radnje( ispitivanje tube, dostavljanje tube na odgovor, pozivanje stranaka, pravilno primjeniti pravo i sl.). Ali sud ne moe pokrenuti parnicu, promjeniti zahtjev, iznositi injenice, predlagati dokaze. Jedini izuzetak u pravu raspolaganja zahtjevom stranaka sud ne smije dozvoliti po slubenoj dunosti kada stranke ele raspolagati sa zahtjevima koji su u suprotnosti sa prinudnim propisima.
48
Naelo usmenosti Osnovi nain poduzimanja procenih radnji pred sudom je usmeni(neposredni) nain.To podrezumjeva da se sve znaajne radnje u toku postupka trebaju obavljati na roitima na osnovu usmene rasprave. Sud sudi samo na osnovu rezultata rasprave, a raspravljati se moe samo usmeno. Meutim zakon propisuje i pismeni nain u vidu podnesaka koje stranka moe dostaviti sudu, ali na nain propisan zakonom. Dokazi sasluanjem svjedoka, stranaka pa i vjetaenja provode na glavnoj raspravi usmenim izlaganjem. Naelo neposrednosti Naelo neposrednosti je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi prikupljanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica. Ovaj princip takoe dolazi do izraaja kod izvoenja dokaza kao faze postupka. To podrazumjeva da sud stupi u direktan kontakt sa strankama i dokaznim sredstvima; da izmeu suda i izvora informacija ne bude posrednika, da sud svojim vlastitim ulima stvara zapaanja o prirodi i sadrini dokaznih sredstava. Naelo javnosti postupka Ovo je naelo koje omoguava svakome nesmetana mogunost prisustvovanja raspravljanju pred sudom. Ovim naelom se omoguava iroj javnosti da prati rad suda i promatraju praktinu primjenu zakona.Takoer se ovim naelom obezbjeuje javna kontrola sudova i spreava samovolja u primjeni naela slobodne ocjene dokaza. Zakon propisuje samo u odreenim sluajevima ogranienja u primjeni ovog principa.
Naelo ravnopravnosti jezika Podrazumjeva princip da stranka moe sa jednakim uinkom upotrebljavati bilo koji jezik i pismo konstitutivnih naroda( bonjaka, srba i hrvata). Ovo je ustavni princip koji je izmjenjen u entitetskim zakonima i u ovom dijelu je novina ZPP-a.
49
Naelo kontradiktornosti Ovo naelo se jo naziva i naelo obostranog sasluanja stranaka. Njime se obezbjeuje pravo svake stranke u postupku da se izjasni na navode druge stranke, da se omogui svakoj stranci jednako pravo na poduzimanje procesnih radnji u postupku pa je jedno od metodskih procesnih pravila. Ovo naelo je jedno od znaajnijih jer omoguavanjem da se svaka stranka izjasni na izjave protivnika, sud dolazi do potunog rasvjetljavanja relevantnih injenica da bi pravilno primjenio materijano pravo. Raspravno naelo Raspravno naelo propisano je u odredbama koje nalau strankama da imaju svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala.U tom dijelu sud je pasivni promatra njihovih raspravljanja i obavezan je da na osnovu tih raspravljanja donese odluku. Svoje zakljuke sud moe stvarati samo na temelju grae koju su prikupile stranke. A koje injenice e uzeti kao dokazane sud odluuje na osnovu s l o b o d n e o c j e n e d o k a z a. Ta ocjena dokaza mora biti savjesna i briljiva i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. Raspravno naelo novim zakonom dolazi vie do izraaja jer zakon propisuje obavezu stranaka da same iznose injenice i svoje zahtjeve i izvode svoje dokaze.Ovo je znaajna novina u odnosu na raniju zakonsku regulativu. Naelo traenja istine Za razliku od ranijeg zakona koji je propisivao traenje materijalne istine, novi zakon propisuje traenje f o r m a l n e istine.To je istina koja je u postupku dokazana a koja ne mora biti i materijalna istina. Ako stranka nije iznijela neku odlunu injenicu i predloila relevantan dokaz u postupku i zbog toga izgubila pravo, nema pravo to naknadno predlagati u pravnom lijeku(odnosno to je pravo uslovljeno), jer sud ne pazi po slubenoj dunosti na to da li su stranke iznijele sve relevantne injenice i predloila sve relevantne dokaze. Sud vie ne nije duan da utvruje i injenice koje stranka nije iznijela a koje su bitne za pravilnu primjenu materijalnog prava. Jedini izizetak kada sud moe utvrivati i neke injenice koje stranke nisu iznijele ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. I ovo je znaajna novina u novom zakonu koja u bitnom mijenja poloaj suda u odnosu na utvrivanje injenica i predlaganje dokaze.
50
Ranijim zakonom sud je u cilju traenja materijalne istine bio duan da utvruje injenice i izvodi dokaze. Naelo savjesnosti Ovo naelo onemoguava da se stranka koristi svojim procesnim ovlatenjima u cilju ikaniranja protivnika ili spreavanja suda da ostvari svoj objektivni drutveni zadatak. Parnini postupak, kao instrument za pruanje zakonite pravne zatite, ne smije se prometnuti u svoju suprotnost- u instrument za ostvarivanje nemoralnih ciljeva. Zloupotreba prava je takvo koritenje pravnih ovlatenja koje se vri s jednim ciljem da se drugome nanese teta; ili sa ciljem koji je protivan dobrim obiajima, s povjerenjem i potenjem u prometu. Naelo savjesnosti ili zabrane zloupotrebe prava predstavlja u savremenim pravnim sistemima ope usvojeni pravni princip. Naelo ekonominosti Ovim naelom se trai da se sa to manje utroka vremena, drutveno korisnog rada i materijalnih sredstava, postigne to povoljniji rezultat. Ekonomino postupanje korisno je i za sud i za stranke.Sudovi dolaze u mogunost da racionalnom upotrebom snaga i sredstava koncentriraju svoju panju na rjeavanje onih sporova koji su socijalno prei i znaajniji. Stranke imaju mnogo vie od pravne zatite do koje dou brzo i uz neznatno troenje svojih snaga i novaca. Novim zakonom je ovo naelo pojaano dolo do izraaja uvoenjem principa samo dva roita, ogranienjem u odlaganju i odgodi rasprave te zabranom odlaganja i odgaanja roita na neodreeno. Naelo koncentracije postupka na dva roita Ovim naelom uvedena je obaveza suda da u pravilu prvostepeni postupk provodi na samo dva roita i to pripremnom i jednom roitu za glavnu raspravu. Ovo je znaajna novina ZPP-a koja umoguava efikasno provoenje postupka. Zakon propisuje i izuzetke od ovog pravila ali je dakle osnovno pravilo koncentracija prvostepenog postupka na samo dva roita. Raniji zakon je propisivao naelo jedinstva glavne rasprave ali je dozvoljavao da se takva rasprava vodi na vie roita te da se odlae na neodreeno i sl.
51
Naelo rjeavanja predhodnog pitanja Predhodno pitanje je pitanje koje je pravne prirode a od kojeg u cjelini ili djelimino zavisi odluka suda u parnici i koje kao takvo ini pravnu cjelinu koja moe biti samostalan predmet odreenog postupka pred sudom ili upravnim organom. Mogunost da se pristupi rjeavanju predhodnog pitanja se ogleda u tome da o njemu jo uvijek odluku nije donio sud ili drugi nadleni organ i da posebnim propisom nije iskljuena mogunost da se o odreenom pravu ili pravnom odnosu rjeeva od strane nadlenog suda kao o predhodnom pitanju. Ako je meutim o predhodnom pitanju ve rijeio nadleni organ pravosnano, parnini sud je vezan takvom odlukom u granicama njene pravosnanosti. Ako je postupak pred organom pokrenut ali nije zavren sud nije duan prekidati postupak dok se zavri taj postupak, ve bi trebao sam da rjei to pitanje. Predhodna pitanja mogu biti procesnog karaktera( kao pitanje od kojeg zavisi da li stranka ima stranaku sposobnost) i materijalnopravne prirode(da li je stranka kao lan porodinog domainstva prenio stanarsko pravo na sebe).
Novina Zakona je naputanje naela pouavanja stranaka, osim u pojedinim sluajevima koje Zakon propisuje.
52
4. SADRAJ TUBE Odreujui elemente sadraja tube svi procesni Zakoni koje primjenjuju sudovi u BiH, osim Distrikta Brko koji je zadrao staru formulaciju treba propisuju da, tuba MORA sadravati slijedee elemente: slajd 12.
Tuba mora sadravati
Osnov za nadlenost
Vrijednost spora
Tubeni zahtjev
Pravni osnov
injenice i dokaze
Podatke kao podn.
Osnov za nadlenost Ovaj element tube je novina ZPP-a i odnosi se na odreivanje samo mjesne nadlenosti, budui da na stvarnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti tokom cijelog postupka. Ranijim ZPP-om ovaj elemenat je mogao ali nije morao da se navede u tubi.
53
Slajd 13.
Osnova za nadlenost
odnosi se na mjesnu nadlenost moe proizilaziti iz sadrine tube
Pravila o sudskoj nadlenosti nadlenost dijeli na apsolutnu i relativnu, to znai da nadlenost suda moe biti razliito odreena na ostala dravna tijela i osobe sa javnim ovlatenjima (apsolutna) ili kada se nadlenost odreuje u okviru sudskog sistema po predmetu spora i strankama (relativna). slajd 14.
Nadlenost suda
apsolutna
relativna
stvarna
mjesna
opa
izberiva
iskljuiva
54
Procesna pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih sudova i drugih odgovarjuih organa nazivaju se i pravila o meunarodnoj sudskoj nadlenosti O apsolutnoj nadlenosti suda izriito je propisano: l.16: SUD TOKOM CIJELOG POSTUPKA, PO SLUBENOJ DUNOSTI, PAZI SPADA LI RJEAVANJE SPORA U SUDSKU NADLENOST. KADA SUD TOKOM POSTUPKA USTANOVI DA ZA RJEAVANJE SPORA NIJE NADLEAN SUD NEGO DRUGO TIJELO VLASTI, OGLASIT E SE NENADLENIM, UKINUTI PROVEDENE RADNJE U POSTUPKU I ODBACITI TUBU. Dileme: - Da li i drugostepeni i reviziski sud paze na apsolutnu nadlenost po slubenoj dunosti ili ne, odnosno ta znai cijeli postupak? Mogui odgovor: - Po jednom miljenju sud pazi po slubenoj dunosti na apsolutnu nadlenost, jer se pod cijelim postupkom smatra i postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, a da zakonsko uporite proizilazi iz obaveze drugostepenog i reviziskog suda da paze po slubenoj dunosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, iz koji odredbi i proizilazi apsolutna nadlenost suda ili nekog drugog tijela vlast; - Drugi misle da se ova odredba odnosi samo na prvostepeni postupak jer u odredbama kojima je propisana obaveza drugostepenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti paze na odreene povrede postupka, nije predviena i ova povreda. Iz sudske prakse: Okolnost da je nekretnina tek nakon podnoenja tube proglaena privremeno naputenom nije od znaaja za ocjenu zakonitosti rjeenja kojim se prvostepeni sud proglasio apsolutno nenadlenim, jer ukoliko u bilo kom stadiju postupka otpadne zakonska osnova za sudsku nadlenost, odnosno ukoliko umjesto dosadanje sudske nadlenosti, bude zakonom propisana nadlenost drugog tijela, sud pred kojim se u tom momentu postupak vodi duan se proglasiti apsolutno nenadlenim, ukinuti sve provedene radnje i tubu odbaciti. 39. Relativna nadlenost suda se cijeni na osnovu navoda tube i injenica koje su sudu poznate. Promjena okolnosti u toku postupka na osnovu kojih je utemeljena nadlenost suda, ne utjee na promjenu nadlenosti suda.
39
Vrhovni sud FBiH br.Rev-34/97
55
Relativna nadlenost tj.nadlenost izmeu sudova moe biti stvarna i mjesna. 4.1. Stvarna nadlenost Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta sudova domaeg suskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova. Na nivou drave formirani su: Ustavni sud BiH i Sud BiH. Ustavom BiH ustanovljen je Ustavni sud BiH, a Zakonom o sudu BiH osnovan je Sud BiH. Sud BiH, Ustavni sud BiH i Ustavni sudovi Federacije BiH i Republike Srpske su sudovi posebne nadlenosti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost Zakona, propisa i odluka, te ocjenjuju povrede ljudskih prava zagarantovanih Ustavom. Iz sudske prakse: Ustavni sud nije mjerodavan vriti provjeru utvrenih injenica I naina na koji su sudovi protumaili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke niih sudova kre ustavna prava. To e biti sluaj kada odluka redovnog suda ne ukljuuje ili pogreno primjenjuje ustavno pravo, kada je primjena pozitivno-pravnih propisa bila oito proizvoljna, kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je dolo do povrede temeljnih procesnih prava, kao to su pravo na pravian postupak, pravo na pristup sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim sluajevima. 40 Sud BiH je nadlean za : imovinske sporove izmeu: -drave BiH i entiteta, -drave BiH i Brko Distrikta,, -izmeu entiteta, -izmeu entiteta i Brko Distrikta, -izmeu institucija BiH koje vre javna ovlatenja sporova proistekle iz tete koja je nastala pri vrenju poslova organa uprave BiH i slubenih lica tih organa i institucija.
Brko Distrikt BiH ima osnovi i apelacioni sud.

40
Ustavni sud BiH br.U.29/02 od 27.6.2003
56
Sudovi u entitetima sude u tri nivoa( instance): slajd 15.
Prvi stepen-osnovni i opinski sudovi - sudija pojedinac osim u postupku pred Sudom BiH gdje sudi vijee od trojice sudija(prvostepeno vijee) Drugi stepen-okruni i kantonalni sudovi -vijee od trojice sudija Trei stepen-Vrhovni sud FBiH i RS - vijee od trojice sudija
Funkcionalna ili instanciona nadlenost predstavlja podvrstu stvarne nadlenosti.Opa pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje koji je sud, s obzirom na vrstu i rang, nadlean da postupa u prvostepenom postupku u odreenoj pravnoj stvari. Ovaj sud nije, meutim, nadlean da u toj stvari odluuje tokom cijelog postupka. Odluivanje o pravnim lijekovima i o nekim drugim pitanjima u toku parnice povjerava se nekim drugim sudovima , u pravilu sudovima iste vrste ali vieg ranga. Zadatak je pravila o funkcionalnoj nadlenosti da odrede koji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje pravnog lijeka ako je odreeni predmet stavljen u prvostepenu stvarnu nadlenost suda odreene vrste i ranga.Na taj nain, jednom ustanovljena prvostepena stvarna nadlenost suda odreene vrste i ranga implicira angairanje u istoj stvari i postupanje odreenih sudova vieg ranga, prema unaprijed utvrenoj shemi. Primjer:ANEKS 2 Svaki sud tokom postupka pazi, po slubenoj dunosti na svoju stvarnu nadlenost. Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena.(l.17) Iz sudske prakse: Nadlenost sudova za postupanje u zemljino-knjinim predmetima radi upisa prava svojine na nekretninama moe postojati samo u sluaju da voenje zemljine knjige nije
57
preneseno sa sudova na opinske organe uprave za geodetske poslove i katastar nekretnina. Kako iz spisa nedvosmisleno proizilazi da Opinski sud u B. ne obavlja i zemljino-knjine poslove, ve da su ti poslovi preneseni u nadlenost Opinske slube za geodetske imovinsko-pravne poslove Opine B., na ijem podruju se i nalaze nekretnine u odnosu na koje je usmjeren tubeni zahtjev tuioca za uknjibu prava vlasnitva,to se u konkretnom sluaju nije ni mogla zasnovati nadlenost suda za postupanje po tako postavljenom tubenom zahtjevu. Slijedi da ostvarenje takvog zahtjeva tuilac moe traiti samo u upravnom postupku. 41 -Dakle, novi Zakon o sudovima regulie stvarnu nadlenost za postupke po zahtjevu za naknadu tete zbog klevete od dana stupanja na snagu, za sve postupke pokrenute od tog dana i zapoete ukoliko se kantonalni sud nije upustio u raspravljanje tj. nije dostavio tubu tuenom na odgovor. To iz razloga to je lanom 17. stav 2. vaeeg Zakona o parninom postupku propisuje izriitu zabranu da se vii sud prvog stepena ni u povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti ne moe oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena, ako je tueni ve dao odgovor na tubu. Dakle, u konkretnom sluaju budui da je Kantonalni sud u Sarajevu bio sud prvog stepena koji se upustio u raspravljanje o predmetu spora, ne bi se moglo prihvatiti ispravnim da odredbe lana 80. stav 2. Zakona o sudovima FBiH, odnose i na sluajeve kada se kantonalni sud kao prvostepeni sud upustio u raspravljanje o meritumu spora. Istina kantonalni sud prema navedenim zakonskim odredbama danom stupanja na snagu Zakona o sudovima FBiH vie nije sud prvog stepena za predmete po zahtjevuza naknadu tete zbog klevete, ali budui da prelaznim i zavrnim odredbama nije rijeeno pitanje postupaka koji su ve zapoeti, miljenje je da je u cilju ekonominosti i efikasnosti postupka valjalo primjeniti navedeni stav. 42 -Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u sporu iz nadlenosti osnovnog suda sudio vii sud. 43
Kada sud do donoenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparninog postupka, rjeenjem e obustaviti parnini postupak, a po pravosnanosti tog rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima vanparninog postupka. (l.18 ZPP-a) U toj situaciji sve radnje koje je proveo parnini sud kao to su uviaji, vjetaenja, sasluanja svjedoka, kao i odluke koje je donio parnini sud, nisu bez vanosti. Pitanje:
41 42
Kantonalni sud Tuzla br.G.80/00 od 1.11.2000 Vrhovni sud FBiH br:G-142/05 od 22.11.2005 god 43 Vrhovni sud BiH, G.20/88
58
-Kakve pravne posljedice ima zakonska formulacija nisu bez vanostkad raspravno naelo i naelo neposrednosti zahtjevaju da se dokazi izvode neposredno pred sudeim sudijom? Mogui odgovor: Nakon obustave parninog postupka radnje koje je proveo parnini sud nisu bez vanosti za vanparnini postupak. Vanparnini sud ih moe koristiti u rasvjetljavanju vanparnine stvari, pa i ukoliko stranke ne prihvate da se proita odreeni izvedeni dokaz u parnici, jer prema pravilima vanparninog postupka naelo materijalne istine je jedno od osnovnih naela, dakle sud po slubenoj dunosti utvruje injenice, na bazi ovog naela slobodnom ocjenom dokaza ima ovlaenja da cijeni dokaz koji je izveden po pravilima parninog postupka.( npr. miljenje vjetaka medicinske struke u postupku oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti). 4.2. Mjesna nadlenost (l. 19) Mjesna nadlenost je nadlenost suda prema odreenom teritoriju.Izuzetno zakon dozvoljava da se pojedine radnje poduzmu i na podruju drugog suda. Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koji e t e r i t o r i j a l n o odreeni sud, koji je s obzirom na vrstu i rang stvarno nadlean za podnesenu tubu, ovlaten da odluuje u konkretnom tubenom zahtjevu. slajd 16.
po slubenoj dunosti samo do podnoenja odgovora na tubu stranka najkasnije u odgovoru na tubu
59
O mjesnoj nadlenosti sud po slubenoj dunosti moe odluiti samo kada postoji iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda (u sporovima o nekretninama, avionu i brodu, izvrnom i steajnom postupku), ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. Stranka moe istai prigovor mjesne nadlenosti najkasnije u odgovoru na tubu, to je novina ZPP-a u odnosu na raniji kada je taj prigovor bilo mogue podnijeti i na pripremnom roitu. Jednom ustanovljena mjesna nadlenost ne moe se tokom postupka mijenjati. Primjer:ANEKS 3 Iz sudske prakse: -U smislu odredbe l.19 ZPP-a sud se moe proglasiti mjesno nenadlenim bilo po slubenoj dunosti bilo po prigovoru tuenog, ali se ne moe proglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru tuitelja. 44 -Prigovor tuitelja uinjen povodom protivtube da je meu strankama ugovorena mjesna nadlenost, nije od znaaja, jer taj isti tuitelj nije koristio ugovorenu odredbu o mjesnoj nenadlenosti pri podnoenju tube, kojom je odnosni spor zapoet. 45 -Sve i da je tueni u odgovoru na tubu istakao prigovor mjesne nenadlenosti suda u Tuzli po l.44 st.2 ranijeg ZPP-a, prvostepeni sud se ni po takvom prigovoru ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim, jer je navedenom zakonskom odredbom propisana izberiva nadlenost suda prema mjestu prebivalita, odnosno boravita tuitelja radi zatite tuitelja koji je osoba sa tekim tjelesnim povredama i kojem treba maksimalno olakati da doe do eventualne pravine novane naknade za pretrpljenu tetu, to je u ovoj vrsti sporova motivirano socijalnim i etikim razlozima,a prvostepeni sud o svemu tome nije dovoljno vodio rauna. 46 -Iz spisa slijedi da su tane albene tvrdnje da je prvostepeni sud prije donoenja oalbenog rjeenja odrao est roita za glavnu raspravu, da je tueni tokom postupka osporio osnov i visinu tubenog zahtjeva i istakao prigovor zastare, dok je prigovor mjesne nenadlenosti prvostepenog suda istakao tek nakon toga na etvrtom po redu roitu. U konkretnom sluaju sud se nije mogao proglasiti mjesno nenadlenim ni po prigovoru tuenog, a ni po slubenoj dunosti, bez obzira to se u sporu radi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti po odredbi l.54 ZPP-a. 47 -Iz sadraja spisa slijedi da se potraivanje tuitelja odnosi na naplatu dospjelih iznosa mjesene naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita, dakle rente propisane l.73 Zakona o graevinskom zemljitu. Prema st.4 l.73 istog Zakona ova naknada se odreuje rjeenjem koje donosi opinski organ uprave nadlean za komunalne poslove
44 45
Vrhovni sud Hrvatske R.157/74 Stav Vrhovnog suda Srbije, komentar ZPP-Privredna tampa Beograd 1977.godina 46 Kantonalni sud u Tuzli br.G.776/03 od 13.02.2004 47 Kantonalni sud Tuzla br.G.186/02 od 04.7.2002
60
odnosno organizacija kojoj Skuptina opine povjeri ovlatenja za obavljanje tih poslova, a stavom 5 je propisano da to rjeenje, kada suobveznici graani, izvrava opinski organuprave za drutvene prihode prema odredbama Zakona o porezima graana. Zato je prvostepeni sud postupajui suprotno navedenim Zakonskim odredbama te odluujui o zahtjevu za koji je bio apsolutno nenadlean, prilikom donoenja svoje odluke poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, zbog ega je valjalo albu uvaiti, prvostepenu presudu ukinuti i tubu odbaciti 48 Dileme: ta e uiniti sud u jednom od entiteta kada dobije predmet u kojem je predviena iskljuiva nadlenost ali suda na podruju drugog entiteta?
Mogui odgovori: U graansko-pravnim sporovima u kojima je podnesena tuba kod osnovnih sudova u Republici Srpskoj, a postoji mjesna nadleanost suda na podruju Federacije BiH (iskljuiva nadlenost, izberiva ili ugovorena nadlenost, opta nadlenost) , a tuba je podneena sudu na teritoriji Republike Srpske, sud u Republici Srpskoj nee primjenjivati odredbu lana 16 stav 3 Zakona o parninom postupku oglaavanjem nenadlenim i odbacivanjem tube, ve e se oglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, u zavisnosti o kojoj vrsti mjesne nenadlonosti se radi, i predmet ustupiti mjesno i stvarno nadlenom sudu na podruju federacije BiH. (Zakljuak sa seminara sudija Republike Srpske na temu primjena Zakona o parninom postupku u sudovima RS) Kako je iz predmetnog spisa vidljivo da su u ovoj pravnoj stvari i tuilac i tueni sa sjeditem van teritorije RS, a nema ni uslova da se odredi koji je sud u RS nadlean za suenje u ovom sporu odnosno da njegova nadlenost proizilazi iz odredbi ZPP-a, sud je naao da su se stekli uslovi za ustupanje predmetnog sppisa na nadlenost Opinskom sudu Graanica kao stvarno i mjesno nadlenom sudu. 49 Ali ima i drugaijih stavova: Postupajui po tubi sud je utvrdio da za rjeavanje spora po istoj nije nadlean sud u Republici Srpskoj, obzirom da se radi o tuiocu i tuenom koji nemaju sjedite na teritoriji RS, a iz priloga uz tubu se ne moe zakljuiti da se radi o vrsti spora kad nadlenost ovog suda proizilazi iz odredbi ZPP-a o mjesnoj nadlenosti, a uz tubu nije dostavljen ni pismeni dokaz o ugovorenoj nadlenosti ovog suda,iz ega proizilazi da bi u ovom sluaju kao stvarno i mjesno nadlean sud trebao postupiti nadlean sud u privrednim sporovima u Federaciji BiH kojem pripada po teritoriji mjesto T. kao oznaeno sjedite tuenog. Obzirom na izneseno, sud se po slubenoj dunosti oglasio nenadlenoim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i odbacio tubu tuioca. 50
48 49
Kantonalni sud Tuzla br,P-29/00 od 17.10.2000 Osnovi sud u Doboju, br.Mal-176/01 50 Osnovni sud u Doboju;br.Ps-63/05 od 24.10.2005 god
61
prigovoru mjesne nadlenosti sud odluuje rjeenjem kada se po prigovoru oglasi mjesno nenadlenim sa pravom albe na isto rjeenje viem sudu, a ukoliko ne prihvati prigovor mjesne nenadlenosti, o tome rjeava zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. ukoliko sud donese odluku o glavnoj stvari, a tueni i u albi istakne prigovor mjesne nenadlenosti suda, a drugostepeni sud u albenom postupku isti prigovor smatra kao osnovanim kakva e odluka biti donesena od strane drugostepenog suda?
Mogui odgovor: Odbijanjem prigovora mjesne nenadlenosti od strane prvostepenog suda, sud je poinio povredu postupka koja se ne moe otkloniti pred drugostepenim sudom, to e sud kod ovakve povrede postuka donijeti odluku na temelju odredbe lana 227 taka 1 stav 2 ZPP-a. Mjesna nadlenost moe biti opa, izberiva i iskljuiva. Opa mjesna nadlenost je nadlenost suda na ijem podruju tueni ima prebivalite, odnosno ako je pravno lice stranka, sjedite. Opa mjesna nadlenost odreuje se za fizika lica po mjestu prebivalita tuenog, a ako ga nema onda boravita, a ako ima i prebivalite i boravite ali prema okolnostima se moe predpostaviti da e u mjestu boravita biti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube. Za pravna lica opa mjesna nadlenost odreena je prema sjeditu zakonodavnih tijela ili vijea, kada je tuena Federacija, RS, kanton, okrug, grad i opina. Kada je tuena druga pravna osoba ope mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite. Sjedite pravne osobe se utvruje na osnovu upisa u registar drutava. Za dravljane FBiH i RS koji koji stalo ive u inostranstvu, ope mjesno nadlean je sud njegova posljednjeg prebivalita.
62
slajd 17.
Opa mjesna nadlenost(l.28)

za fizika lica po mjestu prebivalita ili boravita tuenog za pravna lica prema sjeditu pravnog lica
Izberiva mjesna nadlenost je nadlenost koja omoguava tuitelju da izabere kojem e sudu, izmeu vie mjesno nadlenih sudova, podnijeti tubu. To e biti u situacijama kada zakon omoguava tuitelju da bira mjesnu nadlenost suda izmeu suda ope mjesne nadlenosti za tueng i jo nekog drugog suda. To pravo tuitelj iscrpljuje podnoenjem tube. slajd 18.
Izberiva mj.nadlenost(l.32-41)
sporovi za naknadu tete na osnovu jemstva proizvoaa za zakonsko izdravanje u branim sporovima utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva po mjestu gdje se nalazi poslovna jedinica iz nasljednih odnosa po mjestu plaanja iz radnih odnosa zbog smetanja posjeda
63
Ova nadlenost je propisana: 1.U sporovima za naknadu tete: - u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika osim suda ope mjesne nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. - ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz predhodne odredbe, i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite. - predhodne odredbe se mogu primjenjivati i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti drutva za osiguranje. Iz sudske prakse: Za potraivanje po osnovu osiguranja motornih vozila prema tuenom osiguravajuem zavodu,bilo po kasko, bilo po obaveznom osiguranju,mjesna nadlenost suda moe se upraviti i po l.46 ZPP-a. Izberiva mjesna nadlenost po mjestu nastanka tete 51. 2.U sporovima radi zatite prava na osnovu jamstva proizvoaa: - osim suda ope nadlenosti za tuenog, nadlean je i sud ope mjesne nadlenosti za prodavaa koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa. 3.u sporovima za zakonsko izdravanje: - ako je tuitelj osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite. 4.u branim sporovima: - osim suda ope nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. 5.u sporovima utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva: - ako je tuitelj dijete onda osim suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
51
Vrhovni sud Jugoslavije Rev.138/73
64
6.po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe: - ako je spor protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, a spor proizilazi iz poslovnog odnosa te jedinica, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem podruju je ta poslovna jedinica. 7.u sporovima iz nasljednopravnih odnosa: - dok ostavinski postupak nije pravomono zavren,za suenje u ovim sporovima osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. 8.po mjestu plaanja: - u sporovima imatelja eka ili mjenice protiv potpisnika, nadlean je pored ope mjesne nadlenosti i sud mjesta plaanja, 9.iz radnih odnosa: - ako je tuitelj zaposlenik,osim ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, morao obavljati ili zasnovan radni odnos, 10.zbog smetanja posjeda na pokretninama: -pored suda ope nadrenosti i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje. Iskljuiva mjesna nadlenost Odredbe o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti eliminiraju opu mjesnu nadlenost, ali stranka moe ugovorom o prorogaciji otkloniti primjenu i ovih pravila.
65
slajd 19.
Iskljuiva mj.nadlenost(l.42-45)
u sporovima o nekretninama o avionu i brodu u izvrnom i steajnom postupku
1.nadlenost u sporovima o nekretninama, -u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretninama,u sporovim azbog smetanja posjeda na nekretnini, sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina. Ako se nekretnina nalazi na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. 2.u sporovima o avionu i brodu, -u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima, kao i o sporovima iz zakupnih odnosa na avionima i brodovima, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se vodi registar u koji je avion ili brod upisan, -ako je spor zbog smetanja posjeda na avionu ili brodu,pored suda registra nadlean je i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje. 3. u sporovima u izvrnom i steajnom postupku, -u sporu koji nastane u toku i povodom izvrnog postupka (sudskog ili administrativnog izvrenja) ili u toku i povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno administrativno izvrenje.
66
4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost slajd 20.
Supsidijarna nadlenost(l.46-48)
nadlenost za suparniare za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u entitetu po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u entitetu
Nadlenost za suparniare se odreuje tako da se tuitelj odlui na sud nadlean za jednog od tuenika, pa tuitelj moe da bira koji mjesno nadlean sud po mjestu prebivalita nekog od tuenih e voditi postupak. Dakle pravilo o atrakciji nadlenosti se odnosi samo na materijalne suparniare. Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji ili RS je tako propisana da se tuba moe podnijeti: - sudu na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai, -ako nadlenost postoji suda u FBiH ili RS zato to je obaveza nastala tokom boravka tuenog na tom podruju,mjesno je nadlean su na ijem podruju je obaveza nastala, -za osobe koje su tuene a ne postoji opa nadlenost,koje imaju ispuniti neku obavezu,nadlean je sud na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u FBiH ili RS propisuje mogunost podnoenja tube: -za pravnu osobu koja ima sjedite u inostranstvu,u pogledu obaveza zasnovanih u FBiH ili RS ili im se ovdje moraju ispuniti, sudu u FBiH ili RS na ijem podruju se nalazi njeno zastupnitvo ili sjedite tijela kome je povjereno njeno poslovanje.
67
Iz sudske prakse: Ako su tuenici formalni suparniari, sud kome je podnesena tuba razdvojit e postupak i tubu upravljenu protiv onih tuenika za koje on nije mjesno nadlean,ustupit e nadlenom sudu uz rjeenje o nenadlenosti 52 Za postojanje meunarodne nadlenosti hrvatskog suda u smislu navedene odredbe nije dovoljno da tueni na podruju RH ima svoje zastupnitvo, ve je neophodno i to da se radi o obavezi koja je nastala u toj dravi ili na njenom podruju. 4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom slajd 21.
u sporu sa meunarodnim elementom

opa meunarodna nadlenost posebna meunarodna nadlenost sporazum o meunarodnoj nadlenosti
Ova oblast je regulisana odredbama l.25 i 26 ZPP-a, odnosi se na postupke u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u BiH, strana drava ili meunarodna organizacija, na koje se primjenjuju pravila meunarodnog prava kao to su meunarodni ugovori: -Konvencija o privilegijama i imunitetima UN,
52
Vrhovni sud BiH Rev.280/83
68
-Beka konvencija o diplomatskim odnosima, -Beka konvencija o konzularnim odnosima.... Izuzetak od pravila o imunitetu su sporovi koji su u iskljuivoj nadlenosti BiH, Federacije BiH i meunarodnim ugovorom. U rjeavanju ovih sporova sudovi su obavezni primjeniti Zakon o rjeavanju sukobu zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima preuzetog Uredbom sa zakonskom snagomo preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republiki. Posebna meunarodna nadlenost odreena je pravilima za posebne postupke. Ukoliko za konkretan spor sa meunarodnim elementom nije propisana iskljuiva nadlenost domaeg suda i da je jedna od stranaka strani dravljanin ili pravno lice sa sjeditem izvan BiH, Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima,dozvoljava da se stranke sporazumiju o nadlenosti suda. Iz sudske prakse: Pod nastankom tete podrezumijeva se ozljeda tijela, smrt ili oteenje stvari.Zato ako se tetni dogaaj u kojem je smrtno stradala osoba zbog ije smrti tuitelj trai odtetu,zbio u inozemstvu, tamo je i nastala teta, bez obzira na to to su trokovi pogreba te osobe nastali u Republici Hrvatskoj. 53 4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52) slajd 22.
samo u pismenoj formi da su ga potpisale sve stranke ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji prizilaze iz istog pravnog odnosa
.
53
Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2390/1994 od 3.09.1994 god.
69
Obaveza stranaka da u tubi naznae nadlenost suda je u cilju primjene naela ekonominosti postupka, odnosi se u principu na mjesnu nadlenost, jer je entitetskim Zakonima o sudovima odreeno da u prvom stepenu u gotovo svim sporovima sude opinski odnosno osnovni sudovi, a u drugom kantonalni ili okruni sudovi. 4.6. Sukob nadlenosti Sukob nadlenosti postoji kada sud kojem je ustupljen predmet kao nadlenom, smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili drugi sud, kada sud dostavlja predmet nadlenom sudu na rjeavanje sukoba nadlenosti. (l.21 ZPP-a) Sukob nadlenosti rjeavaju: U Federaciji: opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud, opinskog i kantonalnog rjeava Vrhovni sud FBiH, opinskih sudova sa podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud FBiH, - opinskog suda sa podruja jednog kantona i kantonalnog sa podruja drugog kantona rjeava Vrhovni sud FBiH, - Vrhovnog suda i opinskog ili kantonalnog suda rjeava Vrhovni sud na opoj sjednici. U Republici Srpskoj: - zajedniki neposredno vii sud, - Vrhovnog suda RS i osnovnog odnosno okrunog suda rjeava Vrhovni sud RS na opoj sjednici. Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean,pa ako se u toku postupka promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda,sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje I dalje nadlean iako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud (l.15). 4.7. Delegacija sudova Zakon propisuje mogunost da vii sud odredi drugi mjesno nadlean sud za rjeavanje u pojedinim predmetima. Delegacija moe biti : -nuna delegacija(l.49)- kada sud koji je mjesno nadlean po zakonu, nije u mogunosti da postupa u konkretnom predmetu(zbog izuzea sudija i sl.); -svrsishodna delegacija(l.50)-kada nije svsishodno da u tom predmetu sudi mjesno nadleni sud po zakonu( ako je sudija stranka u postupku i sl.); -generalna delegacija-ovlatenje da se u svim sporovima odreene vrste da ovlatenje za odreene sudove(u naem postojeem zakonskom rjeenju to nije predvieno).
70
Iz sudske prakse: Razlozi za delegiranje drugog drugostepenog suda moraju biti iznimnog znaaja, jer samo takvi opravdavaju odstupanje od Ustavom FBiH razgraniene teritorijalne nadlenosti sudova u kantonalnom ureenju sudske vlasti u FBiH 54 Okolnost da je dokaz uviajem i vjetaenjem potrebno izvesti izvan podruja nadlenog suda, ne opravdava delegaciju drugog suda.Ti se dokazi mogu, naime, izvesti i pred zamoljenim sudom. 55 Kada je nezakonitu radnju, od koje se trai zatita, uinio nadleni sud, postoji vaan razlog za delegaciju drugog suda. 56 Kantonalni odnosno okruni sud odluuje o delegaciji opinskih ili osnovnih sudova, a Vrhovni sudovi FBiH i RS o delegaciji kantonalnih sudova ili okrunih sudova. Vrhovni sud odluuje i o mjesnoj nadlenosti kada se ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, kada to ne proizilazi iz zakona. 4.8. Tubeni zahtjev Predstavlja jedan od osnovnih elemenata tube jer predstavlja traenje tuitelja (dvije teorije) da sud pravosnano odlui o jednoj pravnoj posljedici ili tvrdnja o pravnoj posljedici o kojoj sud treba da donese odluku. To je dakle, procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite. budui da se tubenim zahtjevom trai pruanje pravne zatite odreenog sadraja, zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen- u subjektivnom Uu pogledu stranaka) i objektivnom smislu(u pogledu predmeta spora). Primjer: -U kondemnatornom tubenom zahtjevu trai se da sud naloi tuenom da u korist tuitelja neto odreeno uini ili trpi.inidba mora biti do tog stupnja substancirana i specifizirana, da iskljui mogunost zamjenjivanja za neku drugu; U kondemnatornom tubenom zahtjevu obino se navodi paricioni rok, kao i klauzula o izvrenju naloga pod prijetnjom prinudnog izvrenja.Dok je paricionog roka u pravilu opravdano, naroito kad je sud ovlaten da odredi njegovo trajanje, navoenjen sankcije
54 55
Vrhovni sud FBiH, R-15/00 od 27.3.2000 Vrhovni sud Hrvatske, Gr.471/97 od 26.11.1997 56 Vrhovni sud Hrvatske,Gr.476/97 od 12.1997
71
prinudnog izvrenja nije potrebno, jer pravomone presude nakon proteka paricionog roka imaju znaaj izvrnog naslova ex lege. U deklaratornim tubama treba konkretizirati sadraj pravnog odnosa , ije se utvrenje trai.Ovdje e biti potrebno navoenje svih elemenata od kojih zavisi pravna kvalifikacija pravnog odnosa, jer od toga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva. ( Npr.ako tuilac trai da se utvrdi njegovo pravo vlasnitva s obzirom na odreenu stvar, a sud nae da tuitelju pripada samo ovlatenje iz zakupnog odnosa, tubeni zahtjev e kao neosnovan biti odbijen.) 57 Tubeni zahtjev m o r a biti: slajd 23.
Mora biti odreen -da bi sud ocijenio procesne pretpostavke -da bi tueni mogao dati odgovor na tubu
. Stvar koja se trai mora u tubenom zahtjevu biti dovoljno individualizirana da otpadne sumnja o predmetu spora. Zato se i ne moe postaviti zahtjev za povrat kunog namjetaja, poljoprivrednnog alata, stada ovaca i sl., ve pojedinano odreene stvari kao: stolica klasina zelena, krava arulja u dobi od dvije godine, 20 knjiga sabranih dijela M.K. izdanja 1960 58 To podrazumijeva da zahtjev ima glavno i sporedno potraivanje to je mogue preciznije oznaen ali u svakom sluaju mora biti odreen. Glavno potraivanje se odnosi na zahtjev iz kojeg se vidi koju vrstu i obim zatite tuitelj trai.
57 58
Gra.procesno pravo-str.324 Zakon o osnovni svojinsko-pravnim odnosima-uvela
72
Sporedna potraivanja se odnose na zahtjeve za ugovorenu kaznu, zateznu kamatu i trokove postupka. Kada u postupku tuitelj predloi da sud utvrdi postojanje pravnog odnosa od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi odluka o prvobitno postavljenom zahtjevu, to je incidentni ili prejudicijarni zahtjev. Osporavanjem ovog odnosa javlja se i kao predhodno pitanju o kojem sud, da bi odluio o tubenom zahtjevu, mora odluiti. Odluka o predhodnom pitanju ulazi samo u obrazloenje presude ne i u izreku, a odluka o incidentnom zahtjevu ulazi i u izreku presude ali proizvodi pravni uinak samo na konkretnu parnicu. Stoga tuitelj ima pravni interes incidentnog ili prejudicijarnog zahtjeva jer se odluuje o osporenom pravnom odnosu u izreci presude. Isticanje ovog zahtjeva nije preinaka tube. U tubi tuilac moe istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv tuenog. Ovo iz razloga ekonominosti postupka, koncentracije postupka, racionalnog jednokratnog vrenja procesnih radnji za potrebe rjeavanja vie sporova, razlozi pravne sigurnosti I ujednaene primjene zakona, te mogunost da se u jednom jedinstvenom postupku integralno rijee svi sporni odnosi meu odreenim strankama. O kumuliranim tubenim zahtjevima sud moe odluiti jednom presudom. Suparniarstvo samo po sebi predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva. I isticanje sporednih zahtjeva samo po sebi predstavlja objektivnu kumulaciju. slajd 24.
Vie zahtjeva(l.55)
vie zahtjeva povezanih istom injeninom i pravnom osnovom vie zahtjeva koji nisu povezani injeninom i pravnom osnovom vie zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i trai da su usvoji slijedei: -alternativna obaveza -facultas alternativa
73
a) objektivna kumulacija: - ako su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom, -ako zahtjevi nisu povezani istom injeninomi pravnom osnovom ali je isti sud nadlean za svaki od tih zahtjeva u istoj vrsti postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka, Ako sud odbije prijedlog jer zahtjevi nisu povezani istom injeninom I pravnom osnovom a ni isti sud nije nadlean, sud e najkasnije na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupka. Primjer: -Nema osnova kumulaciji branog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na injenici postojanja branog odnosa, jer se ovi sporovi vode po bitno razliitim postupcima. Izuzetno, unato razlikama u vrsti postupka i stvarnoj i mjesnoj nadlenosti suda, na osnovu izriite zakonske odredbe, s branim sporom mogu se spojiti samo sporovi o zakonskom izdravanju branog druga, a moraju se spojiti sporovi o uvanju, odgoju i uzdravanju zajednike djece branih drugova. 59 b.Eventualna kumulacija Tuilac moe kumulirati zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i na taj nain da zatrai od suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega istakao nije osnovan. I za ovu eventualnu kumulaciju uslov je da isti sud bude stvarno nadlean za sve zahtjeve i da se svi rjeavaju po istoj vrsti postupka. Ako utvrdi da je prvi zahtjev osnovan o drugom zahtjevu nee ni odluivati presudom,jer je daljnje raspravljanje o njemu bespredmetno. Ako utvrdi da da je prvi zahtjev neosnovan, a drugi osnovan, odbie presudom prvi zahtjev a usvojiti drugi. Primjer: -zahtjev za vraanje stvari i (ako je stvar propala) zahtjev za naknadu tete prouzroene propau te iste stvari, -zahtjev za ispunjenje ugovora i zahtjev za vraanje iznosa datog radi ispunjenja ugovora;
59
Gr.proc.pravo-Triva str.338
74
Iz sudske prakse: -Tueni je istakao dva protivtubene zahtjeva koji se nalaze u takvom meusobnom odnosu da se moe usvojiti samo jedan od njih, a onaj drugi samo za sluaj da prvo zahtjev bude odbije, jer se istaknuti zahtjevi meusobno iskljuuju. Takav je prvi zahtjev tuenog da se utvrdi da je sa tuiteljem zakljuio valjan ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u odnosu na drugi njegov zahtjev da se tuitelj obavee da mu vrati udvostruenu kaparu u iznosu od 15.000,00 KM, pa iako je oba ova zahtjeva tueni mogao istai u istoj protivtubi, u istoj parnici, sud po odredbi l.173 st.2 ranijeg ZPP-a moe prihvatiti slijedei zahtjev samo u sluaju da tueni bude pravomono odbijen prema zahtjevu kojeg je u protivtubi naveo prije njega, tj.pravomono odbijanje predhodnog zahtjeva je predpostavka za meritorno odluivanje o sljedeem, predhodnom zahtjevu. Zato je rezonovanje albe tuenika da je prvostepeni sud trebao istovremeno odluiti o oba zahtjeva iz protivtube ne ekajui pravomonost oalbene presude u dijelu kojim je odbijen njegov prvi zahtjev,pogreno i neprihvatljivo. 60 -Tuitelj je u tubi postavio tubeni zahtjev da mu tueni vrati oduzete pokretne stvari to predstavlja zahtjev iz osnova stvarnog prava, ali je postavio i eventualni zahtjev da mu se u sluaju otuenja tih stvari nadoknadi teta, koji je obligacione prirode. Prvostepenom presudom je odbijen zahtjev zahtjev tuitelja pa je po njegovoj albi drugostepeni sud ukinuo prvostepenu presudu zbog bitne povrede. Ovako postavljen tubeni zahtjev tuitelja zbog odsustva i konkretnog oznaenja svake individualneo odreene pokretne stvari iji povrat je traen, kao i odsustvo oznaenja visine tete, nije bio jasan i odreen, te se stoga po istom nije moglo ni postupati. Zato je prvostepeni sud morao pozvati tuitelja da uredi svoj tubeni zahtjev tako to e tano oznaiti stvari iju predaju trai odnosno oznaiti visinu tete iju naknadu trai eventualnim zahtjevom, kako bi se kroz ocjenu sadraja ponuenih i provedenih dokaza tokom postupka moglo cijeniti i pitanje potpune ili djelimine osnovanosti odnosno neosnovanosti tog zahtjeva 61 - alternativna obaveza. Alternativna obaveza (l.55 st.4 ZPPa) proizilazi iz graanskopravnog odnosa stranaka: -kada je tuilac ovlaten da od tuenog trai samo jedan od odreeni od vie predvienih naina ispunjenja obaveze (pravo izbora tuioca), -kada tuilac istakne vie zahtjeva s tim to se tueni moe osloboditi obaveze ispunjenjem bilo kojeg od tih zahtjeva( pravo izbora tuenog).
60 61
Kantonalni sud Tuzla br.G.953/02 od 11.11.2002 Kantonalni sud Tuzla br.G.687/03 od 17.5.2004
75
Kako se u ovom sluaju radi samo o razliitim mogunostima ispunjenja jednog zahtjeva, nema u sutini objektivne kumulacije zahtjeva. Iz sudske prakse: Predmetnim ugovorom prednik tuitelja obavezao se dati tuenom svoje putniko motorno vozilo,karakteristika poblie opisanih u ugovoru,a tueni se obavezao da e njoj za uzvrat kupiti isto vozilo,tehniki ispravno kad se za to stvore uslovi,tj.kada se ukae takva potreba,ili e joj za uzvrat dati u vlasnitvo zemljite zv.Ramin do,pa iz takve sdrine ugovora slijedi da se radi o neimenovanom ugovoru kojim je za dunika ugovorena alternativna obaveza u smislu l.403 ZOO,pa pravo izbora,budui da nije drugaije ugovoreno,ima dunik a obaveza prestaje kada on bude predao predmet obaveze koji je izabrao. 62 -facultas alternativa To je procesna mogunost tuitelja, da ako je ovlaten da trai samo jednu inidbu, moe istovremeno sa podnoenjem tube ili do zakljuenja glavne rasprave, tuenom ponuditi da mu umjesto predaje stvari ili izvrenja odreene inidbe, isplati odreni iznos novca.(l.178 ZPP-a). Dakle tuilac u ovom sluaju prema tuenom istie samo jedan zahtjev, pa se zapravo ne radi o kumulaciji zahtjeva. Sud, ako nae da je tubeni zahtjev osnovan, u presudi navodi da e se tueni isplatom novanog iznosa osloboditi obaveze. 4.9. injenice i dokazi Tuba mora sadravati injeninu osnovu na kojoj tuitelj zasniva svoju tvrdnju da mu pripada pravo na odreenu pravnu zatitu. injenini osnov ine pravno relevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se tubom trai. Obim tih injenica je odreen obimom koji omoguuje individualizaciju zahtjeva tuitelja. Premet dokazivanja su t v r d nj e parninih stranaka o postojanju ili nepostojanju injenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog materijalnog prava u konkretnoj parnici. Pored tvrdnji stranaka o pravnorelevantnim injenicama, predmet dokazivanja mogu biti i teze suda o postojanju odreenih injenicama, da stranke o tim injenicama nisu iznijele nikakvih tvrdnji, kad je to potrebno radi ispitivanja da li stranke idu za tim da u parnici raspolau zahtjevima kojima po zakonu ne mogu raspolagati.
62
Kantonalni sud Tuzla,G.90/o4
76
Zadatak dokazivanja je da se provjeri istinitost teza o postojanju i sadraju relevantnih injenica Zato to predmet dokazivanja nisu injenice ve tvrdnje o injenicama, mogue je da posredan predmet dokazivanja budu i tzv. n e g a t i v n e injenice- tanije tvrdnje da injenice odreenog sadraja ne postoje. Provjeravanje istinitosti ovakve tvrdnje mogue je samo posrednim putem-utvrivanjem postojanja odreene injenice koja svojim sadrajem iskljuuje mogunost istovremenog postojanja osporavane injenice. Primjer: Tueni osporava da je primio odreeni iznos novca od tuitelja u Zagrebu dana 5.4.2003, a to dokazuje tvrdnjom da je tog dana bio u Ljubljani. Stoga tuitelj u tubi iznosi injenice koje potkrepljuje dokazima o tvrdnji da mu pripada odreena pravna zatita. injenice i dokazi se mogu predloiti i nakon podnoenja tube ali najkasnije na pripremnom roitu, bez dokazivanja zato ih ranije nije predloio. slajd 25.
injenice i dokazi
najkasnije do pripremnog roita na glavnoj raspravi samo: -ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao ranije iznijeti ili predloiti
Novina Zakona je koncept novog zakona zahtjeva da se injenice iznesu u to ranijoj fazi postupka, pa se to pravo strankama ograniava do pripremnog roita, a na
77
glavnoj raspravi samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u mogunosti iznijeti ili predloiti na pripremnom roitu (l.102 st 2 ZPP-a). Ovaj koncept zakona stoga obavezuje stranke da sve injenice izloe u prvoj fazi postupka to je u skladu sa naelom efikasnosti ali i raspravnim naelom kojim se omoguuje protivnoj stranci da se na ove injenice i izjasni. Osim toga znaajna novina ovog zakona jeste reduciranje NAELA MATERIJALNE ISTINE(l.7), samo na iznoenje injenica i izvoenje dokaza od strane stranaka samih dok se uloga suda ograniava samo na utvrivanje injenica koje stranke nisu iznijele, ako sud posumlja da stranke raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. U ovoj fazi postupka sud moe samo da iz navoda tube utvrdi da li su u tubi iznijete pravnorelevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se trai tubom, te da li su predloeni pravnorelevantni dokazi na te injenice. To meutim ne znai da u tubi moraju biti iznijete sve injenice ili svi dokazi. Isto pravilo vai i za dokaze koji moraju biti predloeni najkasnije na pripremnom roitu a na glavnoj raspravi samo ako se dokae da stranka koja predlae dokaze nije iste mogla predloiti ranije. Meutim dokazivanje se ne provodi kada su istaknute opepoznate (notorne) injenice.To su injenice koje su poznate jednom irem krugu ljudi u sredini u kojoj se suenje obavlja. Takoer se ne dokazuju ni priznate injenice, ali samo ako je priznanje uinjeno u toku parnice pred prvostepenim sudom.Priznanje uinjeno u vrijeme litispedencije, ali izvan parnice na koju se odnosi, pa makar i u nekom drugom sudskom postupku, nema procesnopravni znaaj priznanja koje ini izlinim dokazivanje. Priznanje moe biti dato pismeno ili usmeno, izvan roita ili na roitu, ali kako Zakon ne trai da priznanje bude dato izriito, to se o priznanju moe zakljuiti konkludentno, na temelju ostalog dranja stranke u parnici. Tako je Zakon za sluaj pasivnosti tuenog propisao mogunost donoenja presude zbog proputanja. Meutim proputanje osporavanja injenica protivnika ne oslobaa stranku dunosti da njihovu istinitost utvruje dokazivanjem. Iz navedenih razloga jasno proizilazi zato su ovi elementi obavezni u tubi, budui da je raniji ZPP ostavljao mogunost strankaman da i na glavoj raspravi iznose nove injenice i predlau nove dokaze. Ispitivanje tube od strane suda u pogledu injenica na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, a da sud smatra da u tom djelu nema dovoljno injenica pozvae tuitelja da otkloni nedostatke iz tube s tim to ukoliko smatra da i pored otklanjanja tih nedostataka o tom pitanju moe donijeti odluku i naknadno, nakon prijema odgovora na tubu odnosno po zakazivanju pripremnog roita, ali u svakom sluaju ukoliko postoji
78
minimum injenica na kojima tuitelj zasniva svoj zahtjev sud bi trebao primjeniti odredbe o donoenju meritum odluke. 4.10. Vrijednost spora Kao kriterij za odreivanje trokova postupka,vrste postupka i prava na reviziju kao vanredni pravni lijek, mjerodavna je vrijednost spora. Ranijim zakonom je vrijednost spora odreivala stvarnu i mjesnu nadlenost suda u nekim predmetima to je novim zakonima naputeno jer sva prvostepena nadlenost pripada opinskim ili osnovnim sudovima. U skladu sa opim pravilima o ustaljivanju nadlenosti, sud utvruje vrijednost spora s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu. Sud je vezan u pravilu za podatke koje je tuilac naveo u tubi, pa je samo izuzetno ovlaten da na brz i pogodan nain provjeri tanost navedene vrijednostii to ako je o i g l e d n o da je tuilac suvie visoko ili nisko oznaio vrijednost predmeta spora.No to e sud moi samo ako je predmet spora nenovano potraivanje i to najkasnije na pripremnom roitu. slajd 26.
vrijednost spora (l.316-322)

vrijednost novanog zahtjeva zbir buduih davanja, najvie za pet god. zbir vrijednosti vie zahtjeva-ako su iz iste injenine i pravne osnove vrijednost svakog zahtjeva-ako nisu iste injenine i pravne osnove jednogodinja najamnina ili zakupnina za nenovana potraivanja koju je u tubi oznaio
Oznaka vrijednosti spora je takoer obavezan elemenat tube osim u sluajevima kada se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu. Pri tome uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva a ne i vrijednost kamate, ugovorene kazne kada ne ine glavni zahtjev.
79
Ovaj elemenat je bitan radi odreivanja: 1.sudske takse, 2.odreivanja nagrade advokatu kao punomoniku, 3.utvrivanja vrste parninog postupa(postupak male vrijednosti iz l.429 ZPP-a) a posebno je znaajno radi 4.odreivanja prava na vanredni pravni lijek- reviziju. Naime l. 237 st.2 ZPPa Federacije BiH i Republike Srpske, kao i ZPP-om Suda BiH, doputena je reviziju samo ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude prelazi 10.000,00 KM. u ZPP-u Brko Distrikta taj cenzus je 30.000,00 KM. Sporovi u kojima se vrijednost ne moe izraziti u novcu su porodini, radni i dr. statusni sporovi. Po novom zakonu doputenost revizije se procijenjuje na osnovu vrijednosti pobijanog dijela pravomone presude i za novane i za nenovana potraivanja,Uto je novina) pa je u odnosu na dosueni iznos novanog potraivanja mogue da se vrijednost ne podudara sa onom iz tube, ali kod nenovanih potraivanja je jedino mogue ocijeniti doputenost revizije prema vrijednosti oznaenoj u tubi. Iz sudske prakse: Sud je duan samo pravno kvalificirati sporni odnos, a nije odluno kako je tuitelj pravno ocijenio spor. Prema tome, drugostepeni sud je pravilno primjenio materijalo pravo kada je u ovom sluaju preinaio prvostepenu presudu, obvezavi tuenika na naknadu novonastale nematerijalne tete zbog daljnih duevnih boli zbog smanjenja tuiteljeve ivotne aktivnosti,a ne na naknadu materijalne tete plaanjem rente. 63
63
Vrhovni sud Hrvatske, Rev-946/82 od 28.04.1983
80
4.11. Pravni osnov slajd 27.
Pravni osnov
pravni osnov jeste obavezan element tube ali e sud postupiti po tubi i kada nije naveden
Sud u postupku nije vezan pravnim osnovom kojeg je tuilac u tubi oznaio. U tom smislu propust tuitelja da oznai pravni osnov ne moe imati za posljedicu vraanje tube na ispravku. 4.12. Podnesak Podnesci su procesne radnje poduzete u pismenom obliku van rasprave. To su pismena kojima se stranke obraaju sudu ili preko suda protivnoj stranci sa odreenim zahtjevima, prijedlozima ili obavijestima, vrei svoja procesna ovlatenja. 64 Ova definicija podneska koja je prihvaena u pravnoj teoriji i praksi, u ZPP-u je prepoznatljiva u institutu tube, odgovora na tubu, protutubi, odgovoru na protivtubu, pravinim lijekovima i dr. izjavama, prijedlozima i saopenjima koja se daju van rasprave. l.53 st.2 ta.7 propisuje da tuba mora sadravati: druge podatke koje u skladu sa odredbom l.334 ovog zakona koje ima svaki podnesak. Svaki podnesak osim sporazuma o mjesnoj nadlenosti, u postupku je do donoenja novog Zakona mogla zamjeniti usmena izjava dana izvan roita na zapisnik parninog
64
Gra.proc.pravo-Triva
81
suda. Meutim ukidanjem uredovnog dana, kao oblika pomoi strankama tu radnju e obavljati slube za bezplatnu pravnu pomo. Za valjanost svog podneska beznaajno je kako e stranka nazvati svoj podnesak jer e ga sud tretirati s obzirom na njen sadraj. Primjer: stranka dostavi prigovor na prvostepenu presudu ali sud e isti podnesak tretirati kao albu.
U teoriji procesnog prava podnesci se s obzirom na svrhu zbog kojeg se podnose, obino dijele na pripremne i dispozitivne. U pripremnom podnesaku navode se injenice na kojima se zasniva zahtjev i dokazi samo koliko je to potrebno da poslui korisnoj orijentaciji suda i stranaka, za njihovo pripremanje za usmenu raspravu o najavljenom zahtjevu( npr: podnesak za pripremno roite ili glavnu raspravu); Dispozitivni ili konani podnesci predstavljaju definitivnu osnovu za donoenje odluke(npr. alba, revizija). A svaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati slijedee elemente: slajd 28. .
Elementi podneska(l.334)
Oznaka suda Ime i prezime stranaka Prebivalite ili boravite odnosno sjedite stranaka,zakonskog zastupnika ili punomonika Predmet spora Sadraj izjave Potpis podnositelja
82
Ako podnesak sadri kakav zahtjev (kao to je tubeni zahtjev, odgovor na tubu ili protivtubeni zahtjev i dr.) u podnesku se moraju navesti i injenice i predloiti dokazi, na kojima temelji svoj zahtjev. Podnesci se mogu dostavljati elektronskom potom, to je svojevrsna novina ZPP-a, ali takav podnesak mora biti ovjeren eletronskim potpisom. Eletronski potpis je potpis korisnika elektronske usluge (putem PCa-kompjutera) koji je pohranjen i oznaen posebnim kodom u datoteku podataka, a prema internacionalnim standardima na osnovu kojih se vri identifikacija ili utvrivanje autentinosti potpisa. Podnesci s prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka. Podnescima se stranke oituju o injenicama i dokazima ali i o procesnim pitanjima, pitanju ureenja tube ili odgovora na tubu. Meutim konceptom novog ZPP-a, podneskom se samo nagovjetava koja e se radnja poduzeti, i time podnesak doprinosi pripremanju roita, ali shodno naelu usmenosti, podnesak ne moe zamjeniti usmene radnje. Nerazumljiv podnesak ili podnesak koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska koji ne moe biti dui od osam (8) dana.(l.336 st1 ZPP-a). Ako stranka postupi po nalogu suda smatra se da je uredan i potpun podnesak podnesen sudu kada je prvi put bio podnesen. Ali ako stranka ne vrati podnesak ispravljen ili dopunjen u odreenom roku, ODBACIT E GA. Primjer:ANEKS 4 Dileme: 1.Ako stranka nakon sudskog roka podnese traene primjerke podneska, a sud nije rjeenjem podnesak odbacio kao neuredan u smislu odredbe lana 66 i 67 Zakona o parninom potupku ili pak donio rjeenje kojim se podnesak smatra poveen? Mogui odgovor:
83
Obzirom da rokovi kojima sud nalae otklanjanje nedostataka iz podneska nisu prekluzivni ve se radi o instruktivnim rokovima sud e ispravljeni podnesak uvaiti. Postoji i drugo razmiljanje da ovakav podnesak sud moe prihvatiti samo uz prethodni zahtjev strane koja trai produenje ovog roka. 2. Da li u ovakvim sluajevima strana koja je propustila ovaj rok moe podnijeti prijedlog za povraaj u preanje stanje obzirom da sud nije donio rjeenje kojim se tuba odbacuje ili smatra povuenom? Mogui odgovor: Prijedlog za povraaj u preanje stanje treba podnijeti tek kada nastupe pravne posljedice proputanja roka, a to je donoenja rjeenja od strane suda kojim se tuba odbacije, odnosno smatra povuenom. Dakle ako sud nije donio rjeenje kojim e odbaciti tuu ili dr.podnesak,a naknadno dobije traene podatke, nema zapreke da te podatke smatra dopunom podneska i nastavi postupak. Iz sudske prakse: Kada sud u fazi ispitivanja tube da je na strani tuene oznaeno samo jedno fiziko ili pravno lice, a da se tueni u odnosu na ostala lica nalaze u poloaju jedinstveni suparniara ( lan 336 ZPP-a), a ista nisu oznaena ni kao tuitelji ni kao tueni, sud e tuitelja u smislu odredbe lana 293 i 295 stav 1 ZPP-a, pozvati tuitelja da uredi tubu, jer se nuni suparniari imaju smatrati kao jedna parnina stranka, pa ukoliko u ostavljenom roku tuilac tano ne oznai parninu stranku na strani tuenih ili e isti pristupiti tubi, sud e tubu u smislu odredbe lana 53 ZPP-a tubu odbaciti kao neuredn, jer tano oznaenje tuitelja i tuenog su i obavezni elementi tube. 65 4.13. Isprave Uz podneske se prilau isprave kao dokazno sredstvo koje mogu biti u: - izvorniku, -prepisu i -presliku(fotokopiji). Uz konane podneske se prilau samo isprave u izvorniku.
65
Vrhovni sud Srbije G broj 4378/74 od 9.1.1975. god.
84
Ako stranka priloi izvornik isprave, sud e ispravu zadrati, a protivniku dopustiti da je razgleda.Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnositelja da sudu priloi prepis ili preslik. Kada se takvom ispravom dokazuje potraivanje prepis ili preslik trebaju biti ovjereni. Iz sudske prakse: Isprave u graanskom procesnom pravu jesu predmeti na kojima su pismom zabiljeene neke misli koje pruaju podatke o injenicama. 66 Procesno pravo nema odredbi kojima bi se ograniavala mogunost upotrebe isprava u svrhu dokazivanja. Prednost isprava kao dokaznog sredstva jeste pouzdanost i treih lica u njihov sadraj u odnosu na osobna dokazna sredstva kao to su svjedoci.Mogue je, meutim i osporavanje sadraja isprave i to se obino vri dokazivanjem putem vetaka( rukopisa). Pravljenje lane isprave ili preinaenje prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, te upotreba lane isprave , predstavlja krivino dijelo falsifikata. A ako se odluka zasniva na falsifikovanoj ispravi to je osnova za varedni pravni lijekponavljanje postupka. Isprave mogu biti: 1.javne isprave ako su izdane od dravnog organa ili ustanove u granicama svoje nadlenosti; 2.privatne isprave su sve one koje ne izdaje javni organ, dakle ne samo one koje je izdala fizika osoba; ili mogu biti obzirom na mjesto izdanja na: 1.domae isprave; 2.strane isprave; Ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju , pod uvjetima uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. Dok je u parnici uvijek doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi injenice neistinito utvrene, ne moe se u parninom postupku podvrgnuti preispitivanju pravilnosti pravnih dispozicija registriranih u javnoj ispravi. Njen pravni sadraj moe se dovesti u pitanje samo po pravilima procesnog prava koje vai za postupak u kome je isprava izdana. 67 Odsustvo zakonske presumpcije o dokaznoj snazi privatnih isprava ne daje sudu ovlatenje da ga prihvati ili ne kao dokazno sredstvo, ali ga moe prihvatiti ko sugestiju
66 67
Gra.proc pravo-Triva,str.420 Gra.proc pravo-Triva,str.423
85
da, odluujui o teretu dokazivanja autentinosti (porijekla) privatne isprave, naloi dokazivanje onome koji osporava autentinost teksta iako priznaje autentinost potpisa. Ako se protivnik stranke koja se poziva na privatnu ispravu osporava njenu sadrinu , teret dokazivanja trebalo bi da bude na stranci koja se na ispravu poziva. Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nema istu pravnu snagu kao kod javne isprave. Na privatnoj ispravi se ovjerava samo potpis a ne i sadraj, dok klauzula nadlenog organa na javnoj ispravi potvruje i njen sadraj. Pitanja: -Da li izjavu koju je potpisao svjedok, koji nije u mogunosti pristupiti na glavnu raspravu, treba smatrati kao privatnu ispravu ili podnesak i da li se takva izjava moe koristiti kao dokaz u postupku? Mogui odgovor: -Po jednima to jeste privatna isprava koja se moe koristiti kao dokaz, jer je to priznato i pismenim nalazima vjetaka koje je stranka angairala. -Po drugima to je samo podnesak koji nema snagu dokaza jer Zakon nije predvidjeo ovakav oblik privatnih isprava kao dokaz, za razliku od nalaza vjetaka koji po Zakonu dostavlja struni nalaz i to ima snagu dokaza. Meutim, Zakon precizno odreuje da e svjedok biti sasluan, bilo na roitu bilo kod kue ako je bolestan, ali na nain koji je striktno propisan(sa upozorenjima na prava i obaveze).Stoga se ne bi moglo prihvatiti kao dokaz pismena izjava svjedoka koja je data van sudskog postupka. U prilog ovom gleditu jeste i primjena naela kontradiktornosti i neposrednosti ija primjena u odnosu na takav dokaz bi bila potpuno onemoguena.
86
5. POSTUPANJE PO TUBI 5.1. Pripremanje glavne rasprave Odmah nakon prijema tube zapoinje pripremanja glavne rasprave kao faza prvostepenog postupka.Te pripreme obuhvataju: slajd 29.
Pripremanje glavne rasprave

Predhodno ispitivanje tube(l.66-69) Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073) Postupak po protivtubi(l.74) Pripremno roite(l.75-85) Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. 5.2. Ispitivanje tube Nakon prijema tube, sud poinje pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvataju predhodno ispitivanje tube kao obavezan podstadij pripremanja glavne rasprave. U ovoj fazi postupka zadatak je suda da ispita postojanje nekih procesnih predpostavki i da rijei naka incidentna procesna pitanja koja se ve u ovoj fazi parnice mogu javiti. Zakon ne odreuje redosljed ispitivanja tube, no smatra se da bi bilo svrsishodno i logino da otpone s ispitivanjem urednosti tube, a zatim nastaviti s ispitivanjem
87
sudske i druge nadlenosti i sastava suda, objektivnosti sudije, blagovremenosti tube, sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika. slajd 30.
Predhodno ispitivanje tube

razumljivost i potpunost(l-53 st.2 i 334 st.2) stvarna nadlenost(l.16) razlozi za izuzee(l.357) Stranaku,parnina sposobnost i pravilnost zastupanja(l.66 i 295) Blagovremenost podnoenja(67)
Ako sud nae da se nedostatci u pogledu tube, sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika, mogu otkloniti, sud e poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostataka. Ako nema juridikcije domaih sudova ili ako je tuba podnesena neblagovremeno kada je to posebnim propisom odreeno, sud e tubu odbaciti. Ako utvrdi relativnu nenadlenost proglasit e se nenadlenim i predmet ustupiti drugom sudu.Do odbacivanja e doi i kada nastojanja suda otkloni u naelu otklonjive nedostatke,ostanu bez uspjeha. Osim ovih faza koje spadaju u pripremanje glavne rasprave, ZPP Distrikta Brko predvia prije zakazivanja glavne rasprave i roite za posredovanje. 5.3. Blagovremenost tube Kada je posebnim materijanim propisom odreen rok za podnoenje tube u odreenom pravnom odnosu, sud mora ispitati blagovremenost takve tube. Od neblagovremenosti tube, koja predstavlja procesnu smetnju, treba razlikovati zastarjelost potraivanja, koja u smislu Zakona o obligacionim odnosima, predstavlja materijalnopravni nedostatak.
88
Primjeri: O neblagovremenosti tube u radnom sporu kada je rok za podnoenje tube utvrena zakonom o radu, prekluzivni rok sud moe odluiti tek nakon dostavljanja tube na odgovor ukoliko iz odgovora na tubu i priloenih dokaza jasno proizilazi da je tuba neblagovremena te sud istu, u fazi ispitivanja tube prije odravanja pripremnog roita moe kao takvu odbaciti kao neblagovremenu a prije dostavljanja odgovora na tubu samo u situacijama kad sam tuitelj u injeninim navodima iz tube i dokazima koji su priloeni uz tubu dovoljno daje podataka na osnovu kojih sud moe utvrditi ovu injenicu. U parnicama zbog smetanja posjeda obzirom da sud prua pravnu zatitu tuitelju koji je podnio tubu u roku koji je utvren Zakonom o osnovnim svojinsko pravnim odnosima tuba se moe odbaciti u fazi ispitivanja tube ukoliko sud smatra da ima dovoljno injenica za donoenje takve odluke.
Iz sudske prakse: Pogreno je postupio prvostepeni sud kada je na konkretan sluaj primjenio odredbu l.103 st. 3 Zakona o radu, prema kojoj zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava iz radnog odnosa, jer primjena ove zakonske odredbe, odnosi se samo na povrede prava radnika o kojima se odluuje pojedinanim aktom poslodavca, a ne i na ostvarenje dospjelih a neisplaenih novanih potraivanja zaposlenika, jer za ova potraivanja ima se primjeniti zastarni rok od tri godine propisan l.106 Zakona o o radu. 68 Sud je ovlaten donijeti rjeenje o odbaaju tube koja je podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube,u fazi predhodnog ispitivanja tube, no nakon uputanja tuenika u raspravljanje ,takvo rjeenje predsjednik vijea vie nije ovlaten donijeti izvan roita. 69 Tuba mora biti uredna, razumljiva i potpuna da bi sud mogao o njoj raspravljati.
68 69
Kantonalni sud Tuzla br. G.1129/03 od 14.4.2004 upaniski sud u Rijeci, G.520/98 od 15.4.1998
89
slajd 31.
Uredna tuba
Sadri : -elemente podneska(334) -elemente tube(53) -da im stranaku i parninu sposobnost(292st 1) -da parninonesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik -da zakonski zastupnik i punomonik imaju ovlatenje(293 st.3 i 309 st.1)
Primjer: ANEKS 5 . slajd 32.
Potpuna tuba
Koja ima: -oznaku suda -ime i prezime odnosno naziv pravnog lica -prebivalite ili boravite ili sjedite -predmet spora -sadraj izjave -potpis podnositelja
90
Kada utvrdi da tuba nije uredna sud e: slajd 33.
Postupanje po neurednoj tubi

vratiti tubu podnositelju naznaiti ta treba ispraviti ili dopuniti dati rok ne dui od osam dana(l.336)
Ako tuitelj u zadanom roku ne otkloni nedostatke na koje mu ukazuje sud,sud e donijeti rjeenje kojim e tubu tuitelja odbaciti. Procesne pretpostavke se razlikuju od materijalnopravnih injenica iz razloga to od prvih zavisi doputenost tube a od drugih osnovanost tubenog zahtjeva. Opte procesne predpostavke koje moraju biti ispunjene u svakoj parnici su: koje se tiu suda (sudska nadlenost, stvarna i mjesna nadlenost a po nekima i pravilan sastav suda i objektivnost sudije), koje se tiu stranaka (postojanje stranaka, njihova stranaka sposobnost, parnina sposobnost, uredno zastupanje, procesno ovlatenje za voenje parnice od strane punomonika), koje se tiu predmeta spora (urednost tube, odsustvo dvostruke litispedencije, pravomono presuena stvar, odricanje od tubenog zahtjeva, postojanje sudske nagodbe i postojanje pravnog interesa).
Posebne procesne predpostavke koje se odnose na neke vrste sporova su: rok za pokretanje parnice,
91
polaganje obezbjeenja parninih trokova.
Sud vodi rauna o procesnim predpostavkama po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka, ali naelo ekonominosti nalae da se procesni nedostatci otklone u to ranijoj fazi postupka, prije poduzimanja drugih radnji. Ako ispunjava sve procesne pretpostavke, sud e nastaviti postupak pripremanja glavne rasprave, ali ako utvrdi nepostojanje procesnih pretpostavki ili procesne smetnje, postupit e na slijedei nain: a) poduzeti mjere za otklanjanje smetnji za dalji postupak (l.66) b) ako stranka ne otkloni smetnje,odbacit e tubu (l.67) c) ako je predmet iz nadlenosti drugog suda,oglasit e se nenadlenim. Otklanjanj smetnji sud e poduzeti uvijek ako je tuba neuredna odnosno nerazumljiva ili nepotpuna. Iz sudske prakse: Sud moe odbaciti tubu kao neurednu u sluaju kada tuilac tubu nije potpisao, a punomonik koji se javi sudu u odreenom roku nije dostavio punomo za vrenje parninih radnji. 70 5.4. Odluke suda Sud moe u ovoj fazi postupka, donijeti slijedea odluke o upravljanju postupkom i rjeenja kojim odbacuje tubu: Rjeenja o upravljanju postupkom se odnose na: - stupanju predhodnika u parnicu; - sudjelovanju umjea; - osiguranju dokaza; - preinaenju tube; - spajanju i razdvajanju postupka; - povraaju u preanje stanje; -oslobaanju stranke od plaanja trokova postupka; - obezbjeenju parninih trokova; - postavljanju privremenog zastupnika; - mjerama za ispravljanje podnesaka;
70
Vrhovni sud Srbije,G.1620/82
92
- zakazivanju pripremnog roita i roita za glavnu raspravu; - odreivanju koje e se injenice i dokazi izvesti na glavnom roitu; - odreivanje vjetaka; Na ova rjeenja stranka uglavom nema pravo na posebnu albu osim ako to zakon ne propisuje, ali ih moe pobijati u albi na konanu odluku. Rjeenja o upravljanju postupkom sud donosi a na prijedlog stranke. slajd 38.
Rjeenja kojim se tuba odbacuje(l.67)

da sud nije nadlean da je tuba neblagovremena o povlaenju tube da o istom zahtjevu tee parnica da je postupak pravomono zavren da je sklopljena sudska nagodba da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva da ne postoji pravni interes za tubu za utvrenja
Ranijim zakonom je bilo predvieno da se rjeenje o odbacivanju tube zbog litispedencije, presuene stvari, zakljuenog poravnanja ili odricanja od tubenog zahtjeva, te ne postojanja pravnog interesa za tubu na utvrenje, mogu donijeti tek na pripremnom roitu. Novina je da Zakon daje tu mogunost data i ranije u fazi ispitivanja tube. Tuba u parnici ne moe biti odbaena kao preuranjena, ve sud o istoj donosi meritornu odluku. To su najee situacije kada stranke trae pravo koje jo nije regulisano pozitivnopravnim odredbama, npr. restitucija, ili nije dospjelo potraivanje. To je i jedini sluaj kada nema litispedencije a donesena je ranije presuda, i stranke koje su odbijene sa takvim tubenim zahtjevom, jer nije donesen zakon, ili nije dospjelo potraivanje, imaju mogunost da ponovo podnesu istu tubu kada se donese pozitivnopravni propis ili kada dospije potraivanje. Urednu tubu sud dostavlja tuenom na odgovor i kada tueni primi tubu na odgovor, parnica poinje tei.
93
6. PREINAENJE TUBE slajd 34.
objektivno - ako se odnosi na tubeni zahtjev, subjektivno - ako se odnosi na stranke.
U toku postupka tuba moe biti PREINAENA. Tuba se smatra preinaenom kad se u njoj izmjeni neki od bitnih elemenata, tako da izmjenjena tuba vie nije istovjetna sa onom prvobitnom. To stranka moe uraditi najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano. Nakon toga samo: ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka, i ako tueni na to pristana,a smatra se da je pristao ako se upustio u raspravljanje.
Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci .
Ako tueni ne pristane na preinaku Zakon predvia mogunost da se preinaka ipak prihvati od strane suda ali pod slijedeim uslovima: 1.da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu ranije preinaiti,
94
2.da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja rasprave. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije dozvoljena posebna alba. Ovo je novina u odnosu na raniji zakon koji je doputao albu i na ovakva rjeenja. ZPP Distrikta Brko koji to pravo doputa do zakljuenja glavne rasprave uz iste uslove nakon dostave tube tuenom. U odnosu na raniji ZPP pootren je kriterij ogranienjem do pripremnog roita to je novina. I ovom odredbom je naglaeno naelo dispozitivnosti jer je na tuenom da on odredi da li e pristati na preinaenje ili ne nakon pripremnog roita. Ali novina Zakona osim pristanka potrebno je da i sud ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka. To je iz razloga da se sprijei sporazum stranaka kojim bi se odgaalo roite. Iz sudske prakse: -Na roitu odranom dana 19.05.2003 god. tuitelj je preinaio tubu tako to je povodom izvrenog vjetaenja poveao postojei tubeni zahtjev na iznos od 11.647,20 KM. Kako je tuba preinaena na roitu na kojem tueni nije bio prisutan,sud je bio duan odgoditi roite i dostaviti tuenom prepis zapisnika sa tog roita(l.175 st 2 ranijeg ZPPa), ali prvostepeni sud nije tako postupio, ve je na istom roitu na kojem je tuba preinaena zakljuio glavnu raspravu i donio presudu kojom je udovoljio preinaenom tubenom zahtjevu. Navedeno proputanje ima karakter nezakonitog postupanja kojim je tuenom onemogueno da raspravlja o tubenom zahtjevu tuitelja, a to je postupanje bilo od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke. 71 -U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi raskida ugovora, prvostepeni sud je donio presudu kojom je odbio njegov zahtjev. Tuitelj se ali i navodi da je u toku postupka preinaio tubu na ponitaj ugovora. Drugostepeni sud u svojoj odluci navodi: Tano je to tuitelj u albi navodi da sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva navedenog u tubi,ali je vezan za injenine navode tube. Da bi sud po tubi mogao postupiti i odluiti o postavljenom tubenom zahtjevu, tuitelj u tubi mora navesti pravno relevantne injenice na kojima zasniva zahtjev i dokaze kojima se utvruju te injenice (l.171 ranijeg ZPP-a). Meutim, injenice na kojima je zasnovao zahtjev za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja,tuitelj nije naveo u tubi koju je podnio 16.07.1987 god.,ve tek na roitu od 21.11.1989 god., kada je zapravo
71
Presuda Kantonalnog suda Tuzla br. G-1973/03 od 30.03.2005
95
promjenom injenine osnove tubenog zahtjeva, objektivno preinaio tubu (l.176 ranijegZPPa). Institut preinake tube ima samo procesnopravni uinak u smislu da se po preinaenoj tubi moe raspravljati i odluivati u okviru postuka pokrenutog prvobitnom tubom, dok se materijalnopravne predpostavke zahtjeva istaknutog u preinaenoj tubi prosuuju prema momentu njenog preinaenja,a ne momentom podnoenja prvobitne tube. Stoga se i rok iz l.139 st.2 ZOO-a za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja, suprotno albenim rezonovanju, ne moe raunati od 16.7.1987, kada je tuitelj podnio tubu, ve se taj rok rauna od 21.11.1989 god, kada je tuitelj istakao prigovor prekomjernog oteenja, ime je formiran novi kompleks injenica koji je objektivno doveo do takve pravne kvalifikacije tubenog zahtjeva tuitelja koja je rezultirala odbijanjem tubenog zahtjeva primjenom l.139 st.2 ZOO. 72 -Kada tuilac u toku parnice umesto drutvenog preduzea kao tuenog oznaava Deoniko drutvo sa istom firmom i adresom, to ne predstavlja preinaenje tube, ve ispravku kada istom nije potrebna saglasnost tuenog u toku parnice. 73 Preinaenje tube moe biti objektivo i subjektivno ovisno o tome koji elemnti tube se mijenjaju.. slajd 35.
Objektivno preinaenje tube(l.56)

promjena istovjetnosti zahtjeva proirenje postojeeg isticanje drugog zahtjeva
72 73
Kantonalni sud Tuzla G-1163/01 od 15.03.2002 vieg Privrednog suda u Beogradu P.br. 2936/2000 od 11.05.2000. god
96
Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva dolazi kada tuilac umjesto postavljenog tubenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno da li se promjena opravdava istom ili drugaijom injeninom osnovom. Promjena moe nastupiti i kada tuilac povea tubeni zahtjev, to najee dolazi kod zahtjeva za isplatu novanih vrijednosti. Meutim ne smatra se preinaenjem tube kada tuilac snizi tubeni zahtjev to je posljedica primjene naela ekonominosti postupka. Kada se istakne novi zahtjev parnica u pogledu ranijeg se gasi, ali rezultati raspravljanja ostvareni do preinaenja se mogu koristiti i u ovoj novoj parnici.U odnosu na povueni dio tubenog zahtjeva treba koristiti pravila o povlaenju tube. Meutim tuilac moe iz postojei istai i novi zahtjev to takoer predstavlja preinaenje. Pitanja: -Da li i preinaenje tubene osnove predstavlja preinaenje? Mogui odgovor: Kad tuilac izmjeni osnovu tube (drugaijim injeninim stanjem, historiskom zbivanju), moe biti preinaenje tube ako se promjenio predmet spora. Ako je predmet spora unato promjenama ostao isti ne radi se o preinaenju tube. Primjer: Tubeni zahtjev koji glasi na isplatu zajma a zatim tuilac u postupku prinai tubu na naknadu tete.
Primjer: ANEKS 6 Kada tuilac umjesto prvobitno tuenog tui drugu osobu tada je tuilac subjetivno preinaio tubu. Novi tueni stupa u parnicu a dotadanji tuilac prestaje biti stranka u postupku, pa u odnosu na njega ovo preinaenje predstavlja povlaenje tube. Novi tueni preuzima parnicu na mjesto dotadanjeg tuenog, pa se efekti podnoenja tube i litispedencije protiv prvobitnog tuenog odnose na novog tuenog. Procesne radnje na koje je ve nastala prekluzija novi tueni nee moi naknadno poduzeti. Subjektivno preinaenje nastupa i kada uz tuitelja pristupa novi tuilac ili kada tuba bude proirena na novog tuenog, ili kad umjea stupi u parnicu umjesto
97
stranke kojoj se pridruio, kad imenovani predhodnik stupi u parnicu umjesto tuenog i sl. Ova radnja je ograniena na tako da se moe pristupiti tubi i proirenju tube najkasnije do zajkljuenja pripremnog roita.Novi tuitelj prima parnicu u stanju u kojem je zateena. Zakon ne propisuje obavezu da se tueni saglasi sa pristupanjem ali pravna teorija zastupa miljenje da je pristanak tuenog potreban. Sudska praksa je zauzela stav da je pristanak tuenog potreban samo kad se umjesto prvobitno oznaenog tuitelja pojavljuje drugi. Pristupanje novog tuitelja podrazumijeva da se mijenja samo subjekivni dio tube a kada novi tuitelj postavlja i novi zahtjev,to je podnoenje nove tube. Rjeenje o preinaenju tube sud donosi na zapisniku. slajd 36.
Subjektivno preinaenje(l.58)
kada tuilac pored ranije oznaenog tuenog oznai drugog kada tuilac umjesto prvobitno oznaenog tuenog oznai drugo lice
Novi tueni mora pristati da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog i prihvati parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa. Pristanak od prvobitnog tuenog je potreban ako se on upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Iz sudske prakse: Slijedei stav bi se mogao primjeniti i na sadanje odredbe. Tano je da je za proirenje tube na novog tuenog potreban njegov pristanak. Smisao je te odredbe u tome da se onemogui pogoranje procesnog poloaja novog tuenog s
98
obzirom na to da on preuzima parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa. Meutim, kada je novi tueni jo prije proirenja stupio u tu parnicu kao sporedni umjea(osiguravatelj) na strani prvotuenog (vlasnika vozila,obavezno osiguranje od odgovornosti,koje je pprouzroilo teteu), pa je prema tome imalo mogunosti istaknuti sve prigovore, to je uinio, tako da se njegova procesna situacija nije pogorala, jer je glede procesnih prava bio u istoj situaciji kao da nije bio tuen, osnovano je zakljuiti da ta povreda odredaba parninog postupka iz l.184 st 2 ZPP-a nije u konkretnom sluaju bitno utjecala na donoenje pravilne odluke 74
U ovom dijelu postoji razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja jer se pristanak tuenog kod objektivnog preinaenja predpostavlja ako se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a kod subjektivnog preinaenja pristanak prvobitnog tuenog ako se upustio u raspravlajnje se trai i predstavlja uslov subjektivnog preinaenja. Novina i razlika od objektivnog preinaenja je u tome da nakon pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano, nije mogue ni pod kakvim uslovima subjektivno preinaiti tubu. Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja je i u posljedicama podnoenja tube i litispedencije, jer kod objektivnog preinaenja te posljedice nastupaju isticanjem novog zahtjeva tj.dostavljanjem na odgovor, dok kod subjektivnog preinaenja te posljedice nastupaju od podnoenja prvobitne tube. Subjektivna kumulacija doputena je ako postoji stvarna nadlenost istog suda za svakog tuenog, a u sluaju prigovora mjesne nadlenosti ili iskljuive, sud e postupke razdvojiti i oglasiti se mjesno nenadlenim za formalne suparniare za koje sud nije mjesno nadlean i predmet ustupiti mjesno nadlenom sudu. Sud nee dozvoliti objektivno preinaenje tube uz postavljanje zahtjeva uz prvobitno postavljeni posesorni zahtjev (tuba za smetanje posjeda), tako to tuitelj trai i naknadu tete ili utvrenje prava vlasnitva, jer se radi o zahtjevima koji zahtijevaju razliita pravila postupka. Pitanja: -Da li e sud dozvoliti preinaenje, ako je tuitelj podnio tubu protiv tuenih radi vraanja duga na osnovu usmenog ugovora o zajmu kojeg je zakljuio prije 20 godina sa prednikom tuenih. Nakon istaknutog prigovora o zastari, u odgovoru na tubu tuitelj preinauje tubu tako to zahtjevom trai da se utvrdi pravo slunosti prolaza preko parcele tuenih K.. 12 k.o. Banja Lika duine 50 m, irine 3m, kao poslunog dobra, u korist parcele tuitelja k..122 k.o.B.L. kao poslunog dobra, a sve prema skici vjetaka geometra koja je sastavni dio odluke. Mogui odgovor:
74
Vrhovni sud RH, G-3654/71 od 04.10.1972
99
U konkretnom sluaju se radi o bitnoj promjeni elemenata tube u pogledi injeninog istorijata tube koja objektivno dovodi do promjene tubenog zahtjeva ( preinaenje u pravom smislu, objektivno preinaenje) prva postavljena tuba se povlai, ali kako nije dolo do subjektivnog prinaenjau odnosu na tuitelje i tuene sud je prihvatio ovakvo preinaenje i dostavio novu tubu na odgovor, jer je tuitelj iskoristio mogunost preinaenja prije odravanja pripremnog roita. Iz sudske prakse: Kada tuitelj tubom trai naplatu kupoprodajne cijene, a u toku spora preinauje tubu i trai naknadu za sasvim drugu vrstu robe, onda se radi o dva razliita spora i nije cjelishodno ovakvo preinaenje za konano rjeenje odnosa meu parninim strankama pa ga treba odbiti. 75
75
Vrhovni privredni sud Slovenije 1532/73 od 10.9.1973
100
7. POVLAENJE TUBE U toku parninog postupka tuilac moe jednostranom izjavom POVUI TUBU i odustati od zahtjeva za pruanje pravne zatite u konkretnoj parnici, to je u skladu sa naelom dispozitivnosti tj.pravom stranaka da raspolau sa svojim zahtjevom.Takva izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudku zatitu uope. Izjava o povlaenju proizvodi neposredan procesnopravni uinak u pravilu u asu predaje sudu.Rjeenje suda o povlaenju tube je deklaratorne naravi.Povuena tuba smatra se kao da nije ni podnesena,pa se moe ponovo podnijeti. Tuba se moe povui u cijelosti ili samo djelimino. Kada zakonski zastupnik izjavi da povlai tubu sud e cijeniti ovu njegovu izjavu obzirom na interes stranke koju zastunik zastupa. Punomonik koji nije advokat mora imati izriito ovlatenje da povue tubu.Umjea ne moe povui tubu. ali pod sljedeim uslovima: slajd 37.
Povlaenje tube(l.59)
bez pristanka tuenog-prije nego se tuba dostavi tuenom na odgovor uz pristanak tuenog-sve do zakljuenja glavne rasprave
Tuba se ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave, osim u sporovima za razvod braka. Naime u sporovima za razvod braka i do zakljuenja glavne rasprave moe se povui tuba bez pristanka tuenog, a do pravosnanosti presude uz pristanak tuenog po l.412 ranijeg ZPP-a FBiH koji se primjenjuje po l.459 vaeeg ZPP-a ili l.71 porodinog zakona RS.
101
Zakonska presumpcija da je tueni dao svoj pristanak postoji kada se tueni u roku od osam dana od dana kada je primio obavijest o povlaenju tube, ne izjasni. Pravne posljedice povlaenja tube su da se smatra kao da tuba nije bila ni podnesena i moe se ponovno podnijeti. Rjeenje o povlaenju tube ima deklaratorni karakter. Za razliku od izjave o povlaenju tube procesni zakoni poznaju tzv. presumpcija ili fikcija povlaenja tube. To e biti kada tuilac ne doe na pripremno roite a uredno je obavijeten i ne opravda svoj izostanak,osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri.(l.84 st.1) Ova odredba je sankcija tuitelju za nedolazak na roite dok u sluaju nedolaska tuenog roite e se odrati osim ako su ispunjeni drugi zakonski uslovi (presuda zbog proputanja). Meutim ako tuitelj uredno obavijesti sud o razlozima izostanka i time opravda izostanak, sud moe odgoditi roite po l.111. Novina ovog zakona u odnosu na raniji jeste to je ranijim zakonom bilo potrebno da tuitelj izostane sa dva roita, osim sporovima male vrijednosti, da bi nastupila ova pravna fikcija povlaenja tube. Primjer:ANEKS 7 i 8 Iz sudske prakse: Aktivni materijalni suparniar nije ovlaten da albom pobija rjeenje o primanju na znanje povlaenje tube drugog suparniara. 76 Tueni moe imati pravni interes da se protivi povlaenju tube ako se ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, jer on ima pravo na to da se raspravljanje u sporu okona i da se donese odluka kojom e se stvar meritorno rjeiti, pa se tuitelju ne moe dozvoliti da, bez pristanka tuenog, stvori sebi takvu procesnu situaciju koja e mu omoguiti da tuenika vie puta primorava na uestvovanje u postupku u istoj pravnoj stvari. Kako prvostepeni sud u konkretnom sluaju pristanak tuenika na povlaenje tube nije traio, poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l.336 st.1 u vezi l.178 st.2 ZPP-a koja je mogla biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke. 77
76 77
Vrhovni sud FBiH br. P.278/98 Kantonalni sud Tuzla br.G.973/00 od 23.04.2001
102
7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva Kada tuilac do zakljuenja glavne rasprave izjavi da se definitivno odrie prava na pruanje pravne zatite odreenog sadraja (formuliranog u tubi); da mu pravo na traenu zatitu ne pripada; da je njegov zahtjev neosnovan, tuilac se odrekao tubenog zahtjeva pa sud moe donijeti presudu zbog odricanja (l.181). Odluka kojom se tuilac odrekao tubenog zahtjeva ima uinak pravomone presude negativnog utrenja, pa tuilac ne moe ponovno podnijeti istu tubu.
103
VJEBA 1
GRUPA PRVA
1.Tuitelj pravno lice je podnio tubu protiv tuene Mjesne zajednice radi priznanja prava vlasnitva na zgradi koju tuitelj koristi ve 30 god. U tubi navodi da se MZ u zemljinoj knjizi vodi kao korisnik i nosilac prava raspolaganja na predmetnoj nekretnini. Pitanje: -da li Mjesna zajednica ima stranaku sposobnost?
2.Tuitelj na pripremnom roitu istie prigovor mjesne nenadlenosti suda. Pitanje: -ta e sud uraditi? 3.Grupa graana iz zgrade Mali niz:R.R.,S.T.,H.G.,J.Z.,N.G.,P..,D.G., iz Z. podnose tubu protiv Opine Z. radi obavljanja radova izmjene krova na zgradi ili naknade novanog iznosa. Graani navode da je zgrada sagraena jo 1957 god,da je krov na dijelu na kojem se nalaze njihovi stanovi potpuno oteen,pa su oni pozivali Opinu da izvri popravke ali se ona na to ogluila. Pitanje: -Da li ovakva tuba ima nedostatke?
4. Tuitelj podnosi tubu radi utvrenja da mu nije prestao radni odnos dana 23.12.2002 god. i trai da se tueni obavee da ga rasporedi na njegovo radno mjesto ili drugo, prema njegovim kvalifikacijama.U tubi navodi da je u toku 2000 god bio na bolovanju,a zatim po zakljuenju bolovanja tj.26.8.2000 kada je doao na posao, njegov rukovodilac mu je rekao da je rasporeen na ekanje posla.Nikakvo rjeenje nije dobio.Povremeno se javljao rukovodiocu ali je ovaj njemu isto govorio. Pitanje: -Paljivo ocijenite da li postoje procesni razlozi za voenje postupka? 5.Tuitelj je fiziko lice koje tui preduee Fabrio sa sjeditem u Kalesiji radi isplate duga od 100.000,00KM.
104
Sud je poslao tubu tuenom na odgovor,ali dostava nije uredna jer na dostavnici pie da tueni ne postoji na adresi iz tube. Pitanje: -ta e sud uiniti? 6.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog preudzea u steaju radi isplate duga u iznosu od 50.000,00 KM.U tubi je oznaeno da tuenog zastupa direktor preduzea. Pitanje: -Da li je uredna tuba?
7.Tuitelj je podnio tubu u radnom sporu protiv Drave BiH, Federacije BIH, Ministarstva finansija ZD Kantona. Pitanje: -ta e sud uraditi kada dobije takvu tubu? 10.Nakon to je vrena dostavnica za drugotuenog uz napomenu da isti ne stanuje na datoj adresi, sud uz dopis vraa tubu tuitelju i nalae mu da dostavi tanu adresu drugotuenog u roku od 5 dana od prijema dopisa. Tuitelj dostavlja sudu podnesak bez tube i navodi da je adresa iz tube tana a da pota ne radi svoj posao kako treba, prilae potvrdu Policiske uprave L.da je adresa prebivalita drugotuenog iz tube. Pitanje: -ta e sud uiniti?
11.Tuitelj podnosi tubu protiv tuenog radi isplate duga sudu mjesta njegovog sjedita.U tubi navodi da je ugovorena mjesna nadlenost suda u mjestu njegovog a ne tuenikovog sjedita i prilae zakljunicu. Pitanje: -Da li je zakljuen u propisanom obliku sporazum o mjesnoj nadlenosti ako je prorogaciona klauzula odtampana na zakljunici bono na margini prije potpisa?
105
VJEBA 1
GRUPA DRUGA
1.Nakon ne dolaska tuitelja na pripremno roite sud donodi rjeenje o povlaenju tube.Tuitelj podnosi prijedlog za povraaj u prijanje stanje uz napomenu da u sluaju odbijanja prijedloga isti podnesak treba smatrati albom.Sud nakon roita o prijedlogu za povrat u prijanje stanje donosi rjeenje i odbija prijedlog. Tuitelj ne podnosi albu na ovo rjeenje. Pitanje: -Da li je postupak okonan ili ga treba dostaviti drugostepenom sudu na daljnje rjeavanje?
2.Tuitelj pravno lice tui kao tuenog Opinski sud T.radi isplate duga po osnovu potronje struje. Pitanje: -Da li tueni u ovom sporu ima stranaku sposobnost?
3.U odgovoru na tubu tueni osporava tubeni zahtjev i navodi injenice i predlae dokaze.Uz to prigovara da tuitelj nije oznaio vrijednost spora. Pitanje: -ta e sud uraditi?
4.Za tuitelja tubu podnosi advokat G.H.iz Trogira.Uz tubu prilae i punomo. Pitanje: -Da li moe advokat iz druge drave zastupati graane iz BiH pred sudom kao advokat? 5.Tuitelj je tuio Opinu B.L.radi isplate duga.U tubi nije oznaio zastupnika tuene. -Kako e sud postupiti?
6.U rad vam je dodjeljena parnica zbog smetanja posjeda.U toku predhodnog ispitivanja tube utvrdili ste da nije oznaena vrijednost postupka.
106
Pitanje:ta ete uraditi? 7.Tuitelj je u tubi iznio sve bitne injenice i predloio dokaze.Meutim ni jedan dokaz nije i priloen uz tubu. Pitanje: -ta ete uraditi? 8.Tuitelj je upa Svetog Ante Padovanskog iz B. podnosi tubu protiv fizikih lica koji su zakonski nasljednici svetenika iza kojeg je ostala imovina.Tuitelj trai utvrenje da je ta imovina njihovo vlasnitvo jer se prednik tuenih ulaskom u red sveenika odrekao sve imovine. Pitanje: -Da li tuitelj ima stranaku sposobnost i da li mogu pravila kanonskog prava biti osnova za potaivanje pred sudom. 9.Tueni je istakao prigovor mjesne nenadlenosti ureujueg suda.Sud je na pripremnom roitu donio rjeenje kojim je odbio prigovor tuenog.Tueni trai pismeni otpravak rjeenja. Pitanje: -Da li e sud postupiti po zahtjevu tuenog?
10.Podnijeta je tuba sudu prema sjeditu tuitelja na osnovu sporazuma o mjesnoj nadlenosti. Sporazum je zakljuen samo sa prvotuenim ali ne i sa ostala dva tuena. Pitanje: -Kako e postupiti sud u ovom sluaju budui da se ne radi o materijalnom suparniarstvu?
107
VJEBA 1
TREA GRUPA
Tuitelj . M. iz Sarajeva, Patriotskih liga br. 7, podnio je dana 5.7.2003. godine tubu protiv Sarajevostana d.d. Sarajevo, ulica Brae Kulenovi b.b., I.R. iz Sarajeva ulica Olimpijska br. 4, i D.K. iz Sarajeva Titova br. 7. Tuitelj navodi da je na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji od 7.12.1999. godine sa prvotuenom Sarajevostan d.d., kupio jedan trosoban stan koji se nalazi u Sarajevu, Dobrovoljaka br. 7, stan br. 34. Stan nije upisan u zemljine knjige pa trai da mu prvotueni izda tabularnu ispravu radi upisa u Knjizi poloenih ugovora u Zemljino knjinom uredu kod Opinskog suda u Sarajevu. U odnosu na drugotuenog istie da je 5.7.2000. godine sklopio ugovor o kupoprodaji putnikog vozila marke Audi 6 reg. oznake 723-J-345, te predlae da se utvrdi da je on vlasnik predmetnog vozila, te da se izvri prenos prava vlasnitva. U odnosu na treetuiteljicu .R. predlae da se prizna valjanost ugovora koji su sklopljeni sa prvotuenim i drugotuenikom. Uz tubu su priloeni kupoprodajni ugovori pa tuitelj druge dokaze ne predlae. Tuitelj trai trokove parninog postupka ali predlae da se oslobodi plaanja sudske takse zbog loeg imovinskog stanja. Pitanje: 1. Paljivo proitati istorijat tube i utvrditi da li ista ima nedostatke
108
PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU 1.UVODNE NAPOMENE
Odgovor na tubu je vana procesna radnja kojom se u punoj mjeri primjenjuje naelo kontradiktornosti ili raspravno naelo, zatim dispozitivnosti i efikasnosti postupka. Zato je znaajno posvetiti panju ovoj oblasti Zakona koja ne obuhvata mnogo odredbi, ali je u praksi postavljeno mnogo pitanja u vezi sa primjenom ovih odredaba. Ovim podmodulom emo pribliiti oblast odgovora na tubu sa nekim opim odrebama koje se odnose i na ovu fazu postupka. Tako emo obraditi dostavljanje kao radnju kojom se tuenom omoguava da primi tubu sa poukom ta treba da uradi u vezi sa tim, sadraj odgovora na tubu, ta sa neurednim odgovorom na tubu, postupanje suda kada primi odgovor na tubu ili kada ga ne primi, te budui da se moe podnijeti najranije u odgovoru na tubu i institut protivtube, sadraj iste, postupanje po protivtubi i odgovor na protivtubu. 2. DOSTAVLJANJE Prvostepeni sud kada ocijeni da je tuba uredna, istu zajedno sa prilozima dostavlja tuenom na odgovor. Ova obaveza suda je u skladu sa NAELOM SASLUANJA STRANAKA I KONTRADIKTORNOSTI(l.5).Time se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u postupku.Dostavljanjem se omoguava svakoj stranci u postupku da sazna za mjesto i vrijeme poduzimanja parninih radnji i za njihov sadraj. Osim dostavljanja tube na odgovor, ovo naelo se prepoznaje i u obavezi stranaka da sve podneske dostavljaju u dovoljnom broju primjeraka za protivnu stranu,na roitima se stranke mogu izjanjavati na navode i ponuene dokaze protivne strane, pravni lijekovi se dostavljaju protivnoj strani i sl. Koliki je znaaj pravovremeno i pravilno obavjetavanje stranaka vidi se iz odredbe po kojoj ako je proputenjem dostavljanja nekoj stranci onemogueno da raspravlja pred sudom, to predstavlja povredu postupka zbog koje se moe podnijeti i vanredni pravni lijekponavljanje postupka koji je pravomono zavren.
109
Pravila o dostavi (l.337) propisuju mogunost da se dostava izvri: slajd 40.
Dostava
putem pote ovlatena pravne lica registrirane za obavljanje poslova dostave ovlatene slubena lica suda
Ove odredbe su izmjenjene u odnosu na raniji ZPP, koji je propisivao da se dostava vri preko pote ili nadlene slube opine ili neposredno u sudu od strane radnika suda. Novina je ustanovljenje ovlatenih pravnih osoba registriranih za obavljanje poslova dostave. Zakon precizno propisuje proceduru dostavlja jer od te injenice zavisi mogunost stranke da raspravlja. Dostava putem pote se obavlja: 1.preporuenom pismenom poiljkom s povratnicom; 2.obinom pismenom poiljkom, u kojoj se nalazi i obrazac o potvrdi primitka, koju osoba koja prima poiljku mora potpisati; Razlika u ovim nainima slanja putem pote, ogledaju se u sljedeem: -kada poiljku alje stranka preporueno sa povratnicom, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu, -kada poiljku alje obinom potom dan prijema poiljke u sud je datum kada je stigla poiljka sudu.
110
Ova razlika u posljedicama je veoma vana radi ispunjavanja rokova kojima stranka ima pravo na poduzimanje neke radnje,pa ako je rok pri kraju onda najbolji efekat sigurmnosti imaju preporuene poiljke. Naini dostave su: osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima sa pravom imunitetadiplomatskim putem,ako meunrodnim ugovorom ili zakonom nije drugaije odreeno, dravljanima BiH u inostranstvu-putem pote ili nadlenog konzularnog ili diplomatskog predstavnitva BiH u toj dravi, fizikim licima-predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti,ako zakonom nije drugaije odreeno, tijelima vlasti i pravnim osobama-predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena,ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji ili poslovnoj prostoriji,zaposleniku koji se tu zatekne, zakonskom zastupniku odnosno punomoniku-kada stranku zastupaju,(a ako stranka ima vie njih onda samo jednom od njih), advokatu-dostavom advokatu ili zaposleniku u njegovoj advokatskoj kancelariji, vojnim osobama,policiji,pripadnicima kopnenog,rijenog,pomorskog i zranog prometa-putem nihova sjedita ili neposrednog starjeine, osobama lienim slobode-preko uprave zatvora,odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija,
Sud moe dostavu izvriti i na nain da: pravnoj osobi- putem njene poslovne jedinice ako je spor iz pravnog odnosa te jedinice, pravnoj osobi sa sjeditem u inostranstvu- putem zastupnitva ili predstavnitva u BiH.
Pitanja: -Kako se dostava vri diplomatskim putem? Mogui odgovor: Da bi se dostava uredno izvrila diplomatskim putem pismeno s dostavlja odreenom diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu preko Ministarstva civilnih poslova BiH. U praksi je uoeno mnogo problema kod neposredne dostave potom u inostransto, jer dostavljai u inostranstvu ne poznaju pravila dostave po naim zakonima, ali i pored toga sud moe dostavu u propisanim sluajevima vriti i na taj nain.
111
Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda
2.1. Fizikim licima (l.345): slajd 41.
Dostava fizikim licima(l.345)

na adresu a ako se ne zatekne u stanu: -kome od odraslih lanova domainstva, -kuepazitelju ili komiji ako na to pristanu, na radnom mjestu, a ako se ne zatekne: -osobi koja na isto mjestu radi ako na to pristane Stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi drugom licu
Izuzetak je dostava pismena drugim licima ako to drugo lice uestvuje u parnici kao protivnik, kada dostava nije doputena. Dostavlja koji pismeno ne urui lino stranci ve ga ostavi kod drugih osoba, duan je stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi. Iz sudske prakse: Odrasli lan domainstva je svaka osoba sposobna za rasuivanj, odnosno osoba koja je u stanju shvatiti znaaj svoje zakonske obaveze,to treba procijeniti u svakom konkretnom sliaju. Prema stajalitu domae sudske prakse odraslim lanom primateljeva domainstva kojemu se moe uruiti poziv smatra se meu ostalima i osoba stalno zaposlena u kuanstvu, a koju predstavlja svaka osoba starija od 15 god.koja je zaposlena u primateljevom kuanstvu 78
78
Vrhovni sud RH Rev.2434/94
112
slajd 42.
Ako stanuje na adresi a izbjegava poiljku(l.346)

a dostavlja je pokuao dostavu, lanovima porodice,kuepazitelju ili komiji,a ako takva dostava nije bila mogua dostavlja ostavlja obavijest u stanu ili radnoj prostoriji,da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga moe podii u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave obavijest alje i potom Dostava izvrena preuzimanjem ili istekom roka
Ako iz nekog razloga dostavlja nije u mogunosti da dostavu izvri na nain propisan u l.345 ,dostavlja e: ustanoviti da li lice stanuje na toj adresi, ostavit e u stanu ili prostoriji gdje radi obavijest, ili pribiti na vrata stana ili prostorije obavijest,
Obavijest e sadravati obavijetenje da stranci: - da e pismeno biti ostavljeno u sudu i - da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. Osim obavijesti koja je ostavljena u stanu ili prostoriji,ili na vratima stana i prostorije,dostavlja e istog dana ili slijedeeg,pismenu obavijest poslati preko pote obinom potom. Dostava je obavljena : 1.kada osoba kojoj je pismeno dostavljeno preuzme isto ili 2.protekom roka za preuzimanje pismena iz pismene obavijesti. Ova pravila o dostavljanju u pogledu obavijetenja su novina ZPPa.
113
Tuba se dostavlja na adresu iz tube i u pravilu je predviena lina dostava,a ako se tueni ne zatekne na adresi dostavlja e: slajd 43.
Dostava tube(l.347)
Ako se ne zatekne u stanu: -dostavlja e se obavijestiti kada i gdje bi mogao zatei tuenog -kod jedne od osoba iz l.345 st 2 i 3 ili na vrata prostorija ili stana ostaviti obavijest da radi prijema tube bude u odreeni dan i sat u stanu ili radnom mjestu Ako ni tada ne zatekne:ostavit e nekom od lica iz l.345 i 346
Ako je stranka privremeno odsutna slajd 44.
Ako je privremeno odsutna (l.348 st 1)

Vratit e pismeno u sud uz naznaku gdje se osoba nalazi Ponovo izvriti dostavu u odgovarajue vrijeme
114
Ako se ustanovi da je osoba kojoj se dostavljanje vri privremeno odsutna i da joj osobe iz l.345 st 2 i st.3 ne mogu na vrijeme pismeno dati,vratit e pismeno sudu uz naznaku gdje se osoba nalazi,pa e se dostava ponovo pokuati u odgovarajue vrijeme. Ako stranka ne stanuje na adresi slajd 45.
Ako ne stanuje na adresi (l.348 st.2 i 3)

Vratit e pismeno sudu Sud e od stranke zatraiti tanu adresu a ako ne moe nai adresu sud e: -objaviti pismeno na oglasnoj ploi -objaviti najmanje u jednim dnevnim novinama u entitetu 15 dana od objave smatra se dostava obavljena
Ako dostavlja utvrdi da lice uope ne stanuje na datoj adresi: -vratit e pismeno sudu, -sud e od stranke zatraiti tanu adresu. Ako stranka ne moe nai novu adresu protivne stranke, sud e: -objavljiviti pismeno na oglasnoj ploi suda i najmanje jednim dnevim novinama u Federaciji odnosno RS. -na adresu njenog posljednjeg boravita,poslati obavijest o objavljivanju, -trokove objavljivanja predujmljuje tuitelj. Dostava se smatra u tom sluaju obavljena protekom roka od 15 dana od objavljivanja. Pitanja: -Od koje dostave e se raunati da je dostava izvrena kada se dostava vri i oglasnom ploom i u dnevnim novinama?
115
Mogui odgovor: Smatra se da je rok od kojeg se rauna da je dostava izvrena poinje tei zadnjom izvrenom objavom. Ako dostavlja ustanovi tanu adresu obavit e dostavu na naknadno ustanovljenu adresu.
Ako stranka promjeni adresu slajd 46.
Promjena adrese(l.352)
od podnoenja tube pa 6 mjeseci po pravosnanosti postupka stranka je duna svaku promjenu adrese prijaviti sudu. ako je izjavljana revizija taj rok se produava za 6 mjeseci od dostave reviziske odluke Ako ne obavijeste sud svaka dostava e se vriti objavljivanjem na oglasnoj ploi suda,a 15 dana po objavi se smatra da je dostava izvrena
l.352 ZPP-a AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK U TOKU POSTUPKA ILI PRIJE PROTEKA ROKA OD EST MJESECI NAKON PRAVOMONOG OKONANJA POSTUPKA PROMJENE ADRESU NA KOJU SE DOSTAVA OBAVLJA,DUNI SU O TOME ODMAH OBAVIJESTITI SUD. Ova odredba je novina Zakona. Ovaj rok se produava ako bude izjavljena revizija ili prijedlog za ponavljanje postupka i to sve dok na protekne 6 mjeseci od dostave odluke u povodu revizije ili prijedloga za ponavljanje postupka.Ovo je novina u ZPPu u odnosu na raniji zakon,koji je obavezu stranaka da sud obavijeste o promjeni adrese vezivao za donoenje drugostepene odluke.
116
Ako se u povodu vanrednog pravnog lijeka pravomona odlika ukine i predmet vrati na ponovno suenje,smatrat e se da rok od 6 mjesei nije ni poeo tei. AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE ODMAH SUD O PROMJENI ADRESE, SUD E ODREDITI DA SE DALJNJE DOSTAVE U PARNICI OBAVLJAJU OBJAVOM PISMENA NA OGLASNOJ PLOI SUDA, SVE DOK STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE SUD O SVOJOJ NOVOJ ADRESI. U toj situaciji dostava se smatara obavljenom protekom 15 dana od objave dostave na oglasnoj ploi. Odbijanje prijema slajd 47.
Odbijanje prijema pismena (l.350)

ostavit e pismeno u prostoriji gdje se dostava obavlja ili e pismeno pribiti na vrata prostorije Na dostavnici e zabiljeiti dan,sat,i razlog odbijanja primitka,te mjesto gdje je pismeno ostavljeno
Kada stranku zastupa zakonski zastupnik ili punomonik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku ili punomoniku( l.340).
117
Iz sudske prakse: Pravila o dostavljanju punomoniku a ne stranci, kogentne je naravi pa ni stranke ne mogu izbjei njegovu primjenu klauzulama u punomoi. 79 -Kad je pismeno dostavljeno i stranci i njezinom punomoniku, rok za izjavljivanje revizije poeo je tei od dana kad je prijepis presude dostavljen punomoniku, jer se , prema odredbi l.340 ZPP-a, stranci koja ima punomonika dostava obavlja punomoniku. 80
2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349) slajd 48.
Dostava pravnim licima koja su na adresi (l.349)

predajom pismena osobi ovalatenoj za primanje pismena a ako se ne zatekne zaposleniku koji se zatekne u toj prostoriji a ako ni to nije mogue ostavit e obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga mogu preuzeti u roku od 15 dana,a istakom roka se smatra dostava izvrena
Pravnim osobama dostavu vre samo: -ovlatena pravna osoba registrirana za obavljanje poslova dostave i -ovlatena slubena osoba suda.
79 80
Vrhovni sud J.rev.2751/65 Vrhovni sud Hrvatske,Rev.1254/96 od 16.10.1996
118
Dostava tijelima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji, zaposleniku koji se tu zatekne. Ako se dostava ne moe ni tako izvriti, a sjedite tijela ili pravne osobe je na datoj adresi,ostavit e u kancelariji ili poslovnoj prostoriji pismenu obavijest da e predmetno pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od pokuaja dostave. A ako se kancelarije ili poslovne prostorije ne nalaze na datoj adresi primjenit e se odredbe l.348 st.3 i st.7. slajd 49.
Dostava pravn.licima koja nisu na adresi

vratit e pismeno sudu sud e pozvati tuitelja da dostavi pravu adresu sjedita a ako ovaj ne nae novu adresu: -objavit e na oglasnoj ploi suda -objavit e u dnevnim novinama Dostava se smatra obavljenom 15 dana od objavljivanja
Ako stranka ODBIJE primiti pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji, ili e ga pribiti na vrata prostorijeNa dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja,te mjesto gdje je pismeno ostavljeno i time se smatra da je pismeno dostavljeno.
Dostava se obavlja svaki dan, u bilo koje vrijeme a nain dostave ovisi od osobe kojoj se pismeno dostavlja. Kada se pismeno dostavlja linim uruenjem,moe se obaviti na bilo kojem mjestu.
119
Dostavnica je potvrda(dokaz) o obavljenoj dostavi, a potpisuju je primatelj i dostavlja(l.351). U sluaju da je primatelj nepismen ili je nije u stanju potpisati,dostavlja e napisati slovima dan primitka, ime stranke i prezime, u kom svojstvu prima pismeno te e staviti naznaku zato primatelj nije stavio svoj potpis. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. Ako se dostava tube vri licu koje se nije zateklo u stanu,pa dostavlja pismeno ostavlja nekom od lica iz l.347 st 1, na dostavnici e pored potvrde o primitku naznaiti da je predhodila pismena obavijest. kada se dostava vri predajom pismena drugoj osobi,na dostavnici e se naznaiti odnos tih osoba. Kada se dostava vri po l.346,navest e se dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena obavijest. Iz sudske prakse: Za injenice navedene na dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne dokae suprotno. 81 2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika slajd 50.
Punomonik za prijem pismena (l.353 i 354)

Ako tuitelj ili tueni borave u inostranstvu Ako vie osoba zajedniki tue a nemaju zajednikog punomonika
81
upaniski sud u Splitu,G.2101/97 od 31.10.1997
120
Kada je tuitelj ili njegov zastupnik u inostrenstvu,a nemaju punomonika u BiH,duni su ve pri podnoenju tube imenovati PUNOMONIKA ZA PRIMANJE PISMENA. A ako to sami nisu uradili,sud e ih pozvati da u odreenom roku imenujun punomonika za primanje pismena uz upozorenje da e u suprotnom tubu odbaciti (l.353 st.1). Kada se tueni ili njegov zastupnik nalaze u inostranstvu,a nemaju punomonika u BiH,sud e prilikom dostave prvog poziva pozvati ga da u primjerenom roku postave punomonika za prijem pismena,uz upozorenje da e sud u suprotnom ,na tuenikv troak postaviti zastupnika za primanje pismena. Kada stranaka opozove punomonika za prijem pismena, a istovremeno ne postavi drugog, sud e dostavu obavljati objavom pismena na oglasnoj ploi suda ,dok stranaka ne postavi novog. Kada punomonik za prijem pismena stranci otkae punomo,a stranaka ne imenuje drugog u roku od 30 dana,sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena.Sredstva predujmljuje tuitelj. Kada vie osoba zajedniki tue,a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika,sud ih MOE pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena.A ako sami tuitelji to ne urade u roku,sud e jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena,I o tome obavijestiti stranke.To se odnosi I na jedinstvene suparniare I na tuitelje I tuene.(l.354).
2.4. Dostava od strane stranaka U cilju ekonominosti postupka predviena je novina ZPPa u oblasti dostave podnesaka protivnoj stranci.To pravo je dato strankama osim kada su predmet dostave: - tuba, -protutuba i -pravni lijekovi. Kada stranka dostavi jedan podnesak drugoj stranci,drugi takav podnesak e dostaviti sudu sa napomenom I dokazom da je dostava drugoj stranci ve obavljana. Ista zakonska rjeenja propisana su i ZPP-om pred Sudom BiH.
121
Meutim ZPP Brko Distrikta je zadrao ranija rjeenja.Tako je ovim Zakonom predviena dostava samo u pravilu preko pote,a moe i preko radnika suda ili neposredno u sudu(l.81). Osim toga dostava pismena koja se moraju lino uruiti(tuba,presuda,pravni lijek) dostavljaju se stranci lino ili njenom punomoniku, a ako ga nema i stranka nije na adresi,dostavlja ostavklja obavijest kada bi i na kojem mjestu bi mogao tu osobu zatei i tu obavijest ostaviti kod nakog od odraslih lanova porodinog domainstva, a ako i njega nema onda kod kuepazitelja ili susjeda,ako na to pristanu. Ako i nakon ostavljene obavijesti dostavlja ne zatekne lice kojem treba izvriti dostavu,ostavit e pismeno kod lana porodinog domainastva,ili kuepazitelja ili susjeda ako ovi na to pristanu. Ako je lice odsutno sa adrese, vratit e pismeno uz napomenu gdje se lice nalazi Ako lice odbije da primi pismeno ,dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostoriji gdje ta osoba radi ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije,a na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Ako stranka do donoenja drugostepene odluke promjeni adresu duna je o tome obavijestiti sud,a ako to ne uini a promjeni adresu i dostavlja ne mogne saznati novu adresu,sve daljnje dostave e se vriti putem oglasne ploe suda.Dostava se smatra izvrenom 8 dana od stavljanja pismena na oglasnu plou suda. Ovim Zakonom je zadrana i obaveza suda da nastoji od nadlenog organa Distrikta ili na drugi nain dobiti potrebne podatke ako stranka sama nije u mogunosti saznati adresu lica kojem se pismeno treba dostaviti. U ovom dijelu se znaajno razlikuje Zakon Distrikta Brko od ostalih Zakona( FBiH, RS i Suda BiH) koji su potpuno napustili obavezu suda da trai adresu stranke u bilo kojem sluaju.
122
3. ODGOVOR NA TUBU 3.1. Dostavljanje odgovora na tubu slajd 51.
Odgovor na tubu(l.70-73)
Tueni je duan po prijemu tube dostaviti odgovor na tubu Rok za tu radnju je najkasnije 30 dana Sud je duan pouiti tuenog o ovim obavezama i posljedicama nedostavljanja
Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.(l.70). Meutim prilikom dostavljanja tube tuenom, SUD je duan pouiti tuenog: -o obavezi dostavljanja odgovora na tubu, -o tome ta treba da sadri odgovor na tubu, -o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu. Sadraj odgovora na tubu je pojmovno ogranien na zahtjeve istaknute u tubi i na procesna pitanja koja se pojavljuju u vezi sa tim zahtjevom . U odgovoru na tubu tueni ne moe isticati svoje meritorne zahtjeve protiv tuioca osim zahtjeva za naknadu parninih trokova i prigovora radi k o m p e n z i r a nj a u parnici, jer takvi zahtjevi predstavljaju novu tubu, ne odnose se na tubeni zahtjev. Ali tueni moe u odgovoru na tubu podnijeti protivtubu. Novina u ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP jeste to je novim ZPP-om davanje odgovora na tubu OBAVEZNO, a ranije to davanje bilo fakultativno.
123
Kada iz nekog razloga tueni ne dostavi odgovor na tubu postavlja se pitanje da li zbog toga trpi posljedice. Zakon to predvia samo kada je tuitelj predloio donoenje presude zbog proputanja(l.182 st.1), kada sud moe iz razloga ne dostavljanja odgovora na tubu u zakonskom roku i kada tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, donijeti presudu zbog proputanja. slajd 52.
Ne dostavljanje odgovora na tubu

Mogunost donoenja presude zbog proputanja ako je donoenje ove presude predloio tuitelj u tubi Drugih posljedica nema
S druge strane dostavljanjem odgovora na tubu: slajd 53.
Dostavljanjem odg.na tubu

Tueni se uputa u raspravljanje to ima za posljedicu: -treba pristanak tuenog za subjektivno preinaenje -vii sud prvog stepena ne ne moe oglasiti nenadlenim za predmete iz nadl.nieg suda -tueni ne moe vie isticati prigovor mjesne nenadlenosti a ni sud po sl.du.
124
Ovakva novina Zakona imala je za cilj da se tueni aktivno ukljui u postupak u ranoj fazi ime je pripremanje glavne rasprave kao faza postupka dobila veliki znaaj za dalji tok postupka. 3.2. Sadraj odgovora na tubu slajd 54.
Odgovor na tubu sadri
Elemente podneska
Procesne prigovore
Izjanjenje o zahtje. Protivtubeni zahtjev
L.71. U ODGOVORU NA TUBU, TUENI E ISTAI MOGUE PROCESNE PRIGOVORE I IZJASNITI SE DA LI PRIZNAJE ILI OSPORAVA POSTAVLJENI TUBENI ZAHTJEV,TE NAVESTI I DRUGE PODATKE KOJE U SKLADU SA ODREDBOM L.334 OVOG ZAKONA MORA IMATI SVAKI PODNESAK. Procesni prigovori i pravni osnov odgovora na tubu su fakultativni elementi( kao kod tube), jer se mogu istai samo ako postoje, ali ako postoje i oni su obavezan elemenat kao i ostali (izjanjenje, sadraj podneska, razloge osporavanja, injenice i dokaze).
AKO TUENI OSPORAVA TUBENI ZAHTJEV, ODGOVOR NA TUBU MORA SADRAVATI I RAZLOGE IZ KOJIH SE TUBENI ZAHTJEV OSPORAVA, INJENICE NA KOJIMA TUENI ZASNIVA SVOJE NAVODE, DOKAZE
125
KOJIMA SE UTVRUJU TE INJENICE, TE PRAVNI OSNOV ZA NAVODE TUENOG. slajd 55.
Izjanjenje o zahtjevu(l.71)
ako osporava mora navesti: -razloge iz kojih se osporava -injenice na kojima zasniva navode -dokaze kojima se utvruju te injenice -pravni osnov za navode
Kod izjanjenja da li priznaje ili osporava tubeni zahtjev,tueni se zapravo uputa u meritum spora, a time se tueni onemoguuje da isticanjem procesnih prigovora odugovlai izjanjenje o meritumu dok se ne rjee procesni prigovori. Ovo je znaajna novina ZPPa jer u velikoj mjeri onemoguuje odugovlaenje postupak u ranoj fazi. Uputanje tuenog u meritum spora ima znaaja: -kod subjektivnog preinaenja tube. Ranijim ZPPom to je bilo znaajno i zbog prigovora mjesne i stvarne nadlenosti kao i kod povlaenja tube, ali novim zakonom to sada nije od znaaja jer se ti procesni prigovori veu za dostavljanje tube na odgovor i podnoenja odgovora na tubu. Tueni u odgovoru na tubu moe priznati tubeni zahtjev i u tom sluaju sud e donijeti presudu na osnovu priznanja po l.180 ZPP-a,osim ako se radi o nedoputenim raspolaganjima. Ako tueni osporava zahtjev tube duan je navesti koji dio tubenog zahtjeva osporava ili cijeli zahtjev,osporava li osnov i visinu ili samo jedno od njih,te svoje navode potkrijepiti injenicama i dokazima.
126
Primjer:ANEKS 9 Kada je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti po l.336: -vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, -navesti ta sve treba ispraviti ili dopuniti, -odrediti rok koji ne moe biti dui od 8 dana. Ako odgovor na tubu ne bude vraen u roku smatrat e se POVUEN. Ako odgovor na tubu bude vraen ali bez ispravke ili dopune ODBACIT e se,to e sud uraditi i ako nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka. Ista Zakonska rjeenja propisana su ZPPom pred Sudom BiH. Meutim ZPP-om Brko Distrikta BiH je propisano da e sud od tuenog zatraiti da podnese odgovor na tubu,sa rokom od najvie 15 dana od dostave tube.Ako u tom roku tueni ne dostavi odgovor na tubu sud e zakazati pripremno roite. Iz ovakvog rjeenja se vidi razlika u odnosu na ostala procesna rjeenja, jer je u ostalim Zakonima predviena obaveza tuenog da podnese odgovor na tubu. 3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija) U odgovoru na tubu tueni moe istai prigovor p r e b o j a potraivanja. To e se desiti kada dva pravna subjekta steknu jedan prema drugome egzistentna, istovrsna i dospjela potraivanja. Meutim u pravnoj teoriji i praksi preovladava miljenje da sam susret navedenih potraivanja nema konstitutivan znaaj, ve je potrebno da jedan od partnera jednostranim graanskopravnim poslom- izjavom volje, saopenom protivniku, prouzroi navedeni konstitutivni uinak. Ali gaenje uzajamnih potraivanja ne nastupa tek od saopenja volje o kompenzaciji protivniku, ve od asa kad su se uzajamna potraivanja odreenih svojstava r e a l n o s r e l a(ex tunc). Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na ostvarenje vika prema svom partneru. Kompenzacijom su prestala ovlatenja obiju stranaka, pa tueni moe samo poricati osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja prema tuenom i predloiti da se njegov zahtjev odbije. Ovdje sud u presudi treba da odgovori samo na tubeni zahtjev tuitelja, jer tuenikovog nema, pa nema mjesta primjeni odredbe o dunosti odluivanja(u izreci presude) i o postojanju tuenikovog potraivanja istaknutog radi prebijanja.
127
Sud je duan da brine i o izvanprocesnoj kompenzaciji koja predstavlja jedan od naina uzajamne isplate, bez obzira na to od koje je stranke za to saznao. Zakon predvia u odredbi l.191 st.3 da izreka presude sadri odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi preboja. Kada se u postupku istakne prigovor kompenzacije i trai da se izvri uzajamno prebijanje potraivanja, prigovor ta potraivanja konstitutivno ne gasi, on tek stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda. Prigovor kompenzacije se bi mogao istai nakon pripremnog roitu kao i drugi materijalnopravni prigovori( zastara potraivanja i sl.).To iz razloga to sud po novom Zakonu na pripremnom roitu odluuje o kojim pitanjima e se raspravljati na glavnoj raspravi, a jedno o takvih pitanja bi bilo i pitanje kompenzacije. Dok je prigovor o kompenzaciji pendentan, ne moe se o tom zahtjevu pokrenuti druga parnica meu istim strankama. Ali ako do kompenzacije nije dolo ili prigovor kompenzacije nije istaknut u parnici, pravomonost odluke o tubenom zahtjevu ne obuhvaa i tuenikovo potraivanje prema tuitelju. Kad sud povodom prigovora radi kompenzacije u parnici ne bi presudom utvrdio da takvo potraivanje postoji, ve bi samo utvrdio da takvo potraivanje ne postoji, ve bi samo usvojio tuiteljev tubeni zahtjev , tueni bi naknadno u novoj parnici mogao isticati isti zahtjev protiv dosadanjeg tuitelja, jer o njemu nije odlueno.Da se to sprijei umjesno je, to zakon odreuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju istaknitom radi preboja. 82 Iz sudske prakse: Sud je duan u izreci presude odluiti o postojanju, odnosno nepostojanju trabine istaknute u preboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kad je tueni do nespornog iznosa tube stavio prigovor preboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu 83
82 83
Gra.proc.pravo,Triva-str.354 Vrhovni sud BiH,br..P.63/90 od 13.12.1990
128
4. PROTIVTUBA (l.74) Kada tueni u parnici koju je pokrenuo tuitelj protiv njega, istakne samostalan zahtjev protiv tuitelja, pred istim sudom, radi se o PROTIVTUBI. Protivtuba je tuba tuenog protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv tuenog ranije pokrenuo. Njome tueni ostvaruje pred istim sudom protiv tuitelja jedan svoj samostalan tubeni zahtjev. Za protivtubu u pogledu sadraja i forme vai sve ono to vai i za tubu. Tueni nije duan da svoj zahtjev ostvaruje u protivtubi, pa to moe uiniti i u jednoj samostalnoj parnici. Protivtuba je samo mogunost a ne i dunost za tuenog. Uslovi za podnoenje protivtube su: da je podnesena najkasnije u odgovoru na tubu ili na pripremnom roitu, ako je stvarno nadlean isti sud i da: - je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom ili - se zahtjevi mogu prebiti ili - protivtubeni zahtjev glasi na utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu. slajd 56.
Protivtuba(l 74)
ako je zahtjev u vezi sa tubenim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tubenom zahtjevu
S obzirom na odnos zahtjeva istanutih u tubi protivtubi protivtubi:
imaju tri vrste
129
1.koneksna protivtuba- ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom, obino iz istog pravnog odnosa; 2.kompenzaciona protivtuba- ako tuitelj i tueni istiu kondemnatorne zahtjeve koji se uzajamno mogu prebiti; 3.prejudicijerna protivtuba- ako se protivtubom trai utvrivanje prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja ili ne postojanja zavisi u cjelini ili djelimino, odluka o tubenom zahtjevu. Pravila o protivtubi omoguavaju tuenom da do zakljuenja glavne rasprave moe podnijeti protivtubu, ali pod slijedeim uslovima: slajd 57.
moe se istai: -u odgovoru na tubu
-na pripremnom roitu -do zakljuenja glavne rasprave-ako tuitelj na to pristane i sud ocijeni da nije usmjereno na odugovlaenje postupka
Nakon pripremnog roita protivtubu tueni moe podnijeti samo: -ako tuitelj da saglasnost i -ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Sve pravne posljedice protivtube tueni moe ostvariti i u samostalnoj parnici, pa je prihvatanje protivtube iskljuivo rjeenje primjene principa ekonominosti postupka.
130
Protivtuba ne moe biti podnesena ako je za njeno rjeavanje stvarno nadlean vii sud. A ako bude podnesena sud je nee odbaciti ve e se oglasiti nenadlenim i dostaviti protivtubu nadlenom sudu. No ovo sada nije interesantna odredba budui da je Zakonom o sudovima FBiH i RS propisana sva prvostepena nadlenost opinskim odnosno osnovnim sudovima. St.4 l.74 propisuje da se odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu, na odgovarajui nain primjenjuju i na protivtubu. To bi znailo: -da sud ispituje blagovremenost, urednost ili potpunost protivtube, -da je dostavlja tuitelju na odgovor, -da moe donijeti sva procesna rjeenja u vezi sa protivtubom. Primjer: ANEKS 10 Iz sudske prakse: -Ako je prvostepeni sud ocijenio da je zahtjev iz protivtube neuredan, nije zbog toga mogao odbiti da odluuje po protivtubi, ve je morao po stupiti po l.109 preuzetog ZPPa, tj.prvo tuenog pouiti i pomoi mu da protivtubu ispravi odnosno dopuni, pa ako to tueni ne uini, sud je mogao protivtubu odbaciti, a o ureenom (ispravljenom i dopunjenom) zahtjevu iz protivtube morao je odluiti. 84 -Prvostepeni sud nije u obrazloenju pobijane presude cijenio, a time ni raspravio, pa ni obrazloio istaknuti prigovor neblagovremenosti podnesenog protivtubenog zahtjeva.Takvim postupanjem prvostepeni sud je nezakonito onemoguio strankama da raspravljaju pred sudom, na koju povredu ukazuje tuilac albom, pa je istu valjalo uvaiti, pobijanu presudu ukinuti u dosuujuem dijelu za protivtubeni zahtjev i u tom dijelu vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. 85 Zakonom o parninom postupku pred Sudom BiH je institute protivtube regulisan l.41,a po sadraju je identina sa odredbom l.74 ZPPa FBiH I RS. ZPP-om Brko Distrikta BiH je protivtuba regulisana l.131,I po toj odredbi protivtuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave.
84 85
Kantonalni sud Tuzla br. G.560/98 od 30.11.1998 Okruni sud Doboj,br.G-87/04 od 14.07.2005 god
131
VJEBA 2
PODMODUL-ODGOVOR NA TUBU I PROTIVTUBA
1.Nakon dostave tube na odgovor sud ustanovljava da dostavnica nije uloena u spis.Provjerom u pisarnici utvruje da se ni u pisarnici ne nalazi. Pitanje: -ta e sud uraditi? 2.Dostavlja na datoj adresi nije naao tuenog pa je tubu uruio osobi za koju je naznaeno da je lan domainstva. Na dostavnici nije naznaeno da li je poslata obavijest stranci o takvom uruenju. Pitanje: -Da li e sud pozvati dostavljaa da se izjasni, ponoviti dostavu ili neto tree? 3.Sud je utvrdio da tuena kojoj se pismeno ima dostaviti nije na na adresi iz tube, niti je poznato njeno prebivalite ili boravite, naloio je tuitelju da dostavi novu adresu, a tuitelj izvjetava sud da nema druge adrese,niti je moe ustanoviti. Pitanje: -ta e sud uraditi? 4.Kada drugostepeni sud dostavlja svoju odluku stranci i utvrdi da je stranka promjenila adresu, da li e vratiti spis Opinskom sudu da on to rijei ili e postupiti kao i prvostepeni sud? Pitanje: -ta bi ste vi uradili? 5.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi naknade tete.Tueni je u odgovoru na tubu podnio protivtubeni zahtjev radi utvrivanja vlasnitva na nekretninama koje se nalaze na podruju drugog mjesno nadlenog suda. Pitanje: -Da li ete prihvatiti raspravljanje po toj protivtubi? 6.Tueni u svom odgovoru na tubu navodi da u sluaju udovoljavanja tubenom zahtjevu,on podnosi protivtubeni zahtjev koji glasi... Pitanje: -Da li ete raspravljati po takvoj protivtubi?
132
7. U odreenom roku tueni nije dao pismeni odgovor na tubu,pa je sud zakazao pripremno roite. Pitanje: -Moe li sud zakazati pripremno roite bez konsultacija sa strankama?
8. Tueni je dao odgovor na tubu u kojem je istakao da osporava osnov i visinu tubenog zahtjeva. Pitanje: -Da li je uredan odgovor na tubu-obrazloiti? 9.Za tuenog kojem je dostavljen tuba sudu je vraena dostavnica uz napomenu da je na putu u Italiji. Pitanje? -ta e sud uraditi?
10.U sluaju kada sud ustanovi da tueni ne stanuje na adresi iz tube pa tuitelj ne moe ustanoviti njegovu adresu,sud e dostavu izvriti objavljivanjem na oglasnoj ploi sud i najmanje u jednim dnevnim novinama. Pitanje: -Od kojeg objavljivanja se rauna da je dostava izvrena?
11.U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi isplate duga od 10.000,00 KM,tueni je u odgovoru na tubu istakao protivtubeni zahtjev da se tuitelj obavee da njemu isplati na ime duga iznos od 20.000,00 KM. Tuitelj na pripremnom roitu povlai tubu. Pitanje: -Kako tretirati protivtubu datu prije izjave o povlaenju tube i u vezi sa tim kako cijeniti mjesnu nadlenost?
133
PODMODUL VI - PRIPREMNO ROITE
1.UVODNE NAPOMENE Ovim podmodulom e se obraditi zakazivanje pripremnog roita kao jedna radnja koja je izmjenjena novim odredbama Zakona.,zatim tok pripremnog roita,zakazivanje glavne rasprave. Ali e se obraditi neki procesni instituti koji se mogu pojaviti kao prigovor na pripremnom roitu kao to su:javnost postupka, jezik u postupku i izuzee sudije. Na pripremnom roitu sud moe predloiti strankama i alternativno rjeavanje spora (medijaciju ili sudsko poravnanje), pa je i ova oblast obuhvaena predmetnim podmodulom.
2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA Zavrna faza pripremanja za glavnu raspravu je pripremno roite. Novim Zakonom je ovoj fazi postupka data izuzetno velika vanost. To iz razloga to je Zakon predvidio u odredbi l.11 da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva roita: -pripremnog roita i -roita za glavnu raspravu. To znai da je obavezno zakazivanje pripremnog roita a samo izuzetno sud moe zakazati glavnu raspravu bez pripremnog roita. 86 l. 75 NAKON PRIJEMA ODGOVORA NA TUBU, ODNOSNO ODGOVORA NA PROTIVTUBU, SUD E ZAKAZATI PRIPREMNO ROITE. L.76 ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA JE OBAVEZNO, OSIM U SLUAJEVIMA U KOJIMA SUD, NAKON ISPITIVANJA TUBE I ODGOVORA NA TUBU, UTVRDI DA MEU STRANKAMA NEMA SPORNIH INJENICA ILI DA ZBOG JEDNOSTAVNOSTI SPORA ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA NIJE POTREBNO. To je jedna od novina ZPP-a,kojom se propisuje obaveznost odravanja pripremnog roita, to nije bilo propisano ranijim ZPP-om.
86
Komentar ZPP-a,Kulenovi i dr.,str.144
134
Sud u odreenom sluaju moe odmah da zakae glavnu raspravu bez pripremnog roita. To e biti samo u sluaju da meu strankama nema spornih injenica ili zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.To je meutim izuzetak,od pravila da je pripremno roite obavezna procesna radnja. Zakazivanje pripremnog roita se vri r j e e nj em.Pogrena je praksa sudova da roita zakazuju dopisima,jer sve odluke sud donosi rjeenjima, pa i odluku o zakazivanju pripremnog roita. Meutim obaveza suda je da pripremno roite odredi uz KONSULTACIJU sa strankama(l.75 st 3 ).To praktino znai da bi sud prije zakazivanja pripremnog roita morao kontaktirati stranke ili njihove punomonike putem telefona ili neposredno, te zajedno sa njima odrediti datum zakazivanja pripremnog roita. Ova odredba je obaveznog karaktera, jer Zakon propisuje da se u pravilu treba tako postupiti ali praksa pokazuje da u nekim sluajevima to nije mogue. Novina Zakonom koji odreivanjem konsultacija sa strankom i rokova za zakazivanje pripremnog roita, dosljedno primjenjuje naelo efikasnosti postupka, ali Zakon nije propisao najkrai rok za pripremanje stranke, to je imao raniji zakon u svojim odredbama( najmanje 8 dana od prijema poziva). slajd 58.
Konsultacija sa strankama
Datum odravanja pripremnog roita ili Neformalan plan suenja i upoznavanje stranaka sa tokom postupka
Dilema: -Da li na konsultaciji treba sa strankama razgovarati o predmetu spora u vidu preliminarne konferencije? Mogui odgovor:
135
Dosljednim tumaenjem Zakona proizilazi da se na konsultacijama stranke i sud dogovaraju o datumu zakazivanja pripremnog roita. Stoga ne bi bilo u skladu sa Zakonom u toj fazi postupak razgovarati i o predmetu spora,ali je iz prakse evropskih sudova proizilo miljenje da bi razgovor u obliku stvaranja plana suenja i upoznavanja sa tokom postupka,naroito sada kada je donesen novi ZPP sa kojim stranke i nisu dovoljno upoznate, bilo korisno obuhvatiti i te radnje. Po drugima, konsultacije se svode samo na odreivanje datuma pripremnog roita, to, bez sumnje jeste Zakonska definicija. -Da li e sud pozivati stranke na konsultaciju i kada tueni ne dostavi odgovor na tubu? Mogui odgovor: Sud bi i u tom sluaju trebao u pravilu pozivati stranke na konsultaciju o datumu zakazivanja pripremnog roita. Sud e nakon prijema odgovora na tubu ili ako odgovor nije dat, protekom roka za odgovor, a ako tuilac u tubi nije predloio donoenje presude zbog proputanja, zakazati pripremno roite. slajd 59.
Pripremno roite
30 dana: - od dana prijema odgovora na tubu ili -proteka roka za podnoenje odgovora na tubu -a ako je tueni podnio protivtubu od dana prijema odgovora na protivtubu
Meutim sud e uvijek zakazati pripremno roite ako tueni nije dao odgovor na tubu,a nisu postojali uslovi za donoenje presude zbog proputanja.To je iz razloga to
136
sud bez izjanjenja tuenog o zahtjevu tube kao i injeninim navodima i dokazima, ne moe utvrditi ima li spornih injenica meu njima ili ne,niti moe odluiti o procesnim pitanjima. Prednost odravanja pripremnog roita je mogunosti stranaka da jo jednom imaju priliku da iznesu nove injenice i predloe nove dokaze,jer na glavnoj raspravi to vie ne mogu osim pod zakonom predvioenim uslovima. Na odluku suda da glavnu raspravu odri bez pripremnog roita nije dozvoljena posebna alba. slajd 60.
Poziv za pripremno roite (l.77 i 352)

obavijestiti stranke o posljedicama izostanka da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti dokaze na pripremno roite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz pouiti ih o obavezi da obavijeste sud o promjeni adrese
Poziv za pripremno roite treba sadravati navedene elemente to je detaljnije upozorenje nego po ranijem ZPP-u, kojim je trebalo navesti u pozivu samo da ponesu sve isprave i sve predmete koje ele predloiti kao dokazi. U pozivu strankama sud je duan upozoriti ih na zakonske posljedice nedolaska na pripremno roite, tj.da e, ukoliko tuilac ne predloi odravanje roita u njegovoj odsutnosti,a uredno je obavijeten da moe nastupiti presumpcija povlaenja tube, te da e se pripremno roite odrati ukoliko na roite ne doe uredno obavijeteni tueni.
137
Ovo je jedan od izuzetaka da je NAPUTENO STRANAKA. Primjer:ANEKS 11
NAELO POUAVANJA
Navedene odredbe su u Zakonu fragmentarno i nepotpuno regulisale tok postupka i aktivnosti stranaka i suda u vezi sa propisivanjem obaveze stranaka da na pripremno roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaze, zbog ega se moe pojaviti nekoliko pitanja i dilema: Da li se ova obaveza odnosi i na isprave i predmete koje je stranka u tubi predloila ali ih nije uz tubu priloila? ta e sud uiniti sa ispravama i predmetima koje stranke, u skladu sa pomenutom zakonskom obavezom donesu na pripremno roite (da li e ih razgledati, da li e dopustiti protivnoj strani da ih razgleda, da li e isprave pohraniti u spis, ta e uiniti sa predmetima, da li e ih evidentirati u zapisniku sa pripremnog roita, itd.)? Kakve su procesne i druge posledice za stranku kada ne donesu isprave i predmete na pripremno roite? Mogu li se bez posledica po stranku (koja ih je u obavezi donijeti) isprave i predmeti donijeti tek na glavnu raspravu?
Pripremno roite je posljednja faza u postupku kada stranke mogu, bez posebnog odobrenja suda i bez saglasnosti protivne stranka : 1.iznositi nove injenice, 2.predlagati nove dokaze, 3.preinaiti tubu, 4.podnijeti protivtubu, 5.spojiti ili razdvojiti parnice,
Pripremno roite se odrava javno,a istoj mogu prisustvovati samo punoljetne osobe, bez oruja.(l.122 u vezi l.118 i 119). Dileme: 1. Ukoliko tueni u odgovoru na tubu iznese injenice i predloi dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu, a u fazi zakazivanja pripremnog roita obavijesti sud da je sprijeen pristupiti na pripremno roite iz opravdanih razloga i istim podneskom traiti od suda da prihvati izvoenje dokaza koje je predloila u cilju dokazivanja injeninih navoda iz tube.
138
Da li e sud na pripremnom roitu odrediti izvoenje predloenih dokaza na gl.raspravi? Mogui odgovor: Sudska praksa je ve prihvatila da u ovakvim situacijama na pripremnon roitu rjeenjem dozvoli da tueni izvede dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu u izlaganju odgovora na tubu. Ovo iz razloga to se tuba i odgovor na tubu izlau i na pripremnom roitu i na roitu za glavnu raspravu, a lan 7 stav 1 Zakona o parninom postupku nije uslovio parnine stranke da iznoenje injenica mora biti usmeno i neposredno dok se dokazi izvode usmeno i neposredno na glavnoj raspravi u smislu odredbe lana 99. Zakona o parninom postupku. Ovome ide u prilog i injenica da je odredbom lana ZPP-a utvreno da u toku pripremnja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te predloiti dokaze kojima se utvruju ovce injenice, a lanom 76 je utvreno da u svim sluajevima nije nuno odravanje pripremnog roita, te u takvim situacijama sud prilikom zakazivanja roita za glavnu raspravu odreuje koji e se dokazi izvesti na roitu za glavnu raspravu, dakle naelo neoposrednosti i raspravno naelo dolazi do izraaja na roitu za glavnu raspravu, to ide u prilog zauzetom stavu iz sudske prakse prvostepenih sudova da u rjeenju sa pripremnog roita odredi izvoenje dokaza od strane tuene koje je dokaze predloila u pismenim podnescima u cilju dokazivanja injeninih navoda odgovora na tubu.
139
3. TOK PRIPREMNOG ROITA Zadatak pripremnog roita jeste da sud, uz saradnju stranaka, otkloni sve smetnje koje spreavaju daljnje postupanje i da prikupi i sredi materijal koji se tie glavne stvari, kako bi se glavna rasprava sa to vie uspjeha i to prije okonala. Posljedice ne dolaska tuitelja su da se tuba smatra povuenom, osim ako tueni ne predloi da se pripremno roite odri. Ako tueni ne doe pripremno roite e se odrati u njegovom odsustvu. slajd 60.
pripremno roite (l.78)

Tuilac ukratko izlae tubu Tueni ukratko izlae odgovor na tubu Rasprava o procesnim pitanjima Rasprava o prijedlozima stranaka i injenicama kojima stranke obrazlau prijedloge Odluuje o pitanjima koja e se raspravljati na gl. raspravi i koji e s dokazi izvesti
Jedina izmjena u ovom dijelu zakona odnosi se na formulaciju ukratko koja se vee za izlaganje tube i odgovora na tubu. 3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita Prije izlaganja sud provjerava koje su stranke dole, te ako nisu da li su uredno obavijetene. Od tih injenica zavisi da li e se odrati pripremno roite ili e biti odgoeno.
140
Ne dolazak stranaka AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUILAC, SMATRAT E SE DA JE TUBA POVUENA, OSIM AKO TUENI NE ZAHTJEVA DA SE ROITE ODRI. AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUENI A UREDNO JE OBAVIJETEN,ROITE E SE ODRATI BEZ NJEGOVOG PRISUSTVA. U ovoj odredbi je znaajna razlika u odnosu na raniji ZPP, jer nije predviala razliku u posljedicama kada izostane tuitelj ili tueni. Novim zakonom je ta razlika evidentna jer ne dolaskom tuitelja na jedno roite za glavnu raspravu nastupa presumpcija povlaenja tube. Raniji ZPP je poznavao fikciju povlaenje tube zbog nedolaska tuitelja na prvo roite za glavnu raspravu ali samo u sporovima male vrijednosti. Meutim osnovi uslov za primjenu ove odrebe jeste da su tuitelj i tueni uredno obavijeteni.Ako stranka koja nije dola na pripremno roite nije uredno obavijetena sud e odgoditi pripremno roite po l.111 u vezi l.117. Dileme: U praksi su se pojavile dileme ta sa prijedlozima koje je tueni u odgovoru na tubu, kada tueni ne doe na pripremno roite? Po jednom miljenju sud je duan uzeti u obzir sve navode date u odgovoru na tubu, o spornim injenicama i predloenim dokazima.Tu se postavlja pitanje ko e izloiti tuenikov odgovor na tubu? Mogui odgovor: Odgovor na tubu nee niko izlagati ali budui da su i protiva strana a i sud upoznat sa sadrinom istog, to e se imati u vidu a roite e se voditi u tom pravcu.Dokazi (isprave) koje je tueni predloio a nije priloio uz odgovor na tubu sud nee pribavljati, ali e svjedoke i vjetake odrediti kao dokaz koji e se izvesti na glavnoj raspravi. Ne dolazak tuenog moe samo njemu tetiti u odbrani njegovih interesa.Odluku koji e dokazi biti izvedeni na glavoj raspravi sud e donijeti na temelju dokaza koje je tuitelj prezentirao na pripremnom roitu i dokaza koje je tueni dostavio uz odgovor na tubu.
141
3.2. Izlaganja Kod izlaganja tube , to je prva radnja stranaka na pripremnom roitu, ukratko e se izloiti najbitniji elementi tube, a zatim tueni ukratko izlae najbitnije elemente odgovora na tubu. Ali ako nije dao pismeni odgovor na tubu, tueni moe dati potpuni odgovor na tubu. Na ova izlaganja protivna strana ima pravo da se izjasni.
3.3. Raspravljanje Sud zatim raspravlja o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima strankre obrazlau svoje prijedloge (l.80). U ovom dijelu sud: -sreuje procesnu grau, -utvruje koje su injenice bitne a koje ne za donoenje odluke, -razluuje sporno od nespornog, -ispituje kojim bi se dokaznim sredstvom mogle utvrditi sporne injenice na glavnoj raspravi. Na pripremnom roitu sud e odluiti i o prijedlozima stranka koje se odnose na tok postupka: prekid postupka, spajanje ili razdvajanje, odreivanje sudske mjere osiguranja. Jedna od najznaajnija novina ZPPa je ogranienje iznoenja novih injenica i predlaganje novih dokaza, koji se mogu predloiti najkasnije na pripremnom roitu. Nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da nove injenice i dokaze nije mogla predloiti na pripremnom roitu, a nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da ih nije mogla predloiti na pripremnom roitu, mogu ih predloiti na glavnoj raspravi. Stoga je od izuzetne vanosti da stranke znaju da postoji ogranienje u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza. Ovdje se uoava mogunost da sud poui stranku i o ovim pravilima kada su u pitanju injenice i dokazi, ali zakon to izriito ne propisuje pa sud to ne moe uiniti. No u praksi e to sigurno dugo vremena stvarati probleme iz neznanja stranaka ali i promjene naela sudskog postupka u tome to je ranijim ZPP-om bilo propisana obaveza suda kao pricip da pomae neukoj stranci. Novim Zakonom taj princip je izostavljen i sud ne samo da nije duan ve se postavlja pitanje da li smije u tom smislu pouavati stranke, osim u onim odredbama koje Zakon izriito propisuje?
142
ZPP-om pred Sudom BiH je predvieno identino rjeenje postupka zakazivanja pripremnog roita. ZPP-om Brko Distrikta meutim, propisuje obavezu suda da u roku od 45 dana od dana prijema tube, zakae pripremno roite, stim to je sud obavezan strankama ostaviti najmanje 8 dana od prijema poziva za pripremu. Rjeenja koja sud donosi nakon predhodnog ispitivanja tube i na pripremnom roitu; Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38.
3.3. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu; Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38. Sud na pripremnom roitu odluuje i: -o pitanjima koja e se raspravljati na glavnoj raspravi i -koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu,sud e odluiti o pitanjima o kojima e se raspravljati i dokazima koji e se izvesti na roitu za glavnu raspravu, pri emu e rjeenjem odbiti prijedloge koje ne smatra bitnim sa kratkim obrazloenjem razloga za odbijanje takvih prijedloga, bez prava stranke iji prijedlozi su odbijeni, na albu protiv tog rjeenja. Pitanja koja se mogu raspravljati na glavnoj raspravi su: osnov tubenog zahtjeva, visina tubenog zahtjeva, sporedna potraivanja, materijalno-pravni prigovori( zastara potraivanja, prijeboj i sl.). U ovom dijelu je jedna od znaajnijih novina ZPP-a u odnosu na raniji, jer je ranije sud na pripremnom roitu odluivao koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na glavnu raspravu i koji e se drugi dokazi pribaviti, a odluku o tome koji e se dokazi konano izvesti donosilo je vijee na glavnoj raspravi.
143
Ovakav nain voenja pripremne faze postupka omoguava kvalitetno i sveobuhvatno pripremanje glavne rasprave. Odluivanje koji dokazi e biti izvedeni Kada odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka, sud e svjedoke i stranke pozvati na glavnu raspravu. Kada odredi vjetaenje na glavnu raspravu sud e pozvati vjetaka uz napomenu da izradi nalaz i miljenje(u obimu i predmetu po l.82 i l.150) koje e dostaviti sudu prije glavne rasprave. Pitanja: -Ukoliko tuitelj nije uz tubu priloio dokaz u obliku isprave koji je naveo u tubi, niti je taj dokaz donio na pripremno roite, da li e sud odrediti izvoenje takvog dokaza na glavnoj raspravi? Mogui odgovor: Po jednima stranka je morala uz tubu priloiti i dokaze koji su u obliku isprava, jer je to jedan od obaveznih elemenata tube, pa ako to tada nije uradila tuba nije bila uredna. To miljenje otvara pitanje da li e sud odbaciti tubu ako na poziv suda da se dostavi isprava tuitelj to ne uradi? Po drugima stranka moe sve do pripremnog roita dostavljati dokaze pa i one koji su isprave, ali na glavnu raspravu samo ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje ranije nije mogla priloiti. Kada je odreen dokaz uviajem na licu mjesta, sud e odrediti vrijeme i mjesto njegovog odravanja. Sud e uvijek u tom rjeenju odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti nalaz i miljenje. Rok dostavljanja nalaza mora biti prije glavne rasprave tako da nakon dostavljanja od strane vjetaka, sud ima najmanje 8 dana do glavne rasprave da dostavi nalaz strankama. O odluci suda- rjeenju kojim se odreuje koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi nije doputena alba, jer se radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom. Ali kada odreuje vjetaka sud je duan donijeti posebno rjeenje kojim e odrediti ime i prezime,zanimanje vjetaka predmet spora, obim i predmet vjetaenja, te rok za podnoenje pismenog nalaza.
144
Primjer: ANEKS 12 Pitanje: -Da li je doputena posebna alba na rjeenje kojimse odreuje vjetak? Mogui odgovor: Budui da je l.148 st.1 i 2 Zakona propisano da se vjetaenje odreuje na prijedlog jedne stranke a da druga stranka daje izjanjenje o tom prijedlogu, tek u sluaju da stranke ne postignu sporazum, sud odreuje predmet i obim vjetaenja, pa na takvu odluku stranke nemaju pravo na posebnu albu.
3.4. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83) Na pripremnom roitu sud moe odluiti i o spajanju postupaka radi zajednikog raspravljanja, ako: 1.ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili je isto lice protivnik raznih tuitelja ili tuenih, 2.ako stranke daju saglasnost za spajanje, 3.ako bi se time ubrzalo raspravljanje i smanjili trokovi. Spajanjem postupaka parnice ne gube samostalnost pa se o svakom zahtjevu mora donijeti odluka. Na pripremnom roitu sud moe odrediti odvojeno raspravljanje o pojedinim zahtjevima iz iste tube, ako: 1.da je vie zahtjeva usmjereno u jednoj tubi protiv istih lica ili od strane istih lica, 2.ako stranke daju saglasnost za odvojeno raspravljanje. Protiv rjeenja o spajanju ili odvojenom raspravljanju nije dozvoljena posebna alba. Ovim procesnim radnjama se zasniva na naelu procesne ekonomije postupka. ZPP-om pred Sudom BiH predviena su ista rjeenja u ovoj oblasti. ZPP-om Brko Distrikta su propisana ista rjeenja.
145
4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE Nakon provoenja radnji odreivanja ta e se glavnoj raspravi raspravljati i koji dokazi e se izvoditi sud zakazuje glavnu raspravu. slajd 61.
zakazivanje roita za glavnu raspravu na pripremnom roitu

dan i sat odravanja pitanja o kojima e se raspravljati dokazi koji e se izvesti osobe koje e biti pozvane
Glavna rasprava e se u pravilu zakazati 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Meutim sud moe odrediti da glavnu raspravu odri odmah nakon pripremnog roita.
146
5. JAVNOST POSTUPKA NAELO JAVNOSTI( l.4) predstavlja kontrolu rada suda u provoenju Ustava i zakona. l.122 je propisao da se odredbe o javnosti glavne rasprave odnose i na pripremno roite. Razlozi iskljuenja javnosti su: slajd 61.
Iskljuena javnost
uvanje poslovne,slubene i line tajne Interesi zatite maloljetnika Interesi javnog reda Razlozi morala
Javnost moe biti iskljuena za cijelo roite ili njegov dio, samo ako to zahtijevaju interesi: -uvanja slubene,poslovne ili line tajne, -interesi zatite maloljetnika, -javnog reda ili -razlozi morala. Takoer se javnost moe iskljuiti ako se mjerama za odravanje reda po zakonu(izricanje opomene, novana kazna, udaljavanje pojedinih osoba iz sudnice...), ne moe osigurati nesmetano odreavanje rasprave.
147
Ove odluke sud donosi po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na: slajd 62.
Iskljuenje javnosti se ne odnosi na:

stranke, zakonske zastupnike. punomonike, umjeae, Ombdusmene
O iskljuenju javnosti sud je duan donijeti rjeenje koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Na ovo rjeenje nije dozvoljena posebna alba, ali stranka moe u albi na presudu pobijati i zakonitost ovog rjeenja. Meutim takvo rjeenje ne treba posebno dostavljati strankama i ostalim uesnicima u postupku ve je dovoljno isto objaviti na oglasnoj ploi. Takvo rjeenje sud moe opozvati kada se steknu uslovi u toku postupka. ZPP-om pred Sudom BiH su predviena ista rjeenja u pogledu konsultacija stranaka o datumu zakazivanja pripremnog roita i javnosti pripremnog roita. ZPP-om Brko Distrikta BiH su pravila o javnosti pripremnog roita identina sa ostalim Zakonskim rjeenjima. Meutim ovaj Zakon ne predvia obavezu suda da se konsultira sa strankama oko zakazivanja pripremnog roita. Na pripremnom roitu odluuje se i o pitanjima upotrebe jezika.
148
6. JEZIK U POSTUPKU slajd 63.
Jezik i pismo
U Federaciji: -bosanski,hrvatski i srpski -pismo latinica i irilica U Republici Srpskoj -srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda, -pismo irilica i latinica
l.6 Zakona je propisano: U PARNINOM POSTUPKU U RAVNOPRAVNOJ UPOTREBI SU BOSANSKI JEZI, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK, A SLUBENA PISMA SU LATINICA I IRILICA. Iako postoji razliita formulacija, ista rjeenja su u svim Zakonima eniteta, pred Sudom BiH i u Distriktu Brko. Sva sudska pismena se upuuju na jednom od jezika iz navedenog lana (l.313). Meutim stranke i drugi sudionici u postupku mogu upotrebljavati takoer jedan od propisanih jezika,a ako ne poznaju ni jedan od propisanih jezika, osigurat e o svom troku prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe. Prevoenja obavljaju TUMAI. U praksi se dakle moe desiti da sud vodi postupak na jednom jeziku a stranke na drugom, propisanih u l.6. To pravilo se odnosi i na pismo koje koristi sud ili stranka. Ova odredba je novina u Zakonu u odnosu na ranije entitetske Zakone jer se na teritosriju Bosne i Hecegovine propisuju ista rjeenja.
149
7. IZUZEE SUDIJE U odreenim sluajevima sudija moe sam po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, predloiti svoje izuzee u sljedeim sluajevima: -ako je sam stranka u postupku, -ako je zakonski zastupnik ili punomonik stranke, -ako je stranka,zakonski zastupnik ili punomonik, njegov srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojeg stepena,a u pobonoj liniji do etvrtog stepena;ili mu je brani ili vanbrani drug ili srodnik po tazbini ,odnosno srodnik vanbranog druga ,do drugog stepena;bez obzira da li je brak ili vanbrana zajednica prestala; -ako je staralac,usvojilacili usvojenikstranke,njegovog zakonskog zastupnika ili punomonika; -ako je u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa sudjelovao u istom predmetu; -ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Prijedlog za izuzee se moe podnijeti odmaah po saznanju a najkasnije do zavretka glavne rasprave, a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke. Prijedlog za izuzee se moe podnijeti samo poimenino. O zahtjevu odluuje predsjednik suda, a ako se trai izuzee predsjednika suda odluuje predsjednik neposredno vieg suda. Prijedlog mora biti obrazloen sa navodima okolnosti koje opravdavaju izuzee,a sudija ije se izuzee trai daje izjavu o navedenim okolnostima. Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba,a protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog nije doputena posebna albaa li stranka u albi na odluku o predmetu spora moe prigovoriti i na odluku o izuzeu. Ove odredbe se odnose i na zapisniara u postupku. Iz sudske prakse: Rjeenje kojim se odbija zahtjev za izuzee suca, moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke. 87
87
Vrhovni sud Hrvatske,gr.19/97 od 19.2.1998 god.
150
8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA slajd 64.
alternativno rjeavanje spora

medijacija, sudsko poravnanje,
. Medijacija je jedan od naina alternativnog rjeavanja spora koji je prihvaen u odreenom broju zemalja i koji je inkorporiran u na sistem procesnih zakona. Zakon o medijaciji je doneen ali nisu doneseni svi drugi propisi i podzakonski akti zbog ega se ovaj Zakon jo ne primjenjuje. Stoga je prelaznom odredbom l.457 Zakona propisano da e se odredba koja regulie medijaciju poeti primjenjivati tek nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije. Meutim, izvjesno je da bi uskoro i ova institucija trebala zaivjeti pa, poznavanje ovih odredbi kojim je u parninom postupku regulisana medijacija,se ini nunim. Medijacija je regulisana l.86 ZPPa, kojom odredbom je predvieno da:
151
slajd 65.
medijacija
moe predloiti sud-najkasnije na pripremnom roitu mogu predloiti stranke sporazumno-do zakljuenja glavne rasprave
Meutim Zakon predvia ogranienje suda da moe predloiti medijaciju najkasnije na pripremnom roitu,a stranke istu mogu predloiti prije pokretanja postupka pa i u toku postupka do zakljuenja glavne rasprave. Iz zakonske formulacije se vidi da sud moe strankama samo predloiti postupak medijacije pa ako jedna od stranaka to ne prihvati,nema naina da se na to i prinudi.Iz toga proizilazi neobavezan katrakter medijacije. Medijacija je nain rjeavanja spora izmeu stranaka na nain da stranke same u neposrednom razgovoru iznau najbolja rjeenja da prevaziu spor. Medijator ima ulogu neutralne osobe koja moe stranci ukazati na prednosti ili nedostatke odreenih rjeenja ali na nain da druga strana ne posumnja u njegovu nepristrasnost. Kada sud ili stranke predloe medijaciju sud donosi rjeenje kojim odgaa roite ali najkasnije za 30 dana(l.112 st.1 taka 2). Stranke su dune sud u odreenom roku za odgodu obavijestiti u sluaju da medijacija nije zakazana iz razloga koji nisu vezani za stranku. Ukoliko stranke postignu sporazum takva isprava ima snagu izvrne isprave. ZPP-om Suda BiH su ista procesna rjeenja.
152
ZPP-om Brko Distrikta poznaje institut medijacije ali pod nazivom posredovanje. Razlika je u linosti medijatora-posrednika,je tome da posredovanje obavlja sudija koji nije zaduen sa spisom, i to je u Distriku Brko posredovanje obavezna faza parninog postupka. Sudska nagodba ili poravnanje je nagodba o predmetu spora koje stranke mogu zakljuiti u toku cijelog postupka.To je jedna vrsta graansko-pravnog ugovora kojim se ureuje materijalopravni i procesnopravni odnosi,kojom se utjee na ishod postupka a koja za posljedicu ima pravosnanost. slajd 66.
sudska nagodba (l.87-93)

u toku cijelog postupka sud e nastojati da se zakljui sud moe predloiti kako da se nagode ali ne i za nedoputena raspolaganja
Zakljuenjem sudske nagodbe parnica prestaje tei pa se time sudska nagodba izjednaava sa sudskom presudom. l.88 ZPPa je propisano SUD E, NA NAIN KOJI NE UGROAVA NJEGOVU NEPRISNTRASNOST, NA PRIPREMNOM ROITU, KAO I U TOKU CIJELOG POSTUPKA, NASTOJATI DA STRANKE ZAKLJUE SUDSKU NAGODBU. U ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP, uoljiva je novina u aktivnijoj ulozi suda u postupku zakljuivanja sudske nagodbe. Tako sud:-ukazuje na mogunost zakljuivanja nagodbe i
153
-aktivno nastoji da do sudske nagodbe doe. Ranijim Zakonom je sud bio duan samo da ukae na mogunost i pomogne strankama da zakljue sudsku nagodbu.. Aktivnost suda se ogleda u tome da: 1.predlae kako da se nagode, 2.vodi rauna o eljama stranaka, 3.vodi rauna o prirodi spora, 4.vodi rauna o odnosima meu strankama, 5.vodi rauna i o drugim okolnostima Meutim sud ne smije direktno utjecati na volju stranaka ili strankama nametati rjeenje.To iz razloga jer u suprotnom stranka moe traiti ponitaj sudske nagodbe zbog mana volje. slajd 67.
dejstvo sudske nagodbe

zakljuena kada stranke potpiu zapisnik ima snagu izvrnog naslova moe se pobijati samo tubom i to u roku od tri (3) mjeseca od dana saznanja a najkasnije u roku od pet (5) godina od zakljuenja ako se utvrdi da je ranije zakljuena sudska nagodba, sud e odbaciti tubu
Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik, a nagodba je zakljuena kada stranke potpiu zapisnik.
154
Iz toga proizilazi da sud ne donosi nikakvu odluku ve se sporazum stranaka unosi u zapisnik. U praksi se deava da sudovi na zapisniku donose rjeenja o zakljuenju sudske nagodbe to je pogreno, jer se rjeenja donose samo u sluaju kada se odbija prijedlog za zakljuenje sudske nagodbe iz razloga nedoputenih raspolaganja. U zapisniku kojim se zakljuuje sudska nagodba nije potrebno unosti ni izjavu o povlaenju tube, jer se sudskom nagodbom okonava parnica meritornom odlukom koju su donijele stranke,a povlaenjem tube prestaje parnica odustankom tuitelja od postupka. U situaciji kada u toku pisanja sudske nagodbe na zapisnik jedna stranka odustane od sudske nagodbe i ne eli potpisati zapisnik, nee doi do zakljuenja sudske nagodbe. Ranijim Zakonom je bilo predvieno da stranka obavezno proita zapisnik prije potpisivanja ali novim zakonom to nije predvieno. Nakon potpisivanja zapisnika kojim je sainjena sudska nagodba, stranke dobivaju po jedan primjerak ovjerenog prepisa zapisnika. To je novina jer ranijim Zakonom prepis zapisnika se izdavao samo na zahtjev stranka. Zapisnik o sudskoj nagodbi ima sva dejstva pravosnane presude i predstavlja izvrni naslov. Donoenju sudske nagodbe zavisi iskljuivo od volje stranaka, pa je naelo dispozicije dolo do potpunog izraaja. Predmet nagodbe moe biti cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio( to podrazumjeva glavi zahtjev i sporedno potraivanje ukljuujui i trokove postupka) ali je uvijek vezan iskljuivo za tubeni zahtjev(i protivtubeni zahtjev kada je postavljen). Jedini izuzetak kada nije dozvoljeno zakljuiti sudsku nagodbu jesu nedozvoljena raspolaganja(l.3 st.2). Sud e donijeti rjeenje kojim odbija prijdlog za sudsku nagodbu.U tom sluaju zastat e sa postupkom dok rjeenje ne postane pravosnano. Primjer: ANEKS 13 Dilema: -ta znai zastoj postupka? Mogui odgovor: Iz zakonske formulacije proizilazi da stranka kojoj je odbijen prijedlog za zakljuenje sudske nagodbe jer se radi o nedopuenom raspolaganju, ima pravo na albu na rjeenje suda. albeni rok je 30 dana pa je pitanje da li e sud odgoditi roite za 30 dana ili e
155
stranka odmah izjaviti da ulae albu na zapisnik, po kojoj e sud predmet nakon roita dostaviti drugostepenom sudu.U tom smislu treba tumaiti zastoj postupka tj. dok se ne vrati sa drugostepenog suda. Za razliku od sudske nagodbe postoji vansudska nagodba koja ima karakter ugovora ali ne i izvrne isprave. Pobijanje sudske nagodbe se moe traiti samo tubom,iz razloga zablude ili pod utjecajem prinude ili prevare i to u roku od tri(3) mjeseca od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet(5) godina od dana zakljuivanja sudske nagodbe(l.92). Ova zakonska odredba je potpuno nova u procesnoj parninoj regulative, jer je ranijim zakonima bila propisana u Zakonu o obligacionim odnosima, kao materijanopravnoj osnovi. Osim stranaka koje su zakljuile sudsku nagodbu, istu mogu pobijati i trea lica koja imaju pravni interes, kao svaki drugi ugovor. l.93 SUD E U TOKU CIJELOG POSTUPKA PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI DA LI SE VODI PARNICA O PREDMETU O KOJEM JE RANIJE BILA ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA I AKO UTVRDI DA SE PARNICA VODI O PREDMETU O KOJEM JE ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA, ODBACIT E TUBU. Dilema. -Vezana za ovu odredbu se odnosi na pojamcijeli postupak, kao ranije reeno kod dileme kada se void ista parnica ili kada je pravosnano presueno o istoj stvari.. Iz odredbi koje propisuju granice ispitivanja prvostepene presude u postupaku po albi (l.221) i granice ispitivanja drugostepene presude u postupaku po reviziji (l.241) ne proizilazi obaveza albenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti pazi na ranije zakljueno sudskog poravnanja u istoj pravnoj stvari. U tim postupcima je predvieno da albeni i reviziski sud o toj injenici vode rauna samo po prigovoru stranaka. Meutim ima miljenja da bi se takva injenica mogla podvesi pod primjenu materijalog prava, pa bi u tom sluaju i bez prigovora stranaka sud po saznanju za postojanje sudske nagodbe u ranijem postupku,u istoj pravnoj stvari, mogao odluiti po slubenoj dunosti.
156
Takvim tumaenjem cijeli postupak bi se odnosio na postupak sve dok se ne iscrpe redovni i vanredni pravni lijekovi. Ali to bi takoer znailo da se sudsko poravnanje moe zakljuiti i u albenom postupku i u postupku po vanrednim pravni lijekovima(reviziji). Ovo miljenje meutim ne moe razrijeiti dilemu kako postupiti sa ve donesenom prvostepenom odlukom,koja egzistira sve dok se ne ukine ili preinai, a Zakon to u odredbama kojima se propisuje postupak pred drugostepenim sudom ne rjeava. Raniji Zakon o parninom postupku FBiH i RS nije imao ovu dilemu jer je propisivao u l.302 st.1 da stranke mogu u toku cijelog postupka pred parninim sudom prvog stepena zakljuiti sudsku nagodbu o predmetu spora. Dakle,evidentno je da je zakonodavac trebao pojasniti odredbe vezano za pojam cijeli postupak. Iz sudske prakse: Sudska nagodba je, bez obzira na to to je zakljuena pred sudom i to ima i odreene procesnopravne elemente, prvenstveno ugovor parninih stranaka pa je stoga uloga suda pri zakljuivanju takvog ugovora svedena samo na to da pazi na dopustivost njegovog sadraja u okviru primjene odr.3 st.3 ZPP-a. Stoga, ako pri zakljuenju sudske nagodbe doe do toga da stranke nisu na adekvatan naina izrazile i formirale svoju stvarnu volju, sud nije ovlaten izvriti rjeenjem ispravku ve zakljuene nagodbe. Izvriti bilo kakav ispravak sudske nagodbe, pa ak i onaj koji bi se odnosio na oitu pogreku u pisanju, sud bi mogao jedino temeljem saglasnog prijedloga stranaka, u kojem sluaju nije rije o odluci-rjeenju o ispravci nagodbe, ve je rije o zakljuenju nove sudske nagodbe izmeu istih stranka kojom se ispravljaju pogreke i propusti u ranije zakljuenoj nagodbi i ona se sadrajno usklauje sa stvarnom voljom stranaka.Ako, pak, takva suglasnost prijedloga stranaka za ispravak nagodbe nema, zainteresirana stranka bi svoje eventualno pravo mogla ostvariti u zasebnoj parnici. 88 ZPP-om Suda BiH su predviena ista procesna rjeenja. ZPP-om Brko Distrikta postoji razlika jer je l.221 propisano da se predmet odmah nakon pripremnog roita upuuje na posredovanje.
88
upaniski sud u Rijeci,G.472/97 od 14.1.1998
157
Roite za posredovanje provodi drugi sudija istog suda.Odrava se u roku od 15 dana od dana odranog pripremnog roita,a izuzetno moe i u roku od 30 dana ako za to postoje posebni razlozi. Postupak posredovanja vodi se u skladu sa Pravilnikom o posredovanju.Odluka koja moe biti donesena jeste nagodba meu strankama a ako neka od stranaka ostaje kod osporavanja potraivanja, predmet se sa prateim izvjetajem vraa sudiji da zakae glavnu raspravu. Odredbe o sudskoj nagodbi propisane su u posebnoj Glavi XXI iza glavne rasprave. Ovim rjeenjem sud je duan samo upozoriti stranku i pomoi joj da zakljui sudsku nagodbu. Ovaj Zakon dozvoljava da se sudska nagodba postigne i prije pokretanja postupka. U ZPPu Brko Distrikta nisu predviene odredbe o pobijanju sudske nagodbe,pa se u odnosu na takav zahtjev primjenjuje ZOO.
158
VJEBA 3
PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE
1.Punomonik tuenog na pripremnom roitu predlae sudu da se odgodi roite jer je ovlatenja za zastupanje dobio 3 dana prije zakazanog roita,uz obrazloenje da nije stigao da se pripremi. Pitanje: -Da li e se udovoljiti prijedlogu? 2.Tuitelj na pripremno roite nije donio javnu ispravu kao dokaz pa sudu predlae da se ovaj dokaz odredi za izvoenje na glavnoj raspravi. Pitanje? -Da li e sud odrediti izvoenje ovog dokaza i dozvoliti naknadno donoenje javne isprave kao dokaza na glavu raspravu? 3.Tuitelj na pripremnom roitu obavijetava sud da nije mogao do pripremnog roita obezbijediti dokaz izvod iz zemljine knjige,jer je guva u gruntovnici.Spor je o vlasnitnu na nekretnini. Pitanje? -ta e sud uraditi? 4.Sud je nakon prijema odgovora na tubu pozvao stranke i dogovorio datum odravanja pripremnog roita. Pitanje? -Kako e sud znati da li e pripremno roite biti odrano? 5.Tueni u svom odgovoru na tubu istie da se isti spor ve vodi pred sudom (prigovara litispedenciji) ali ne navodi broj spisa. Pitanje: -Da li e sud sam provjeriti postojanje drugog postupka ili e naloiti tuenom da dostavi dokaze o istaknutom prigovoru. -Kada na pripremnom roitu dobije dokaze o litispedenciji da li donosi odmah odluku i kakvu? -Ako ne nae osnovanim prigovor litispedencije kakvu odluku donosi i kada?
159
6.Sud je odbio prigovor tuenog da se tuitelj u ranijoj parnici odrekao tubenog zahtjeva,pa tueni u znak protesta odbija da raspravlja u predmetnom sporu. Pitanje? -ta e sud uraditi? 7.Sud na pripremnom roitu odreuje vjetaka i nalae tuitelju da predujmi trokove vjetaenja u iznosu od 500,00 KM. Pitanje: -Da li tuitelj ima pravo albe na rjeenje o odreivanju vjetaka i visini predujmljenih trokova vjetaenja? 8.Na pripremno roite nisu doli ni tuitelj ni tueni.U tubi nije predloena presuda zbog proputanja,a tuitelja sud nije obavijestio o razlozima izostanka. Pitanje: -ta e sud uraditi? 9.Tuitelj nije pristupio pripremnom roitu a tueni jeste.Tuitelj u pismenom podnesku predlae odgodu roita jer je bolestan.Pri tome sudu ne dostavlja nikakav dokaz o navodima iz podneska. Pitanje: -Da li e sud odgoditi roite?
10.Tueni na pripremnom roitu predlae sudu da se postupak umirovi jer e se moda sklopiti nagodba meu strankama. Pitanje: -ta e sud uraditi?
160
REZIME TOK PRVOSTEPENOG POSTUPKA
spor Postupak po tubi Predhodno ispitivanje i dostava tube
Odgovor na tubu
Pripremno roite
Glavna rasprava
odluke
Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda-l.6

Pravo na poteno suenje: -pravo na sud osnovan zakonom -pravo na nezavistan sud -pravo na nepristrasno suenje -pravo na pravino suenje -naelo javosti -pravo na suenje u razumnom roku
161
Postupanje po tubi
Utvruje urednost tube
Odbacuje tubu
Ne spada u sudsku nadlenost Neblagovremena Ve tee parnica
Dost.tubu na odgovor
Sklopljena sudska nagodba Odricanje od tubenog zahtjeva Nedostatak pravnog interesa Nije otklonio nedostatak iz l. 66
Pripremanje glavne rasprave

Predhodno ispitivanje tube(l.66-69) Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073) Postupak po protivtubi(l.74) Pripremno roite(l.75-85) Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
162
Sud je duan
savjesno i nepristrasno voditi postupak pridravati se zakona i tumaiti ih u skladu sa principima Ustava i meunarodnih akata postupak provesti bez odugovlaenja (l.10) dok se ne rjei sukob nadlenosti, poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odgode paziti da se ne zakljui sudska nagodba za nedoputena rspolaganja (l.89 st.2)
Sud po slubenoj dunosti pazi

na apsolutnu nadlenost (l.16); na stvarni i mjesnu nadlenost (l17); da li tee ista parnica (litispedencija-l.60); na blagovremenost tube (l.67 i 79); na pravomono presuenu stvar (res iudicata); na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (l.93); na odricanje od tubenog zahtjeva; na pravni interes kod tube za utvrenje; na to da li su otklonjeni nedostatci podneska; da li je punomonik ovlaten za zastupanje (l.309);
163
Sud pouava stranke samo

o pravu tuenog na odgovor na tubu i posljedice ne postupanja pravu stranaka da najkasnije na pripremnom roitu iznesu injenice i predloe dokaze o nedostatcima podneska prije odbaaja o obavezi prijavljivanja promjene adrese
Stranke su dune:
da govore istinu i savjesno koriste pravo (l.99); da obavijeste sud ako ve tee parnica izmeu istih stranaka (l.60 st.4); najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti dokaze (l.77); da obavijeste sud o promjeni adrese (l.352 st.1);
164
tuilac duan-navesti vrjednost spora (l.316); tueni duan-u roku od 30 dana dostaviti pismeni odgovor na tubu; zakonski zastupnik-da dokae svoj status (294 st.2); punomonik-da pri prvoj radnji priloi punomo (309 st.1);
165
ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka stranake sposobnosti Opinski sud(Osnovni) ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski sud(Osnovni) u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ protiv tuenog Ministarstvo odbrane FBiH radi ___________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE Poziva se tuitelj da tubu podnesenu dana _____ispravi na nain da kao tuenu oznai pravno lice. Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom sud e tubu odbaciti. Obrazloenje Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog Ministarstva odbrane FBiH, radi _______________dana ____________. Sud je u postupku ispitivanja tube ustanovio da oznaena tuena nema svojstvo pravnog lica,pa time ni sposobnost da bude stranka u postupku(stranaka sposobnost), niti su ispunjene pretpostavke da joj se prizna svojstvo stranke po l.291 st.3 ZPP-a. Kako tuena nema stranaku sposobnost to sud poziva tuitelja da ispravi ovaj nedostatak u tubi u datom roku u smislu l.66 ZPP-a. Ukoliko tuitelj ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu l.295 st.4 ZPP-a, tubu tuitelja odbaciti. Sudija, _______________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.295 st.5 ZPP-a.
166
ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja_______________________protiv tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se stvarno nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog. Ukidaju se sve provedene radnje u postupku. Odbacuje se tuba tuitelja protiv tuenog podnesena dana________. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda ppodnio tubu protiv tuenog radi __________.Na pripremnom roitu sud je ispitujui injenice koje se odnose na nadlenost suda, utvrdio da je zahtjev iz tube usmjeren na potraivanje za koje je nadlean organ uprave. Naime odred. l.____ Zakona______ propisano je da e organ uprave donijeti odluku u povodu zahtjeva za ________. U takvoj situaciji ovaj sud je apsolutno nenadlean da rjeava o zahtjevu tuitelja iz tube, pa je u smislu l.16 st.2 ZPP_a donio odluku kojom se oglasio stvarno nenadlenim,ukinuo provedene radnje I tubu tuitelja odbacio. Sudija, ________ Pouka: Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja. alba se podnosi Kantonalno(Okrunom Opinsko(Osnovnog)suda. )sudu u 3 primjerka putem
167
ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja_______________________protiv tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se mjesno nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog. Po pravosnanosti Rjeanja cijeli spis e se u roku od tri(3) dana, dostaviti mjesno nadlenom Opinskom(Osnovnom) sudu________ na dalji postupak. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretninama.U toku ispitivanja tube ovaj sud je ustanovio da se nekretnine nalaze na podruju Opine_______. Odredbom l. 42 ZPP-a je propisano da je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva, iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se nalaze nekretnine. Kako tueni u odgovoru na tubu istie prigovor mjesne nenadlenosti ovog suda, koji prigovor je osnovan, to je primjenom l.19.st1 ZPP-a doneseno rjeenje kao u izreci rjeenja. Opinski sud u _________ je odreen kao stvarno i mjesno nadlean za rjeavanje po predmetnoj tubi jer je po Zakonu o sudovima u FBiH(ili drugi Zakon) odreen za suenja na podruju teritorije Opine _______. Sudija, ________ Pouka: Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja. alba se podnosi Kantonalno(okrunom Opinsko(Osnovnog)suda. )sudu u 3 primjerka putem
168
ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane adrese Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski sud(Osnovni) u __________ po sudiji ___________ u pravnoj stvari tuitelja__________ protiv tuenog___________ radi __________ v.s. __________, u toku pripremanja glavne rasprave, dana ______donio je sljedee: RJEENJE Vraa se tuba tuitelju da izvri ispravku adrese tuenog. Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom ako tuba ne bude vraena sa ispravkom u datom roku, sud e tubu smatrati povuenom, ili ako bude vraena bez ispravke sud e tubu odbaciti. Obrazloenje Tuitelj je kod ovog suda dana __________podnio tubu protiv tuenog _______ radi ________. Sud je u postupku pripremanja glavne rasprave dostavio tubu tuenom na odgovor. Dostava za tuenog nije izvrena jer je prema naznaci sa dostavnice tueni odselio sa adrese iz tube. Stoga sud vraa tubu tuitelju da u datom roku,ispravi tubu u smislu odreenja tane adrese tuenikovog prebivalita. Ukoliko tuitelj ne vrati ispravljen podnesak u datom roku, sud e smatrati da je tuba povuena, a ako tubu vrati bez ispravke, sud e tubu odbaciti kao neurednu, sve u smislu l.336 u vezi l.66 ZPP-a. . Sudija, _______________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.
169
ANEKS 5 - Jedna uredna tuba OPINSKOM (OSNOVNOM) SUDU U ______________ TUITELJ: N.N. iz Sarajeva ulica _______, kojeg zastupa punomonik A.S. advokat iz ___________prema punomoi u prilogu tube, TUENI: Drutvo M.M.d.oo sa sjeditem u Sarajevu, ulica Jezero br. 10, kojeg zastupa punomonik M.M. prema generalnoj punomoi, Radi:isplate plae, v.s.5.500,00 KM Osnov za nadlenost: lan 28. ZPP. TUBA Tuitelj je u radnom odnosu kod tuenog od 1995. godine i rasporeen je na poslove referenta za komercijalne poslove koji po Optem aktu firme ostvaruje plau u iznosu od 500,00 KM. Dokaz: Pravilnik o plaama, Ugovor o radu.
Tueni od 1.7.1996. godine nije isplatio plau sve do 1.1.1998. godine, a zatim od 1.8.1998. pa do 1.1.2000. godine nije isplatio umanjenu plau za iznos od 150,00 KM. Dokaz: Platne liste Sasluanje stranaka.
U vie navrata sam se obraao tuenom da mi isplati dugovane plae u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te razliku plaa ali je tueni to do danas odbijao uz obrazloenje da je teka ekonomska situacija u preduzeu i da nema toliko sredstava, te da su svi radnici u istom poloaju.
170
Stoga predlaem da sud nakon provedene rasprave donese sljedeu: P R E S U DU Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od __________KM na ime neisplaenih plaa za period od ___________ do ___________ i novani izos od __________ na ime umanjene plae za period od ____________do _____________ sve u roku od ___ dana od dana prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Tueni je duan tuitelju nadoknaditi trokove parninog postupka u roku od ____ dana od dana prijema presude. Tuitelj predlae da se, ukoliko tueni, u skladu sa odredbom lana 182. ZPP, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog proputanja. Sarajevo, dana ________________ Tuitelj ___________________ ( potpis)
171
ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba Opinski(Osnovni) sud u ______________ Tuilac:_____________________ Tueni: ______________________ Radi izvrenja Ugovora o djelu v.s. _____________KM PREINAKA(objektivna) TUBE Tuitelj je tubom podnesenom dana ________________ pod brojem ______________ traio da sud tuenog obavee na izvrenje ugovora o djelu i to predajom automobila (poblie naznaenog u tubi). Tuitelj u skladu sa odredbom lana 56 st.1 ZPP preinaava tubu tako da trai da se tueni obavee da mu na ime naknade tete za automobil isplati protuvrijednost u iznosu od _____________KM. Tuitelj predlae preinaku iz razloga to je saznao da je tueni automobil prodao treem licu i da ga vie ne posjeduje. Na temelju izloenog tuitelj predlae da sud po provedenom postupku donese sljedeu: PRESUDU Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od ____________ KM na ime naknade tete, u roku od 15 dana od dana prijema presude i nadoknaditi trokove parninog postupka.
Sarajevo, dana ______________
Tuilac ________________ (potpis)
172
ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba) Opinski(Osnovni) sudu_____________ Broj: _______________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja __________________ iz ________________ protiv tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s. _________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee: R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari tuba tuitelja smatra se povuenom. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog _________dana _______. Sud je svojim rjeenjem od _______ vratio tubu tuitelja na dopunu u smislu l.336 st 1.ZPP-a.da tuitelj navede tanu adresu prebivalita ili boravka tuenog. Tuitelj nije postupio po nalogu suda u datom roku od _____dana pa je sud primjenom l.336 st.3 ZPP-a donio rjeenje kojim tubu smatra povuenom. Sudija,
Pouka: Protiv ovog rjeenja stranka Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u _______u 3 primjerka. u postupku moe izjaviti albu roku od 30 dana putem Opinskog suda
173
ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora na tubu Opinski(Osnovni) sud u_____________ Broj: _______________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja __________________ iz ________________ protiv tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s. _________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee: R J E E NJ E Prima se na znanje povlaenje tube tuitelja protiv tuenog podnesena dana ______ radi _______. O b r a z l o e nj e
Dana _______ tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi ______. Tuitelj je prije zakazivanja pripremnog roita dana ________, dostavio sudu podnesak kojim izjavljuje da povlai tubu protiv tuenog jer je tueni u cijelosti izmirio dug. Budui da je tueni dao odgovor na tubu, sud je podnesak tuitelja dostavio tuenom, koji se na podnesak nije izjasnio u roku od 8 dana(ili je obavijestio sud da se ne protivi povlaenju tube). Kada se tueni u datom zakonskom roku ne izjasni o izjavi o povlaenju tube, smatra se da je pristao na povlaenje. Stoga sud primjenom l.59 ZPP-a donosi rjeenje kao u izreci i prima na znanje povlaenje tube. Sudija, Pouka: Protiv ovog rjeenja stranka Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u _______u 3 primjerka. u postupku moe izjaviti albu roku od 30 dana putem Opinskog suda
174
ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor
Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: ________________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog _________________ iz _______________ radi __________________ v.s. _______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee: RJEENJE U prilogu Vam dostavljamo tubu tuitelja protiv tuenog sa pravom da na istu date odgovor na tubu u roku od 30 dana raunajui od dana prijema ovog poziva. U odgovoru na tubu obavezni ste po lanu 71. ZPP izjasniti se o tubenom zahtjevu i navesti mogue procesne prigovore te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tubeni zahtjev. U tom izjanjenju ukolio osporavate tubeni zahtjev trebate navesti razloge iz kojih se tubenih razloga osporava, injenice na kojima zasnivate svoje navode, dokaze kojima se utvruju te injenice, te pravni osnov za vae navode. Va odgovor na tubu treba sadravati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime i prezime, ondosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, predmet spora, i potpis. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tubu protiv Vas moe biti donesena presuda zbog proputanja (ako je tuitelj u tubi takav prijedlog stavio). U sluaju promjene Vae adrese duni ste u smislu lana 352. ZPP, o tome obavjestiti ovaj sud, u protivnom e se snositi posljedice u skladu sa zakonom. Pod uslovima iz lana 74. ZPP u svom odgovoru na tubu a najkasnije na pripremnom roitu moete podnijeti protivtubu. Sudija ________________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.
175
ANEKS 10 - Prozivtuba Opinskom(Osnovni) sudu ________________ Tueni : _______________________ Tuitelj :________________________ Radi: smetanja posjeda V.S.10.500,00 PROTIVTUBA Tuitelj je protiv tuenog podnio tubu radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretnini oznaenoj kao k.. _________ upisana u zk. ul. _________. Dana 15.8.2003. godine tuitelj je bez odobrenja tuenog postavio ogradu na spornoj nekretnini i zabranio tuenom da ulazi u nekretninu i ubire plodove sa iste. Dokaz: Uviaj na licu mjesta uz prisustvu geometra Sasluanje svjedoka N.N. Sasluanje stranaka
Stoga tueni podnosi protivtubu protiv tuitelja s prijedlogom da prvostepeni sud provede postupak i donese sljedee R J E E NJ E Tueni je smeo tuitelja u mirnom faktikom posjedu nekretnine oznaene kao k.. ________ upisane u zk. ul. ___________K.O. br. ____________, na nain to je dana _______________ postavio drvenu ogradu i zabranio tuenom da pristupi nekretnini i ubire plodove, pa je duan kaniti se ovakvog i slinog ponaanja u roku od 8 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Tuitelj je duan tuenom nadoknaditi trokove parninog postupka.
U Sarajevu dana _____________
Tueni: _______________ (potpis)
176
ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: ________________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog _________________ iz _______________ radi __________________ v.s. _______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee: RJEENJE Uz konsultaciju sa strankama, sud u ovoj pravnoj stvari zakazuje pripremno roite za dan ________ sa poetkom u ____sati u zgradi suda, sudnica br._____. Na pripremno roite trebaju pristupiti tuitelj po punomoniku_______i tueni lino. Stranke se upozoravaju: -tuitelj je duan dostaviti sve isprave i predmete,iznijeti sve injenice i predloiti dokaze a u sluaju ne dolaska sud e donijeti rjeenje o povlaenju( ako tueni ne predloi drugo); -tueni je duan donijeti sve isprave i predmete, iznijeti injenice i predloiti dokaze, a u sluaju ne dolaska sud e roita odrati u njegovoj odsutnosti(a ako je u tubi predloeno donoenje presude zbog proputanja sud e donijeti predloenu presudu). -ako stranke u toku postupka promjene adresu iz tube dune su u smislu l.352 ZPP-a,o tome obavijestiti sud u protivnom e se dostava pismena vriti objavljivanjem na Oglasnoj ploi suda. Sudija: _________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.
177
ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita Opinski(Osnovni) sud u ____________ Broj: P_____________ ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________ Sastav suda: Sudija ____________________ Zapisniar _________________ Pravna stvar: Tuitelj: _______________ Tueni: ________________ Radi: _____________ v.s. _______________ Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Roite je javno. Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja _____________________ protiv __________________ radi___________________. Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu. Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu). Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor na tubu).
Nakon izlaganja sud raspravlja o eventualnim pitanjima koja se odnose na dalji tok postupka (stranaku sposobnost, pravilnost zastupanja, prijedlog za izuzee, prigovor mjesne nadlenosti i sl.). Ukoliko sud ustanovi da postoji osnovanost procesnih prigovora na roitu e donijeti rjeenje o istom, a ako smatra da je neosnovan prigovor donijet e rjeenje kojim e odbiti prigovor, sa pravom albe tek na konanu odluku. Zatim sud donosi odluku o zakazivanju glane rasprave i o emu e se raspravljati o glavnoj raspravi te koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
178
RJEENJE Glavna rasprava se odreuje za dan _____________ u ____________sati u sudnici br._____ Na raspravi e se raspravljati o sljedeim pitanjima: 1. osnovu tubenog zahtjeva, 2. visini tubenog zahtjeva, 3. preboju potraivanja, 4. zastari potraivanja i sl. Na glavnoj raspravi izvesti e se sljedei dokazi: sasluanje stranaka, sasluati svjedoka N.N. i Z.M. izvriti uvid u isprave i to: ugovor o kupoprodaji,
Prisutne stranke primaju na znanje rjeenja o zakazivanju glavne rasprave. Sud e pozvati: svjedoka N.N. i Z. M. Zapisniar: _________ pp ___________ ___________ Sudija: ____________
179
ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem Opinski(Osnovni) sud u ____________ Broj: P_____________ ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________ Sastav suda: Sudija ____________________ Zapisniar _________________ Pravna stvar: Tuitelj: _______________ Tueni: ________________ Radi: _____________ v.s. _______________ Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Roite je javno. Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja _____________________ protiv __________________ radi___________________. Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu. Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu). Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor na tubu).
Tuitelj predlae da sa tuenim sklopi sudsku nagodbu tako to e tueni njemu isplatiti iznos od __________ na ime naknade tete umjesto postavljenog tubenog zahtjeva u roku od 10 dana, a tuitelj e odustati od zahtjeva iz tube i trokova postupka. Tueni izjavljuje da pristaje na ponudu tuitelja. Sud saglasno izjavama stranaka donosi slijedeu:
180
SUDSKU NAGODBU
Tueni je duan tuitelju na ime isplate duga platiti iznos od ________KM u roku od 10 dana od dana donoenja ove odluke. U sluaju kanjenja sa isplatom tueni je obavezan na iznos duga utvrenim ovom nagodbom platiti zakonsku zateznu kamatu od dana isteka roka ______ pa do isplate. Svaka stranka snosi svoje trokove postupka. Stranke se upozoravaju da sainjena i potpisana sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova u smislu l. 91 ZPP-a,(da stranke nemaju pravo albe) i da se ista moe pobijati samo posebnom tubom u smislu l.92 ZPP-a. Stranke svojim potpisom potvruju da su saglasne sa donesenom sudskom nagodbom: Po jedan primjerak zapisnika o sudskoj nagodbi uruuje se strankama.
Zapisniar,
Tuitelj _______ Tueni
Sudija _______
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
- Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH (Sl. Glasnik BiH br. 36/04) -Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene nonvine F BiH br. 53/03) -Zakon o parninom postupku Republike Srpske (Sl. Glasnik RS br. 58/03 i 85/03) - Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH (Sl. Glasnik BDBiH, br. 5/00, 1/00 i 602) Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku Republike Srpske, u daljem tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do 207. Pitanja koja e se obraditi u ovom modulu odnose se na odredbe gore navedenih Zakona o parninom postupku kojima se regulie materija zakazivanja glavne rasprave, tok glavne rasprave, odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave, javnost glavne rasprave, dokazi i izvoenje dokaza (ope napomene), isprave, svjedoci, vjetaenje, sasluanje stranaka, osiguranje dokaza, presude (ope napomene), presude na osnovu priznanja, presude na osnovu odricanja, presude zbog proputanja, donoenje, pismena izrada i dostava presuda, dopunske presude, ispravljanje presuda, pravomonost presuda i rjeenja.
Trajanje Oblik
Kontinuirana edukacija bez odreenog roka trajanja Prirunik, kompletan materijal objavljen na web stranici radi interaktivnog pristupa, seminari, radionice sa hipotetikim sluajevima i panel diskusije Unaprijeenje teoretskih znanja iz ove oblasti za uesnike u edukaciji Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog zakonodavstva kada je u pitanju materija koju obuhvata modul
Ciljevi edukacije
Identifikacija problema i dilema u primjeni novih zakona u toku glavne rasprave i prilikom donoenja odluka te pronalaenje mogunosti za rjeavanje istih, Ujednaavanje sudske prakse u rjeavanju identificiranih problema. Konano, unaprijeenje praktine sposobnosti uesnika u edukaciji da vode glavnu raspravu i donose potrebne procesne odluke, te da donose odluke kojim se meritorno rjeava odreena graansko-pravna stvar
Opis
Odredbama novih parninih zakona kojima se reguliu glavna rasprava, dokazivanje i sudske odluke u velikoj mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo uglavnom zbog izraene tenje da se raspravljanje i donoenje odluke u parninom postupku obavi to bre i efikasnije. injenica je da su odredbe prijanjih procesnih zakona u velikoj mjeri omoguavale da se parnini postupak neopravdano odugovlai. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu. Izmijenjene su odredbe o odgodi i odlaganju roita, a takoer je potpuno iskljuena mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme, te mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, zbog toga to su te mogunosti u praksi vrlo esto zloupotrebljavane u svrhu odugovlaenja parninog postupka. Uslijed promjena kojima se strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije. Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi. Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim parninim strankama. to se tie materije dokazivanja, prema novim Zakonima o parninom postupku stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se posebno daje znaaj raspravnom naelu koje ima sasvim drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Odredbe o sudskim odlukama su takoer pretrpjele izmjene u odnosu na prijanje
zakone. Tako novi zakoni vie ne predviaju mogunost donoenja djelomine presude i meupresude, a ovo vjerovatno zbog toga to se prilikom izrade zakona teilo izbjegavanju mogunosti da se parnini postupak odlugovlai ulaganjem albi i na ovakve presude. Budui da je donoenjem novih Zakona o parninom postupku u entitetima dolo do radikalnih izmjena u toku postupka i donoenju sudskih odluka, to se ukazuje neophodnim raspravljati o primjeni novih zakona, te identificirati dileme i probleme sa kojima se sudije susreu u neposrednom radu, to je osnovi cilj cjelokupnog modula. Materija modula je obraena kroz tri podmodula i to glavna rasprava, dokazivanje i sudske odluke, a svaki podmodul je nadalje podijeljen u pojedine teme, koje se poklapaju sa poglavljima novih Zakona o parninom postupku, a u kojma su regulisane odreene oblasti. Na kraju svake teme dat je krai prikaz raspoloive sudske prakse, te eventualna pitanja i dileme iz te oblasti. Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
UVOD U MODUL Materija vezana za oblast glavne rasprave u parninom postupku je u velikoj mjeri izmjenjena donoenjem novih zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i Hercegovine, uzimajui u obzir i ranije doneseni zakon u Distriktu Brko. Razlozi za to su mnogostruki. Naime, kao jedna od najveih zamjerki sudovima u parninim postupcima prije donoenja novih zakona je isticana neefikasnost u voenju glavne rasprave, bespotrebno i esto odlaganje roita za glavnu raspravu, nedostatak koncentracije dokaza u postupku, a zbog ega se parnini postupak u praksi odugovlaio, ime su bile povrijeene i odredbe lana 6 Evropske Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga je u novim procesnim zakonima dat poseban znaaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima su u velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju vee efikasnosti u postupku, te brem zavravanju graanskih predmeta. Ovo bi trebalo da doprinese efikasnijem radu sudova i smanjenju zaostataka u broju predmeta u radu, to je jedan od ciljeva pravosudne reforme. Takoer su odredbe o provoenju glavne rasprave u novim zakonima o parninom postupku izazvale dosta kontraverzi i dilema meu sudijama u Bosni i Hercegovini meu kojima postoje razliita miljenja o nainu na koji je glavna rasprava regulisana. Zbog toga se ukazuje velika potreba da u ovoj oblasti doe do razmjene stavova i miljena, te dalje edukacije sudija, kako bi bili postignuti ciljevi zbog kojih su odredbe kojima se regulie glavna rasprava u tolikoj mjeri izmjenjeni u odnosu na stare zakone o parninom postupku. Smatramo da u materiji koja e biti obraena u ovom modulu treba da bude sadrana i oblast dokaza i provodjenja dokaza, mada se ta oblast u svim novim Zakonima o parninom postupku nalazi u posebnom poglavlju, u odnosu na glavnu raspravu. Ovo posebno zbog toga to je najvaniji segment glavne rasprave upravo dokazni postupak, budui da je jedna od pretpostavki za ubrzavanje prvostepenog postupka koncentracija dokaza na jednom roitu za glavnu raspravu. Takodjer je ve u praksi primjeeno da meu sudijama postoje velike dileme u pogledu naina provoenja dokaza na glavnoj raspravi, prema odredbama novih zakona. U ovom modulu smo obuhvatili i oblast zakazivanja roita za glavnu raspravu, mada formalno ta oblast spada u pripremno roite, o emu postoji poseban modul. Ovo smo uinili u dogovoru sa voditeljem modula broj 1, poto smo zajedniki smatrali da je neophodno ba u ovom modulu posvetiti panju zakazivanju roita za glavnu raspravu, budui da se u tim odredbama reguliu neka pitanja koja su posebno znaajna i za sam tok glavne rasprave. U pogledu dijela modula koji se odnosi na sudske odluke, takoer je donoenjem novih zakona o parninom postupku dolo do znaajnih izmjena, mada ne onako drastinih kao to je sluaj sa materijom glavne rasprave. Ove promjene se posebno odnose na donoenje presude zbog proputanja, a takodjer je posebna paznja poklonjena pismenoj izradi i njenom dostavljanju. I ove izmjene su oigledno imale za cilj ubrzanje parninog postupka i poveanje efikasnosti rada suda, pri emu se i strankama u postupku daje puno aktivnija uloga, tj. pasivno ponaanje stranaka u postupku se manje tolerira. Ovo su. pitanja kojima e se posvetiti najvea panja prilikom edukacije sudija u ovoj oblasti. Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku Republike Srpske, u daljem
tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do 207. Odredbe kojima se regulie materija ovog modula su gotovo identine u drzavnom i entitetskim zakonima, dok se ZPP BD BiH donekle razlikuje, mada te razlike nisu sutinske, niti su od veeg znacaja. Stoga e se metodoloki materija tretirati kao da je rije o jednom zakonu, bez insistiranja na broju lana koji regulise pojedinu situaciju, s tim da e se u sluaju potrebe naglasiti eventualna razlika u odredbama pojedinih zakona. Odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona, pogotovo one koje reguliu tok glavne rasprave, teko primjenjive u praksi i dovode do mnogih nedoumica, to je primjeeno ve nakon godinu i pol dana od poetka primjene novih zakona. Naime, vidljivo je da razliiti sudovi i sudije potpuno drugaije postupaju u istim ili slinim procesnim situacijama. Zbog toga e biti posebno zanimljivo uzeti u obzir razliita miljenja i metode rada, te pokuati izvriti usaglaavanje sudske prakse iz ove oblasti. Materijali koji su uzeti u obzir prilikom izrade modula su u prvom redu biti komentari novih zakona o parninom postupku. Pri tome treba imati u vidu da se novi zakoni primjenjuju relativno kratko vrijeme, a da je za pisanje relevantnih komentara iz neke procesne oblasti potrebno da proe dosta vremena u primjeni nekih odredbi, kako bi se u praksi dolo do najoptimalnijih rjeenja. Uz komentare zakona koristila se i druga dostupna literatura, a posebno sudska praksa Vrhovnih sudova entiteta, sudova Brko Distrikta, te kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine i okrunih sudova u Republici Srpskoj. Posto je u edukaciji prioritet iznalaenje praktinih rjeenja za pojedina konkretna pitanja, manje se koristitila literatura isto teoretske naravi. to se tie strukture modula, on se sastoji od 3 podmodula, i to jednog koji obrauje materiju glavne rasprave, drugog podmodula za dokaze i provodjenje dokaza, a trei podmodul obrauje sudske odluke u prvostepenom postupku. Svaki od podmodula je nadalje podijeljen na teme, koje su uglavnom identine sa poglavljima iz Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH, entiteta i Distrikta Brko. Materija svih podmodula je u formi prirunika u kome su prvo relativno kratko izloene osnovne teoretske postavke oblasti, t.j. teme, a zatim navedeni primjeri iz sudske prakse za pojedine teme. Takoer se za pojedine teme postavljaju neka konkretna pitanja koja su proistekle iz dosadanje prakse sudova u postupanju po novim zakonima, te se pokuavaju dati mogue varijante odgovora na ta pitanja i iznijeti eventualna razliita miljenja u vezi nekih dilema. U toku izrade ovog prirunika odran je i jedan pripremni test seminar, na kojem su neke postavke modula provjerene u diskusiji sa kolegama iz cijele Bosne i Hercegovine, te je naglasak dat na praktinu obuku i razmjenu miljenja a ne na predavanja ex katedra. Sam prirunik e veinom biti zasnovan na rijeavanju pojedinih praktinih pitanja iz prakse i davanja moguih varijanti rjeenja, a ne bi trebao da ima konanu verziju, ve bi bio otvoren za daljnja dograivanja i eventualne ispravke, u neprekidnoj interakciji sa svim kolegama koje su zainteresovan za bilo koji vid saradnje. Prema tome, osnovna ideja modula je da on ne bude nepromjenjiv, ve da se dograuje i ispravlja aktuelnom sudskom praksom i doprinosima kolega koji e iznositi svoja miljenja i dileme, kako putem dopisivanja, tako i na seminarima i drugim vidovima edukacije.
U kontekstu obraivanja pojedinih pitanja i tema, modulom je obuhvaena i postojea sudska praksa. Budui da je sudska praksa u pogledu primjene novih zakona veoma oskudna, u modulu smo obuhvatili i sudsku praksu sudova iz zemalja regije (biva SFRJ), te sudsku praksu nastalu prije 1991 godine. Iako smo svjesni smo da sudska praksa drugih drava, te praksa koja je nastala u vrijeme vaenja drugog Zakona o parninom postupku, ne moe dati definitivne odgovore na brojne dileme koje proistiu iz primjene novih zakona, ipak smo miljenja smo da u pojedinim sluajevima i ova sudska praksa moe znatno olakati rjeenje nastalih problema u primjeni novih Zakona o parninom postupku Prilikom izrade materijala za prirunik, pojavila se potreba da se neka pitanja i dileme malo ire obrade, te da se navedu neki primjeri i obrasci koji bi mogli pomoi kolegama koji su na poetku sudake karijere. Stoga smo se odluili da dio pripremljenog materijala odvojimo u anexe, koji su sastavni dio modula. Ujedno pozivamo sve kolege koji su zainteresovani da nam pomognu u izradi ovog materijala za edukaciju, da nam poalju svoje primjere iz sudske prakse, te nas upoznaju sa dilemama sa kojima se susreu u radu, kako bi mogli u najveoj moguoj mjeri odgovoriti zadatku koji je pred nama.
PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA OPIS PODMODULA Kategorije U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o parninom postupku koji obuhvata odravanje glavne rasprave pred prvostepenim sudom, sa posebnim osvrtom na dosadanja iskustva sudova u Bosni i Hercegovini i na eventualne dileme kod tumaenja odredbi Zakona u radu sudija, u cilju da se iste ovim podmodulom u najveoj moguoj mjeri razrijee, kako bi sudije to bre i efikasnije vodili glavne rasprave u parninom postupku, to je i jedan od osnovnih ciljeva ZPP-a.
Trajanje
Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebno je najmanje est radnih sati.
Oblik
U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku kraeg uvodnog predavanja, gdje e se naznaiti osnovni problemi i dileme, a zatim je predvieno interaktivno uee edukacione jedinice ili grupe te strunjaka na podmodulu i to putem diskusije predvoene od strane moderatora i panel diskusije.
Ciljevi edukacije
Na korisnike podmodula, koji nemaju dovoljno iskustva eli se prenijeti znanje o tome koje su pretpostavke za pravilno rukovoenje glavnom raspravom, te prepoznavanje problema u svakom konkretnom sluaju, a ciljevi edukacije korisnika sa veim iskustvom su da se putem konferencijskih aktivnosti razmjenom miljenja doprinosi usaglaavanju sudske prakse o ovom pitanju.
10
1. OPE NAPOMENE Tumaenje norme, kao proces njenog saznanja, pretpostavka je njene pravilne primjene i ostvarivanje osnovnog cilja donoenja iste norme. U procesu reforme donoenja novih procesnih zakona na nivou Bosne i Hercegovine i njenim entitetima, te u Distriktu Brko, osnovni cilj je bio brz i efikasan postupak pred redovnim sudovima u svim instancama. Odredbama novih parninih zakona kojima se regulie glavna rasprava u velikoj mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo zbog tenje da se raspravljanje obavi to bre i efikasnije. injenica je da su odredbe prijanjih zakona omoguavale da se postupak neopravdano odugovlai, poto su stranke imale mogunost iznoenja novih injenica i dokaza u svim fazama glavne rasprave, a takoer se esto dogaalo da se roita odlau bez stvarne potrebe. Takoer je postojala mogunost i odlaganja roita na neodreeno vrijeme, to se esto koristilo od strane suda radi izbjegavanja donoenja odluke. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu (ovde postoji jedan izuzetak o kome e kasnije biti vie govora). Takoer su izmijenjene odredbe o odgodi roita, te je potpuno iskljuena mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave. Mora se priznati da je u prolosti ovaj institut u praksi esto zloupotrebljavan, radi prolongiranja donoenja odluke. Uslijed promjena kojima se strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije. Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi. Naime, novi zakoni su uglavnom usvojili raspravno naelo, na utrb naela materijalne istine. Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim parninim strankama. Ovim bi tebalo da se sprijeavaju mogunosti koritenja nekih naina za odugovlaenje postupka od strane suda i stranaka, ali u praksi takoer iz toga proizlaze i neki potpuno novi problemi. Naime, uslijed neuporedivo aktivnije uloge parninih stranka u toku postupka esto dolazi do situacija u kojima stranke i njihovi punomonici, ak i advokati, nisu u mogunosti da u potpunosti odgovore zahtjevima koje pred njih postavljaju odredbe novih zakona. Stranke i njihovi punomonici nepravilnim i neadekvatnim postupanjem oteavaju tok glavne rasprave i cjelokupni parnini postupak. Stoga je nae miljenje da je u pogledu procesnih mogunosti koje pruaju novi zakoni potrebno educirati, pored sudija, i advokate koji zastupaju stranke. to se tie ranijih odredbi o spajanju i razdvajanju parnica, iste su po novim zakonskim rjeenjima premjetene u oblast pripremnog roita. U novim zakonima se predviaju i znatno ozbiljnije posljedice izostanka stranaka sa glavne rasprave, to je u skladu sa konceptom koji su zakoni usvojili. Takoer je, u skladu s naputanjem naela pomoi neukoj stranci, dolo do izostavljanja odredbi koje su predviale da je sud duan stranku ili njenog zakonskog zastupnika upozoriti na potrebu da uzme punomonika, a time i mogunost da se iz tog razloga glavna rasprava odgodi. U novim zakonima, iz
11
poglavlja o glavnoj raspravi izostavljene su odredbe koje su propisivale da izvoenje dokaza odreuje sud, poto sud takve odluku sada donosi na pripremnom roitu. Takoer su izostale i odredbe koje su propisivale obavezu suda da se stara da se u toku rasprave iznesu odlune injenice, dopune nepotpuni navodi, dopune ili oznae dokazna sredstva, te razjasne navodi stranaka. Ovakvo je rjeenje u skladu i s novim mjestom koje pripremno roite zauzima u parninom postupku, jer se u pravilu sva procesna graa iznosi, odnosno predlae, na pripremnom roitu, a ne vie na glavnoj raspravi, to vai i za dokazna sredstva. Sud e odluku o tome koji e se dokazi izvoditi donositi na roitu za glavnu raspravu samo u sluaju kada je jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu, ukoliko stranka uini vjerovatnim da bez svoje krivice nije bila u mogunosti predloiti taj dokaz na pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti jesu li ispunjeni gore navedeni uslovi, te ako dozvoli izvoenje predloenih dokaza, o tome donijeti posebno rjeenje. Takoer e sud na glavnoj raspravi, ako je tuilac izjavio da preinaava tubu, ili tueni istakao protivtubeni zahtjev, odluiti posebnim rjeenjem da li su ove radnje stranaka dozvoljene. Novim odredbama je decidno predvien i redoslijed izvoenja dokaza. Ova materija do sada nije bila ureena zakonom, ve je o tome odluivao sud prema svojoj diskreciji. Nae je miljenje da ove odredbe nee mnogo promijeniti praksu sudova, prema kojoj su se dokazi izvodili onako kako je bilo jednostavnije i zgodnije sudu i strankama. Pri tome su se esto dokazi uvidom u dokumentaciju i razne isprave provodili na kraju glavne rasprave, to je, koliko je nama poznato i sada praksa u veini sudova. Mislimo da redoslijed provoenja dokaza u najveem broju sluajeva ne moe biti od uticaja na donoenje pravilne odluke suda kojom se rjeava tubeni zahtjev, te striktno propisivanje reda provoenja pojedinih dokaza nije svrsishodno, niti neophodno. Uostalom, sud u procesnopravnom smislu rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi, te u tom smislu i odreuje redoslijed izvoenja dokaza, odnosno odluuje da li je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom. U ovom podmodulu e dakle biti govora o uslovima za odravanje glavne rasprave i toku glavne rasprave, sa osvrtom na dileme koje se pojavljuju u radu prvostepenih sudova, posebno sa aspekta potivanja raspravnog naela, ali ne i potpunim zanemarivanjem naela materijalne istine, u cilju potpunog utvrivanja injeninog stanja i pravilne primjene materijalnog prava.
12
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE Zakazivanje roita za glavnu raspravu regulisano je odredbama lanova 94 do 96 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 225 ZPP BD BiH i lanovima 61 do 63 ZPP BiH. U odnosu na ranija pravila o zakazivanju, nova rjeenja idu za tim da se omogui priprema glavne rasprave tako da se u pravilu ista okona na jednom roitu. Prema tome, tok glavne rasprave u velikoj mjeri e zavisiti i od rjeenja o zakazivanju glavne rasprave koje se donosi na pripremnom roitu. Sud nakon okonanja pripremnog roita rjeenjem odreuje odravanje roita za glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex I) Ovdje je posebno znaajno razjasniti kako e se formulisati pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi. U praksi se esto dogaa da se ova formulacija ograniava na uoptenu konstataciju tipa: ''raspravljati e se o navodima iz tube i odgovora na tubu''. Ovo svakako ne bi bilo pravilno, posebno imajui u vidu da e tok glavne rasprave, pa i ishod cijelog postupka, u mnogome zavisiti upravo od identifikovanja pitanja o kojima e se na roitu za glavnu raspravu raspravljati. Miljenja smo da bi bilo neophodno da se u samom rjeenju po mogunosti navedu konkretne injenice koje e se utvrivati na glavnoj raspravi. Ukoliko se tako uini, razjasnit e se i mnoge dileme koje se pojavljuju na samoj glavnoj raspravi (npr. mogunost postavljanja pojedinih pitanja svjedoku od strane sudije i dr.) (napomena: vidi Anex III-primjer 1) Takoer je iz odredbi koje reguliu zakazivanje glavne rasprave oigledna elja zakonodavca da se postupak uini kraim i ekonominijim, to je posebno izraeno u odredbi da e se glavna rasprava u pravilu odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita, te da e se roite zakazati za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu. Pravilo bi bilo predvidjeti mogunost da se glavna rasprava ne moe zavriti isti dan kada je zakazana, te da e se nastaviti slijedei dan. Oito je tenja zakonodavca bila da se postupak zavri na jednoj glavnoj raspravi, bez odlaganja i nastavljanja. injenica je da sa primjenom ovih odredbi u praksi ima dosta problema, iz razliitih razloga. Mogue je i da je jedan od razloga okolnost da su sudije u prolim vremenima stekle naviku da se glavna rasprava odlae vie puta i provodi vie roita, te ne ele odstupati od stare prakse. Meutim, po naem miljenju, najvei problem je u tome to su sudije na graanskim odjeljenjima skoro svih sudova u Bosni i Hercegovini preko svake mjere optereene brojem predmeta u svojim referatima. Ukoliko jedan sudija u svom referatu ima vie od hiljadu parninih predmeta, oito je da nije u mogunosti da zakazuje rasprave u roku od 30 dana, niti da vodi rauna da se rasprava vodi u kontinuitetu vie dana. Zbog toga dolazi do nedostatka slobodnih termina suda, te se najee glavna rasprava ne moe nastaviti drugi dan, pa se nastavak odreuje za mjesec ili vie dana, ime se na izvjestan nain gubi svrha ovakvih odredbi. Takoer e u nekim sluajevima ve u fazi pripremnog roita biti ogledno da se rasprava ne moe provesti u roku od 30 dana, naprimjer u sluajevima kad neki od dokaza nije mogue pribaviti u tom roku ili kad je za vrenje vjetaenja potrebno vie vremena. Ukoliko na pripremnom roitu nije odlueno o odreenim procesnim smetnjama, potrebno je i da se u rjeenju o odreivanju roita za glavnu raspravu navede da e se o tim pitanjima raspravljati.
13
Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u nastavku pripremnog roita, ali nisu poblie predvieni uvjeti za to. I ovdje je oigledna tenja da se postupak uini efikasnijim i ekonominijim, s tim da bi ovu mogunost trebalo koristiti u sluajevima kada je mogue odmah provesti potrebne dokaze. Naravno strankama bi moralo biti omogueno raspravljanje o svim relevantnim pitanjima. Takoer je predvieno da sud procijeni potencijalnu duinu trajanja glavne rasprave te unaprijed odredi potreban broj dana za glavnu raspravu kako bi se ista mogla odrati u kontinuitetu. U praksi se ova odredba rijetko primjenjuje, vjerovatno dijelom zbog starih navika sudija, ali i zbog velike optereenosti sudija predmetima, zbog kojeg je teko odvojiti vie radnih dana za voenje jedne glavne rasprave. Rjeenje kojim se odreuje provoenje glavne rasprave se ne dostavlja strankama, budui da je isto uneseno u zapisnik sa pripremnog roita. Naravno, ukoliko jedna od stranaka nije bila prisutna na pripremnom roitu, uz poziv na glavnu raspravu e joj se dostaviti prepis zapisnika. Na roite za glavnu raspravu pozivaju se stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, te svjedoci i vjetaci koje je sud odluio pozvati. Ukoliko je odreeno provoenje dokaza vjetaenjem, vjetak se poziva na glavnu raspravu a uz poziv mu se dostavlja i rjeenje kojim se odreuje vjetaenje. Rok za dostavljanje nalaza i miljenja vjetaka trebao bi biti tako odreen da se taj nalaz i miljenje mogu dostaviti strankama najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu. Naravno da je oigledno da su ovi rokovi postavljeni nerealno i da je gotovo nemogue da u periodu od 30 dana vjetak bude obavijeten o predmetu vjetaenja, izradi nalaz i miljenje, te da se taj nalaz i miljenje dostave strankama 8 dana prije odravanja rasprave. Ovo pogotovo vai u sluajevima kada se radi o sloenijim vjetaenjima. U praksi se ovi rokovi probijaju u velikoj mjeri, to se u jednom broju sluajeva ne moe izbjei, te je po naem miljenju tada to potpuno opravdano. Mogue dileme i pitanja: 1. ta je najpravilnije uiniti ukoliko ne postoji objektivna mogunost zakazivanja roita u roku od 30 dana? 2. ta treba uzeti u obzir prilikom procjene koliko je dana neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu? 3. Kad su ispunjeni uslovi da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita? 4. Da li je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave, prilikom identifikovanja pitanja o kojima e se raspravljati, potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka? 5. Da li se glavna rasprava moe provesti odmah nakon pripremnog roita ukoliko jedna od stranaka nije sa tim saglasna ili nije prisutna na pripremnom roitu? 6. Da li u pozivu za pripremno roite mora stajati upozorenje da postoji mogunost odravanja glavne rasprave odmah nakon pripremnog roita?
14
7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a stranka ima punomonika koji je zastupa u tom postupku, da li stranku treba lino pozivati na roite za glavnu raspravu? Varijante moguih odgovora: 1. Naravno da sudije koje u svom referatu imaju vie od hiljadu parninih predmeta nisu u mogunosti da u svim svojim predmetima zakazuju roita u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Sudije se snalaze na razne naine kako bi rijeili ovaj problem, a najee u zakonskom roku zakazuju roita u postupcima koji su predvieni kao hitni postupci i u predmetima u kojima ocjene da mogu za njih nastupiti problemi ukoliko prekorae rok. Zbog toga se predmeti u sporovima male vrijednosti i drugi predmeti za koje sudije ocijene da su manje znaajni zakazuju u puno duim vremenskim rokovima. Ovome se ne moe nita prigovoriti, budui da sudije objektivno nisu u mogunosti da postupaju striktno po zakonu, te se moraju snalaziti kako znaju i umiju. Miljenja smo da je ovaj rok, kao i neki drugi rokovi predvieni zakonima, nerealan u uslovima sadanje optereenosti sudova graanskim predmetima. 2. Budui da sud na pripremnom roitu odluuje o predmetu raspravljanja i dokazima koji e se provoditi, imajui u vidu kompleksnost predmeta, te broj dokaza ije provoenje je odreeno (naroito broj svjedoka), sud moe i procjeniti duinu trajanja glavne rasprave. Naravno da ova procjena zavisi i od iskustva sudije. Meutim sve okolnosti se ne mogu predvidjeti, te sudije u praksi esto grijee u ovim procjenama. Miljenja smo da je gotovo nemogue uvijek predvidjeti duinu trajanja glavne rasprave, te je u praksi jako teko realizovati odredbu kojom se propisuje da sud zakazuje raspravu za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se ista odri u kontinuitetu. U zavisnosti od sloenosti predmeta i dokaza koji su odreeni za izvoenje na roitu za glavnu raspravu (sasluanja stranaka, veeg broja stranaka i svjedoka), moglo bi biti svrsishodno da sud kod takvih predmeta odredi glavnu raspravu za dva dana, tako to bi prvog dana parnine stranke izloile tubu i izvele dokaz sasluanjem stranaka, a drugi dan u nastavku da se pristupi sasluanju svjedoka, a ovo iz razloga to je u praksi ve primijeeno da svjedoci nekada budu pozvani za jutarnje sate, kada je zakazan poetak roita za glavnu raspravu, te zatim dugo ekaju na izvoenje dokaza sasluanja, obzirom na zakonom utvreni tok glavne rasprave. 3. Miljenja smo da bi do ovakve situacije moglo doi u relativno jednostavnijim predmetima, kada je injenino stanje meu strankama nesporno, ili postoji oit nedostatak aktivne ili pasivne legitimacije na strani stranaka, ili je potraivanje oigledno zastarjelo, a istaknut je prigovor zastarjelosti na pripremnom roitu, ukratko u sluajevima kada sudija moe procijeniti na koji nain e donijeti odluku u predmetu. Naravno, pretpostavlja se da na raspravu ne treba pozivati trea lica, npr. svjedoke, niti odreivati uviaj. (napomena: vidi Anex III-primjer 2) 4. U naelu je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka, meutim ukoliko postoji sumnja da stranke tee ka raspolaganju koje nije dozvoljeno, sud moe odrediti da se raspravlja i o nespornim injenicama. (napomena: vidi Anex III-primjer 3)
15
5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi bilo mogue provesti glavnu raspravu nakon pripremnog roita bez saglasnosti svih parninih stranaka, a po drugom to bi bilo mogue u sluaju ako je injenino stanje nesporno ili ako na pripremnom roitu nisu izneseni novi navodi, koji nisu navedeni u tubi i odgovoru na tubu, a ne radi se o sloenom predmetu. Mi smatramo da bi odravanjem glavne rasprave nakon pripremnog roita, na koje nije pristupila jedna od strana, a da o takvoj mogunosti nije upozorena u pozivu za raspravu, dolo do povrede odredaba parninog postupka koja se ni na raspravi pred drugostepenim sudom ne bi mogla otkloniti, to bi dovelo do ukidanja odluke prvostepenog suda i vraanja na ponovni postupak ( lan 227 stav 1 taka 2 ZPP-a FBiH i RS). 6. Miljenja smo da bi bilo potrebno da u pozivu stoji ovakvo upozorenje, kako bi stranke bile svjesne mogunosti da se glavna rasprava moe odrati odmah nakon pripremnog roita. Ovakvo upozorenje sud bi mogao staviti samo kada na osnovu sloenosti predmeta procijeni da postoje uslovi odravanja glavne rasprave istog dana nakon okonanog pripremnog roita. 7. U sluaju odreivanja provoenja dokaza sasluanjem parninih stranaka na pripremnom roitu, ukoliko je na istom prisutan njen punomonik, nije potrebno posebno pozivati parninu stranku, ve se nalae njenom punomoniku da je obavijesti o provoenju tog dokaza.
3. TOK GLAVNE RASPRAVE 3.1. Ope napomene Tok glavne rasprave regulisan je lanovima 97 do 110 ZPP RS i ZPP FBiH, lanovima 226 do 236 ZPP BD BiH i lanovima 64 do 77 ZPP BiH. Glavna rasprava je centralni dio parninog postupka, a sud donosi odluku o tubenom zahtjevu na osnovu procesnog materijala iznesenog na njoj, postupajui u duhu lana 8 Zakona o parninom postupku eniteta i Distrikta Brko i lana 13 ZPP BiH, koji sadri naelo slobodne ocjene dokaza ili slobodnog sudijskog uvjerenja, a koje naelo se primjenjuje i u ostalim fazama postupka (npr. na pripremnom roitu kada sud cijeni koji dokaz e parnine stranke izvesti na roitu za glavnu raspravu, ocjena prihvatanja izvoenja dokaza koji je predloen na glavnoj raspravi i sl). Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda preuzetih radi utvrivanja injenica, na koje e sud primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja odluke. Ona je neophodna za donoenje prvostepene odluke, osim u sluajevima izriito predvienim zakonom. U novim zakonima posebno je naglaeno naelo koncentracije dokaza, kao i cjelokupnog postupka. Tenja zakonodavca je bila da se izmijene odredbe koje su na izvjestan nain omoguavale da se postupak odugovlai, te da se roite za glavnu raspravu bezrazlono odlae, ak i na neodreeno vrijeme. Stoga bi prema odredbama novih zakona, u pravilu, glavna rasprava trebala biti provedena na jednom roitu. Ovo naelo nalazi mjesto u uvodnim odredbama novih Zakona (lan 11 ZPP RS i ZPP FBiH i lan 16 ZPP BiH) kao jedan od osnovnih naela parninog postupka, a u
16
zakone su unesene i brojne druge odredbe koje bi trebale da omogue ostvarenje tog naela. Nema sumnje da je, u skladu s novim pravilima, zaista u velikom broju sluajeva mogue okonati glavnu raspravu na samo jednom roitu bez odugovlaenja, ime se omoguava efikasnije rjeavanje graanskih predmet. To naravno predstavlja idealnu situaciju, dok se u praksi esto deava i da se roite za glavnu raspravu vodi u vie nastavaka, a iz veeg broja razloga, o kojima e kasnije biti govora. U sluaju kada doe do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i dalje vai princip jedinstva glavne rasprave, to znai da glavna rasprava uvijek predstavlja jednu procesnu cjelinu. Pod tim se podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom roitu ne gube procesno znaenje, i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te takoer i da je sud prilikom odluivanja obavezan uzeti u obzir cjelokupnu procesnu grau i navode stranaka iznesene tokom cijele glavne rasprave, na bilo kojem od roita. U novim zakonima ustanovljen je institut povlaenja tube u sluaju da tuitelj ne doe na roite za glavnu raspravu, uz ispunjavanje i drugih uslova, dok je naputena prijanja mogunost nastupanja mirovanja postupka. Ovo je takoer uinjeno u cilju breg okonavanja postupka, u sluaju kada tuitelj izgubi interes da se isti vodi. Vjerovatno najznaajnija izmjena u pogledu materije glavne rasprave jeste ukidanje mogunosti iznoenja novih injenica i predlaganja dokaza tokom cijele glavne rasprave. Upravo ova mogunost se esto koristila od strane parninih stranaka u situacijama kada im je bilo u interesu da se postupak unedogled odugovlai. Takoer je veoma znaajna izmjena uinjena time to je ukinuta mogunost ponovnog otvaranja glavne rasprave koja je zakljuena, a koji institut se u prolosti takoer esto koristio u svrhu odlaganja donoenja odluke, a bez prave potrebe. Nove odredbe kojima se regulie tok glavne rasprave mogle bi biti od utjecaja i na promjenu organizacije u oblasti advokature. Naime, advokati koji su punomonici stranaka nisu vie u mogunosti da jedan drugog zamjenjuju na raspravama, te da na iste dolaze nespremni, zbog ega su se rasprave esto odlagale vie puta. Naime, punomonici stranaka sada moraju biti potpuno spremni za glavnu raspravu (kao i za pripremno roite), jer bi proputanjem parninih radnji mogla nastupiti teta za njihove stranke, a koja se nee moi otkloniti u daljem toku postupka. Pretpostavljamo da e se stoga ee pojavljivati i tube kojima stranke potrauju naknadu tete od advokata koji su ih zastupali, u sluaju da su propustili provoenje nekih parninih radnji usljed ega je nastupila teta za stranku. Takoer se moe pretpostaviti da e doi i do stvaranja udruenih advokatskih kancelarija ili drugih formi udruivanja rada advokata, poto e to biti neophodno da bi se odgovorilo zahtjevima koje nameu novi procesni zakoni. I ovdje moramo naglasiti potrebu dalje edukacije i pripadnika advokatske profesije, te pravnika koje zastupaju firme i preduzea, budui da odredbe novih procesnih zakona nameu visoke standarde pri zastupanju stranaka. Otvara se i pitanje efikasne pravne pomoi za stranke koje nisu u mogunosti da angauju advokata kao punomonika, to je problem koji vjerovatno u blioj budunosti nee biti adekvatno rijeen. Novim zakonima izmijenjene su i odredbe o upravljanju postupkom od strane sudije. Naime, sudije nemaju vie obavezu da se brinu da se o predmetu spora svestrano raspravlja, kao to je bilo predvieno prijanjim zakonodavstvom. Ovo je u skladu sa znaajem naela dispozicije stranaka, a uloga suda je u velikoj mjeri reducirana i svodi
17
se na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. 3.2. Otvaranje glavne rasprave Glavna rasprava zapoinje time to sudija otvara glavnu raspravu. Ne bi bilo na odmet da sudija objavi svoje ime i prezime, mada se moe pretpostaviti da ga stranke ve znaju, kako bi stranke bile u mogunosti da eventualno zatrae izuzee. Sudija poziva sve osobe koje su pozvane na roite za glavnu raspravu da uu u sudnicu i objavljuje predmet raspravljanja. Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se trebalo sastojati u oglaavanju stranaka u sporu, te saetog oznaenja predmeta spora, (npr. utvrenje prava vlasnitva, radni spor, razvod braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje predmeta spora esto ne provodi, zbog nedostatka vremena, za to smatramo da ne predstavlja poseban problem. Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene pretpostavke za odravanje rasprave, t.j da li su pristupile sve pozvane osobe (stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici, umjeai, svjedoci, vjetaci), te se to konstatuje na zapisnik. Ako sudija ustanovi da su neke od pozvanih osoba izostale, provjerava da li su uredno pozvane, pa ako jesu, da li imaju opravdan razlog za izostanak. Sudija treba da u zapisnik konstatuje razloge neodazivanja, a njih moe ustanoviti na osnovu primjedbe dostavljaa navedene na dostavnici, na osnovu informacija dobijenih od prisutnih osoba, ili na osnovu eventualnog obavjetenja osobe koja je izostala, a kojim opravdava svoj izostanak. U praksi se naravno esto deava da dostavljai, bilo sudski, bilo potanski, ne postupaju pravilno po odredbama ZPP-a o dostavi, pa je je nekad teko ustanoviti da li je osoba koja nije pristupila na roite zapravo uredno obavijetena. U sluaju neopravdanog izostanka tuitelja, u pravilu e se tuba smatrati povuenom. Ovo se deava po sili zakona, te nije potreban prijedlog protivne stranke. Time se stvara presumpcija da je tuitelj povukao tubu. Parnini postupak se i pokree voljom tuitelja, a pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okona to bre. Stoga se njegov izostanak sa roita smatra njegovim disponiranjem o daljem voenju parnice, te se pretpostavlja da je izgubio interes za dalje voenje parnice.(napomena: vidi Anex III-primjer 4) Zakon ostavlja mogunost tuenom da trai da se roite odri, i ako tuitelj nije pristupio na njega. Tueni moe imati pravni interes da se raspravi predmet spora, a takoer moe i pretpostaviti da e tuitelj traiti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Stoga se u praksi mogu oekivati i sluajevi da se tueni zaista upusti u raspravljanje. U tom sluaju se postavlja problem odvijanja glavne rasprave u odsustvu tuitelja. Postavlja se pitanje ko e izloiti tubu, te izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na glavnoj raspravi. U sluaju neopravdanog izostanka tuenog sa roita za glavnu raspravu, zakon predvia da e se rasprava odrati bez njegovog prisustva. Naime, smatra se da je i u ovim okolnostima naelo kontradiktornosti zadovoljeno, jer je tuenom samim urednim pozivanjem pruena mogunost da raspravlja pred sudom. Prema tome, svojim izostankom tueni prihvata rizik odravanja glavne rasprave u njegovom odsustvu, a tako i svih drugih posljedica koje za njega mogu nastupiti. U ovakvom sluaju sud bi morao na glavnoj raspravi izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog koji su eventualno izneseni na pripremnom roitu.
18
Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno obavijetene stranke ne moe dovesti do odgode ili odlaganja rasprave, ak ni na zahtjev druge strane. Meutim u praksi se esto pojavljuju sluajevi kada uredno obavijeteni tueni ne pristupi na raspravu, da tuitelj trai odgodu roita za glavnu raspravu, emu sud u pravilu udovoljava. Mada ovakva mogunost ne postoji prema novim zakonima, smatramo da ovakvo postupanje sudova u sutini ne moe dovesti do tetnih posljedica, a posebno imajui u vidu da stranke disponiraju svojim zahtjevima, pa tako i tuitelj koji predlae odgodu. Nakon to sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet raspravljanja i utvrdi jesu li dole sve pozvane osobe, sudija treba da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje. Ovo bi moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predvieno je da sud prvo utvruje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o glavnoj stvari, a zatim dozvoljava mogunost raspravljanja o procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o glavnoj stvari ili zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Miljenja smo da sud, ukoliko treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji treba prvo da raspravi i odlui po takvom prigovoru. Ukoliko ga ne usvoji, to bi trebao usmeno saopiti strankama, te nastaviti sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Sudska praksa Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od stranaka podneskom primljenim prije odravanja roita traila odlaganje roite, a sud nije rijeenjem odbio prijedlog i rjeenje dostavio strankama prije dana roita. Iz obrazloenja: prema odredbama lana 449 stav 2 ZPP-a, ako sa pripremnog roita ili sa prvog roita za glavnu raspravu, ili s bilo kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e roite odloiti, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuilac povukao tubu. Primjenom navedene odredbe zakona sankcionie se pasivnost parninih stranaka, odnosno neopravdano izostajanje stranaka sa roita. Meutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom trai odlaganje roita, kako je to u konkretnom sluaju blagovremeno traio punomonik tuitelja, nisu ispunjeni uvjeti za primjenu lana 499 stav 2 Zakona o parninom postupku, ukoliko prije roita sud nije rjeenjem odbio prijedlog i to rjeenje prije odravanja roita dostavio strankama.( napomena- vidi Anex III-primjer 5) (Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-216/98 od 10.11.1998 godine) Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni odvjetniku koji je bio punomonik stranke do likvidacije odvjetnikog ureda, a punomo mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda. (Vrhovni sud FBiH P-5/98 od 24.02.1998 godine).
19
Sudska praksa prije 1991 godine Prijedlogom tuioca da se roite odri u odsustvu njegovog punomonika ne otklanja se zakonska fikcija povlaenja tube, jer se rasprava ne moe odrati u odsustvu zastupnika obiju stranaka. (Vrhovni sud BiH, broj P-336/86 od 27.01.1987 godine). Podnesak tuioca kojim predlae da se odluka donese u njegovom odsustvu, na osnovu stanja u spisu, ne moe otkloniti zakonsku fikciju povlaenja tube iz lana 499 stav 2. (Vrhovni sud BiH broj P-379/87 od 24.03.1988 godine). Fikciju povlaenja tube ne otklanja odsustvo sa roita zbog tekog finansijskog stanja parnine stranke. (Vrhovni sud BiH broj P-35/88 od 20.10.1988 godine). Tuba se smatra povuenom i onda kada je za tuitelja pristupila osoba bez punomoi koja nije u ostavljenom roku podnijela punomo. (Privredni sud Hrvatske P-2400/90 od 11.12.1990 godine). Nema mjesta primjeni odredbe o povlaenju tube u situaciji kada je tuitelj obavijestio sud o opravdanoj sprijeenosti da pristupi na zakazano roite. (Vrhovni sud BiH P- 53/80 od 12.06.1980 godine). Tuilac ne moe pravdati izostanak sa roita oekivanjem da e predsjednik vijea donijeti odluku o tubenom zahtjevu zbog toga to je injenino stanje u toku postupka postalo nesporno. (Vrhovni sud BiH broj P- 381/90 od 25 februara 1991 godine) Praksa sudova iz inostranstva Nee se meutim, smatrati da je tuitelj bio uredno pozvan, ako u pozivu za glavnu raspravu nije bio upozoren na navedenu posljedicu zbog izostanka s roita. (Vrhovni sud Hrvatske Gzz-37/92 od 15.12.1992 godine.)
20
3.3. Odvijanje glavne rasprave Odredbe novih zakona mnogo detaljnije reguliu odvijanje glavne rasprave tj. redoslijed poduzimanja pojedinih parninih radnji, u usporedbi sa odredbama starih zakona. Ovo se posebno donosi na redoslijed izvoenja dokaza. U pogledu odredbe da prvo tuitelj, odnosno zastupnik ili punomonik tuitelja, ukratko izlau bitna pitanja iz tube i ita isprave, to se moe razumijeti tako da je izlaganje tube usmeno, pa u pravilu ne bi bilo pravilno dozvoliti da se tuba ita ili da tuitelj samo izjavi da ostaje kod pismenog teksta tube. Smatramo da nije neophodno izlagati cijelu tubu, odnosno odgovor na tubu, ve samo njihove bitne injenine i pravne aspekte. Pretpostavljamo da se u praksi esto dogaa da sudija na prijedlog stranke konstatuje da stranke ostaju kod tube ili odgovora na tubu datog u pismenom obliku, poto se tako skrauje vrijeme trajanja roita za glavnu raspravu. Uostalom, ako stranke nemaju nita da dodaju samoj tubi ili odgovoru na tubu, ne vidimo zato bi bilo pogreno samo konstatovati da ostaju kod navoda iz njih. Ovo bi bilo donekle u suprotnosti sa naelom usmenosti, ali smatramo da ne bi moglo uticati na donoenje pravilne odluke. Miljenja smo da sud ne bi trebao ni dozvoliti iznoenje cjelokupnih navoda koje su stranke iznijele u svojim pismenim podnescima, jer bi to bilo nesvrsishodno i vodilo nepotrebnom produenju roita za glavnu raspravu. Druga bi situacija bila ukoliko bi se roite za glavnu raspravu u potpunosti audio snimalo, kao to je to za sada sluaj samo u krivinom postupku, u nekim sudovima koji su za to tehniki opremljeni, Tada bi zaista bilo neophodno usmeno izlagati sve navode iz tube i odgovora na tubu. Zakoni propisuju i da se prilikom izlaganja tube provedu dokazi itanjem isprava. Ovo je neobino rjeenje koje je u suprotnosti sa dosadanjom praksom i navikama sudija. Ipak se izvoenje dokaza itanjem isprava prije izvoenja drugih dokaza ini loginim, budui da isprave, posebno javne, esto predstavljaju najmanje sporno dokazno sredstvo, pa bi nakon itanja isprava neke injenice mogle meu strankama biti razjanjene, uslijed ega nee biti potrebno izvoditi i druge dokaze. Po nekim miljenjima, ovu odredbu o itanju isprava trebalo bi shvatiti restriktivno, kao itanje samo onih isprava koje je neophodno izloiti u sklopu kratkog izlaganja tube. Nakon toga tueni ukratko izlae odgovor na tubu. Tueni je ranije podnio pismeni odgovor na tubu i na raspravi usmeno samo izlae njegove bitne aspekte. Sud bi trebao nakon izlaganja bitnih elemenata tube i odgovora na tubu dozvoliti strankama da nastave raspravljati o injeninim i pravnim pitanjima vanim za presuenje, a posebno im dozvoliti da se izjasne o navodima protivne stranke. U pravilu, izostanak osoba koje su pozvane na glavnu raspravu a koje nisu stranke, njihovi punomonici ili zakonski zastupnici (npr.svjedoci,vjetaci), bez obzira na razlog izostanka, ne spreava njeno odravanje. Sud e u toku daljeg raspravljanja, zavisno od prijedloga stranaka, te rezultata izvoenja drugih dokaza, odluiti je li potrebno da se radi ponovnog pozivanja tih osoba roite odloi i zakae novo.(napomena: vidi Anex III-primjer 6) Razlozi izostanka ovih osoba mogu biti relevantni samo za odluku o eventualnom izricanju kazne, u smislu odredaba o nepotivanju suda. Treba napomenuti da zakoni obavezuju sud da o pretpostavkama za odravanje rasprave brine i prije dana odravanja glavne rasprave. Tako je predvieno da je sud duan osam dana prije odravanja roita provjeriti da li postoje zakonske pretpostavke
21
za odravanje rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do roita, te e u protivnom odgoditi raspravu. Ovo je lijepo zamiljeno, ali naravno da se ovakve odredbe u praksi rijetko sprovode, poto veina sudija koji vode graanske predmete u Bosni i Hercegovini, usljed ogromnog broja predmeta sa kojima su zadueni, fiziki nije u mogunosti da vri ovakve provjere i procjenjuje vjerovatnou da se roite nee moi odrati.(napomena: vidi Anex III-primjer 7) Odluka o tome koji e se dokazi izvoditi donosi se na glavnoj raspravi samo ako je jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti da li su ispunjeni uslovi, tj. da li je stranka uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na pripremnom roitu. Isto se odnosi i na situaciju kada tuilac izjavi da preinaava tubu, ili tueni istie protivtubeni zahtjev, tj sud e, prije pristupanja izvoenju dokaza, odluiti da li su ove radnje stranaka dozvoljene. Sud je duan da, u procesno-pravnom smislu, rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi i odluuje da li je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom. Na samim strankama je obaveza da vode rauna da se iz izvedenih dokaza dobiju odgovori na sva pitanja bitna za odluivanje. To ipak ne znai da sud ne moe preduzimati radnje koje e mu pomoi da se razjasne odreene injenice bitne za odluivanje. Sudu je ostavljeno ovlatenje da osobama koje se sasluavaju postavlja pitanja u bilo koje vrijeme, tj. tokom cijelog sasluanja. Dakle, sud ipak zadrava i odreenu ulogu u rukovoenju izvoenjem dokaza u materijalno - pravnom smislu. Pri tome, sudija koji vodi postupak mora biti izuzetno paljiv da ne bi svojim postupanjem izazvao sumnju u nepristrasnost, budui da i postavljanjem pitanja sudija moe uticati na saznavanje injenica koje mogu biti vane za donoenje odluke. Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, te izvoenja dokaza itanjem isprava, prvo se pristupa sasluanju stranaka. Moe se pretpostaviti da je ovako predvieno radi tenje da stranke daju to vjerodostojnije iskaze, budui da ne mogu svoj iskaz prilagoavati ostalim izvedenim dokazima, posebno iskazima svjedoka. Zatim se sasluavaju svjedoci, i to prvo svjedoci koje je predloio tuitelj, a zatim oni koje je predloio tueni. Nakon sasluanja svjedoka izvode se svi ostali dokazi, od kojih se svojim znaajem izdvaja vjetaenje. U pravilu bi provoenje dokaza uviajem trebalo obavljati nakon sasluanja stranaka i svjedoka. Meutim, u skladu s naelom procesne ekonomije, u velikom broju sluajeva bie najsvrsishodnije izvesti ovaj dokaz prije svih ostalih dokaza. Ovo bi posebno vailo za sluajeve kada je potrebno da se na uviaju provede i vjetaenje, to e i biti sluaj u najveem broju predmeta. Na pripremnom roitu se rjeenjem odreuje predmet uviaja, termin uviaja, predmet vjetaenja ukoliko se vjetaenje odvija u sklopu uviaja na licu mjesta, odreuje rok za izradu nalaza i odreuje termin glavne rasprave (ostavljajui dovoljno vremena za dostavu nalaza vjetaka parninim strankama- najmanje 8 dana), dakle sve ove radnje se imaju obaviti prije glavne rasprave. Miljenja smo da bi u takvom sluaju bilo najbolje da se prvo odredi roite na licu mjesta radi obavljanja uviaja, na to roite pozvati vjetaka, a zatim zakazati nastavak roita za glavnu raspravu vodei rauna o roku koji je potreban vjetaku za izradu nalaza i miljenja ( i dostavu nalaza parninim strankama), te na tom sljedeem roitu po mogunosti izvesti sve ostale dokaze i zakljuiti glavnu raspravu.
22
to se tie zavrnih izlaganja stranaka, u njima bi se trebalo rezimirati i naglasiti ono to je ve izneseno tokom rasprave, te izvui odreene zakljuke. Odredbe novih zakona ukazuju da bi od redoslijeda odvijanja glavne rasprave trebalo odstupati samo izuzetno, ali su u praksi, prema naim saznanjima ta odstupanja esta. Nekada do ovih odstupanja dolazi zbog starih navika sudija, ali su ista esto i nuna. Na primjer, nemogunost izvoenja jednog dokaza na roitu za glavnu raspravi dovee do toga da se prvo izvedu drugi dokazi. Uglavnom, rukovoenje raspravom podrazumijeva ovlatenje suda da raspravu otvori, da odreuje, u okvirima predvienim zakonom, koje e se radnje i kojim redoslijedom preduzimati, da daje rije strankama i drugim uesnicima postupka, da donosi i objavljuje odluke, da pri izvoenju dokaza ne dozvoljava postavljanje odreenih pitanja, da diktira zapisnik, brine se o redu u sudnici i dostojanstvu suda, odluuje o iskljuenju javnosti, o odgodi, odlaganju i nastavku roita, o zakljuenju glavne rasprave, izrie kazne zbog zloupotrebe prava, naruavanja reda ili vrijeanja suda i sl. Sud mora voditi rauna da se glavna rasprava odvija u skladu sa naelom procesne ekonomije, uz najmanji utroak vremena i sredstava. (napomena: vidi Anex III-primjer 8) Prema tome, sud treba i da nastoji da ne dolazi do nepotrebnih odgoda ili odlaganja roita, te da se raspravljanje ne proiri i na ona pitanja koja nisu bitna za donoenje odluke o predmetu spora. Stoga sud ima ovlaenje da odbije provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak, te da prilikom sasluavanja stranaka, svjedoka i vjetaka ne dopusti pitanja koja su nebitna za predmet. Takoer sud ima mogunost izricanja novanih kazni uesnicima u postupku, kada ocijeni da oni zloupotrebljavaju svoja procesna prava. Ova zloupotreba se uglavnom sastoji u koritenju procesnih prava u svrhu odugovlaenja postupka ili ikaniranja protivne stranke. U posebnoj glavi novih zakona (Glava XXV ZPP RS, ZPP FBiH i ZPP BiH) navedene su odredbe o nepotovanju suda, te odreene novane kazne koje sud moe izrei uesnicima u postupku, kao i licima koja postupak prate kao pripadnici javnosti. Izdvajanje ovih odredbi u posebnu glavu zakona predstavlja novinu u procesnom zakonodavstvu. Izuzetak je ZPP BD BiH, koji u odredbama kojima se regulie odravanje reda na glavnoj raspravi (lanovi od 247-249) predvia ovlaenja suda da novano kanjava uesnike u postupku. Sud je uvijek obavezan da uva dostojanstvo stranaka u postupku, a posebno dostojanstvo samog suda, te da u tu svrhu izrie i kazne, ako je to neophodno. U praksi smo svjedoci da sudovi veoma rijetko poseu za mjerama novanog kanjavanja ili udaljenja iz sudnice lica koja remete odvijanje glavne rasprave. Miljenja smo da bi ovakvu praksu valjalo promjeniti, to bi vodilo poveanju autoriteta suda pred strankama i javnou. Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se u pravilu izvode neposredno pred sudom. Prema tome, u postupku se kao temeljna istiu naela usmenosti i neposrednosti. U fazi glavne rasprave nema izuzetaka od naela usmenosti (osim mogunosti pismenog postavljanja pitanja i davanja odgovora svjedoka koji je gluh ili nijem). Prema naelu neposrednosti, odluka o tubenom zahtjevu se moe zasnivati samo na dokazima provedenim neposredno na glavnoj raspravi. Jednu od najvanijih izmjena u odnosu na stari parnini postupak predstavlja uskraivanje mogunosti iznoenja novih injenica i dokaza sve do zakljuenja glavne rasprave, pa ak i u albi. Stara rjeenja su esto dovodila do odugovlaenja prvostepenog postupka, i otvarala put zloupotrebama od strane parninih stranaka. U skladu sa naputanjem naela materijalne istine, te razlozima procesne ekonomije,
23
injenice koje nisu bile iznesene, kao ni dokazi koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu, u pravilu se ne mogu iznositi, odnosno predlagati na glavnoj raspravi. Naravno, i od ovog pravila (uostalom kao i svakog drugog), postoji izuzetak, i to ako su stranke u stanju uiniti vjerovatnim da navedene injenice, odnosno dokaze, bez svoje krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Ovaj izuzetak bi se prvenstveno trebao odnositi na injenice koje su nastupile nakon odravanja pripremnog roita. Miljenja smo da prijedloge za iznoenje novih injenica i predlaganje novih dokaza sud mora cijeniti jako restriktivno.(napomena: vidi Anex III-primjer 9) Osnovno pravilo je da se uvijek prvo izvode dokazi koje je predloio tuitelj, a zatim dokazi tuenog, ali se naravno u praksi esto dogaa da se od ovog pravila mora odstupiti. Sud je duan voditi rauna da stranke, prilikom ispitivanja protivne stranke, svjedoka ili vjetaka, ne uznemiravaju ili vrijeaju ispitivanu osobu, te im je u protivnom ovlaten izrei novanu kaznu. Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. Prema tome, opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud je ovlaten da procesna rjeenja koja je donio u toku postupka opozove ili izmijeni. Prema tome, sud to moe uiniti i na glavnoj raspravi u pogledu odluka koje su donijete na pripremnom roitu, a kojima se upravlja postupkom. Ukoliko zakonom nije drugaije predvieno, ovakva procesna rjeenja se mogu pobijati samo albom protiv konane odluke. U toku glavne rasprave moe doi i do preinaenja tube, u subjektivnom i objektivnom smislu, s tim da isto sud moe dozvoliti i bez pristanka tuenog ako tuitelj bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.(napomena: vidi Anex III-primjer 10) 3.4. Zakljuenje glavne rasprave Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena. Odredba o zakljuenju rasprave u novim zakonima je izmijenjena zbog naputanje naela materijalne istine. Nema vie mogunosti ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, instituta koji se veoma esto zloupotrebljavao u praksi sudova i vodio bezrazlonom odugovlaenju prvostepenih postupaka. Nakon zakljuenja glavne rasprave ne postoji vie mogunost preduzimanja procesnih radnji od strane parninih stranaka. Prema novim odredbama, nakon zakljuenja glavne rasprave, sud je odmah duan obavijestiti prisutne stranke o datumu donoenja presude. Mogue dileme i pitanja: 1. Kako postupiti u sluaju prigovora procesnih smetnji izjavljenim prije poetka raspravljanja na glavnoj raspravi?
24
2. Da li sud moe odluiti da o procesnom prigovoru donese odluku naknadno, van rasprave, s tim da se glavna rasprava ponovno zakae nakon odluivanja o prigovoru ukoliko isti ne bude usvojen? 3. Moe li se sud oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu kao nerazumljivu ili nepotpunu na roitu za glavnu raspravu? 4. Kada je tueni podnio protivtubu, a tuitelj nije doao na glavnu raspravu, te tueni trai da se tuba tuitelja smatra povuenom, treba li donijeti takvo rjeenje. U sluaju da se takvo rjeenje donese, da li je opravdano da se roite odri i parnini postupak nastavi po protivtubi? 5. U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, u kom momentu se ima smatrati da se tueni upustio u raspravljanje, i shodno tome provesti roite za glavnu raspravu? 6. U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, a ista se vodi na zahtjev tuenog, ko treba da izloi tubu i druge navode tuitelja? 7. Da li sud moe izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na pripremnom roitu umjesto njega, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri? 8. Kakvu odluku sud treba da donese u pogledu provoenja dokaza koji su predloeni od strane tuitelja na pripremnom roitu i odreeni za provoenje na roitu za glavnu raspravu, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri? 9. Da li bi se trebalo dopustiti da tuitelj tek u zavrnom izlaganju, npr. nakon izvedenog vjetaenja, imajui u vidu nalaz i miljenje vjetaka, preinaava ili smanjuje tubeni zahtjev ? 10. U kojoj fazi glavne rasprave bi bilo najsvrsishodnije dati strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza? 11. Moe li se nov ano kazniti lice koje ometa glavnu raspravu, a nije uesnik u postupku?
25
12. ta bi moralo biti navedeno u prijedlogu stranke za iznoenja novih injenica ili predlaganju novih dokaza na glavnoj raspravi, a da bi sud eventualno imao osnova da udovolji tom prijedlogu? 13. Moe li sud na glavnoj raspravi odrediti izvoenje dokaza kojeg je stranka predlagala na pripremnom roitu, a sud pri tom odbio prijedlog? 14. Moe li sud ponovno pozvati radi sasluanja svjedoka koji je ve prethodno sasluan u postupku? 15. Iz kojih razloga bi sud trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon davanja iskaza? 16. Kada bi se moglo smatrati da je predmet spreman za presuenje, imajui u vidu nove odredbe koje reguliu glavnu raspravu, te opta naela parninog postupka? 17. Ukoliko sud dozvoli preinaku tube na roitu za glavnu raspravu, da li je duan da odgodi roite kako bi tuenom dao rok za izjanjenje na preinaenu tubu? Varijante moguih odgovora: 1. Miljenja smo da sud na roitu za glavnu raspravu, ako treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji, prvo treba da raspravi taj prigovor, pa ukoliko isti usvoji odbacuje tubu, odnosno oglaava se nenadlenim. Ako se ne usvoji prigovor, rjeenje o tome se usmeno saoptava strankama i odmah nastavlja sa raspravljenjem o glavnoj stvari, s time da se u odluku o glavnoj stvari unosi rjeenje o odbijanju procesnog prigovora. 2. Ovakva situacija podsjea na odlaganje roita za glavnu raspravu na neodreeno vrijeme i sigurno nije u duhu novih zakona o parninom postupku i njihove tenje da postupak bude to efikasniji. Meutim, nee uvijek biti lako sudiji da odluku o procesnom prigovoru donese na samom roitu za glavnu raspravu, poto mu moe trebati vremena da razmotri situaciju i proui propise, a zakon izriito ne zabranjuje takvu soluciju. Po naim saznanjima, u praksi je ve dolazilo do slinih sluajeva, pri emu se u sluaju usvajanja procesnog prigovora donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ili se sud oglaava nenadlenim, a u suprotnom procesni prigovor odbija i ponovno zakazuje roite za glavnu raspravu. U ovom drugom sluaju nezadovoljna
26
stranka ne bi imala posebno pravo albe na rjeenje o odbijanju prigovora, ve samo zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. 3. Zakonom je predvieno da e sud na roitu za glavnu raspravu prvo utvrditi postoje li procesne smetnje i postupiti shodno odredbama lana 67 ZPP Federacije BiH i RS i lana 34 ZPP BiH, ako odredbama zakona nije drugaije predvieno. Poto postoje izriite zakonske odredbe o tome do kad se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim i kako treba postupiti u sluaju nerazumljive i nepotpune tube, to se po naem miljenju sud ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu na roitu za glavnu raspravu. 4. U ovakvom sluaju trebalo bi donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom, to rjeenje dostaviti tuitelju, naravno i tuenom ukoliko trai otpravak rjeenja, a nastaviti raspravljanje po protivtubi na roitu za glavnu raspravu. 5. Prema odredbama zakona, uputanjem u raspravu se smatra trenutak kada je sud primio odgovor na tubu tuenog. Prema tome, samim izraavanjem elje tuenog da se vodi rasprava, ima se smatrati da su ispunjeni uslovi za to. 6. Naravno da je sud u obavezi da umjesto tuitelja proita tubu te ukratko iznese relevantna pitanja i navode tuitelja sa pripremnog roita. Takoer ovo pravilo bi vailo i u sluaju da tueni ne pristupi na roite za glavnu raspravu, pa bi sud trebao izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog sa pripremnog roita. 7. Po naem miljenju, sud se ne bi mogao umjesto tuitelja uputati u izvoenje dokaza koje je tuitelj predloio. To bi bilo u suprotnosti sa ulogom suda koja proizilazi iz osnovnih principa na kojima poiva novi parnini postupak. Takoe bi takvim postupanjem suda mogla doi u pitanje i njegova nepristrasnost, poto bi se na taj nain sud upustio u prikupljanje procesne grae u korist jedne od stranaka, za to po novim Zakonima o parninom postupku nema ovlatenje, jer je to iskljuiva obaveza parninih stranaka. Stoga se radnje koje sud moe preduzimati po slubenoj dunosti mogu odnositi samo na upravljanje postupkom, a nikako na meritum spora. Prema tome, sud bi izvoenjem dokaza koje je predloio tuitelj, mogao djelovati neposredno u korist tuitelja. 8. U ovakvom sluaju bi sud morao donijeti rjeenje kojim se opoziva rjeenje sa pripremnog roita kojim je odreeno izvoenje dokaza koje je predloio tuitelj. 9. U zavrnim izlaganjima bi u pravilu trebalo samo rezimirati i podvui ono to je ve izneseno tokom rasprave, a ne iznositi nove navode ili prijedloge. Meutim, lanom 57 stav 2 entitetskih zakona, i lanom 24 stav 2 ZPP BiH je regulisano da nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe
27
dopustiti preinaku tube ako ocijeni da ta preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku. Prema tome, poto zavrna izlaganja prethode zakljuenju glavne rasprave, ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, sud moe dozvoliti preinaenje, s tim to smatramo da bi ovo ovlaenje valjalo koristiti veoma restriktivno. 10. Postoje razliita miljenja oko toga kada bi trebalo dati strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza. Ukoliko je odreeno izvoenje veeg broja dokaza, miljenja smo da bi najpogodniji trenutak u toku glavne rasprave bio nakon izvoenja svakog pojedinog dokaza, a ne bi bilo nepravilno ni to uraditi nakon to bude proveden cjelokupni dokazni postupak. U svakom sluaju, ne bi trebalo dopustiti da stranke ocjenu dokaza iznose u zavrnom izlaganju. 11. U smislu odredaba o nepotovanju suda, sud moe lice koje kao slualac prisustvuje raspravi udaljiti iz sudnice, kazniti novanom kaznom ili oboje. Ostaje otvoreno pitanje kako e se u praksi provesti novano kanjavanje osobe koja je udaljena iz sudnice, a iji identitet nije utvren. 12. U prijedlogu za iznoenje novih injenica ili dokaza na glavnoj raspravi, stranka bi trebalo da navede i zato to nije mogla uiniti u nekoj od ranijih faza postupka, i te svoje navode takoer potkrijepiti vjerodostojnim dokazima. 13. Moe se zamisliti situacija u kojoj e biti potrebno izvesti dokaz ije je provoenje odbijeno na pripremnom roitu, poto se iz toka postupka pokae da je izvoenje tog dokaza neophodno. Poto sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem o odbijanju provoenja dokaza, moe naknadno i na glavnoj raspravi staviti van snage prijanje rjeenje i odrediti provoenje tog dokaza. 14. Zakon ne predvia mogunost ponovnog pozivanja ve sasluanih svjedoka, budui da bi se tako odugovlaio postupak, te mogunost ponovnog sasluanja svjedoka ostavlja samo za sluaj kada je svjedok jo uvijek prisutan u sudnici ili zgradi suda. 15. Opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud bi trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon sasluanja kada sumnja da bi nakon naputanja sudnice mogli uticati na iskaze drugih svjedoka koji ekaju da budu sasluani, kao i kada smatra da e eventualno biti potrebno da se ti svjedoci naknadno ponovo sasluaju. 16. Zakon koristi uoptenu formulaciju, da se glavna rasprava zakljuuje nakon to ''predmet bude spreman za presuenje''. Uzimajui u obzir odredbe novih zakona o glavnoj raspravi kao i opta naela postupka, moe se smatrati da je predmet spreman za
28
presuenje kada se provedu svi dokazi koje je sud odredio i nakon to su se stranke izjasnile o provedenim dokazima, te o navodima protivne stranke.
17. Sud bi u ovom sluaju imao diskreciono ovlatenje da odlui da li e odgoditi roite ili ne, u zavisnosti od toga da li smatra da je zbog obima i vrste preinaenja tuenom potrebna posebna priprema za izjanjenje. Sudska praksa Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do zakljuenja glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite odluke. (Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1436/03 od 2506.2004 godine). Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza podnoenja tube, a prije zakljuenja glavne rasprave. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je naao da je tubeni zahtjev za isplatu cijene za isporuenu robu osnovan, a odbija da uzme u obzir potraivanja koja je ugovorom o cesiji na tuenog prenio vjerovnik tuitelja, a tueni ih istakao u prijeboj tuitelju, sa obrazloenjem da je ugovor o cesiji zakljuen iza podnoenja tube u ovoj parnici, pa da se na taj ugovor tueni moe pozvati u eventualnom izvrnom postupku. Ova okolnost nije, meutim, od znaaja jer se u parninom postupku uzimaju u obzir sve pravno relevantne injenice koje nastupe do zakljuenja glavne rasprave. (Rjeenje Vrhovnog suda FBiH broj P-113/99 od 5.8.1999) Sudska praksa prije 1991 godine Spajanjem parnica odlukom suda ne stvara se meu tuenima suparniarstvo. Spajanje se vri radi ekonominosti postupka, pa se omoguuje tuiocu da u jednoj parnici ostvaruje zahtjev prema veem broju tuenih. Svaki od njih je samostalna stranka u sporu i tubeni zahtjev se mora raspraviti prema svakome od njih. (Vii privredni sud u Beogradu Sl.7148/73)
29
Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja u smislu l. 313 ZPP pred istim sudom nije obavezno, ve se parnice mogu spojiti kad za to postoje razlozi celishodnosti, o emu odluuje sud. (Vrhovni sud Srbije, Rev-1477/81) Nedoputena je alba punomonika stranke odvjetnika, protiv usmeno objavljenog rjeenja o izricanju kazne zbog naruavanja reda na roitu, ve se alba moe izjaviti u zakonskom roku nakon dostave pismenog otpravka takvog rjeenja. (Okruni sud Varadin G-917/80) Praksa sudova iz inostranstva Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje jer se ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom. (upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE 4.1. Ope napomene Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu regulisani su odredbama lanova 111 do 117 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 63 ZPP BD BiH i lanovima 78 do 84 ZPP BiH. Ovim odredbama uvode se tri razliita koncepta: odgode, odlaganja i nastavka roita. Mogunost odgode, odnosno odlaganja znatno je ograniena, kako u pogledu razloga tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae Naime glavna rasprava se ne moe odloiti na period dui od 30 dana. Dakle, novi zakoni razlikuju odgodu i odlaganje roita za glavnu raspravu, pri emu odgoda predstavlja odluku suda da se roite za glavnu raspravu ne otvara, dok se pod odlaganjem podrazumijeva situacija da se roite za glavnu raspravu vodi, poduzimaju odreene radnje, a zatim se odlae radi nastavka istog. Terminoloki ova podjela nije precizna, poto su termini odgoditi i odloiti sinonimi, ali se odreivanjem razliitih uslova za odgodu ili odlaganje pravi distinkcija izmeu ovih pojmova. ZPP BD BiH i ZPP BiH predviaju samo odgaanje roita, pri emu ipak ne postoji sutinska razlika u odnosu na zakone entiteta. Nove odredbe o odgodi, odlaganju i nastavku roita tee veoj afirmaciji naelu koncentracije postupka, to bi trebalo doprinijeti ekonominijem i efikasnijem parninom postupku.
30
4.2. Odgoda roita Kao razlozi zbog kojih se roite za glavnu raspravu moe odgoditi navodi se nedostatak zakonskih pretpostavki za odravanje roita ili okolnost da dokazi nisu pribavljeni do roita.(napomena: vidi Anex II- 2) Zakonske pretpostavke za odravanje roita ne postoje npr. ako stranke nisu uredno obavijetene za roite ili je nastupila bolest sudije (nadamo se da nije nita ozbiljno). Zakoni predviaju da sud 8 dana prije odravanja roita provjeri da li postoje razlozi za odgodu, to se doima kao korisno i praktino rjeenje, poto se tako mogu izbjei nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti trokovi postupka. Meutim, nae je miljenje da e u praksi, zbog tehnike nemogunosti pojedinih sudova da postupaju aurno usljed prevelikog broja predmeta u pojedinim referatima, biti jako teko provoditi ovu odredbu, t.j. sud nee esto biti u mogunosti da 8 dana prije odravanja roita za glavnu raspravu ustanovi da ne postoje zakonske pretpostavke za njeno voenje i o tome hitno obavijesti stranke. U sluaju odgode mora se odmah odrediti termin novog roita, poto vie ne postoji mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme. (napomena: vidi Anex III-primjer 11) 4.3. Odlaganje roita Do odlaganja roita dolazi kada je roite ve zapoeto, ali se iz nekog razloga ne moe okonati. Zakon predvia samo dva razloga za odlaganje roita i to nemogunost izvoenja nekog od dokaza bez krivice stranke i mogunost zakljuenja sudske nagodbe. Ipak, mogue je da se u praksi ne moe izbjei odlaganje roita i iz nekih drugih razloga koje zakon ne predvia. (napomena: vidi Anex III-primjer 12) Svrsishodno je da se roite odgodi radi pokuaja nagodbe, ali to moraju predloiti obje stranke suglasno i po zakonu to mogu uiniti samo jednom. U praksi se pojavljuje da sudovi i vie puta odlau roite iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, to smatramo da je opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogunost zakon ne predvia. Smatramo da bi ovo bilo u skladu sa raspravnim naelom u postupku, budui da stranke disponiraju svojim zahtjevima te ukoliko ele da se roite ponovno odgodi radi pokuaja nagodbe, sud nema razloga da im to uskrati. Takoer se deava da do odlaganja roita dolazi uslijed propusta treih lica ili nepostupanja dravnih organa i drugih sudova po zahtjevima za dostavljanje dokumentacije ili spisa. Oigledno je stoga da u praksi nee biti mogue provesti odredbe kojima se ograniava odlaganje roita na po jednom zbog svakog zakonskog razloga. Po naem miljenju, sudije se trebaju truditi da odlaganje roita za glavnu raspravu dolazi to rjee, ali u praksi ne mogu biti striktno obavezani da roite ne mogu odlagati vie od jednom za svaki od zakonom predvienih razloga. Ukidanje odgode, odnosno odlaganja roita na neodreeno vrijeme je veoma dobro rjeenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih odugovlaenja pojedinih postupaka bez opravdane potrebe. to se tie roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje roita, oito je da se isti ne moe striktno potovati zbog velikog broja predmeta sa kojima su sudije u veini sudova zaduene. Takoer je i zbog tekoa sa slubama
31
dostavljanja i spore saradnje sa dravnim institucijama i drugim sudovima, esto u roku od 30 dana nemogue obezbijediti pribavljanje dokaza za sljedee roite ili uruenje poziva stranci koja nije bila uredno obavijetena. Postoje sluajevi kada ni teoretski nije mogue obezbijediti uslove za odravanje roia (dostavljanje poziva u inostranstvo). Vjerovatno u cilju poveanja odgovornosti sudija u pogledu odlaganja roia, zakon ih obavezuje da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavijeste predsjednika suda, a predsjednika suda da vodi evidenciju odgoda i odlaganja za svakog pojedinog sudiju. Za ovu odredbu moemo samo rei da je potpuno nepraktina i neprovodiva, te se prema naim saznanjima u praksi i ne primjenjuje. To bi oigledno predstavljalo neopravdano obiman zadatak za predsjednika suda, koji se mora baviti neuporedivo vanijim pitanjima, a korist bi bila vrlo upitna. Sud je duan da se u pravilu i prilikom zakazivanja roita nakon odgode odnosno odlaganja istog prethodno konsultuje sa strankama. Svrha ove odredbe je da sprijei eventualne ponovne odgode ili odlaganja zbog nemogunosti stranke da pristupi na roite. U praksi, ukoliko je rije o odlaganju roita kada su parnine stranke prisutne, ovu odredbu nee biti teko primijeniti. Meutim kada se radi o odgodi roita prije datuma odravanja rasprave ili ako je npr. razlog odgode neuredna dostava poziva stranci, a zbog kojeg stranka nije ni pristupila, pojavie se problem. Odredbe novih zakona o odgodi i odlaganju, predstavljaju izraz tenje ka efikasnijem provoenju parninog postupka, ali smo ipak miljenja da se u tome nije u potpunosti uspjelo, poto se njima ne obuhvaaju sve mogue situacije koje se pojavljuju u praksi. Zbog toga sudije na razliit nain popunjavaju praznine u zakonu svojim tumaenjem odredbi, to je u suprotnosti sa generalnom tenjom da se restriktivnije primjenjuju odredbe o odgodi i odlaganju roita. (napomena: vidi Anex II-3) 4.4. Nastavak roita Kada neki ranije odreeni dokaz nije bilo mogue izvesti, sud moe odluiti da se rasprava nastavi odreivanjem novog roita kako bi se proveo samo taj dokaz. (napomena: vidi Anex II-4) Na novom roitu, radnje koje su ve provedene ponovno se provode ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude. Ova zakonska odredba izaziva dileme zbog svoje neodreenosti i nepotpunosti. Ovo prije svega zbog toga to nije odreeno da li zapravo kod nastavka roita treba da se radi o nekom veoma vanom dokazu, koji se ne moe provesti, a koji opravdava odreivanje novog roita radi nastavka postupka, ili sud mora u svakom sluaju odrediti nastavak roita, bez obzira na znaaj dokaza koji nije proveden. Dilema je i u tome da li sud moe odrediti nastavak roita ako je stranka sama skrivila svojim ponaanjem okolnost da se neki dokaz nije mogao izvesti. Za razliku odgore navedenog, nastavak roita iz razloga to se zapoeto roite ne moe zavriti istog dana nije diskutabilno. Uporeujui pravila o odlaganju roita i o nastavljanju rasprave, moglo bi se zakljuiti da se u sluaju odlaganja roita na novom roitu mogu ponovo izvoditi ranije provedene parnine radnje, dok u sluaju nastavka rasprave zakon ne predvia ponavljanje radnji. Ponovnim provoenjem ve provedenih radnji u cijelosti se postupa po naelu neposrednosti, ali se esto time dovodi u pitanje naelo ekonominosti. (napomena: vidi Anex III-primjer 13)
32
Ukoliko bi sudska praksa prihvatila stanovite da se u sluaju izmjene sudije mogu itati zapisnici o provoenju dokaza, umjesto njihovog ponovnog izvoenja, postavlja se pitanje da li bi trebalo praviti razliku izmeu itanja zapisnika o sasluanju svjedoka i vjetaka s jedne strane, i sasluanju stranaka s druge strane. O ovome postoje razliita miljenja. Prema staroj sudskoj praksi, u sluaju izmjene sudije, stranke su se svakom sluaju morale ponovo sasluati. Prema drugom miljenju, poto je sada sasluanje stranaka u svemu izjednaeno sa ostalim dokaznim sredstvima, nema razloga da se u ovom sluaju drugaije postupa. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li se moe odrediti odgoda roita, ako nije pristupila ni jedna pozvana stranka? 2. Da li se rasprava moe odgoditi i na sam dan koji je predvien za njeno odravanje? 3. Da li bi se roite moglo odgoditi i nakon to je zapoeto, ako se utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odravanje? 4. Da li bi trebalo roite za glavnu raspravu otvoriti ukoliko su dokazi djelomino pribavljeni, te se moe zakljuiti da ista nee moi biti okonana bez odlaganja? 5. Da li sud ovlaten da ne odloi roite, ve da isto provede i zavri, mada se neki dokaz odreen na pripremnom roitu ne moe provesti, ako sud ocijeni da provoenje tog dokaza nije vano za donoenje pravilne odluke? 6. Da li postoje situacije u kojima se roite odlae po slubenoj dunosti? 7. Da li se u sluaju izmjene sudije na novom roitu moraju ponovno provesti sve radnje preduzete na raspravi ili samo provedeni dokazi? 8. Da li sud moe odrediti da se u sluaju promjene sudije, u nastavku glavne rasprave, dokazi ponovno ne provode, ve samo proitaju zapisnici o njihovom izvoenju? 9. Da li sud moe odrediti da se u nastavku glavne rasprave pred novim sudijom proitaju zapisnici o izvoenju nekog dokaza, kada je taj dokaz nemogue ponovo izvesti iz nekih objektivnih razloga, kada o tome ne postoji saglasnost parninih stranaka?
33
Varijante moguih odgovora: 1. U ovom sluaju smatrat e se da je tuba povuena, poto na roite nije pristupio ni tuitelj. 2. Formalno gledano ova mogunost ne postoji, ali naravno da e doi do situacija kada se roite mora odgoditi i na sam dan predvienog odravanja, npr. zbog bolesti sudije i sl. 3. Moe se zamisliti situacija u kojoj je izvrena objektivna ili subjektivna preinaka tube, ili podnesena protivtuba, pa roite valja odgoditi zbog davanja odgovora ili obavjetavanja novog tuenog o parnici, u sluaju subjektivnog preinaenja. Ovo se vie moe odnositi na pripremno roite, ali do ovakve situacije moe doi i na roitu za glavnu raspravu. U tom sluaju bi se moglo roite odgoditi i nakon njegovog zapoinjanja mada ovakva situacija nije decidno predviena zakonom. 4. Miljenja smo da ukoliko su dokazi djelomino pribavljeni treba otvoriti roite i provesti pribavljene dokaze, a zatim roite odloiti radi izvoenja preostalih dokaza. 5. Teko je zamisliti ovakvu situaciju, budui da je sud na pripremnom roitu odredio provoenje odreenog dokaza koji se ne moe provesti na glavnoj raspravi, to znai da ga je tada smatrao relevantnim za donoenje odluke. Teoretski je mogue da rezultati izvoenja ostalih dokaza pokau da nije vie neophodno provoenje tog dokaza, pa se rasprava moe zakljuiti, to zakon i doputa, ali smatramo da je mala vjerovatnoa da e do takve situacije doi u praksi. 6. Zakonom nije predvieno da se roite odlae po slubenoj dunosti, ali moe doi do situacije kada je sud iz sudnice udaljio punomonika stranke zbog naruavanja reda u sudnici, te ako stranka nije prisutna, tada sudija mora odloiti roite i obavijestiti stranku da je njen punomonik udaljen sa roita (lan 407 ZPP-a F BiH i RS, lan 334 ZPP BiH, lan 249 ZPP DB BiH). Sud bi morao imati i mogunost da roite odloi po slubenoj dunosti i ako je to potrebno radi pribavljanja dokaza kad postoji sumnja da stranke disponiraju zahtjevom kojim ne mogu disponirati. 7. O ovom pitanju postoje razliita miljenja. Tano je da zakon navodi da se provedene radnje ponovno provedu pred novim sudijom, ali smo miljenja da naela jedinstva glavne rasprave i neposrednosti nee biti povrijeena ukoliko se ponovno provedu ve izvoeni dokazi, dok dispozitivne radnje stranaka nije neophodno ponovno provoditi iz razloga ekonominosti i cjelishodnosti.
34
8. Po naem miljenju, bilo bi svrsishodno da se samo proitaju zapisnici o izvoenju odreenih dokaza, bez obzira to to zakon izriito ne predvia, ali samo na saglasan prijedlog parninih stranaka, s tim da je ispunjen i uslov da stranke nisu imale primjedbi na provoenje dokaza. 9. I o ovom pitanju postoje razliita miljenja. Jedni tvrde da se ovo moe uiniti i na prijedlog samo jedne od stranaka u sluaju kada odreeni dokaz nije mogue ponovno izvesti, npr. u sluaju nedostupnosti sasluanog svjedoka. Po njima, situacija je tada slina onoj koja je mogla dovesti do potrebe obezbjeenja dokaza, pa se i u tom sluaju itanje zapisnika o izvoenju dokaza izvedenog pred drugim sudijom moe smatrati opravdanim. Meutim, drugi smatraju da se bez saglasnosti parninih stranaka pred novim sudijom ne mogu samo proitati zapisnici o izvoenju nekog dokaza, umjesto provoenja istog, sa ime se i mi slaemo. Sudska praksa prije 1991 godine Tree osobe koje kao sluaoci prisustvuju roitu sud ne moe obavezati na snoenje trokova nastalih odgodom tog roita zbog njihova ponaanja kojim se remeti rad suda, jer se ni u odredbi lana 318 ZPP-a niti u nekim drugim zakonskim odredbama koje govore o kanjavanju ili odgaanju roita ne predvia takva mogunost. (Okruni sud Zadar G-28/81) Kad je sud na zadnjem roitu izveo sve dokaze koji su bili predmet dokaznog postupka na ranijim roitima pred drugim vijeem, time je sud izvrio obnovu postupka bez obzira to nije donio formalno rjeenje o tome da postupak poinje iz poetka: ovo rjeenje sadrano je, naime, u samoj injenici izvoenja navedenih dokaza. (Vrhovni privredni sud Srbije, Sl-170/74) Kad se u toku postupka promeni vee, onda se postupak mora ponoviti, ali vee ne mora pozivom na lan 304. st. 3. ZPP-a uz saglasnost stranaka ponoviti sasluanje svedoka i vetaka, odnosno ne mora ponoviti uviaj, ve moe proitati zapisnik o izvoenju ovih dokaza. (Vrhovni sud Srbije G-1549/66) Kad se odloeno roite dri pred izmenjenim veem i glavna rasprava zbog toga poinje iznova, onda se ne moe proitati zapisnik o izvoenju dokaza
35
sasluanjem stranaka, ve ako je potreban i ovaj dokaz, sud mora ponovo sasluati stranke. (Vrhovni sud Srbije G-5232/71) 5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE Materija javnosti glavne rasprave regulisana je odredbama lanova 118 do 122 ZPP RS i ZPP FBiH, lanova 85 do 89 ZPP BiH, te lanova 237 do 241 ZPP BD BiH. Odredbe prijanjih entitetskih zakona u pogledu javnosti glavne rasprave su uglavnom preuzete bez veih izmjena i u novim zakonima. Naelo javnosti parninog postupka je jedno od osnovnih naela, a njegov sadraj zapravo predstavlja ovlatenje punoljetnih graana, koji nisu uesnici u parnici, da prisustvuju roitu za glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex IV) Osnovno naelo javnosti postupka nije apsolutno, budui da postoje pojedini izuzeci kada se javnost moe iskljuiti za cijelu raspravu ili jedan njezin dio, a u cilju zatite nekih drugih odreenih interesa. Postoje vrste postupaka u kojima je samim zakonom odreeno iskljuenje javnosti sa glavne rasprave (npr. brani sporovi i sporovi za utvrivanje oinstva i materinstva). Osim ovih, zakonom izriito predvienih sluajeva, sud moe iskljuiti javnost sa glavne rasprave ako to zahtijevaju interesi uvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. Drugi osnov za djelimino iskljuenje javnosti predstavlja okolnost kad sud smatra da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, bilo zbog prevelikog broja prisutnih graana ili nereda koji isti stvaraju. U ovom sluaju sudija ima iroka ovlaenja da ocijeni da li se glavna rasprava moe odvijati bez ometanja. Pri tome sudija treba da cijeni eventualnu efikasnost mjera za odravanje reda koje mu prua Zakon o parninom postupku. Miljenja smo da ove odredbe treba tumaiti restriktivno i da sud samo u zaista izuzetno nepovoljnim okolnostima treba donositi odluku o iskljuenju javnosti. Takoer, treba imati u vidu i da su sudnice u mnogim sudovima u Bosni i Hercegovini neuslovne, da mogu primiti mali broj slualaca i da sudije najee glavne rasprave provode u svojim uredima u kojima ne postoje uvjeti za normalno odvijanje rasprave sa veim brojem prisutnih. Novi zakoni preuzimaju i stari princip stranake javnosti, po kome se od eventualnog iskljuenja javnosti uvijek izuzimaju stranke, umjeai, te njihovi punomonici i zastupnici, a takoer je predvieno i da se ovaj izuzetak odnosi na ombudsmene, bilo entitetske ili dravne, to je i opravdano, imajui u vidu ulogu koju ombudsmeni imaju u monitoringu rada pravosua. Sud je ovlaten da dozvoli pristup pojedinim slubenim licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena, ukoliko je to od interesa za njihovu slubu ili djelatnost. Ovdje novi zakoni priznaju postojanje izvjesnog javnog interesa, zbog kojeg se moe napraviti izuzetak od iskljuenja javnosti, s tim to bi sud morao da bude jako obazriv pri donoenju ovakve odluke i paljivo cijeniti postojanje tog javnog interesa, budui da se pretpostavlja da je donoenje odluke o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave nastupilo iz nekog zaista vanog i ozbiljnog razloga. Ukoliko dozvoli prisustvo ovim licima, sud e ih obavezno
36
upozoriti da su duni da kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznali. Ovo upozorenje sudija treba da konstatuje u zapisniku o glavnoj raspravi. O samom iskljuenju javnosti sud odluuje posebnim rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Bilo bi najpravilnije kada bi ovo rjeenje bilo doneseno prije glavne rasprave i objavljeno na oglasnoj tabli suda. Javnost moe biti iskljuena i kada prevelik broj slualaca ometa normalno odvijanje glavne rasprave, a sud to nije u mogunosti sprijeiti mjerama za odravanje reda koje predvia zakon. Javnost takoe moe biti iskljuena i na pripremnom roitu, te roitu pred zamoljenim sudom, pri emu se shodno primjenjuju odredbe o iskljuenju javnosti na glavnoj raspravi. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje, a izuzetak se odnosi na slubene osobe, to se u praksi uglavnom odnosi samo na pripadnike sudske policije. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li sud, ukoliko donosi odluku o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave, u sluaju da smatra da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, prije donoenja takve odluke mora pokuati odrati red i normalno odvijanje rasprave izricanjem mjera koje predvia zakon? 2. Da li je protiv rjeenja kojim se odluuje o doputanju prisustva pojedinim slubenim licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena doputena posebna alba? 3. Da li sud rjeenje o iskljuenju javnosti mora dostaviti parninim strankama? 4. Da li je sud vezan za svoje rjeenje o iskljuenju javnosti do okonanja glavne rasprave? 5. Da li sud moe ograniiti broj osoba koje mogu prisustvovati raspravi? 6. Da li je dozvoljena posebna alba na rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke da javnost bude iskljuena? 7. Da li naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da se podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima? 8.
37
Da li bi eventualna nepravilna odluka suda o iskljuenju javnosti mogla predstavljati razlog za pobijanje prvostepene presude i njeno ukidanje? 9. Ko donosi odluku o iskljuenju javnosti ukoliko se radi o roitu provedenim pred zamoljenim sudom, da li taj sud ili sud koji je uputio zamolnicu? Varijante moguih odgovora: 1. Miljenja smo da sud, prilikom donoenja odluke o iskljuenju javnosti kad smatra da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, nije obavezan da prvo pokua omoguiti normalno odvijanje glavne rasprave izricanjem mjera predvienim zakonom, ve je dovoljno da sud stekne uvjerenje da mjerama za odravanje reda nee moi osigurati to normalno odvijanje. 2. Protiv rjeenja kojim se ne dozvoljava prisustvo pojedinim slubenim licima te naunim i javnim radnicima na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena nije doputena posebna alba, tim vie to oni nisu ni uesnici u postupku. Smatramo da ni parnine stranke ne mogu ulagati posebnu albu protiv rjeenja kojim se doputa prisustvo gore navedenih osoba na glavnoj raspravi. 3. Smatramo da nije neophodno da se ovo rjeenje dostavlja parninim strankama budui da protiv istog nije doputena posebna alba. 4. Sud nije vezan rjeenjem o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave i isto moe opozvati ukoliko se dogodi da je otpao razlog zbog koga je rjeenje doneseno. Naime, radi se o rjeenju koje se odnosi na upravljanje postupkom, a koja se vrsta rjeenja uvijek mogu izmijeniti. 5. Iako naelo javnosti pretpostavlja da raspravi moe prisustvovati neogranien broj osoba, ovo naelo nee biti povrijeeno ako sudnica u kojoj se rasprava odrava ne moe primiti sve zainteresovane osobe, pa sud taj broj ogranii zbog veliine prostorije. Naime naelo javnosti glavne rasprave je ostvarljivo u obimu u kome to dozvoljava veliina sudnice. 6. Miljenja smo da se protiv ovakvog rjeenja stranka moe izjaviti albu samo zajedno sa albom protiv presude. 7. Naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da se podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima, bilo lino, bilo putem sredstava
38
javnog informisanja, to je posebno vano u aktuelnom drutvenom trenutku, kada je javnost sve vie zainteresovana za voenje pojedinih parninih postupaka. 8. Eventualna odluka suda o iskljuenju javnosti ne bi mogla predstavljati razlog za pobijanje prvostepene presude, osim ako bi to bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude, a koju situaciju je zaista teko zamisliti. Ovo se moe odnositi i na odluku suda da ne iskljui javnost u sluaju kad za to zaista postoje razlozi. Naime, novi zakoni ne predviaju ukidanje presude iz ovog razloga, a ne postoje uvjeti ni za preinaenje prvostepene presude. 9. Odluku o iskljuenju javnosti na roitu pred zamoljenim sudom donosi sudija koji vodi to roite.
Stavovi Kantonalnih sudova iz Federacije BiH i Okrunih sudova iz Republike Srpske Stavovi Kantonalnog suda u Sarajevu Ako stranka propusti staviti zahtjev za naknadu trokova do okonanja raspravljanja koje prethodi o odluivanju o trokovima, to pravo stranka ne moe vie ostvarivati, pa ni u zasebnoj parnici. Stavovi Okrunog suda u Doboju Povreda odredaba parninog postupka iz lana 209, u vezi sa lanom 293 ZPP-a, na koju povredu svaki sud u toku cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti, postoji kada parninu stranku kao zakonski zastupnik na glavnoj raspravi zastupa struni saradnik Republikog pravobranilatva koji u to vrijeme nema poloen pravosudni ispit. Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini tuilac je zastupan po neovlatenom ponomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja prvostepenog postupka. Stavovi Kantonalnog suda u Tuzli Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do zakljuenja glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite odluke.
39
PODMODUL II DOKAZIVANJE UVODNE NAPOMENE
Kategorije
Podmodul dokazivanje obuhvata poglavlje VI Zakona o parninom postupku eniteta i Zakona o parninom postupku pred sudom BiH, te poglavlje XVII Zakona o parninom postupku Brko Distrikta. Materija ovog podmodula obuhvata ope odredbe o dokazivanju, te odredbe kojima se reguliu pojedina dokazna sredstva. Za obradu ovog podmodula na seminaru ili radionici, potrebno je najmanje est radnih asova
Trajanje
Oblik
U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku: seminara, predavanja, te posebno interaktivnim ueem uesnika putem, diskusije predvoene od strane moderatora, radom po grupama i panel diskusije Na sudije kojima manjka iskustva tei se prenijeti znanje o postupku dokazivanja i prepoznavanje problema u svakom konkretnom sluaju, a ciljevi edukacije korisnika sa veim iskustvom su da se putem konferencijskih aktivnosti, razmjenom iskustava i miljenja doprinosi usaglaavanju sudske prakse o ovom pitanju.
Ciljevi edukacije
Mogui predavai/edukatori
U sluaju seminara, predavanja, vjebi, radionica, i panel diskusija, ovaj modul mogu predstaviti voditelj i konsultanti koji su uestvovali na izradi ovog edukativnog materijala, a takoer i druge sudije koje pokau zanimanje za voenje edukativne aktivnosti.
40
1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPE NAPOMENE Materija posveena dokazima i izvoenju dokaza regulisana je u glavi VI ZPP FBiH i ZPP RS (lanovi od 123 do 173), u glavi VI ZPP BiH (lanovi od 90 do 140) te u glavi XVII ZPP BD BiH (l. 156 do l. 203). Dokazivanje predstavlja radnje suda i stranaka, koje obuhvataju prijedloge stranaka za izvoenje dokaza, rjeavanje o tome koji dokazi treba da budu izvedeni, podnoenje dokaza od strane stranaka i njihovo pribavljanje od strane suda, izvoenje dokaza, te njihovu ocjenu od strane suda, a radi formiranja uvjerenja o injeninom stanju od koga zavisi primjena materijalnog prava. Prema novim Zakonima o parninom postupku, stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se posebno daje znaaj raspravnom naelu koje ima sasvim drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Istrano naelo je naputeno, osim kao korektiv raspravnog naela u zakonom tano predvienim situacijama. Stranke su obavezne ne samo da predloe dokaze kojima se utvruju njihove tvrdnje, ve i da te svoje tvrdnje dokau. Sud ne moe po slubenoj dunosti utvrivati injenice na koje se stranke nisu pozvale, niti na takvim injenicama zasnivati svoju odluku. Izuzetak od ovog pravila postoji u sluajevima kada stranke istaknu zahtjeve kojima ne mogu raspolagati, te u branim i roditeljskim sporovima. Prema tome, sud je ipak i dalje ovlaten izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. (napomena: vidi Anex VII-primjer 1) U postupku se dokazuju samo pravno relevantne injenice, jer se samo na tim injenicama zasniva donoenje odluke. Nesumnjivo je, mada zakoni to izriito ne navode, da je odluivanje o tome koje su injenice pravno relevantne za rjeavanje odreenog odnosa iskljuivo ostalo u domenu suda. Valja napomenuti da se u postojeoj praksi esto deava da se u postupku utvruju i injenice koje nisu relevantne, to vodi odugovlaenju postupka, a ovo se deava uglavnom zbog slabe pripremljenosti sudija za suenje u odreenom predmetu ili nekad i zbog elje sudije da se odgodi donoenje odluke. Da bi sud na nekoj injenici zasnovao svoju odluku, u pravilu bi morao biti siguran u postojanje te injenice. Pod pojmom sigurnosti u ovom sluaju bi se trebao smatrati takav stepen uvjerenosti u postojanje neke injenice kod kojeg bi bila iskljuena svaka razumna sumnja u mogunost postojanja neeg drugog. Ako stranka radi utvrivanja odreene injenice ne predloi dokaze, a ne radi se o priznatoj ili notornoj injenici, ili zakonskoj presumpciji, sud tu injenicu nee smatrati utvrenom, budui da sam ne moe odreivati izvoenje dokaza radi njenog utvrivanja. Izbor dokaznih sredstava je dakle ogranien na ona sredstva koja su predloile stranke. U ovom poglavlju ostaje otvoreno pitanje primjene naela slobodne ocjene dokaza. Naime, kao jedno od osnovnih naela, u lanu 8 ZPP FBiH, ZPP RS, ZPP BD BiH, te lanu 13 ZPP BiH je utvreno da sud odluuje koje e injenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. Meutim, u lanovima 126 ZPP FBiH i ZPP RS, lanu 160 ZPP BD BiH i lanu 93 ZPP BiH, utvreno je da u sluaju da sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa
41
sigurnou utvrditi neku injenicu, o postojanju te injenice zakljuit e se primjenom pravila o teretu dokazivanja. Ove dvije odredbe su na izvjestan nain kontadiktorne. Moe se oekivati da e se pravila o teretu dokazivanja u buduoj primjeni novih zakona esto primjenjivati, budui da ih sud moe primijeniti im na osnovu dokaza koji su izvedeni nije mogue utvrditi istinitost odreene injenice na koju se poziva, poto sud vie nije u obavezi da tu injenicu pokuava sam utvrditi. Prema naelu slobodne ocjene dokaza sud nije vezan zakonom utvrenim pravilima o izboru dokaza, a odreeno dokazno sredstvo nema unaprijed odreenu dokaznu snagu. Sud prema tome ocjenjuje izvedene dokaze slobodno i prema svom vlastitom uvjerenju cijeni da li je odreena injenica dokazana ili nedokazana. Provedba ovog naela ne podrazumijeva i potpuno arbitrarno postupanje suda, jer je sud duan zakljuivati logiki i koristiti rezultate naunih dostignua i iskustva u odgovarajuim podrujima. Razlozi za odreeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi, te moraju biti izneseni u obrazloenju odluke. Naelo slobodne ocjene dokaza je ojaano i odstupanjem od prijanje supsidijarnosti sasluanja parninih stranaka kao dokaznog sredstva, to je donekle ograniavalo sud u izboru dokaza (mada se u sudskoj praksi esto dogaalo da sud po slubenoj dunosti odredi provoenje ovog dokaza). Prema odredbama novih zakona stranke same izvode dokaze ije je izvoenje odreeno od strane suda. I ovo pravilo ima izuzetke, budui da uviaj oigledno vri sud, kao i sasluanje stranke ukoliko ista nema punomonika u postupku. Takoer, mada je u zakonu predvieno da se izvoenje dokaza itanjem isprava vri na poetku glavne rasprave kada tuilac ukratko izlae bitna pitanja iz tube, sud mora izvriti uvid u te isprave, a kako bi se mogao uvjeriti da proitano od strane stranke odgovara sadraju isprave (u praksi se najee dokazi uvidom u isprave provode na roitu na kome se zakljuuje glavna rasprava, a na kraju dokaznog postupka, to je suprotno zakonskim odredbama, ali po naem miljenju ne utie na donoenje pravilne odluke). Novi zakoni dakle odreuju i redoslijed izvoenja dokaza, i to u odredbi u kojoj se odreuje tok odvijanja glavne rasprave. Meutim, znaaj ovog odreivanja je ipak relativan, predviena je i mogunost da sud odredi drugaiji redoslijed provoenja dokaza, koji e esto zavisiti i od objektivnih mogunosti da se neki dokazi provedu ili od afiniteta uredujueg sudije. Mogue dileme i pitanja: 1. Postoji li mogunost da sud naredi parninim strankama da dokazuju i priznate injenice, ukoliko smatra da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati ? 2. Da li je sud ovlaen da pomogne stranci u postupku tako to e je uputiti da predloi dokaze koji su bitni za rjeavanje spora? 3.
42
ta e sud ustanoviti ukoliko se na osnovu izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou utvrditi postojanje injenice na koju se stranka poziva u svoju korist? 4. Moe li sud samo na osnovu toga da neka injenica nije osporena u toku postupka zakljuiti da je ta injenica i priznata? 5. Moe li se u postupku uvijek dokazivati da zakonska presumpcija ne postoji? 6. Da li se moe u postupku dokazivati da odreena injenica nije notorna injenica, te da li predmet dokazivanja mogu biti injenice utvrene krivinom presudom? 7. Ukoliko se zamolnicom trai izvoenje vjetaenja, da li bi zamolbeni sud mogao biti ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje provesti? 8. Da li parnine stranke moraju da pristupe na roite koje se odvija pred zamolbenim sudom? 9. Mogu li se kao dokazna sredstva koristiti pismene izjave odreenih lica i da li bi uvidom u te izjave bio povrijeeno naelo neposrednosti, poto ta lica nisu sasluana kao svjedoci? Varijante moguih odgovora: 1. U novim parninim zakonima izostavljene su odredbe kojima se sud ovlauje da naredi dokazivanje priznatih injenica. Meutim, smatramo da ako je sud ovlaten da u sluaju sumnje da se radi o zahtjevima kojima stranke ne mogu raspolagati, utvruje injenice koje stranke nisu iznijele, moe se uzeti da takvo ovlatenje obuhvata i mogunost utvrivanja odnosno dokazivanja injenica koje su stranke priznale. 2. Sud nije vie dokaze koji su moglo dovesti i stavu sudske dunou). 3. U ovom sluaju sud e uzeti da ta injenica ne postoji, te e na osnovu toga donijeti odluku o predmetu spora. 4. ovlaten da pomae stranci tako to e je uputiti da predloi bitni za rjeavanje spora, jer bi ovakvo njegovo postupanje u pitanje nepristrasnost suda (prema prijanjim pravilima prakse, ovakvo postupanje suda je bilo smatrano njegovom
43
Samo na osnovu okolnosti da neka injenica nije osporena, ne moe se zakljuiti da je priznata. Poto je priznanje injenica na kojima protivna stranka zasniva svoj zahtjev nepovoljno za stranku, izvoenje zakljuka o postojanju konkludentnog priznanja treba primjenjivati vrlo restriktivno. 5. Poto su zakonske presumpcije u pravilu oborive, to se moe dokazivati da pretpostavljena injenica ne postoji. U tom sluaju teret dokazivanja je na stranci koja njeno postojanje osporava. Meutim, dokazivanje suprotnog je iskljueno u sluaju kada to zakon izriito predvia, pri emu se radi o neoborivim zakonskim presumpcijama. 6. U postupku se moe dokazivati da odreena injenica nije notorna, pa bi u tom sluaju trebalo provesti redovan postupak dokazivanja. Ne mogu biti predmet dokazivanja injenice utvrene krivinom presudom ako se odnose na postojanje krivinog djela za koje je optueni proglaen krivim, ili krivine odgovornosti uinioca. 7. Zamolbeni sud bi mogao biti ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje provesti, jer strankama obino nisu poznati vjetaci sa podruja drugog suda. Ovo ovlatenje bi zamolbeni sud mogao imati samo po prijedlogu stranke, budui da po novim zakonima vjetaka predlau same stranke 8. O ovom pitanju postoje razliita miljenja. Prema jednom, stranke bi bile dune da prisustvuju roitu pred zamolbenim sudom, kao i pred svakim drugim roitem za glavnu raspravu. Po drugom miljenju, poto je osnovna svrha izvoenja dokaza pred zamolbenim sudom smanjenje trokova, bilo bi nelogino da se stranke obavezuju da prisustvuju roitu koje e se odrati pred zamolbenim sudom, usljed ega bi mogle imati nesrazmjerne trokove. Nae je miljenje da stranke nisu u svakom sluaju dune pristupiti na roite koje se odrava pred zamolbenim sudom, te da usljed toga ne bi mogle trpjeti posljedice izostanka sa roita, s tim da bi dokaze u tom sluaju izvodio sudija zamolbenog suda. 9. Nema povrede naela neposrednosti u dokaznom postupku kad sud vri uvid u pismene dokaze, pa i onda kad su to pismene izjave odreenih osoba, koje se tiu postojanja ili nepostojanja izvjesnih injenica, ije je utvrenje znaajno za razjanjenje spornog odnosa. Te pismene izjave ne smatraju se iskazima svjedoka, ve kao dokazna sredstva, odnosno element procesne grae, koja u svojoj cjelini omoguuje izvoenje zakljuka o postojanju injenica relevantnih za rjeenje parnice. Ovo naravno podrazumijeva da je na pripremnom roitu odreeno provoenje ba dokaza uvidom u pismene izjave odreenih lica, a ne sasluanje tih lica kao svjedoka.
44
Sudska praksa prije 1991 godine Izvedene dokaze sud prosuuje po slobodnom uvjerenju, ali je duan steeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i loginim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i injeninu osnovu. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 2732/88 od 6.6.1989) Izvedene dokaze sud prosuuje po slobodnom uvjerenju, ali to uvjerenje treba potkrijepiti takvim razlozima koji omoguavaju da se provjeri njegova opravdanost. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 2382/88 od 18.4.1989) Ako parnina stranka da izjavu o priznanju injeninih navoda tube izvan parnice, pa i dok parnica traje, ovakva izjava nema znaaj parnine radnje priznanja injeninih navoda tube koja bi otklanjala potrebu dokazivanja ovih navoda pred sudom, ali to priznanje nije bez ikakvog znaaja i sud je duan da ga ceni u okviru svih izvedenih dokaza i po svojoj slobodnoj oceni. (Vii privredni sud Srbije, P-8136/73) Dokazivanje injenica koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice protivno je odredbi ovog stava, te moe predstavljati relativno bitnu povredu odredaba parninog postupka. (Vrhovni sud Hrvatske Rev.80/87 od 14.4.1987) Sud e izjavu parnine stranke kojom mijenja izjavu svog punomonika o priznanju injenica datu na roitu kome stranka nije prisustvovala, cijeniti u smislu lana 221. stav 2. Zakona o parninom postupku. (Vrhovni sud BiH broj P-197/90 od 13.12.1990. godine) Ako je priznanje punomonika stranke u koliziji sa sadrajem pismenih isprava, opravdano je prihvatiti opozivanje priznanja injenice. (Vrhovni sud BiH, P-184/87 od 20.11.1987. godine) Tek kad se stvari izvoenjem adekvatnih dokaza odnosno fiksiranjem nespornih injenica, do mogue odnosno srazmjerne mjere rasvijetli, dolazi do primjene slobodna ocjena o kojoj je rije u lanu 223. ZPP-a. No ni u tom svom dijelu ona nije diskreciona u pravom smislu te rijei, ve mora biti rezultat razumnog odmjeravanja
45
utemeljenog na prikupljenim pomonim elementima, pravilima loginog miljenja i ivotnog iskustva, a k tome i valjano obrazloena. (Vrhovni sud Jugoslavije Rev.89/68) Neobavetavanje stranke od strane zamolbenog suda o danu sasluanja svedoka to je onemoguilo stranku da prisustvuje zamolbenom sasluanju svedoka, predstavlja bitnu povredu Zakona o parninom postupku. (Vii privredni sud Srbije P-633/80) Sud ne moe donijeti odluku na osnovu dokaza izvedenih na roitu kome tueni nije prisustvovao, ako tueni s tim dokazima nije bio predhodno upoznat. (Vrhovni privredni sud Sl:225/72). Kad sud ne prui mogunost stranci da se izjasni o predloenim dokazima, koji su podnijeti na raspravi, i donoenjem presude bez izjanjenja protivne stranke o tome, ini se bitna povreda odredaba parninog postupka. (Vii privredni sud Srbije P-2978/72) Prvostepeni sud odreuje koje e dokaze izvesti radi utvrenja injeninog stanja, ali je duan da odlui o svim prijedlozima stranaka i u rjeenju o odbijanju izvoenja dokaza da naznai razloge odbijanja. (Vii privredni sud Srbije P-1166/74) Onog momenta kad tueni izjavi da je obavezu izmirio, teret dokazivanja u sporu prelazi na njega a tuilac se oslobaa da dokazuje osnov i visinu spora s obzirom na izjavu tuenog koja znai priznanje obaveze. (Vii privredni sud Srbije P-836/74) injenice koje su stranke priznale pred sudom u toku parnice ne treba dokazivati, ukoliko se radi o priznanju injenica kojim stranke mogu raspolagati. (Vrhovni sud Srbije G-565/77) Stranka, sve dok je ovlaena iznositi novote (l. 341 i 351 ZPP) ovlatena je i porei (osporiti) svoju raniju izjavu o priznanju injenice odnosno ograniiti znaaj. U takvom sluaju zakon (l. 210 st. 2 ZPP) izriito odreuje da e sud, uzimajui u obzir sve okolnosti, ocijeniti da li e uzeti za priznatu ili za osporenu injenicu koju je stranka
46
priznala, pa poslije osporila. Sama izjava o priznanju odnosno o osporavanju neke injenice moe se dati sve dok parnica tee, dakle i u stadiju albe. (Vrhovni sud Srbije G-1246/75) Priznate injenice mogu se osporiti sve dok parnica tee, pa i u oalbenom postupku. (Vrhovni sud Srbije G-2848/77) Drugostepeni sud nije ovlaen da odluuje da li e uzeti kao tanu priznatu ili osporenu injenicu, ve to moe uiniti samo sud u prvostepenom postupku. (Vrhovni sud Srbije G-2848/77) Izjava o priznanju duga prije povlaenja tube ne gubi pravno dejstvo.
(Vii privredni sud Srbije P-281/71) Opepoznate okolnosti su one koje su poznate jednom irem krugu ljudi dakle, ne moraju biti svima poznate. Dovoljno je da su poznate u sredini u kojoj se suenje obavlja. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev-668/80) Pravosnana osuujua krivina presuda, shodno lanu 12 ZPP, predstavlja dokaz o graansko-pravnoj odgovornosti za naknadu tete osuenog lica, zbog ega je osueni tom presudom, u skladu sa materijalnim pravom, odgovoran oteenom za prouzrokovanu tetu. (Vrhovni sud Srbije Rev-336/80) Kada se postupak vodi u sudu na jeziku stranaka i drugih uesnika u postupku i kada se izvode pojedini pismeni dokazi, koji nisu sastavljeni na jeziku stranaka i drugih uesnika, sud je duan da upozori stranku i druge uesnike u postupku na njihovo pravo da se sa sadrinom iskaza upoznaju prevoenjem na njihov jezik, te pouku i njihove izjave o tome da li ele prevoenje, zabiljei u zapisnik. (Vrhovni sud Srbije G-2492/78) Rjeenje sudije za prekraje, kojim se utvruje odgovornost za prekraj u saobraaju, ne moe se smatrati apsolutnim dokazom o krivici kanjenog lica, jer se
47
odredba l. 11 stav 3 ZPP odnosi samo na utvrenu krivinu odgovornost lica osuenog pravosnanom presudom krivinog suda. (Vrhovni sud Srbije G-2316/76) Ovlaenje suda da visinu naknade tete utvrdi po slobodnoj ocjeni, kako to propisuje l. 212 ZPP, predstavlja izuzetak od procesnog naela materijalne istine ali ne daje pravo sudu da neobrazloeno arbitrira. Ovo pogotovu kad je u pitanju nematerijalna teta, ija se visina i naknada za nju mora razumno odmjeriti korienjem svih prikupljenih dokaza i primjenom pravila logikog miljenja i ivotnog iskustva. (Savezni sud Gzs-43/76) Nema povrede naela neposrednosti u dokaznom postupku kad sud vri uvid u pismene dokaze, pa i onda kad su to pismene izjave odreenih osoba, koje se tiu postojanja ili nepostojanja izvjesnih injenica, ije je utvrenje znaajno za razjanjenje spornog odnosa. Te pismene izjave ne smatraju se iskazima svjedoka ve kao dokazna sredstva, odnosno element procesne grae, koja u svojoj cijelini omoguuje izvoenje zakljuaka o postojanju injenica relevantnih za rjeenje parnice. (Savezni sud Gzs-13/78) Opozivanjem rjeenja o izvoenju dokaza ne moe se uiniti bitna povreda odredaba parninog postupka, a ukoliko je uslijed toga nepotpuno ili pogreno utvreno injenino stanje, taj razlog se ne moe isticati u reviziji. (Vrhovni sud BiH broj: Rev 437/87 od 12.05.1988 ) Praksa sudova iz inostranstva Spisi predmeta nisu, a isprave u tim spisima jesu dokazno sredstvo.
Iz obrazloenja: Prilikom izvoenja dokaza, sud mora voditi rauna o tome da su dokazna sredstva isprave, a ne spisi u kojima se oni nalaze. Otuda se izvoenje dokaza ne moe vriti itanjem spisa. Moe itanjem isprava u spisima. Ali tada je potrebno da se u dokaznom rjeenju izriito navedu podaci na osnovu kojih se moe utvrditi njihov identitet (naziv organa, broj, datum i sl.), poto one a ne spisi imaju snagu dokaznog sredstva. (Vrhovni sud Srbije, Rev-3649/02 od 19.11.2002 godine ) Tuitelj treba dokazivati injenice koje predstavljaju stvarnu osnovu tube. Ako on to ne uini, primjena pravila o teretu dokazivanja opravdava ocjenu suda da te injenice nisu dokazane.
48
(Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-786/97 od 26.02.1998 godine, odluka broj 103.) Kad se tuenik pozove na spornu injenicu da je potraivanje tuitelja prestalo prijebojem, tad teret dokazivanja o izvenom prijeboju lei na tueniku. (Odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske broj P-1301/99 od 28.11.2000 godine.) Iz obaveze stranke da govori istinu ukoliko se upustila u raspravljanje, slijedi i obaveza suda da je pozove da se opredijeljeno i nedvosmisleno izjasni kako o pojedinim injenicama tako i o vjerodostojnosti svakog od ponuenih dokaza. (Vrhovni sud Republike Crne Gore broj P-104/99 od 09.11.2000 godine) 2. UVIAJ Uviaj predstavlja parninu radnju koja se preduzima u sluaju kada je potrebno neposredno opaanje suda o svojstvima i stanjima stvari, kao i osoba. To je dokazno sredstvo kojim se utvruje neka injenica ili razjanjava neka okolnost. Njime se mogu dokazivati samo injenice koje postoje u sadanjosti i predstavlja pouzdanu metodu za ocjenjivanje osnovanosti injeninih navoda stranaka budui da izmeu suda i predmeta dokazivanja nema posrednika. Odredbe novih parninih zakona kojima se uviaj regulira se sutinski ne razlikuju od odredbi starih zakona Poto uviaj provodi uredujui sudija, t.j. sud, ovo dokazno sredstvo ne izvode stranke kao ostala dokazna sredstva, to je odstupanje od osnovnog pravila. Uviaj bi trebao da predstavlja veoma pouzdano dokazno sredstvo, meutim njegova je primjena ograniena time to se njime dokazuju samo injenice koje postoje u sadanjosti, koje su rijetko sporne meu parninim strankama. Uviaj se moe vriti i u sudu, ali se najee vri na licu mjesta i to uz uee vjetaka. (napomena: vidi Anex VII-primjer 2) U praksi nekad dolazi do konfuzije oko toga da li se radi o provoenju dokaza uviajem ili vjetaenjem. Ukoliko vjetak sam utvruje injenice i daje nalaz i miljenje, radi se o provoenju dokaza vjetaenjem, a ukoliko vjetak sudu samo pomae dajui mu objanjenja u strunom smislu, radi se o provoenju dokaza uviajem, to je u praksi veoma rijedak sluaj. Stranke, te njihovi punomonici i zastupnici uvijek moraju biti obavijeteni o vremenu vrenja uviaja, a izostanak uredno obavijetene stranke proizvodi posljedice kao i izostanak sa roita za glavnu raspravu.
49
Mogue dileme i pitanja: 1. Da li je mogue zakazati uviaj radi identifikacije zemljita uz uee vjetaka geodetske struke u predmetima priznanja prava vlasnitva ukoliko stranke nisu predloile provoenje ovog dokaza, a bez njegovog provoenja se ne moe odluiti o osnovanosti tubenog zahtjeva? 2. Da li se mogu primjenjivati prinudna sredstva da bi se u toku uviaja razgledala neka stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka ili kod tree osobe? 3. Kako e se tehniki provesti uviaj, a da se ne odlae roite za glavnu raspravu i ne zakazuje nastavak istog? 4. Da li se parnina stranka ili neka druga osoba mogu prinudnim mjerama prisiliti da se na njima lino izvede dokaz uviajem? Varijante moguih odgovora: 1. Ovo je jedno od spornih pitanja koje ulaze u sutinu primjene novih parninih zakona. Naime, budui da je naputeno naelo materijalne istine u postupku, sudije imaju problem prilikom odreivanja provoenja dokaza koji su oigledno neophodni za donoenje pravilne odluke, a same parnine stranke ih ne predlau. U konkretnom sluaju radi se ne o utvrivanju neke posebne injenice ve o razjanjenju okolnosti. Postupajui striktno po odredbama novih zakona, sud ne bi mogao odrediti provoenje ovog dokaza, ve bi odluku trebao donijeti na osnovu pravila o teretu dokazivanja, to u praksi znai da bi vjerovatno trebao odbiti tubeni zahtjev. Naravno postoje i druga miljenja, po kojima bi sud u konkretnoj situaciji pak trebao provesti ovakav dokaz i utvrditi kompletno injenino stanje, to bi bilo u skladu sa odredbama starih zakona o parninom postupku. 2. Ukoliko se radi o treoj osobi, sud joj moe narediti da prezentuje stvar koju treba razgledati, te ukoliko ta trea osoba ne postupi po nalogu suda, sud e po slubenoj dunosti rjeenje o prezentovanju stvari dostaviti nadlenom izvrnom sudu na prinudno izvrenje. Meutim sud ne moe primijeniti prisilne mjere prema stranci koja odbija da prezentuje neku stvar. 3.
50
Postoje miljenja da bi pravilno bilo glavnu raspravu zapoeti provoenjem uviaja, a zatim odrediti nastavak glavne rasprave istog ili sljedeeg dana. Smatramo da je ovo rjeenje u praksi gotovo neizvodljivo, pogotovo to se prilikom vrenja uviaja najee vri i vjetaenje. Naime, potreban je rok da vjetak izvri izradu nalaza i miljenja pa e u pravilu biti potrebno odloiti roite za glavnu raspravu, bez obzira to parnini zakoni ne predviaju taj razlog za odlaganje. Oito je da prilikom izrada zakona nije voeno rauna o praktinoj strani provoenja uviaja i tekoama koje se pojavljuju prilikom toga. 4. Niti parnina stranka niti neko drugo lice ne mogu se prinudnim mjerama u toku parninog postupka prisiliti da se na njima lino izvede dokaz uviajem, pri emu se misli na neku vrstu ljekarskog pregleda, kao to je na primjer ispitivanje krvi u roditeljskim parnicama ili neto slino. Sudska praksa prije 1991 godine Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako je uviaj umjesto sudije pojedinca, vijea ili predsjednika vijea, izvrio struni suradnik. (Vrhovni sud BiH revizija broj 637/88 od 16.03.1989 godine). 3. ISPRAVE Isprave predstavljaju predmete sastavljene u pismenom obliku, a koji predmeti sadre obavijesti o injenicama koje mogu biti relevantne u parninom postupku. U odredbama lanova 132 136 ZPP FBiH i ZPP RS, lanova 99-103 ZPP BiH te lanova 167170ZPP BD BiH koje ureuju upotrebu isprava kao dokaznog sredstva, nema znaajnih izmjena u odnosu na odredbe ranije vaeeg parninog procesnog zakonodavstva. Odravajui nova procesna naela (posebno naputanje istranog naela), izmjenama se uglavnom predvia da je za bilo koju radnju koju radi pribavljanja isprava ili provjeravanja njihove autentinosti preduzima sud potrebna inicijativa stranke. Ispravom se smatra svaki predmet na kome je pismeno zabiljeena neka misao. Od znaaja za parnini postupak moe biti razlika izmeu javnih i privatnih isprava, te razlika izmeu domaih i inostranih isprava. Kriterij za podjelu na domae i inostrane isprave je mjesto izdavanja ili izdavaa. Ovo je razlikovanje znaajno, jer zakon inostranim ispravama daje istu dokaznu snagu kao i domaim, ali pod uslovom uzajamnosti. Postoji zakonska presumpcija autentinosti i istinitosti javne isprave. Uvijek se pretpostavlja da je izdava isprave, iji je potpis na ispravi ovjeren, dao izjavu sadranu u ispravi. Teret dokazivanja u sluaju da se osporava istinitost javne isprave je na stranci koje je osporava. Ako stranka nije u mogunosti sama pribaviti ispravu od dravnog organa ili pravne osobe koja vri javna ovlatenja, moe zatraiti od suda da tom organu ili pravnoj osobi naloi da ispravu dostavi ili pokae sudu. Da bi sud ovo
51
poduzeo, stranka bi trebala uiniti vjerovatnim da je navedenu ispravu bezuspjeno pokuala sama pribaviti, to u praksi izaziva probleme, jer se esto postavlja pitanje na koji nain stranka moe dokazati svoj neuspjean pokuaj pribavljanja isprave. U pogledu treih osoba kod kojih se isprava moe nalaziti, sud moe, nakon to ocijeni da li se radi o dokazu koji treba provoditi u postupku, te nakon to treu osobu pozove da se o tome izjasni, pozvati tu osobu da navedenu ispravu podnese u odreenom roku. U pravilu, trea osoba nije duna podnijeti ispravu, budui da takva obaveza postoji samo ako se radi o ispravi koju je ona po zakonu duna pokazati ili ako se radi o ispravi koja je po svom sadraju zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu. Ukoliko trea osoba porie da se isprava nalazi kod nje, o toj se okolnosti mogu izvoditi dokazi, ali samo na prijedlog parninih stranaka. Isprava se od tree osobe moe pribaviti i prinudnim putem, za razlike od situacije kada jse isprava nalazi kod parnine stranke. O tome se donosi posebno rjeenje, na koje trea osoba ima pravo albe. Mogue dileme i pitanja: 1. Moe li sud sumnjati u sadrinu javne isprave kojom se neto odreuje? 2. Moe li sud po slubenoj dunosti od organa koji je izdao javnu ispravu zatraiti izjanjenje o njenoj autentinosti? 3. Mogu li privatna pismena stranaka imati dokaznu snagu? 4. Mogu li se provoditi dokazi na okolnost da se isprava nalazi kod jedne od stranaka i na kome bi bio teret dokazivanja u tom sluaju? 5. Da li sud ima mogunost da upotrijebi sredstva prisile na stranku kako bi izdejstvovao prilaganje isprave od strane iste? 6. Na kome bi bio teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini vjerovatnim da isprava nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu autentinost?
52
Varijante moguih odgovora: 1. Kad je u pitanju javna isprava kojom se neto odreuje (na primjer pravosnana presuda ili rjeenje suda) svaka sumnja u njenu sadrinu je iskljuena. Takva javna isprava ne moe se osporavati u parninom postupku. Ona se samo moe pobijati vanrednim pravnim lijekovima, predvienim za vrstu postupka u kome je donijeta. Meutim, mogue je da sud posumnja u autentinost javne isprave, t.j. da li je ista izdata od organa koji je ovlaen da je izda. 2. Zakonska pretpostavka je da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadrinu sud i uesnici u postupku mogu se pouzdati. Meutim, u sluaju sumnje u autentinost isprave kojom se dokazuje istinitost onoga to se potvruje, sud je ovlaen i po slubenoj dunosti da zatrai izjanjenje o tome od organa koji je oznaen kao njen izdavalac. U takvom sluaju moglo bi se dokazivati da javna isprava nije pravilno sastavljena, to u sebi sadri pretpostavku da je nije izdao organ koji je oznaen kao njen izdavalac, odnosno da njena sadrina nije istinita. 3. Pismena stranaka smatraju se privatnim ispravama i mogu imati dokaznu snagu samo ako je njihova istinitost priznata ili utvrena u toku konkretnog parninog postupka. 4. Ukoliko stranka tvrdi da se odreena isprava ne nalazi kod nje, na tu okolnost se mogu provoditi dokazi, s tim to e teret dokaza biti na stranci koja se na ispravu poziva. Ako izvoenje ovih dokaza pokae da se isprava ne nalazi kod te stranke, sud bi trebao opozvati svoje rjeenje kojim je naloio stranci da podnese ispravu, te pozvati osobu kod koje se isprava nalazi da preda ispravu. 5. Sud u postupku ne moe stranku prisiliti na odreeno procesno ponaanje, pa tako ne moe prema stranci primijenili sredstva prisile ni kako bi stranka podnijela ispravu. U tom sluaju protivnoj strani ostaje mogunost da u posebnoj parnici kondemnatornom tubom zahtijeva predaju isprave, jer je takva obaveza stranke utvrena i materijalnim pravom. 6. Teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini vjerovatnim da isprava nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu autentinost, bi bio na onoj parninoj stranci koja se poziva na spornu ispravu. Ovo stoga to bi bilo nepravilno npr. neku ispravu koja formalno izgleda kao javna, a o emu postoji sumnja, smatrati javnom ispravom samo stoga to se ne moe dokazati da nije javna isprava.
53
Sudska praksa Izvod iz vjerovnikove kartice dugovanja nije glede dokazne snage izjednaen sa javnom ispravom. (Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-131/97 od 19.08.1997 godine.) Sudska praksa prije 1991 godine tambilj (prezentat) prijemne kancelarije na primjerku albe sa podacima koje je upisao utisnuo radnik suda, ima znaaj javne isprave u smislu lana 230 Zakona o parninom postupku, pa vai pretpostavka tanosti podataka koje sadri i samo se pouzdanim dokazima moe ta pretpostavka oboriti. (Vrhovni sud BiH broj Gvl-27/87 od 29.01.1988 godine) Moe se dokazivati da je datum protesta u ispravi o protestu mjenice pogreno naveden. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-44/89) Ukoliko se ispravom neto odreuje, dakle ukoliko sadri pravnu dispoziciju, to jest ako ima znaenje odluke, tada u postupku u kojem se ona koristi nije doputeno dokazivati da ta dispozicija nije istinita i zakonita. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1730/81) Zapisnik o sudskom poravnanju ima znaaj javne isprave, pa se pretpostavlja da je njegov sadraj istinit dok se ne dokae suprotno. Iz obrazloenja: Poravnanje je, u smislu lana 322. stav 2. Zakona o parninom postupku, zakljueno je kad stranke, poslije proitanog zapisnika o poravnanju, potpiu zapisnik. Prema tome, pravilno zakljuuju niestepeni sudovi, ukoliko bi bili tani navodi tuioca da je do izmjene sadraja poravnanja dolo prije potpisivanja poravnanja, to bi ulo u tekst poravnanja, a u suprotnom stranke ga ne bi potpisale, pa ono ne bi bilo zakljueno. Zapisnik o glavnoj raspravi sainjen u sudskom postupku (u kome je sadrano sudsko poravnanje) ima znaaj javne isprave u smislu lana 230. ZPP, pa vai pretpostavka da je istinita njegova sadrina, ali je dozvoljeno dokazivati suprotno (stav 3. lana 230. Zakona o parninom postupku). Iz utvrenog injeninog stanja proizilazi da ta pretpostavka od strane tuilaca nije oborena.
54
(Vrhovni sud BiH broj Rev - 660/88 od 14.07.1989 godine.) Zelenu kartu osiguranja i u njoj naznaeni podatak da je imalac vozila zakljuio ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu prema treim licima kod inostranog osiguravaa treba tretirati kao javnu ispravu, sa pretpostavkom da je tano ono to je sadrano u ispravi dok se suprotno ne dokae. (Vrhovni sud BiH broj Rev-710/83 od 09.02.1984 godine.) Sud moe i u parninom postupku traiti od banke podatke o visini tednog uloga stranke i taj izvjetaj cijeniti kao dokazno sredstvo. (Vrhovni sud BiH broj Rev-609/84 od 17.01.1985 godine) Javne isprave koje su izdali nadleni organi SR Njemake imaju dokaznu snagu kao i domae isprave ako su snadbjevene potvrdom vjerodostojnosti. (Vrhovni sud BiH broj Gvl-26/89 od 10.12.1990 godine.) Pisma stranaka smatraju se privatnim ispravama i mogu imati dokaznu snagu samo ako je njihova istinitost priznata ili utvrena. (Vrhovni privredni sud Srbije, Sl-2680/71) Sud ne vrijea odredbe parninog postupka kad odluujui o tubenom zahtjevu ne vodi rauna o ispravi sastavljenoj na stranom jeziku uz koju stranka nije podnijela i ovjereni prijevod. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-77/84 od 11.12.1984 ) Sud nije ovlaten narediti stranci da uplati odreenu svotu novca radi podmirenja trokova prevoenja podneska od ovlatenog sudskog tumaa, pa nisu ispunjene pretpostavke za odbacivanje tube kad tuitelj ne postupi po nalogu suda. (Privredni sud Hrvatske P-539/90 od 06.03.1990) Dokaz ispravom se ne moe uzeti kao nevjerodostojan samo zbog toga to je stranka ispravu podnijela u neovjerenom prepisu. (Vrhovni sud Srbije, U -10098/68),
55
Kad je isprava kao dokaz priloena u prepisu ili fotokopiji, a suprotna strana ospori njenu autentinost, sud je na zahtjev ove stranke duan da pozove stranku da podnese ispravu u izvorniku, poto se u tom sluaju sudska odluka ne moe zasnovati na fotokopiji odnosno prepisu. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 100/95)
Praksa sudova iz inostranstva Za injenice navedene u dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne dokae suprotno. (Privredni sud Hrvatske P-634/92) istinita. Moe se dokazivati da potvrda lijenika o nesposobnosti radnika nije
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-930/94)
4. SVJEDOCI Svjedok je svaka fizika osoba koja je pozvana pred sud da bi dala iskaz o svom opaanju injenica iz prolosti, a koje bi injenice mogle biti od znaaja u parninom postupku. Svjedok prenosi samo svoje opaanje i nije potrebno da daje svoje miljenje ili zakljuak o nekim injenicama. Zakon odreuje dunost svjedoenja kao optu dunost svakog graanina. Ova dunost se odnosi i na strane dravljane, sa izuzetkom osoba sa diplomatskim imunitetom. Dodue, i ove osobe se mogu sasluati ukoliko na to pristanu. Odredbe novih zakona sadre neke bitne izmjene u odnosu na prijanje odredbe. Tako se vie ne predvia mogunost suoenja svjedoka, a mogunost svjedoka da uskrati odgovor na pojedina pitanja suena je samo na opasnost od izlaganja krivinoj odgovornosti sebe ili svojih srodnika. Takoe novi zakoni ne predviaju vie zaklinjanje svjedoka, to je u praksi i onako bilo gotovo potpuno nepoznato. Obaveza svjedoka koji je pozvan sastoji se u odazivanju pozivu, davanju iskaza pred sudom, te u obavezi govorenja istine, s tim to je lano svjedoenje sankcionirano kao krivino djelo. U pozivu na svjedoenje svjedok mora biti upozoren na posljedice neopravdanog izostanka sa roita na koje je pozvan. (napomena: vidi Anex VII-primjer 4) Novi zakoni ne predviaju obavezu suda da pomogne strankama u nalaenju adrese svjedoka. Sud je duan da upozori svjedoka na obavezu uvanja slubene ili vojne tajne prilikom davanja svog iskaza. Pojmove slubene i vojne tajne odreuju krivini zakoni entiteta i Distrikta Brko. Zakoni predviaju i da odreene osobe koje su u vrenju svoje funkcije ili posla saznale za neke injenice imaju pravo uskratiti svjedoenje.
56
Svjedoenje o tim injenicama bi predstavljalo povredu dunosti uvanja profesionalne tajne, usljed posebnog odnosa povjerenja koje se uspostavlja u obavljanju odreenih djelatnosti (advokatura, medicina, vjerske djelatnosti i dr). Osim povrede dunosti uvanja profesionalne tajne, svjedoenje o tim injenicama moe predstavljati i krivino djelo, propisano zakonima entiteta i Distrikta Brko. Poto krivini zakoni predviaju da krivino djelo ne postoji ako se tajna otkrije u optem interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne, zakon odluku o uskraivanju svjedoenja preputa svjedoku. Ukoliko parnina stranka, koja je osobama dunim da uvaju profesionalnu tajnu povjerila odreene injenice, predloi da se one kao svjedoci sasluaju o tim okolnostima, moe se smatrati se da ih je oslobodila dunosti uvanja tajne, pa u tom sluaju ova lica ne mogu uskratiti svjedoenje. Takoer stranka ne moe traiti da se ne saslua svjedok koji ne eli da se koristi pravom za uskraivanje davanja iskaza. Srodstvo svjedoka sa nekom od stranaka nije samo po sebi razlog za uskraivanje svjedoenja, ali je opta obaveza svjedoenja ograniena pravom svjedoka da preuti takve injenice ije bi iznoenje ugroavalo osnovna prava ili interese samog svjedoka ili njegovih srodnika. Novi zakoni predviaju dakle mogunost samo uskraivanja odgovora na pojedino pitanje, a kao jedini valjan razlog za to moe biti samo izlaganje opasnosti od krivinog gonjenja samog svjedoka ili njegovih srodnika. Opravdanost uskraivanja odgovora na pojedino pitanje cijeni sud, nakon izjanjenja stranaka. Svjedoci se sasluavaju pojedinano, u odsustvu drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali jedni na druge. U pogledu naina ispitivanja svjedoka postoje dva razliita miljenja. Po jednom, valja primijeniti nain iz stare sudske prakse po kome se svjedoku prvo nalagalo da se izjasni bez prekidanja o injenicama i okolnostima koje su mu poznate, te zatim prepustiti strankama da mu postavljaju pitanja. Prema drugom shvatanju, nema pravila o tome kako e tei ispitivanje svjedoka, tj. isto moe poeti i postavljanjem konkretnih pitanja svjedoku. Smatramo da je u smislu ovlaenja stranaka u pogledu dokaznog postupka, prema novim zakonima, te u skladu sa izraenim raspravnim naelom, logino da se strankama dopusti da ispituju svjedoke onako kako to njima odgovara. Uloga suda prilikom sasluanja svjedoka se sastoji u tome da sud vodi rauna da ispitivanje svjedoka bude korektno, da mu se ne postavljaju sugestivna i kapciozna pitanja, te pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne tajne i dr. Novi zakoni propisuju da sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku, to je donekle u suprotnosti sa raspravnim naelom i u praksi moe dovesti do mnogih dilema. Ovu odredbu bi, po naem miljenju, trebalo shvatiti tako da sud postavlja pitanja svjedoku samo u sluaju potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili radi otklanjanja nekih nejasnoa iz iskaza. Ukoliko iz samog iskaza svjedoka ne proizilazi odakle mu je poznato ono o emu svjedoi, te ukoliko stranke to nisu pitale svjedoka, sud je duan da to uini. Ovo stoga to u postupku moe biti veoma vaan nain na koji je svjedok doao do saznanja o injenicama o kojima svjedoi, naime da li je tog saznanja doao svojim neposrednim ulnim zapaanjem ili na neki posredan nain, budui da su te okolnosti od znaaja za ocjenu vjerodostojnosti svjedokovog iskaza. Novi zakoni ne predviaju mogunost suoenja svjedoka ukoliko se njihovi iskazi ne slau (uostalom, ovaj institut se u praksi veoma rijetko koristio, a jo rijee je od njega bilo nekakve koristi u pogledu utvrivanja injeninog stanja).
57
Svjedok ima pravo na naknadu trokova koje koje je pretrpio uslijed obaveze da svjedoi. Sud moe naloiti stranci da poloi predujam za podmirenje trokova svjedoka, meutim u praksi sudovi ovo rijetko ine, budui da svjedoci u najveem broju sluajeva ne potrauju trokove pristupa. Mogue dileme i pitanja: 1. Kada je sudija ovlaen da postavlja pitanja strankama, svjedocima i vjetacima? 2. Da li je sud uvijek, po slubenoj dunosti, duan da vodi rauna o postojanju okolnosti zbog kojih svjedok moe uskratiti dgovor na pojedino pitanje? 3. Mogu li se kao svjedoci sasluati maloljetne osobe? 4. Kako e sud prilikom donoenja odluke cijeniti injenicu da je svjedok uskratio iskaz? 5. Da li materijalni suparniari u jednom postupku mogu biti svjedoci u tom istom postupku? 6. Ukoliko svjedok eli da svjedoi o opaanju injenica koje predstavljaju slubenu ili vojnu tajnu, da li sud treba da ga saslua? 7. Da li o uvanju profesionalne tajne prilikom davanja iskaza svjedoka sud vodi rauna po slubenoj dunosti? 8. Da li svetenik moe uskratiti svjedoenje o svim injenicama koje je saznao vrei svoj poziv? 9. Trebaju li svjedoci koji se pozivaju na razloge uskraivanja svjedoenja zbog uvanja profesionalne tajne dokazivati da bi zbog njihovog svjedoenja mogle nastupiti tetne posljedice za osobu na koju se tajna odnosi? 10. Da li bi sud postupio pravilno ukoliko bi umjesto optih podataka za svjedoka samo konstatovao da je svjedok li no poznat sudu, kao to se nekad doga a u praksi?
58
11. Da li bi se moglo dopustiti ispitivanje svjedoka o injenicama koje nisu navedene u rjeenju kojim se odre uje provo enje dokaza sasluanjem konkretnog svjedoka? 12. Da li se kao svjedoci mogu sasluati osobe sa fizikim i psihikim nedostacima? Varijante moguih odgovora: 1. Osnovno pravilo je da sud mora voditi rauna o naelu nepristrasnosti, a moe uvijek postavljati pitanja uz uslov da ne povrijedi to naelo. Ovo podrazumijeva da u postavljanju pitanja sud ne izlazi iz okvira utvrivanja injenica zbog kojih je odreeno provoenje pojedinog dokaza. (napomena-vidi odgovor 11) 2. Sud ne vodi rauna po slubenoj dunosti o postojanju okolnosti bog kojih svjedok moe uskratiti odgovor na pojedino pitanje, ali je duan svjedoka upozoriti na ovu mogunost. Svjedok moe na to biti upozoren prije sasluanja ili neposredno prije postavljanja odreenog pitanja. Ako svjedok ipak pristane odgovoriti na takva pitanja, smatra se da se odrekao ove povlastice. 3. Kao svjedoci se mogu sasluati maloljetne osobe, te i punoljetne osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost ili produeno roditeljsko pravo, ukoliko su te osobe sposobne da daju obavijesti o spornim injenicama. 4. Budui da ne postoji obaveza suda da trai materijalnu istinu, bilo bi pogreno cijeniti injenicu da je svjedok uskratio iskaz bez opravdanih razloga, u korist ili na tetu jedne od parninih stranaka. 5. Materijalni suparniari ne mogu biti svjedoci u jednom postupku dok formalni suparniari teoretski mogu biti svjedoci radi dokazivanja injenica o nekom dijelu tubenog zahtjeva u kome eventualno nemaju poloaj parnine stranke. 6. Sud mora po slubenoj dunosti voditi rauna da svjedok ne svjedoi o injenicama koje su slubena ili vojna tajna, te ne smije sasluavati svjedoka o tim injenicama. 7. Sud o dunosti uvanje profesionalne tajne ne vodi rauna po slubenoj dunosti, ali je duan svjedoke upozoriti na mogunost uskraivanja davanja iskaza. 8.
59
Svetenik moe uskratiti svjedoenje samo o onome to je saznao u vjerskom obredu ispovjedanja, ali ne i injenicama koje je saznao vrei poziv svetenika uopte. 9. Svjedoci koji se pozivaju na razloge uskraivanja svjedoenja iz ovog stava ne moraju dokazivati da bi iz njihovog svjedoenja mogle proistei tetne posljedice za osobu na koju se tajna odnosi, ve je dovoljno da uine vjerovatnim pred sudom da su za injenice koje su predmet dokazivanja saznali u okviru vrenja svog zanimanja. 10. Ne bi bilo pravilno da umjesto optih podataka sud samo konstatuje da mu je svjedok li no poznat, budu i da ti podaci ne slue samo prvostepenom sudu, ve mogu biti od zna aja i u drugostepenom postupku pred sudom koji ne mora poznavati svjedoka. 11. Teoretski bi bilo pravilno da u rjeenju donesenom na pripremnom roitu, o tome koji e se dokazi izvesti budu odreene injenice koje e biti dokazivane tim dokazima. Shodno tome svjedok ne bi mogao biti ispitivan o injenicama koje nisu navedene u gore navedenom rjeenju, bez obzira da li bi one bile relevantne za rjeenje spora. Ovo bi u praksi bilo teko konzekventno provesti, pa smo miljenja da o ovom pitanju valja i dalje raspravljati. 12. Kao svjedok se moe pojaviti osoba sa psihikim i fizikim nedostacima, a jedino ogranienje koje postoji u pogledu osobe koju valja sasluati, jeste da ta osoba treba biti sposobna da u toku davanja iskaza prui obavijesti o pravno relevantnim injenicama . Sudska praksa prije 1991 godine Nijednim propisom nije odreeno da se punomonik stranke ne moe presluati kao svjedok, niti sud moe unaprijed ocijeniti njegov iskaz kao nevjerodostojan, ako se ne zna to je i kako je on iskazao, a injenica to je punomonik stranke, sama po sebi ne ini njegov iskaz nevjerodostojnim. (Okruni sud Bjelovar G-94/80 od 02.04.1980 godine.) Bez obzira to je svjedoku uruen poziv za roite, on ne moe biti kanjen zbog neodazivanja, ako mu prethodno nisu bili obezbjeeni putni trokovi dolaska u sud radi svjedoenja. Svjedok je duan da opravda svoj izostanak, a stranka je duna da predujmi trokove dolaska svjedoka u sud. (Vii privredni sud Srbije P-2976/73)
60
Prije nego to pristane da bude sasluan kao svjedok u sporu u kojem je punomonik jedne od stranaka, odvjetnik mora prethodno ocijeniti postoji li i njegova dunost po odredbama kodeksa odvjetnike etike da uskrati svjedoenje u tom sporu. (Vrhovni sud Hrvatske G-319/80 od 17.3.1981) Svjedoci mogu samo da iznesu neke injenice o zdravlju, ponaanju i govoru testatora koje mogu posluiti vjetacima kao osnov za davanje nalaza i miljenja. Njihovo miljenje i zakljuivanje o psihikom i zdravstvenom stanju testatora nije vano, jer oni, kao laici, nisu struni da daju odgovarajue miljenje o uraunljivosti ili neuraunljivosti jednog lica. (Vrhovni sud Vojvodine G-1231/68). Ako svjedoci koji su pozvani na raspravu dou sa zakanjenjem, pa se rasprava zbog toga mora odgoditi, ne pripada im pravo na naknadu trokova koji su u vezi sa tom raspravom. (Vrhovni sud Vojvodine G-471/60) Izostanak svjedoka se smatra opravdanim, te se zbog njega ne moe kazniti, ako mu prethodno nisu osigurani putni trokovi dolaska u sud radi svjedoenja. (Vii privredni sud Srbije, P-2976/72) Ako dunost pozivanja svjedoka sud prenese na stranku koja je predloila sasluanje svjedoka, pa stranka ne dovede svjedoka, to ne znai da je stranka odustala od sasluanja svjedoka kojeg nije dovela, ako nije izriito izjavila da odustaje od njegova svjedoenja. Sud ne moe samo zbog nedolaska svjedoka otkloniti njegovo sasluanje ako je prema stanju spora sasluanje nuno. (Vrhovni privredni sud Sl-671/70) Nema mjesta primjeni prinudnih mjera prema svjedoku ako u pozivu za raspravu nije bilo upozorenja na posljedice neopravdanog izostanka. (Vrhovni privredni sud Sl-786/57) Svjedok ne gubi pravo na naknadu trokova ako ga je sud propustio upozoriti na to pravo. U takvom sluaju svjedok moe svoj zahtjev postaviti pisanim podneskom i nakon zakljuenja glavne rasprave. (Vrhovni privredni sud Sl-881/63)
61
5. VJETAENJE Vjetaenje je dokazno sredstvo koje se odreuje kada sud ne posjeduje struno znanje iz odreene oblasti ivota, koje je znanje neophodno radi utvrenja ili razjanjenja pravno relevantnih injenica. Uloga vjetaka je u pomoganju sudu, tako to na osnovu svog strunog znanja zapaa injenice koje postoje u asu suenja, a koje bi i sam sud mogao opaati kada bi raspolagao potrebnim znanjem, iznosi sudu ta zapaanja u vidu svog nalaza, te daje zakljuak o njima. (napomena: vidi Anex V) Donoenjem novih zakona, odredbe o vjetaenju su u velikoj mjeri izmjenjene. Vjetaenje u jednoj oblasti je ogranieno na samo jednog vjetaka, te zbog toga vie ne postoje odredbe koje propisuju kako e sud postupiti ako se nalazi dva ili vie vjetaka ne slau meusobno. Na izvjestan nain ovakvo rjeenje predstavlja izuzetak od naela slobodne ocjene dokaza, poto se ograniavaju dokazna sredstva. Pretpostavljamo da se teilo smanjenju uloge vjetaka kao dokaznog sredstva budui da postoji shvatanje da je uloga vjetaka u prethodnom periodu bila prenaglaena u parninom postupku. Ovo rjeenje bi moglo da dovede do problema u sluajevima kada nalaz odreenog vjetaka nije adekvatan, i postoji sumnja u njegovu ispravnost, a sud ne moe odrediti drugog vjetaka radi otklanjanja tih nedoumica. Ukoliko se radi o vjetaenju iz razliitih oblasti, moe se odrediti vie vjetaka. Vana novina je to vjetak uvijek dostavlja svoj pismeni nalaz i miljenje sudu prije rasprave, a odreen je i rok od najmanje osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu, u kom roku sud dostavlja strankama taj nalaz i miljenje. I prije su postojale odredbe koje su omoguavale sudu da, u zavisnosti od mogunosti, dostavi nalaz strankama prije rasprave, to se u praksi rijetko koristilo, poto se u najveem broju sluajeva nalaz dostavljao na samoj raspravi. Stoga je nemogunost stranaka za izjanjavanje o nalazu i miljenju esto bio razlog za odlaganje rasprave. Novim odredbama je predvieno da se vjetak uvijek poziva na glavnu raspravu, to je u slubi naela usmenosti i neposrednosti, a time se i strankama daje mogunost da od vjetaka zatrae eventualno potrebna razjanjenja u vezi njegovog nalaza i miljenja. Sud vie ne bi trebao da rukovodi vjetaenjem, ve same stranke, shodno dosljednoj primjeni raspravnog naela. Sud nalaz i miljenje vjetaka cijeni kao i sve druge dokaze, prema naelu slobodne ocjene dokaza, te ako nae da su nalaz i miljenje vjetaka protivni pravilima logikog zakljuivanja nije obavezan da ih prihvati. Ovdje valja napomenuti da se esto dogaa da se u praksi nalazi i miljenja vjetaka prihvataju bez paljivog razmatranja te vjetaci preuzimaju najvaniju ulogu u rjeavanju predmeta, to je neprihvatljivo. Sudija dakle, prilikom razmatranja upotrebe sudskih vjetaka mora razlikovati stvarne dokaze i procjenu istih, te s tim u vezi i imati u vidu da se uloga vjetaka svodi upravo na procjenu stvarnih dokaza kako bi utvrdio neto drugo, a to je relevantno sa aspekta primjene materijalnog prava (npr. na bazi razmatranja i procjene medicinske dokumentacije kao stvarnih dokaza, vjetak utvruje teinu povrede, stepen umanjenja opte ivotne sposobnosti, ili iz pregleda tragova koenja na putu, pretrpljene tete i drugih podataka sadranih u skici saobraajne nezgode i zapisniku o uviaju, vjetak moe odrediti brzinu kojom se vozilo kretalo u trenutku nesree). Takoer treba imati u vidu da je provoenje dokaza vjetaenjem samo jedno od dokaznih sredstava i da vjetak moe jedino izvesti odreene zakljuke iz stvarnih dokaza koji su mu predoeni,
62
ali da ne moe davati zakljuke o stvarima o kojima bi sudija trebao odluiti (npr. postojanje iskljuive odgovornosti, pitanje doprinosa oteenog, pitanje vlasnitva i sl). U praksi se esto potpuno nepotrebno provodi vjetaenje, u sluajevima kada sud moe samostalno utvrditi postojanje relevantnih injenica (npr. odreivanje vjetaenja radi procjene vrijednosti neke stvari, a ija vrijednost se moe lako utvrditi upotrebom drugih dokaznih sredstava, kao to je rauna o kupovini te stvari i sl). Takoer nekad predstavlja problem i sama sloenost nalaza, koja se ogleda u tome to nalazi imaju veoma izraen nauni pristup ak i jednostavnim problemima i to su napisani jezikom koji je za veinu ljudi nerazumljiv. Ovakav nerazumljiv nalaz moe imati tetan uticaj na mogunost stranaka da izloe svoj sluaj ili da razumiju sluaj koji se vodi protiv njih, odnosno na mogunost djelotvornog raspravljanja o predmetu spora. esto se pojavljuje i prekoraenje obima vjetaenja od strane vjetaka. Sudije bi u takvom sluaju trebale biti dosljedne i zanemariti materijal iz nalaza koji nije relevantan za pojedini sluaj. Prema novim odredbama stranke same predlau i ime vjetaka to je u skladu sa naelom stranake inicijative u predlaganju dokaza. Nakon to se protivna stranka izjasni o predloenom vjetaenju i imenu vjetaka sud donosi odluku o tome. Ukoliko su stranke saglasne u pogledu osobe vjetaka, sud je vezan tom saglasnou. Naroito je vano u rjeenju o odreivanju vjetaenja precizno odrediti predmet i obim vjetaenja, te pojedina pitanja koja vjetak treba razjasniti, jer e od toga u mnogome zavisiti dokazna vrijednost nalaza i miljenja vjetaka. (napomena: vidi Anex VII-primjer 5) U praksi se esto dogaa da se ovo rjeenje radi ablonski, bez udubljivanja u konkretan spis i predmet vjetaenja, iz ega kasnije moe proistei da vjetak ne obavi svoj posao dovoljno kvalitetno. Vjetak ima pravo, pored nagrade za obavljeno vjetaenje, i na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i prenoite, te trokova koji proistiu iz vjetaenja.(napomena: vidi Anex VII-primjer 6) U praksi se esto sreu razni problemi oko isplate trokova vjetaenja, poev od prevelikih iznosa koji vjetaci nekad potrauju kao nagradu, do problema sa naplatom trokova vjetaenja od strane stranaka. Nadamo se da e donoenje Zakona o vjetacima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj doprinijeti da se stanje u ovom pogledu popravi. Budui da zakoni predviaju da se na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka, ako zakonom nije drugaije predvieno, vjetak moe biti novano kanjen zbog neopravdanog izostanka sa roita na koje je pozvan. (napomena: vidi Anex VII-primjer 7) U praksi nai sudovi se jo uvijek veoma rijetko odluuju da novano kanjavaju vjetake zbog kanjenja sa davanjem nalaza i nedolaska na roite. Imajui u vidu sve gore navedeno, moe se preporuiti sudijama, da koliko je to mogue, budu spremni da se koriste materijalnim dokazima ako su isti predoeni i da koriste svoj zdrav razum i slobodu odluke, a ne nalaze i miljenja vjetaka koji utvruju oigledno. Takoer bi bilo svrsishodno insistirati da parnine stranke prue zaista dobre razloge zato je vjetaenje neophodno potrebno, a u sluaju da se ipak odredi vjetaenje, teiti da se stranke sloe oko izbora vjetaka, te da nalazi i miljenja odraavaju realni, a ne pretjerano nauni svijet.
63
Mogue dileme i pitanja: 1. ta je sve neophodno potrebno da stranke navedu u prijedlogu za provoenje dokaza vjetaenjem? 2. Da li sud moe odrediti predmet i obim vjetaenja drugaiji od onog koji su predloile stranke? 3. Da li sud moe odrediti vjetaka koga nije predloila niti jedna od parninih stranaka? 4. Da li sud moe ovlastiti zamolbeni sud da odredi vjetaka? 5. Koga sud treba obavezati na snoenje trokova pristupa vjetaka na roite, ako stranka koja je predloila vjetaenje nije zahtijevala da se vjetak pozove? 6. Da li parnina stranka moe da nalazu vjetaka prigovori samo uopteno ili mora staviti konkretne primjedbe? 7. Na koji nain sud mora prilikom izrade odluke cijeniti primjedbe strankaka na nalaz i miljenje vjetaka? 8. Da li je pravilno da vjetak prilikom izrade nalaza kontaktira sa jednom parninom strankom bez prisustva i druge stranke? 9. Da li eventualno vjetaenje koje je nepotrebno provedeno, moe imati uticaja na utvreno injenino stanje, te konano i na donoenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom predmetu? Varijante moguih odgovora: 1. Potrebno je da parnina stranka u svom prijedlogu za provoenje vjetaenja predloi osobu koja bi trebala izvriti vjetaenje, te precizno oznai koje se injenice trebaju utvrditi vjetaenjem i koje okolnosti vjetak treba razmotriti da bi doao do potrebnih zakljuaka, te izradio nalaz i miljenje.
64
2. Smatramo da bi sud, ukoliko smatra da je to neophodno, mogao odstupiti od prijedloga stranaka u pogledu vjetaenja, kako bi preciznije formulisao rjeenje o vjetaenju i tako vjetaku dao precizniju uputu u pogledu predmeta i obima vjetaenja. Ovo ovlaenje bi trebalo koristiti restriktivno, te sud ne bi mogao odrediti vjetaenje u pogledu injenica koje stranke nisu navele. 3. Ukoliko parnine stranke predlau razliite osobe za vjetake u tom sluaju bi sud mogao odrediti treu osobu, koja nije predloena, ukoliko naravno posjeduje sposobnosti i kvalifikacije da izvri vjetaenje. 4. Ovo bi se moglo uiniti samo na prijedlog parninih stranaka, budui da stranke vjerovatno ne poznaju vjetake sa podruja drugog suda. 5. Poto provoenje dokaza vjetaenjem podrazumijeva uz izradu pismenog nalaza i miljenja i njihovo iznoenje na roitu, valja obavezati stranku koja je vjetaenje predloila da snosi trokove pristupa vjetaka na roite za glavnu raspravu. 6. Parnina stranka koja prigovara nalazu vjetaka duna je da stavi odreene konkretne primjedbe, a nije dovoljno da prigovori samo uopteno. Navod stranke da je iskaz vjetaka nestruan nije dovoljan, jer se na osnovu toga ne moe ustanoviti zbog ega se smatra da je nalaz nestruan. Izjanjenje o nalazu vjetaka mora biti izriito, opredjeljeno i u njemu tano navedeno o emu se sastoji nestrunost nalaza. 7. Prilikom ocjene primjedaba stranaka na nalaz vjetaka, sud mora da ukae na injenice iz kojih proizilazi osnovanost odnosno neosnovanost tih primjedaba, a ne da se isljuivo pozove na miljenje vjetaka. 8. Prilikom prikupljanja materijala za izradu nalaza vjetak ne bi trebao kontaktirati sa jednom parninom strankom bez prisustva i druge stranke (npr. kod pregleda poslovnih knjiga i dokumentacije od stranke vjetaka u prostorijama jedne parnine stranke, o tome bi trebala biti obavjetena i druga stranka, te time i pruiti toj drugoj stranci mogunost da prisustvuje ovoj radnji vjetaka). 9. Miljenja smo da provoenje nepotrebnog vjetaenja moe biti od uticaja samo u pogledu opravdanosti zahtjeva parnine stranke za trokove tog vjetaenja, ali ne i u pogledu pitanja povrede postupka ili pitanja pravilnosti i potpunosti utvrenog injeninog stanja.
65
Sudska praksa Sud moe odrediti za vjetaka osobu koja je dravljanin druge drave, samo ako takva osoba po propisima u Bosni i Hercegovini moe biti imenovana za stalnog sudskog vjetaka od strane nadlenog tijela za imenovanje stalnih sudskih vjetaka. (Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj Rev 22/99 od 06.07.1999 godine) Parnini sud nije duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata obraunatih za period docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije osporio na odreen nain nijedan od elemenata obrauna. U nedostatku prigovora nema razloga ni vjetaenju. (Presuda Vrhovnog suda FBiH broj P- 129/98 od 19.08.1998 godine) injenica to je u parnici izostalo dokazivanje oinstva metodom genetske daktiloskopije (ispitivanje strukture i svojstva DNK), sama za sebe, ne znai da su pouzdanost drugih dokaza i istinitost injenica na kojima je zasnovana presuda sumnjivi, odnosno da ovi dokazi nemaju vrijednost. (Vrhovni sud Republike Srpske broj Rev-302/01 od 19.04.2002 godine) Izvod iz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
ODLUKA O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU Odbija se kao neosnovana apelacija Nade Iveti, podnesena protiv Rjeenja Okrunog suda u Doboju broj G-77/04 od 15. marta 2004. godine i Rjeenja Osnovnog suda u Derventi broj P-80/03 od 5. decembra 2003. godine. Apelantica iz Banje Luke podnijela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine protiv rjeenja Okrunog suda u Doboju broj G-77/04 i rjeenja Osnovnog suda u Derventi broj P-80/03. Osnovni sud je rjeenjem, koje je potvreno rjeenjem Okrunog suda marta 2004 godine, odbio kao neosnovanu apelanticinu tubu zbog smetanja posjeda. Apelantica je u tubenom zahtjevu traila da sud utvrdi da je tueni izvrio smetanje posjeda njenih nekretnina na taj nain to je 11. marta 2003. godine, na k.. broj 296. upisane u pl. 105 k.o. Mikovci, postavio drvenu ogradu s bodljikavom icom u duini od 30 metara, zatim da se tuenom naloi da uspostavi prijanje slanje uklanjanjem postavljene ograde, kao i da mu se zabrani ovakvo ili slino smetanje ubudue. Osnovni sud je u predmetnom parninom postupku, na pripremnom roitu 3. oktobra 2003. godine, donio rjeenje kojim je usvojio apelantiin prijedlog da vjetak geodetske struke provede vjetaenje. Osnovni sud je 17. oktobra 2003. godine, izvrio uviaj na licu mjesta na kojem su bili prisutni apelantica i njezin advokat. Tom prilikom
66
je obavljeno vjetaenje prema predmetu i obimu, kako je to utvreno rjeenjem od 3. oktobra 2003. godine, a taj je sud odbio rjeenjem apelantiin prijedlog da se izvri vjetaenje van utvrenog predmeta i obima. Osnovni sud je na glavnoj raspravi izveo dokaze uvidom u nalaz i miljenje vjetaka, izjave svjedoka koje su predloile parnine stranke i uviaj na licu mjesta. Apelantica je navela da je povrijeeno njezino pravo na pravino suenje iz lana 6.stav 1.Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u prvostepenom postupku, jer je bila iskljuena i teoretska mogunost da apelantica uestvuje u postupku na uviaju na licu mjesta. Apelantiina alba se u sutini odnosi na odbijanje Osnovnog suda da se izvri vjetaenje izvan predmeta i obima utvrenog rjeenjem tog suda. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 15. stav 3. i lana16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. Apelantica je navela da je u prvostepenom postupku uskraeno njezino pravo na pravino suenje, jer joj je bila '' ..iskljuena i teoretska mogunost da uestvuje u uviaju na licu mjesta." Osnovni sud je rjeenjem broj P-80/03 od 3. oktobra 2003. godine odredio da vjetaenje izvri vjetak geodetske struke i to na apelantiin prijedlog predmeta i obima vjetaenja.Osnovni sud je l7. oktobra 2003. godine, proveo uviaj na licu mjesta, na kojem je izvreno vjetaenje u skladu sa predloenim predmetom i obimom vjetaenja. Apelantica i njezin advokat su bili prisutni na uviaju. Osnovni sud je tom prilikom rjeenjem odbio apelantiin zahtjev za vjetaenje van predmeta i obima koji je utvren rjeenjem od 3. oktobra 2003.godine. Osnovni sud je na taj nain postupio u skladu sa lanom 148. stav 1.i lanom 150. Zakona o parninom postupku. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra neosnovanim apelantiin navod da joj je takvim postupanjem Osnovnog suda povrijeeno pravo na pravino suenje. Sudska praksa prije 1991 godine Kada u privrednom sporu tuilac trai isplatu potraivanja iz odreenog pravnog posla, nepotrebno je vjetaenjem poslovnih knjiga utvrivati ukupni saldo meusobnih potraivanja parninih stranaka. (Vrhovni sud RBiH broj P-72/87 od 29.12.1987 godine.) Nagradu za izvreno vjetaenje sud odmjerava polazei od istaknutog zahtjeva vjetaka, vodei pri tom naroito rauna o sloenosti vjetaenja, gubitku vremena i uvjetima rada vjetaka. (Vii privredni sud Hrvatske broj P-935/81) Okolnost da je vjetaenje izvreno bez prisustva stranke ne ini, sama za sebe, bitnu povredu odredaba parninog postupka. Ako se stranka nije sloila sa
67
nalazom vjetaka, mogla je staviti primjedbe na nalaz. Sama izjava stranke da ne priznaje vjetaenje nije dovoljan osnov da se odredi novo vjetaenje. (Vii privredni sud Vojvodine broj P-262/73 od 19.03.1973 godine) Predmet vjetaenja ne mogu biti propisi koji se na odreeni sluaj imaju primeniti, ve samo propusti lica u ponaanju ili primeni tih propisa. (Vrhovni sud Srbije G-4259/74) Vetak se ne moe izjanjavati o stepenu i procentu krivice, ve samo o propustima uesnika u saobraaju, koji su u uzronoj vezi sa nastankom tete, a zakljuak o doprinosu u nastanku tetnih posljedica donosi samostalno sud. (Vrhovni sud Srbije G-2074/76)
Psihijatrijsko vjetaenje svakako je odluan putokaz pri utvrivanju umne odnosno poslovne sposobnosti neke osobe, ali ne i jedini dokaz koji sud treba imati u vidu. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 1522/81) Pitanje da li je tueni obezbijedio odgovarajue mjere zatite na radu predstavlja struno, a ne obino faktino pitanje, pa se isto ima razjasniti vjetaenjem, a ne samo putem svjedoka. (Vii privredni sud Srbije Sl-1053/71) Kapitaliziranje novane rente zbog smanjene radne sposobnosti vri se po pravilima za koje je potrebno struno znanje, kojim sud ne raspolae, pa stoga u smilsu lana 239 ZPP-a, izraunavanje visine naknade tete u ovakvom sluaju treba povjeriti vjetaku aktuaru. (Vrhovni sud Vojvodine G-2560/87). Sud nije vezan za listu sudskih vjetaka, nego moe po potrebi za vjetaka odrediti i drugu osobu. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1849/80 od 17.2.1981.godine) Za vjetaka sud moe odrediti i osobu koju je jedna od stranaka bila prethodno angairala da utvrdi odreene injenice.
68
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 2265/85) Uloga vjetaka u parninom postupku jest u tome da pomou svoga strunog znanja utvrde okolnosti na temelju kojih sam sud mora zakljuiti o postojanju odnosno nepostojanju odlunih injenica. (Vrhovni sud Jugoslavije Rev-724/58 ) Dakle, sud nalaz i miljenje vjetaka koristi samo radi razjanjenja ili utvrivanja onih injenica za koje je potrebno struno znanje kojim su ne raspolae. (Vrhovni sud Srbije G-3174/77 ) Kad sud donosi odluku o povjeravanju djece na uvanje i odgoj, odredit e i nain odravanja osobnih odnosa roditelja s djecom. O uestalosti, trajanju i nainu odravanja tih odnosa korisno je pribaviti miljenje vjetaka (psihologa) ali to nije u svakom sluaju potrebno. Takvom vjetaenju treba pristupiti ako to iziskuju interesi djeteta, odnosno ako na to upuuju neki posebni razlogzi. (Vrhovni sud Hrvatske Rev- 128/81) Iako je sud u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti vezan za pravomonu presudu kojom je tuenik proglaen krivim, u parninom postupku se mogu vjetaenjem utvrivati injenice u pogledu okolnosti nastanka tete, koje uslovljavaju stepen krivnje. (Vrhovni sud Srbije G-911/78) Kad je vjetaenje povjereno strunoj ustanovi, ona odreuje jednu ili vie osoba koje e u njezino ime obaviti vjetaenje. (Vrhovni sud Srbije Rev- 1001/90 ) Nema mjesta primjeni prinudnih mjera prema vjetaku ako u pozivu na raspravu nije bilo upozorenja na posljedice neopravdanoga izostanka. (Vrhovni privredni sud Srbije Sl-786/57) U sluaju da stanaka koja izgubi spor ne namiri po nalogu suda trokove vjetaku, vjetak na temelju odluke suda stjee pravo traiti prisilnu naplatu prema toj stranci. (Vrhovni privredni sud Srbije P-2024/72)
69
Kad vjetaci obave naloeni zadatak i izvre vjetaenje, ali ne podnesu izvjetaj imaju pravo na naknadu trokova tj. na nagradu za obavljeni posao, ali ne i pravo na nagradu za sastavljanje izvjetaja. (Vrhovni privredni sud Srbije) Kad je sud povjerio vjetaenje strunoj ustanovi u skladu sa odredbama lana 234 st. 3 FZPP-a, onda se nagrada i trokovi za izvreno vjetaenje isplauju ustanovi, jer u odnosu na sud kao sudionik u postupku pojavljuje se samo ustanova. (Vrhovni sud Vojvodine G-346/81 ) Ako je sud propustio voditi vjetaenje, a posebno ako je propustio odrediti vjetaku predmet i smjer vjetaenja, poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka. (Vrhovni sud Hrvatske G-1822/77 ) Prilikom ocjene primjedba stranaka na nalaz vjetaka, prvostupanjski sud mora ukazati na injenice iz kojih proizilazi osnovanost odnosno neosnovanost tih primjedbi, a ne da se iskljuivo pozove na miljenje vjetaka. (Vrhovni privredni sud Sl-1278/73) Propust suda da vjetaka saslua neposredno na raspravi moe biti samo relativno bitna povreda odredaba parninog postupka. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-2449/88 od 15 prosinca 1988 godine) Okolnost da vjetak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznoenja nalaza i miljenja nije bitna povreda odredaba parninog postupka kad stranke nisu imale primjedbi ni pitanja u svezi sa nalazom i miljenjem koji je on pisano podnio. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-394/87 od 12 oujka 1983 godine ) Sud je duan vjetaka pozvati na raspravu da obrazloi svoj nalaz i miljenje i izjasni se o primjedbama stranaka. (Vrhovni privredni sud P-5440/76) Bili su nepotrebni trokovi ponovnog vjetaenja, ako je u skladu sa pravilima tuenog, osiguravaa, procijenjena teta u istom iznosu, pa tuilac nema pravo traiti naknadu tih trokova. Iz obrazloenja:
70
Tueni osnovano pobija odluku prvostepenog suda, kojom je obavezan da tuiocu naknadi izdatke za ekspertizu u inostranstvu u iznosu od 2.280 A. Sch. Naime, oteenja na motornom vozilu u cijelosti su konstatovana nakon saobraajnog udesa od tuenikove Poslovne jedinice B. i ta oteenja sadrana su u zapisniku o utvrivanju oteenja na vozilu. Obzirom na izloeno nisu bili potrebni trokovi za ponovno utvrenje oteenja vozila nakon povratka u Austriju, pa je osnovan albeni prigovor tuenog da nije duan platiti naknadu navedenih izdataka (lan 155. stav 1. Zakona o parninom postupku). (Vrhovni sud BiH, broj G. 25/89. od 14. septembra 1989. godine). Sud je duan da od vjetaka zahtijeva da konkretno navede iz kojih razloga, te za koliko dana je opravdano produen rok graenja. (Vrhovni sud BiH, P. 79/87 od 14.4.1988. godine) Stranci je onemogueno raspravljanje pred sudom kad njezini prigovori na nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni vjetaku niti je on o njima sasluan na glavnoj raspravi. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1614/85 od 13 studenoga 1985 godine) Proputanjem da od vjetaka zatrai da se na traenje stranke izjasni o odreenoj odlunoj okolnosti u vezi sa njegovim nalazom i miljenjem, sud toj stranci onemoguuje raspravljanje pred sudom. (Vrhovni privredni sud Srbije) Praksa sudova u inostranstvu Sud ne raspolae potrebnim strunim znanjem da ocijeni uvjerenje o lijeenju od sterilnosti poto to spada u domen vjetaka, ljekara odgovarajue struke. (Vrhovni sud Srbije G-714/92) injenice vane za presuenje utvruje sud, a ne vetak.
(Vrhovni sud Srbije, Rev. 3771/97) Sud ini apsolutno bitnu povredu postupka ako umjesto samostalnog utvrivanja i ocjene svih odlunih injenica, ukljuujui i one za koje je bilo neophodno angaovanje vjetaka, samo upuuje na sadrinu i kvalitet nalaza vjetaka. U konkretnom sluaju prvostepeni sud je konstatovao da su meu strankama sporni osnov i visina tubenog zahtjeva i dalje obrazloenje presude sveo na uopteno ukazivanje da
71
su angaovani vjetaci struno i kompetentno obavili povjereni zadatak, te uputio stranke na sadrinu nalaza, tretirajui ga na taj nain kao sastavni dio presude. (Vrhovni sud Republike Crne Gore P-302/99 od 18.04.2000 godine ) Odbijanje prijedloga za izvoenje dokaza sasluanjem vjetaka u suprotnosti je sa naelom neposrednosti i usmenog raspravljanja propisanog odredbom lana 4 ZPP-a. (Vrhovni sud Srbije Rev-2710/01 od 19.09.2001 godine.) Znaaj nalaza i miljenja vjetaka u parnici ima samo nalaz i miljenje vjetaka kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, bez obzira na to to se radi o stalnom sudskom vjetaku. (upanijski sud u Bjelovaru G-1473/98 ) Vjetak svoj iskaz daje usmeno na raspravi a moe dati i pismeno prije rasprave dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano. (upanijski sud u Bjelovaru G-125/98 ) Kod odreivanja vetaka i naloga za vetaenje sud je duan dati vetaku konkretan nalog, a ne paualno reenje o uvrivanju tete, jer takva vrsta vetaenja ne predstavlja strunu pomo sudu za reavanje konkretnog spora. (Vii privredni sud Srbije P-105/95) Vijee ne moe zakljuiti glavnu raspravu ako treba priekati nalaz i miljenje vjetaka. (Vrhovni sud RHrvatske Rev- 400/1994 od 2 oujka 1994 godine) 6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA Sasluanje parninih stranaka predstavlja posebno dokazno sredstvo kojim se mogu utvrivati injenice koje su vane za donoenje odluke o meritumu spora.(napomena: vidi Anex VI) Ovaj dokaz je uvijek izazivao dileme u pogledu njegove dokazne snage, o emu su postojala razliita miljenja. Dok su jedni autori ovom dokazu pridavali najveu
72
vanost, drugi su mu odricali vrijednost u postupku. Naravno, poto bi same parnine stranke u najveem broju sluajeva trebalo da budu najbolje obavijetene o predmetu spora, to bi njihov prikaz spornih injenica i dogaaja trebao biti najprecizniji, i stoga za sud moda i najkorisniji. Meutim, zbog zainteresovanosti stranaka za uspjeh u parnici, izjave stranaka su istovremeno i sumnjive vrijednosti i kao takve najnepouzdaniji izvor saznanja za sud. Zbog ove protivrjenosti, sud mora veoma paljivo provoditi i cijeniti ovo dokazno sredstvo. Svrha sasluanja stranaka nije u tome da se sazna kakvo je injenino stanje po miljenju stranaka, ve u tome da se utvrdi objektivna istinitost tog stanja. Stoga treba razlikovati izjanjavanje stranaka o injenicama, koje nema znaenje izvoenja dokaza, od samog sasluanja. Sasluanje parninih stranka je odredbama novih zakona izjednaeno sa drugim dokaznim sredstvima, tj.vie nema supsidijaran karakter, kao to je imalo u bivem ZPP-u Republike Srpske, te se kao dokaz moe izvoditi radi dokazivanja bilo kojih injenica, a ne vie samo u nedostatku drugih dokaza. Prema novim odredbama, izvoenje ovog dokaza sastoji se uvijek od sasluanja obje stranke. Jedna stranka e se sasluati u sluaju kada druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Kada je u pitanju izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, i ovdje se polazi od naela raspolaganja stranaka pravom za izvoenje dokaza, tako da se i ovo dokazno sredstvo odreuje na prijedlog stranaka. Dokazni postupak na glavnoj raspravi zapoinje sasluanjem stranaka, a ovakvo rjeenje onemoguuje stranke da naknadno prilagoavaju svoj iskaz onome to je moglo proizai iz ve izvedenih dokaza, a pogotovo iz iskaza sasluanih svjedoka. Poziv za roite na kome e se provesti sasluanje stranaka se dostavlja punomoniku stranke, a u pravilu mu se saoptava na pripremnom roitu. Ako stranka ne eli pristupiti po pozivu suda radi sasluanja, ili dati iskaz, ne moe se na to prisiliti. Ukoliko pristane da da iskaz, stranka je duna da govori istinu prema odredbama vaeih krivinih zakona oba entiteta i Brko Distrikta, poto je davanje lanog iskaza krivino djelo, i to samo u sluaju da je sud na iskazu stranke zasnovao svoju odluku. Mogue dileme i pitanja: 1. Moe li sud samostalno, bez prijedloga parninih stranaka odrediti provoenje dokaza sasluanjem parninih stranaka? 2. Moe li se sasluanje stranka provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i pred zamolbenim sudom ? 3. Moe li sud prilikom odluivanja o tome koji e se dokaz provesti, na pripremnom roitu, odluiti da e se sasluati samo jedna parnina stranka? 4. Da li sud sam moe odrediti sasluanje suparniara ije sasluanje nije predloeno od strane stranaka?
73
5. Da li se formalni suparniari mogu sasluati kao svjedoci u postupku? 6. Da li sud ima mogunost da prilikom donoenja odluke o meritumu spora, eventualno negativno po neku parninu stranku ocijeni znaaj uskraivanja davanja iskaza od strane te stranke? Varijante moguih odgovora: 1. Iz definicije koju je dao zakonodavac u lanu 163 ZPP FBiH i ZPP RS i lanu 130 ZPP BiH proizilazi da sasluanje stranaka ne moe samostalno odrediti sud, po svom nahoenju. 2. Moe, budui da novi zakoni nisu prihvatili ranija pravila da se dokaz sasluanjem stranaka ne moe provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i da se ovaj dokaz pred zamolbenim sudom moe izvoditi samo pod odreenim uslovima. (napomena: vidi Anex VII-primjer 8) 3. Novi zakoni ne predviaju mogunost da se odluka o sasluanju samo jedne stranke donese na pripremnom roitu, ve samo na glavnoj raspravi, ukoliko druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Sud bi dakle trebao na pripremnom roitu uvijek donositi odluku da se sasluaju obadvije stranke, a tek prilikom provoenja te odluke, na glavnoj raspravi, moe odluiti da se saslua samo jedna od njih, ukoliko druga stranka nije pristupila ili ne eli biti sasluana. Po naem miljenju ovo rjeenje nije najsvrsishodnije, poto je posve nepotrebno odreivati provoenje dokaza sasluanjem stranke koja ne eli da bude sasluana ili se iz okolnosti moe zakljuiti da nee biti prisutna na glavnoj raspravi prilikom provoenja tog dokaza. Ovo posebno imajui u vidu odredbu lana 167 ZPP FBiH i ZPP RS, 134 ZPPBiH odnosno l. 202 ZPP BD BiH, prema kojoj se ne mogu primjenjivati nikakve prisilne mjere protiv stranke koja se ne odazove pozivu suda radi sasluanja, niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza 4. Postoje razliita miljenja o tome da li sud samostalno, bez prijedloga stranaka, moe odrediti sasluanje suparniara. Po jednom miljenju, poto se na pripremnom roitu treba odrediti sasluanje obje parnine stranke, u sluaju suparniarstva sud mora odrediti i saluanje suparniara, koje nije predloeno. Po drugima, ovakvo postupanje bi bilo u suprotnosti sa naelom dispozicije stranaka u pogledu dokaznih prijedloga. Formalno gledano, prvo miljenje je ispravnije, ali smatramo da sud ne bi napravio relevantnu povredu postupka ukoliko ne bi odredio sasluanje suparniara u svojstvu parnine stranke, ako je jasno da se tim sasluanjem nee saznati injenice vane za postupak, ili je oito da suparniar nee pristupiti na roite za glavnu raspravu.
74
5. Formalni suparniari se mogu sasluati kao svjedoci o injenicama koje su relevantne za tubene zahtjeve drugih suparniara, dok se materijalni suparniari mogu sasluati samo u svojstvu parninih stranaka. 6. Striktno tumaenje zakona ukazuje na to da sud nema mogunosti da prilikom donoenja odluke o glavnoj stvari posebno uzima u obzir injenicu da stranka nije dola na sasluanje ili je uskratila iskaz. Ovo proizilazi i iz odredbi kojima se ne predviaju bilo kakve sankcije protiv stranke koja uskrati davanje iskaza. Sud ovoj okolnosti ne bi trebao pridavati poseban znaaj, a pogotovo iz nje ne bi za stranku trebale proistei bilo kakve negativne posljedice. Dodue, iako takvo ovlatenje suda ne proizilazi ni iz opteg naela slobodne ocjene dokaza, ne moe se izbjei da sudija stekne neko subjektivno uvjerenje o tome koja je injenica dokazana, a koja ne, a na osnovu toga to je stranka uskratila iskaz. Sudska praksa prije 1991 godine Strankama koje zbog fizikih nedostataka (gluvonijemi i sl) nisu u mogunosti da na uobiajeni nain pred sudom raspravljaju, a potpuno su poslovno sposobne, sud je duan omoguiti preduzimanje parninih radnji preko tumaa, koga te stranke angauju tj. lica u koje imaju povjerenje, koja ih razumiju i koja mogu da saopte njihovu volju. Izuzetno, kad se takva stranka u dokaznom postupku sasluava, sud e u postupku i na nain predvien za sasluanje svjedoka, koji imaju odgovarajui fiziki nedostatak, odrediti tumaa, koji se sa strankom moe sporazumijeti. ( Savezni sud SFRJ Gzs -78/77) Poinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka kad je sud o spornoj injenici odluio izvesti dokaz sasluanjem stranaka, a nije sasluao obje stranke, ve samo jednu, premda nisu postojale okolnosti koje bi opravdale sasluanje samo jedne stranke. (Okruni sud u Slavonskoj Poegi G-283/78) Sud nije ovlaten odluiti da se saslua samo jedna stranka kada se druga stranka nije odazvala pozivu jer je u tome bila sprijeena. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-588/86) Protivno je naelu materijalne istine da sud samo na temelju toga to jedna stranka nije dola na roite radi sasluanja i tako propustila biti sasluana, sudi o vjerodostojnosti i punoj dokaznoj snazi iskaza stranke.
75
(Savezni sud Rev-1689/59) Kad sud odredi izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, onda je duan da prisutne stranke upozori na posledice izostanka sa roita na kome e se taj dokaz izvesti. U nedostatku takvog upozorenja, sasluanje samo jedne stranke predstavljalo bi bitnu povredu odredaba parninog postupka. (Vrhovni sud Srbije G-315/76). Ako, meutim, sud uprkos tome to je jedna od stranaka zbog opravdanog razloga zatraila odgodu roita na kojem je trebala biti sasluana, saslua samo drugu stranku, oduzima nezakonitim postupanjem odsutnoj stranci mogunost da raspravlja pred sudom. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1496/97). Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako prvostepeni sud ne odredi sasluanje stranaka putem zamoljenog suda, ako je stranka sprijeena doi pred raspravni sud zbog nesrazmjernih trokova putovanja. (Vrhovni sud Vojvodine G-118/61) Kad na roitu na glavnoj raspravi nije prisutna jedna od stranaka, a odreuje se izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sud na tom roitu moe donijeti samo rjeenje o izvoenju tog dokaza i zatim roite odgoditi kako bi odsutnu stranku pozvao na roite za izvoenje tog dokaza. Drukije postupanje bi predstavljalo bitnu povredu odredaba parninog postupka. (Vrhovni sud Srbije, G-3128/76) Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako sud odlui proitati zapisnik o ranije izvedenim dokazima pred izmijenjenim vijeem, a da prethodno o tome nije traio izjanjavanje stranaka. (Vrhovni sud Jugoslavije Rev-443/58) Kad sud pozove stranku uz upozorenje da e biti sasluana, a ona se i pored uredne obavijesti ne odazove pozivu, niti opravda svoj izostanak s roita, sud je ovlaten izvesti dokaz sasluanjem samo prisutne stranke. (Vrhovni sud Srbije, G-3150/76) Praksa sudova u inostranstvu
76
Stranci nije uskraena mogunost raspravljanja pred sudom kad je sud nije sasluao zbog toga to se nije odazvala pozivu suda. (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-616/98 od 16.01.2002 godine.) 7. OSIGURANJE DOKAZA Osiguranje dokaza je procesni institut pomou kojeg se odreeni dokazi izvode u kratkom vremenskom roku, prije poetka parninog postupka ili u toku postupka, ali prije nego to se dokaz moe provesti na glavnoj raspravi, a iz razloga to bi kasnije izvoenje ovog dokaza moglo biti nemogue ili oteano. Kod osiguranja dokaza, osim to je izvreno prebacivanje u drugi dio zakona, razlika u odnosu na ranije zakone postoji u odredbi l. 169 Zakona FBiH i Zakona RS, jer se osiguranje dokaza moe traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka, a ne kao do sada nakon to odluka kojom se postupak zavrava postane pravomona, ako je to potrebno prije ili tokom postupka po vanrednim pravnim lijekovima, a koja odredba je zadrana u l. 294 Zakona Brko Distrikta BiH. I ovakvo novo rjeenje ukazuje na tendenciju za ubrzavanje postupka pred sudom. Naime, pretpostavlja se da u prijedlogu za osiguranje dokaza treba uiniti vjerovatnim postojanje odreene vjerovatnoe osnovanosti zahtjeva koji se temelji na injenicama, koje s mogu dokazati dokazima ije se osiguranje predlae. Rjeenje o usvajanju prijedloga za osiguranje dokaza dostavlja se protivniku. Ako je on nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite, sud moe postaviti privremenog zastupnika radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza. Na privremenog zastupnika primjenjuju se odredbe koje reguliu prava i dunosti privremenog zastupnika, ali je obaveza izdavanja oglasa o postavljanju privremenog zastupnika izriito iskljuena. U pravilu, sud ne moe poeti sa izvoenjem dokaza prije dostave rjeenja o usvajanju prijedloga za osiguranje dokaza protivniku, ali u izuzetnim sluajevima sud moe odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza bude dostavljeno protivniku. Smatramo da bi ove izuzetne sluajeve sud trebao restriktivno tumaiti. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li sud moe odrediti osiguranje dokaza po slubenoj dunosti, u toku trajanja parnice?
77
Varijante moguih odgovora: 1. Miljenja smo da bi sud ovo mogao uiniti, i tojedino u cilju sprijeavanja nedoputene dispozicije stranaka.
Stavovi Kantonalnih sudova iz Federacije BiH i Okrunih sudova iz Republike Srpske Stavovi Kantonalnog suda u Sarajevu Dunost vjetaka je da obrazloi svoje miljenje, te je u skladu sa pravom suda i stranaka da rad vjetaka podvrgnu analizi i kritici. Sud ini bitnu povredu odredaba parninog postupka ako ne omogui jednoj od stranaka da se izjasni o nalazu i miljenju vjetaka. Vjetaku nije dozvoljeno da se izjanjava o stepenu i postotku krivnje, ve samo o propustima uesnika u saobraaju koji su u uzronoj vezi sa nastankom tete, jer zakljuak o doprinosu i nastanku tetnih posljedica iskljuivo moe donijeti samo sud. Ako miljenje strunih lica vjetaka nisu data po traenju suda i u postupku kod suda koritena kao dokazi, ne smatraju se dokazima u smislu Zakona o parninom postupku. Iz obrazloenja: Van postupka u parnici dato miljenja ljekara o spornoj poslovnoj sposobnosti jednog ugovaraa i spornog ugovora nije u smislu navedenih zakonskih odredbi nova injenica, pa zbog toga i ne moe u smislu istih odredbi posluiti kao osnov za ponavljanje postupka. To ne iz razloga to je u ovom sluaju miljenje dato nakon pravosnanog zavretka postupka, ve zbog toga to miljenje strunih lica vjetaka, ako nisu data po traenju suda i u postupku kod suda upotrebljena ili koritena kao dokaz, ne smatraju se dokazima u smislu lana 421 taka 10 ZPP-a. Sasluanje svjedoka se smatra novim dokazom, iako je stranka jo tokom prijanjeg postupka znala ime tog svjedoka, ako je za njegovo boravite doznala naknadno.
78
Pravosnana oslobaajua presuda krivinog suda predstavlja novi dokaz za tuenog koji je u parnici pravosnano obavezan da kao tetnik nadoknadi tetu uinjenu radnjom zbog koje se protiv njega vodio krivini postupak. Isprava na osnovu koje se trai uknjiba prava svojine ne smije imati takve vidljive nedostatke koji slabe njenu vjerodostojnost. Utvrena vrijednost predmeta spora ne moe se mijenjati u daljnjem toku postupka i svaka dispozicija stranaka u tom pravcu je nedozvoljena i bez procesnog pravnog dejstva. Zakonska pretpostavka je da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadrinu sud i uesnici u ostupku mogu se pouzdati. Meutim, u sluaju sumnje u autentinost isprave kojom se dokazuje istinitost onoga to se potvruje sud je ovlaen i po slubenoj dunosti da zatrai izjanjenje o tome od organa koji je oznaen kao njen izdavalac. U takvom sluaju moglo bi se dokazivati da javna isprava nije pravilno sastavljana, to u sebi sadri pretpostavku da je nije izdao organ koji je oznaen kao njen izdavalac, odnosno da njena sadrina nije istinita. Kad je u pitanju javna isprava kojom se neto odreuje (na primjer pravosnana presuda ili rjeenje suda) svaka sumnja u njenu sadrinu je iskljuena. Takva javna isparava ne moe se osporavati u parninom postupku. Ona se samo moe pobijati vanrednim pravnim lijekovima, predvienim za vrstu postupka u kome je donijeta. Stavovi Kantonalnog suda u Zenici Sud moe prihvatiti kao dokazanu samo onu tvrdnju koja ima uporite u nekom od kvalifikovanih dokaznih sredstava nabrojanih u zakonu o parninom postupku (uviaj, isprave, sasluanje svjedoka, vjetaka i sasluanje stranaka). Iz obrazloenja: Tuiteljica neopravdano u albi prigovara kako joj je u prvostepenom postupku onemogueno da iznese sve dokaze na kojim zasniva tubeni zahtjev, te da je to bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Prema stanju u spisu u toku raspravljanja u prvostepenom sudu, tuiteljica je predloila kao dokaz presluanje tonskog zapisa audio kasete koji sadrava tok razgovora voenog izmeu stranaka iz ijeg sadraja se moe zakljuiti da joj tueni duguje iznos od 120.800,00 KM.
79
Zakon o parninom postupku (''Slubene novine FBiH'' broj 53/03), pored opih odredaba i odredaba o osiguranju dokaza, nabraja i koje dokaze mogu stranke predlagati da bi potvrdile injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve. Ti dokazi su: uviaj, isprave, sasluanje svjedoka, vjetaka i sasluanje stranaka. Drugi dokazi nisu predvieni Zakonom o parninom postupku, pa sud moe prihvatiti kao dokazanu samo onu tvrdnju koja ima uporite u nekom od ve navedenih kvalifikovanih dokaznih sredstava. U konkretnom sporu izmeu stranaka prvostepeni sud je pravilno postupio kada je odbio prijedlog tuiteljice da o bitnoj injenici o pozajmljivanju novca tuenom u iznosu od 120.800,00 KM izvede dokaz sasluanjem tonskog zapisa audio kasete, jer to dokazno sredstvo nije predvieno Zakonom o parninom postupku. Kantonalni sud u Zenici, broj G-1407/04 od 21.04.2005 godine
80
PODMODUL III - SUDSKE ODLUKE UVODNE NAPOMENE
Kategorije
U podmodulu sudske odluke se obrauje poglavlje VII novih Zakona o parninom postupku, tj. sudske odluke. I u ovom podmodulu e se posvetiti panja dosadanjim iskustvima naih sudova, te problemima i dilemama kod primjene novih odredbi. Cilj je da se u najveoj moguoj mjeri te dileme razrijee, kako bi sudije bile osposobljene da donose procesne odluke u toku postupke, te odluke kojima se rjeavaju predmeti u meritumu.
Trajanje
Za obradu ovog podmodula na seminaru potrebno je oko pet radnih asova.
Oblik
U okviru gore navedenog vremena, odrae se kratko uvodno predavanje, a zatim organizovati rad po grupama i obraivati pojedine teme, kroz pitanja iz prakse, kako bi uesnici mogli uzeti to vie doprinijeti u diskusiji. Ove grupe bi bile predvoene konsultantima na modulu. Na kraju bi se u zajednikoj diskusiji pokuala iznai rjeenja koja su primjenjiva u praksi.
Ciljevi edukacije
Ciljevi edukacije iz ove oblasti su identifikacija problema u primjeni novih zakona u pogledu donoenja odluka te pronalaenje mogunosti za rjeavanje istih, i poboljanje praktinih sposobnosti sudija koji uestvuju u edukaciji da u parninom postupku donose potrebne procesne odluke, te da donose odluke kojim se meritorno rjeava odreena pravna stvar
Mogui
Na seminaru, vjebama, radionicama i panel diskusijama
81
predavai/edukatori
te drugim oblicima vidova konferencijskih aktivnosti, ovaj podmodul mogu predstaviti, na navedenim ili slinim aktivnostima, kolege koje su uestvovale na izradi istog, t.j. voditelj i svi konsultanti koji su uestvovali na izradi ovog edukativnog materijala.
1. OPE NAPOMENE Sudske odluke predstavljaju parnine radnje kojima sud rjeava pojedina pravna pitanja u graanskom sporu. One po svom sadraju rjeavaju ili materijalno pravna pitanja (pitanja koja se odnose na primjenu materijalnog prava) ili procesno pravna pitanja (pitanja koja se odnose na primjenu procesnih propisa). Zakonima o parninom postupku FBiH i RS, u odredbama glave VII, od lana 174 do lana 202 je utvren nain donoenja sudskih odluka. Odluke se donose na roitu ili van roita. Kao odluke koje sud moe donijeti, utvrene su odluke u obliku presude ili rjeenja (l. 175 Zakona FBiH i RS-a). Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH sudske odluke regulie u glavi VII lanovima od 141 do 169. ZPP BD BiH je ovu oblast regulisao na drugaiji nain, obraujui kroz posebna poglavlja presudu, kroz glavu XXII lanovima 254 do 272 i rjeenje, kroz glavu XXIII, lanovima 273 do l. 277. Presudom sud odluuje o tubenom zahtjevu (osim izuzetka kod postupka za smetanje posjeda, gdje sud odluuje rjeenjem). O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem. Presuda predstavlja odluku suda kojom sud rjeava konkretni graansko pravni spor izmeu stranaka. ZPP FBiH, ZPP RS i ZPP BiH vie ne predviaju mogunost donoenja djelimine presude i meupresude. Pretpostavljamo da je razlog koji je rukovodio zakonodavca da izostavi iz zakona ove vrste presuda to to se prilikom izrade zakona teilo izbjegavanju mogunosti da se parnini postupak odugovlai ulaganjem albi i na ovakve presude. Meutim, po drugim miljenjima, meupresudom se zapravo nekada i ubrzavao parnini postupak, budui da se ona donosila uglavnom u situacijama kada je osnov tubenog zahtjeva bio sporan, te je sud mogao u sluaju da smatra da isti ne postoji, donijeti odluku bez suvinog utvrivanja injenica vezanih za visinu tubenog zahtjeva. Budui da je meupresuda izostavljena iz novih zakona, o njoj vie nee biti govora. Izbaene su i odredbe o presudi zbog izostanka, a iste su ostale u ZPP BD BiH (l. 258, 259 i l. 262). Uporeujui odredbe novih zakona sa dosadanjim, moe se uoiti da su ostale uglavnom istovjetne odredbe koje se odnose na presudu na osnovu priznanja i presudu na osnovu odricanja, iako kod ove druge postoje neke razlike. Naime, nove odredbe su u skladu sa cijelim konceptom novih zakona, kojima je u najveoj mjeri strankama dato pravo disponiranja, to je vidljivo iz nepostojanja odredbi koje bi omoguile da sud ne donese presudu na osnovu odricanja ako ocjeni da se radi o raspolaganjima kojima stranke ne mogu raspolagati, kao to je to do sada bio sluaj. Nove su odredbe o presudi zbog proputanja, u l. 182 ZPP FBiH i ZPP RS. Ovom novom vrstom presude se u stvari zamjenjuje ranija presuda zbog izostanka, to bi
82
trebalo doprinijeti efikasnijem parninom postupku. Takoer, efikasnijem radu suda treba da pomognu i odredbe novih zakona o donoenju, pismenoj izradi i dostavi presude, koje na sasvim novi nain ureuju obaveze suda u pogledu ovih pitanja. 2. PRESUDE Presudom se u prvostepenom parninom postupku meritorno odluuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se parnica vodi. To je tubeni zahtjev (ukljuujui i zahtjeve koji se istiu u toku postupka preinaenjem tube), protivtubeni zahtjev, kao i prigovor prebijanja. Presudom se odluuje i o sporednim potraivanjima, izuzev o zahtjevu za naknadu trokova postupka. Ukoliko postoji objektivna kumulacija zahtjeva, t.j. postoji vie tubenih zahtjeva, sud e o svim zahtjevima odluiti jednom presudom. Presudom se tubeni zahtjev moe odbiti ili usvojiti, djelimino ili u cjelini, to zavisi od ukupnog rezultata raspravljanja, tj. utvrenih injenica i primjene odredbi materijalnog prava koje se mogu primjeniti u odreenom sluaju. Presudom kojom se usvaja tubeni zahtjev se moe utvrditi sadraj pravnog odnosa, naloiti tuenom da neto uini, propusti uiniti ili trpi, i neki pravni odnos koji postoji preinaiti ili ukinuti. (napomena: vidi Anex X, primjer 1) U skladu sa tim, parninoj stranci se presudom moe pruiti deklaratorna, kondemnatorna ili konstitutivna zatita prava ili pravnog odnosa. Ukoliko se tubeni zahtjev odbija, donosi se negativna deklaratorna presuda. U novijoj sudskoj praksi preovladava miljenje da se u izreci presude kojom se odbija tubeni zahtjev mora navesti i sam taj zahtjev, kako ne bi moglo doi do dileme oko toga koji zahtjev je zapravo pravomono presuen.(napomena: vidi Anex X, primjer 2) U odnosu na postupak koji je proveden prije donoenja presude, prema odredbama novih parninih zakona moemo razlikovati kontradiktorne presude (tj. one prilikom ijeg donoenja je proveden parnini postupak sa raspravljanjem), presude na osnovu priznanja, presude na osnovu odricanja, presude na osnovu proputanja i dopunske presude. O ovim pojedinim vrstama presuda bie govora naknadno, kada se budu obraivale pojedine teme ove oblasti. U parnicama u kojima predmet spora nije isplata novanog iznosa, ve predaja neke stvari, tuitelj ima pravo na alternativno ovlatenje (facultas alternativa), tj. da umjesto stvari primi odreen novani iznos. Dakle, ovo ovlaenje ne moe postojati ako je predmet spora novana trabina. U izreci presude se u tom sluaju navodi ovlatenje tuenom da se oslobaa predaje stvari ukoliko tuitelju isplati iznos koji je on zatraio. Zatraeni novani iznos ne moe biti predmet izvrenja. Facultas alternativa ne predstavlja objektivnu kumulaciju zahtjeva. Nju treba razlikovati i od obaveze s alternativnom inidbom, gdje su obe alternativne inidbe predmet spora. U tom sluaju tueni ima pravo izbora jedne od alternativno utvrenih obaveza, kako u parninom tako i u izvrnom postupku.(napomena: vidi Anex X, primjer 1) Sud ne moe presudom kojom rjeava kondemnatorni zahtjev naloiti i tuitelju neko injenje, u sluaju da obaveza na to injenje postoji pod uslovom da tuitelj u korist tuenog izvri neku inidbu (npr. predaja stvari i isplata cijene u sluaju kupoprodaje),
83
osim ukoliko je u pogledu zahtjeva za injenje od strane tuitelja podnesena protivtuba. Ukoliko se u presudi nalae izvrenje neke inidbe, tada se u uzreci odreuje i rok u kojem je tu inidbu tueni duan izvriti(paricioni rok), a taj rok, ako posebnim propisima nije drukije odreeno, iznosi 30 dana, umjesto prijanjih 15 dana. Sudu je dato ovlaenje da u nenovanim potraivanjima odredi i dui paricioni rok, mada se ta mogunost u praksi gotovo i ne koristi.(napomena: vidi Anex IX-primjer 2) Mogue dileme i pitanja: 1. Da li se povodom prigovora nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije moe odluiti posebnim rjeenjem u toku postupka? 2. Ukoliko je tueni do nespornog iznosa tube stavio prigovor prijeboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu, da li e sud u izreci presude odluiti o postojanju potraivanja istaknutog u prijeboju? 3. Da li postoje sluajevi u kojima se moe donijeti presuda kojom se tueni obavezuje na isplatu inidbe prije njene dospjelosti? 4. Moe li se donijeti presuda kojom se tueni obavezuje na isplatu inidbe prije njene dospjelosti i u sluaju kada je tubeni zahtjev uperen na isplatu rente zbog naknade nematerijalne tete? 5. Treba li sud utvrivati da li iznos facultas alternative odgovora oznaenom novanom iznosu vrijednosti stvari koja je predmet tubenog zahtjeva? 6. Da li je sud ovlaten da u presudi povodom utvr uju eg zahtjeva kojom udovoljava istom, naloi i tuitelju neko injenje ili ne injenje? 7. Moe li sud prije prestanka ugovornog odnosa o najmu ili zakupu donijeti presudu o predaji stvari koje su predmet ugovora ? 8. Ukoliko se kondemnatornom presudom nalae izvrenje neke inidbe, da li je obavezno da se u izreci presude odredi i paricioni rok?
84
9. Da li se u kondemnatornoj presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe, treba obavezno navesti u izreci da je tueni duan ispuniti obavezu u paricijskom roku pod prijetnjom izvrenja? 10. Da li je paricioni rok ustvari rok za dobrovoljno izvrenje trabine iz presude? Varijante moguih odgovora: 1. Prigovor nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije je materijalno-pravni, a ne procesni prigovor. Prema tome, o osnovanosti toga prigovora sud ne moe odluivati posebnim rjeenjem, ve samo presudom. 2. Sud bi bio duan da u izreci presude odlui o postojanju odnosno nepostojanju potraivanja istaknutog u prijeboju, a ne samo o zahtjevu protivtube.
3. Postoji mogunost da se donese presuda kojom se tueni obavezuje na isplatu inidbe prije njene dospjelosti u nekim specifinim sluajevima, kao to je u pogledu zahtjeva za izdravanje i sl. 4. Sud moe donijeti takvu presudu, mada zakoni to izriito ne navode. Naime radi se o iznosu na ime nematerijalne tete za koju je po redovitom toku stvari izvjesno da e trajati i u budunosti. 5. Budui da potraivanje na osnovu facultas alternative nije predmet spora, sud se ne moe uputati u ispitivanje odgovara li oznaeni novani iznos vrijednosti stvari koja je predmet spora. Isto tako, tueni se ne moe obavezati na isplatu tog novanog iznosa. 6. Sud ne bi bio ovlaten da povodom utvr uju eg zahtjeva naloi i tuitelju neko injenje. Tako npr. sud ne moe presudom obavezati tuenog na predaju stvari i istovremeno tuitelja na isplatu cijene, osim ako za isplatu cijene nije podnesena protutuba. 7. Sud moe donijeti presudu o predaji stvari koje su predmet ugovora prije prestanka ugovornog odnosa o najmu ili zakupu, pri emu nema razlike jesu li predmet ugovora pokretne stvari ili nekretnine. Ovakva situacija moe nastati npr. kada zakupac odmah
85
nakon primitka otkaza izvijesti zakupodavca da mu stvar koja je predmet ugovora nee predati ili ako je to oigledno iz njegovog ponaanja. 8. Ako se kondemnatornom presudom nalae izvrenje neke inidbe (ne trpljenje ili proputanje), onda je obavezno da se u izreci presude odredi i paricioni rok, koji iznosi 30 dana, ukoliko drugaije nije predvieno nekim posebni propisom. 9. Ovo nije potrebno navoditi, budui da je na postupak izvrenja stranka ovlaena na osnovu zakona. 10. Nije, poto tueni koji je obavezan na inidbu istu moe izvriti dobrovoljno i nakon proteka ovog roka. Znaaj ovog roka se ogleda u izvrnosti izreke presude, poto njegovim istekom tuitelj stie ovlatenje da pokrene izvrni postupak. Sudska praksa Povjerilac ne moe tubom zahtijevati isporuku robe ili alternativno novanu protuvrijednost robe ako alternativna obaveza ne proizlazi iz ugovora, stoga e sud, ukoliko je zahtjev za isporuku robe utemeljen, nametnuti obavezu duniku da isporui robu, a odbiti alternativni zahtjev za isplatu. (Vrhovni sud RS, Rev. 29/02 od 9.5.2003.) Osoba koja je dala u zajam odreene pokretne stvari, moe zahtijevati samo vraanje tih stvari, a ne isplatu i cijene, ali ako je bilo ugovoreno vraanje zajma robe u novcu, moe zahtijevati alternativno vraanje stvari ili isplatu u novcu, s pravom izbora na strani dunika. (Vrhovni sud FBiH, broj P-289/98) Kada je podnijet protivtubeni zahtev vezan za tubeni zahtjev, koji ima karakter prethodnog pitanja, sud je duan rjeenjem dozvoliti raspravljanje po protivtubi, u postupku raspraviti protivtubeni zahtjev, i o protivtubenom zahtjevu odluiti u dispozitivu presude. Iz obrazloenja: Polazei od utvrenja da je tuilac nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu, ali da dugi niz godina stan koriste njegov sin i snaha, da su se odnosi izmeu tuitelja i tuenog poremetili bez krivice tuioca, a nakon poremeaja branih odnosa sina tuioca i tuene, i razvoda njihovog braka, te postali nepodnoljivi nakon ponovnog vraanja tuioca i njegove supruge u sporni stan, jer ih tuena fiziki napada, niestepeni sudovi su obavezali tuenog da se iseli iz predmetnog stana primjenom odredbe lana 31
86
stavovi 2 i 3 Zakona o stambenim odnosima. Tuena je u toku postupka podnijela protivtubeni zahtjev da se utvrdi da je tuiocu prestalo svojstvo nosioca stanarskog prava na spornom stanu. Prvostepeni sud je donio rjeenje kojim je odbio zahtjev tuene za raspravljanje o protivtubenom zahtjevu, a drugostepeni sud je odluujui o albi tuene, ovakvu odluku prvostepenog suda ocjenio zakonitom. S obzirom da protivtubeni zahtjev ima karakter prethodnog pitanja, jer odluka o tubenom zahtjevu zavisi od protivtubenog zahtjeva (aktivna legitimacija tuitelja) sud je bio duan da rjeenjem dozvoli raspravljanje po protivtubi, da u toku postupka utvrdi sve injenice odlune za donoenje zakonite odluke o protivtubenom zahtjevu i da o protivtubenom zahtjevu odlui u dispozitivu presude. (Vrhovni sud Federacije broj Rev-117/97) Protutuitelj ne moe u tjeku parnice po tubi i protutubi isticati u odnosu na trabinu iz tube prigovor prijeboja sa trabinom iz protutube. Iz obrazloenja: Tueni je na roitu istakao da je zbog samo djeliminog ispunjenja ugovorne obaveze tuitelja i neurednog ispunjenja u mjeri u kojoj su obveze ispunjenje, pretrpio tetu u iznosu od ..., pa je na tom roitu podnio protutubu i istakao protutubeni zahtjev za taj iznos, od kojega do zakljuenja glavne rasprave nije odustao. Protutuba je sa procesnog gledita samostalna tuba tuenika protiv tuitelja kojom on pred istim sudom protiv tuitelja ostvaruje svoj samostalni tubeni zahtjev. Kada je tuenik u ovoj parnici podnio protutubu na roitu kojem je prisustvovao tuitelj, otpoela je i po njoj tei parnica, tako da u ovom predmetu istovremenu teku dvije parnice, koje se radi ekonominosti postupka jedinstveno vode i mogu okonati jednom presudom. Kako po tuenikovoj trabini tee parnica, on ne moe tu istu trabinu u parnici koju je tuitelj pokrenuo prebiti (kompenzirati) sa tuiteljevom trabinom iz te parnice. Ne moe dakle, svojom trabinom ugasiti tuiteljevu i istovremeno svoju ostvariti i u dijelu kojim je tuiteljeva ugaena, jer se ta dva prava meusobno iskljuuju, pa sve da je tuenik i istakao procesno pravni prigovor kompenzacije, ne bi mogao biti uvaen. (Vrhovni sud FBiH broj Rev-119/01) Okolnost da je u drugostepenoj presudi krivinog suda, prilikom ocjenjivanja pravilnosti odluke o kazni koja je izreena okrivljenom, navedeno da je i oteeni doprinio nastanaku tetnog dogaaja, ne iskljuuje mogunost da parnini sud prilikom odluivanja o prigovoru podijeljene odgovornosti, a na osnovu utvrenog injeninog stanja, nae da je taj prigovor neosnovan i da odgovornost za nastanak tenog dogaaja snosi iskljuivo osueni. Iz obrazloenja: Navodi revizije da sud u parninom postupku nema mogunosti da utvruje injenice koje bi bile povoljnije za tuioce u odnosu na ve utvrene injenice u postupku u kome su tueni oglaeni krivim i osueni, ne mogu se prihvatiti. injenica da je u drugostepenoj presudi krivinog suda, prilikom ocjenjivanja pravilnosti odluke o kazni koja je izreena tuenim, navedeno da su i tuioci ''doprinijeli'' nastanku tetnog
87
dogaaja ne isljuuje mogunost da parnini sud prilikom odluivanja o prigovoru podijeljene odgovornosti, a na osnovu utvrenog injeninog stanja, nae da je taj prigovor neosnovan i da odgovornost za nastali tetni dogaaj u ovom sluaju snose iskljuivo tueni. Ovo stoga to se u parnici mogu utvrivati injenice koje se odnose na okolnosti nastanka tete i pored toga to je parnini sud, u smislu lana 12 stav 3 Zakona o parninom postupku (dalje ZPP), u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom je okrivljeni oglaen krivim. Vezano za konkretni sluaj, to znai da je parnini sud vezan za pravosnanu presudu krivinog suda K-br. 94/91 od 30.06.1994 godine da su tueni poinili krivina djela na tetu tuioca i to oba tuena na tetu tuioca K.D. zbog nanoenja tekih tjelesnih povreda, a tueni K.B. na tetu tuitelja K.S. zbog nanoenja lake tjelesne povrede. Kad je to tako, onda se ne moe prihvatiti revizioni prigovor tuenog K.B., da sa tuiocem K.D. nije imao nikakav fiziki kontakt, odnosno da mu nije prouzrokovao bilo kakvu tetu uzrokovanu njegovim povreivanjem u tetnom dogaaju. U pitanju su, dakle, pozitivna utvrenja osuujue krivine presude koja predstavljaju elemente krivinog djela i krivine odgovornosti oba tuena i za ovo utvrenje vezan je parnini sud, u smislu lana 12 stav 3 ZPP-a. Stoga su i oba tuena, suprotno revizionim navodima, duna da solidarno naknade tetu koju tuilac K.D. zahtijeva u ovoj parnici. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev-78/98 od 19.08.1998 godine) Sud ini bitnu povredu odredaba parninog postupka ako dosudi zatezne kamate, a ne odlui o zahtjevu za isplatu glavnice duga. Iz obrazloenja: Prvostepenom presudom je tueni obavezan na plaanje zateznih kamata na potraivanje tuitelja iz dva kratkorona ugovora o zajmu, a da samo glavno potraivanje nije dosueno, iako tubeni zahtjev u tom dijelu i dalje egzistira, to odluku o kamatama ini nejasnom i neodreenom, a odluka u tom dijelu moe se pokazati i kao neizvriva. Zbog navedenog, donoenjem ovakve presude poinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka... Glavno potraivanje koje je bilo predmet tube, ali o njemu prvostepeni sud nije donio odluku, moe prestati i na drugi nain, a ne samo isplatom, pa je momenat do koga teku dosuene zatezne kamate neizvjestan. Tueni se moe posluiti i prigovorom zastare u odnosu na glavno potraivanje, ako se o njemu ne odlui presudom, pa time dovesti u pitanje i opstojnost odluke o kamatama (lan 369 Zakona o obligacionim odnosima). (Rjeenje Vrhovnog suda F BiH broj P-92/99) Tuitelj moe i u toku parnice zahtijevati da mu se dug u stranoj valuti dosudi u domaoj valuti prema teaju koji vrijedi u vrijeme postavljanja takvog zahtjeva. (Presuda Vrhovnog suda F BiH broj Rev-6/02)
88
Nema pogrene primjene materijalnog prava kada se sud u svojoj presudi pogreno pozvao na zakonsku odredbu, ako je presuenjem dolo do pravilne primjene neke druge zakonske odredbe. (Presuda Vrhovnog suda F BiH broj Rev-208/02) Ako dunik nije u mogunosti da u ispunjenju ugovora vjerovniku preda odreeni stan, moe biti obavezan samo na naknadu novane tete u visini vrijednosti stana po cijenama u vrijeme presuenja. (Vrhovni sud FBiH, broj P-289/98) Za donoenje kondemnatorne presude bitan je uvjet dospjelost inidbe do zakljuenja glavne rasprave, odnosno do momenta na koji se odnosi izreka o utemeljenosti tubenog zahtjeva. (Vrhovni sud FBiH, broj P-113/99) Sudska praksa prije 1991 godine Presudom moe biti usvojen samo potpuno i precizno odreen tubeni zahtjev, tako da se presuda moe prinudno izvriti u sudskom izvrnom postupku. (Vrhovni sud BiH broj P-46/91 od 18.04.1991 godine) Parnini sud nije ovlaen da po slubenoj dunosti u izreci presude prebija dosuena potraivanja po tubi i protivtubi. (Vrhovni sud BiH broj P-820/90 od 24.09.1991 godine) Sud ne utvruje da li Facultas alternativa odgovara protuvrijednosti osnovne inidbe, a tueni nema pravnog interesa da pobija sudsku odluku u pogledu alternative. (Vrhovni sud BiH broj P-327/87 od 19.02.1988 godine) Tueni ne moe istai prigovor prijeboja ako po njegovoj tubi tee posebna parnica za naplatu potraivanja koje istie u prijeboju. (Vrhovni sud BiH broj P-310/88 od 14.06.1989 godine) Tueni moe u parnici istai umjesto procesnog prigovora i samo materijalno pravni prigovor da je utueno potraivanje prestalo prijebojem. U ovakvom sluaju sud e, ako je prigovor osnovan, tubeni zahtjev odbiti, ne odluujui u izreci presude o osnovanosti prigovora prijeboja.
89
Iz obrazloenja: Tueni je u toku parnice istakao da i on ima potraivanja od tuioca blie specificirano u podnesku, od 18.10.1985.g. Na ovaj nain tueni je istakao materijalno pravni prigovor prijeboja, u smislu lana 337. Zakona o obligacionim odnosima, koji je prvostepeni sud morao raspraviti bez obzira na to to nije istaknut kao procesni prigovor prebijanja, niti u formi protivtube. Ako bi, naime, postojalo ovo potraivanje tuenog, i bili ispunjeni uslovi za prijeboj predvieni u lanu 336. ZOO, prestalo bi utueno potraivanje, pa ne bi mogao biti usvojen tubeni zahtjev. (Vrhovni sud BiH broj P-387/87 od 28.07.1988 godine ) Sudska kompenzacija nastaje tek odlukom suda koja ima konstitutivni karakter (compensatio per iudicem), a u sluaju da sud utvrdi da tuenikova trabina nije bila egzistentna i kompenzibilna, presuda ima kondemnatorni karakter. Tako primjerice, osporavanje tubenog zahtjeva ne moe biti razlog za odbijanje kompenzacijskog prigovora ako se u parnici utvrdi da je tubeni zahtjev utemeljen i da stoji trabina tuitelja, te da ima mjesta prijeboju ove trabine s trabinom tuenika. Ovo iz razloga to osporavanje tubenog zahtjeva ne iskljuuje pravo tuenika na isticanje prigovora radi prijeboja. O tom prigovoru sud je duan odluiti kad utvrdi da je tubeni zahtjev utemeljen. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 130/82 od 18.2.1982) Prema stajalitu sudske prakse, nedoputena osuda na nedospjelu inidbu predstavlja relativno bitnu procesnu povredu. ( Vrhovni sud Hrvatske broj G-341/82) Kad se radi o buduoj teti, ona se moe dosuditi prije dospjelosti samo ako budua teta predstavlja nastavak tete koju oteeni ve trpi u vrijeme zakljuenja glavne rasprave. Ako teta treba nastupiti nakon zakljuenja rasprave, smatra se nedospjelom. (Vrhovni sud Srbije broj G-2390/77) Paricijski rok je u pravilu zakonski rok. Rok za izvrenje nov ane inidbe iznosi 15 dana, pa sud nije ovlaten postupiti druk ije, osim ako posebni propisi ne odre uju to drugo. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev. broj 532/86.)
90
Ne moe se presudom obavezati na ispunjenje inidbe zahtjevane tubom umjea na strani tuenog, pa ni kada ima poloaj jedinstvenog suparniara. (Vrhovni sud BiH broj Rev- 71/90 od 19. 10. 1990 godine) Sud je duan da u izreci presude odlui o postojanju, odnosno nepostojanju potraivanja isteknutog u prijeboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kada je tueni do nespornog iznosa tube stavio prigovor prijeboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu. (Vrhovni sud BiH broj P-63/90 od 13. 12.1990 godine) Stvarnu legitimaciju u parnici predstavlja materijalno pravni odnos stranke prema predmetu spora, odnosno prema pravu za iju je zatitu parnica pokrenuta, pa su u toj parnici stvarno legitimisani uesnici-subjekti materijalno-pravnog odnosa iz koga je parnica nastala. Kada je prigovor nedostatka stvarne legitimacije (aktivne ili pasivne) materijalnopravne a ne procesnopravne prirode, onda se u sluaju nedostatka bilo aktivne bilo pasivne legitimacije o zahtjevu meritorno odluuje presudom, izuzev u parnici zbog smetanja posjeda, kada se meritorno odluuje rjeenjem. (Vrhovni sud Srbije Rev-506/80) Odluka o odbijanju tubenog zahtjeva moe se donijeti tek kad se utvrdi da ni jedno pravno pravilo ne upuuje na zakljuak o osnovanosti tubenog zahtjeva. Stoga se, sve dok je u pitanju isti tubeni zahtjev, zasnovan na istom ivotnom dogaaju, strankama ne moe u redovnom postupku uskratiti pravo da za utvrenje materijalne istine u pogledu njegove osnovanosti iznose nove injenice i predlau nove dokaze, iako se time ukazuje na jo neki pravni osnov, pored iznijetog u tubi, ak i bez obzira da li je u tubi uopte pominjan pravni osnov. (Savezni sud Gzs 2/80) Pogreno oznaenje pravnog osnova tubenog zahtjeva u tubi ne sprijeava sud da tuioev zahtjev usvoji sa drugog pravnog osnova. (Savezni sud Gzs 5/81) Sud je duan da osnovanost tubenog zahtjeva cijeni na osnovu injenica utvrenih u postupku, bez obzira da li je tuilac pravilno oznaio pravni osnov odnosno da li ga je uopte oznaio. Sud ne moe odbiti tueni zahtjev samo zbog toga to tuilac nije pravilno oznaio pravni osnov tubenog zahtjeva. (Savezni sud Srbije Rev-613/78)
91
Kad se presudom utvruje stvarno pravno na nepokretnostima, u izreci moraju biti oznaeni svi podaci o identitetu nepokretnosti, da bi se na osnovu takve presude mogao izvriti upis u zemljinu knjigu. (Vrhovni sud Srbije Rev.1059/79) U sluaju nedostatka bilo aktivne bilo pasivne legitimacije, o tubenom zahtjevu se meritorno odluuje i tubeni zahtjev se presudom odbija. (Vrhovni sud Kosova G-441/84) Okolnost da je tueni voljan predati tuitelju njegove stvari nije razlog za odbijanje tubenog zahtjeva kojim se predaja stvari upravo trai, ve to moe utjecati kod odluivanja o naknadi parninih trokova. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1054/81) Tuilac (kupac) moe traiti da mu tueni (prodavac) prenese pravo vlasnitva iako je ranije odbijen sa ovim zahtjevom, ako je nakon zakljuenja glavne rasprave tueni stekao pravo vlasnitva tako da nema vie prepreke da ispuni svoju obavezu. (Vrhovni sud BiH broj Rev- 279/90 od 22.03.1991 godine) Pretpostavka za donoenje jedinstvene presude, kad su u pitanju dva ili vie parninih predmeta, jest prethodno spajanje tih predmeta radi zajednikog raspravljanja i odluivanja. (Okruni sud u Splitu G-967/82 od 7 svibnja 1982 godine) Parnini sud moe odluiti u parnici pokrenutoj po tubi za utvrenje da je izvrenje nedoputeno, koja se zasniva na vie prigovora, i o prigovoru da odluka nije izvrna, ali ako se tuba zasniva samo na ovom prigovoru, duan je obustaviti parnini postupak i sa tubom postupati kao sa prijedlogom da se ukine potvrda o izvrnosti. (Vrhovni sud BiH broj P-409/90 od 15 novembra 1990 godine) Ako je samo jedan dio utuenog duga dospio za naplatu, sud e dosuditi taj dio, bez obzira to inae tuilac na osnovu istih injenica izvodi pravni zakljuak o dospjelosti cijelog duga i tako postavlja tubeni zahtjev, i tueni se s obzirom na postavljeni tubeni zahtjev za isplatu cijelog duga, ne moe protiviti raspravljanju o njegovoj obavezi da plati dospjeli i neotplaeni dio zajma.
92
(Savezni sud Gzs-16/80) Zakon o parninom postupku ne predvia mogunost odbacivanja tube kao navodno preuranjene. (Savezni Vrhovni sud Rev-2014/62) Ne moe se rjeenjem odbaciti tuba zbog toga to trabina koja je predmet spora nije dospjela, ve se o tome mora presudom meritorno odluiti. (Vrhovni sud Srbije G-942/67) Alternativno ovlatenje oslobaanja tuenog od obaveze nije tubeni zahtjev, ve je graanskopravna ponuda tuitelja tuenome, koju sud unosi u dispozitiv svoje presude kojom prihvaa kondemnatorni, tubeni zahtjev. O alternativnom ovlatenju sud ne moe ni raspravljati ni meritorno odluivati, pa ni ulaziti u ocjenu adekvatnosti visine iznosa koju tuilac trai umjesto dune inidbe. (Vrhovni Sud Hrvatske G-960/79) Alternativna mogunost nije tubeni zahtjev, pa sud ne moe ispitivati ni ocjenjivati adekvatnost njene visine. (Vrhovni sud Hrvatske G-3593/74) Sud ne prekorauje tubeni zahtjev tuioca koji je traio da se njegovo potraivanje strane valute konvertuje u dinare po kursu na dan zakljuenja glavne rasprave i tueni obavee da mu na tu sumu plaa zateznu kamatu, ako mu dosudi dinarsku protuvrijednost po kursu na dan nastanka obaveze i zateznu kamatu od dospijea obaveze. Iz obrazloenja: Na posljednjem roitu za glavnu raspravu na kome je donesena prvostepena presuda tuitelj je precizirao tubeni zahtjev tako to je traio da sud obavee tuenog da mu isplati dinarsku protuvrijednost iznosa od 2.000 DM, po tadanjem kursu po iznosu od 1,600.000 dinara sa kamatom od dana presuenja do konane isplate po stopi koja se plaa u mjestu ispunjenja na dinarske tedne uloge oroene bez utvrene namjene preko godinu dana, pa je u takvom veem zahtjevu svakako sadran i manji zahtjev da se tuiocu dosude zatezne kamate na znatno manji iznos glavnog potraivanja od dana kada je tueni doao u docnju (ime je znatno smanjeno njegovo ukupno potraivanje). Tuilac trai protuvrijednost iznosa strane valute preraunatu u dinare prema kursu koji je za njega povoljniji (na dan zakljuenja glavne rasprave umjesto na dan nastanka obaveze lan 395. Zakona o obligacionim odnosima), a zateznu kamatu od dana konvertovanja strane valute u dinare (traeni iznos glavnice od 1,600.000 dinara je
93
znatno vei nego iznos od 193.109 dinara kada se ovaj uvea i za iznos zatezne kamate od dana kada je tueni doao u docnju). Prema tome preinaivi niestepene presude na navedeni nain, ovaj revizijski sud je odluivao u granicama tubenog zahtjeva (lan 2. stav 1. Zakona o parninom postupku, jer je u veem zahtjevu sadran manji. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 539/88. od 8. juna 1989. godine). Ako je tuitelj po pravilima imovinskog prava ovlaen da alternativni zahtjev u tubi ostvaruje, onda je sud duan da o ovakvom zahtjevu istovremeno odlui. (Vrhovni sud Srbije -Odjeljenje u Novom Sadu G.1430/67) Alternativan tubeni zahtjev sadri u sebi alternativne obligacije radi predaje stvari ili plaanja protivvrednosti. Tuenik u izvravanju ovih alternativnih obligacija ima pravo izbora ispunjenja jedne od istih, ne samo u parninom postupku dok nije istakao parcioni rok ve takoe i u izvrnom postupku. Usljed toga alternativan tubeni zahtjev mora se jedinstveno prosuivati. (Vrhovni sud Srbije - Odjel u Novom Sadu, G-1088/64) Presuda u kojoj je izrekom rok izvrenja inidbe odreen izrazom ''od dospijea do isplate'' ili u kome nije odreen trenutak nastanka obaveze, ne predstavlja valjan izvrni naslov, pa se na osnovu takvih odluka ne moe ni dozvoliti izvrenje. (Vii privredni sud u Beogradu P-4945/72) Sud nije vezan tuioevom pravnom ocjenom injeninog stanja, ve je duan da tuiocu prui pravnu zatitu u okviru postavljenog tubenog zahtjeva u onom obimu, u kome to, s obzirom na injenine navode, omoguuju propisi materijalnog prava. (Savezni sud Gzs-16/82) U parnici radi naknade tete sud nije vezan rjeenjem sudije za prekraje kojim je tueni oglaen krivim. Iz obrazloenja: Sud je u parninom postupku vezan samo za pravosnanu presudu krivinog suda, a ne suda za prekraje, kojom se optueni oglaava krivim u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti (lan 12. stav 3. Zakona o parninom postupku). Rjeenje sudije za prekraje kojim je osiguranik tuenog oglaen krivim i kanjen zbog prekraja iz lana 209. taka 7. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraaja na
94
putevima ne vee sud u parninom postupku ni po osnovu iz lana 12. stav 1. Zakona o parninom postupki, jer time nije rijeeno pitanje od koga zavisi pravo na naknadu tete. (Vrhovni sud BiH, broj P. 424/87 od 28.4.1988.g, isto u presudi Vrhovnog suda BiH, broj Rev. 412/87 od 19.5.1988. godine). Predmet tube za utvrenje, kao i predmet izreke presude, ne moe biti utvrivanje injenice. (Vrhovni sud Jugoslavije Rev-859/61) Ne moe se u izreci presude, kojom se u stvari presuuje o tubenom zahtjevu, pozivati u pogledu imovine koja je predmet spora na tubu i pojedine dijelove tube, ve se ta sporna imovina mora u izreci opredjeljeno pobrojati i navesti. (Vrhovni sud Srbije u Beogradu G-2481/66) Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako izreka presude kojom se utvruje da postoji pravo slunosti ne sadri potpune zemljino knjine oznake poslunog dobra. Iz obrazloenja: Pravo slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari stvarna slunost, stvarno pravo na tuoj nekretnini (lan 49. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima).Stvarne slunosti se konstituiu u korist vlasnika povlasnog dobra. Tako se vlasnici se mijenjaju, a slunost ostaje. Zbog toga je predmet prava stvarne slunosti individualno odreena nekretnina isto tako kao i povlasno dobro radi kojeg je konstituisana slunost. Zbog toga slunost se uvijek odnosi na tano odreenu nekretninu bilo kao povlasno, bilo kao posluno dobro. To znai da je identitet objekta neophodan, a to se u zemljino knjinom sistemu postie samo pomou zemljino knjinih podataka koji su relevantni kako za posluno, tako i za povlasno dobro: broj parcele, broj zemljino knjinog uloka i katastarske optine. Kad ovih podataka nema u izreci presude, ona je nejasna, pa i nepotpuna i zbog toga postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. taka 13. Zakona o parninom postupku. (Vrhovni sud BiH, broj Gvl. 23/89 od 15.2.1990. godine) O postojanju i nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja sud treba odluiti u izreci presude, pa stoga sud ini bitnu povredu procesnih odredaba ako tako ne postupi. (Vrhovni sud Hrvatske G-547/74) Poto navedeni novani iznos nije predmet tubenog zahtjeva, sud nije ovlaten uputati se u ispitivanje odgovara li novani iznos vrijednosti stvari, odnosno
95
sud ne moe ocjenivati ni ispitivati adekvatnost visine iznosa koju tuitelj trai umjesto dune inidbe. (Vrhovni sud Hrvatske G-966/76) Sud ini apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka ako tuenog obavee na plaanje zateznih kamata na revalorizovani iznos glavnog potraivanja, a u izreci presude ne navedede kako e se i za koji period glavno potraivanje revalorizovati. Iz obrazloenja: Osnovani su navodi albe da je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 13. Zakona o parninom postupku, kada je obavezao tuenog da isplati procesne kamate na revalorizovani iznos glavnice, a ne odreujui u izreci presude kako e se i za koji period revalorizacija izvriti. Zbog toga propusta prvostepenog suda, izreka prvostepene presude u ovom dijelu je nejasna i neizvriva. (Vrhovni sud BiH, broj P. 819/89 i P. 823/89 od 12.4.1990. godine) Ukoliko tuitelj trai da mu se dosudi izvjesna stvar ili isplati odreeni iznos (alternativno postavljen tubeni zahtjev) sud je duan ispitati je li zahtjev da se isplati taj iznos utemeljen i primjeren. (Vrhovni sud Hrvatske G-560/76) Naruitelj moe zahtijevati od izvoaa da ukloni nedostatak, ali ne moe postavljati alternativni novani zahtjev u visini vrijednosti radova koje bi trebalo izvesti, ako te radove nije izvrio jer se tu ne radi o procesnom alternativnom ovlatenju. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-532/87) Ne moe se odbiti pogreno formulisani tubeni zahtjev za utvrenje da je tuilac stekao pravo vlasnitva po osnovu ugovora te da tueni trpi uknjibu u zemljine knjige, samo zbog toga to tuilac nije u zemljinim knjigama upisan kao vlasnik spornih nekretnina. Iz obrazloenja: Usvojen je tubeni zahtjev takko to je utvreno da je tuilac, na osnovu ugovora o prodaji zakljuenog 1964. godine sa prednikom tuenih, stekao pravo vlasnitva na navedenim nepokretnostima, te tueni obavezan trpiti da se na tim nepokretnostima tuilac upie u zemljinim knjigama kao vlasnik 1/1. Tuilac je u sutini istakao zahtjev da se u smislu odredbe lana 187. Zakona o parninom postupku, utvrdi postojanje valjanog pravnog osnova za sticanje prava vlasnitva predmetnih nekretnina upisom u zemljine knjige, pa se ne moe odbiti tubeni zahtjev samo zbog toga to nije bio ispunjen uslov iz lana 33. Zakona o
96
osnovnim svojinsko pravnim odnosima tj. to na osnovu ugovora nije upisano u zemljinim knjigama pravo vlasnitva tuioca. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 598/89 od 23.4.1990. godine) Presudom kojom se prodavac obavezuje da kupcu preda predmet prodaje ne moe se usvojiti alternativni zahtjev da mu naknadi tetu u odreenom novanom iznosu, ukoliko ne ispuni ugovor. (Vrhovni sud BiH broj Rev-271/86 od 21. 08. 1986 godine) Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako je u izreci presude navedeno da tuiocima pripada pravo sezonske slunosti prolaza motornim vozilom, a u obrazloenju te presude da tuioci imaju sezonsku slunost prolaza traktorom. (Vrhovni sud BiH, Rev. 565/89 od 19.4.1990. godine) Nije nerazumljiva i nejasna izreka prvostepene presude da se tubeni zahtjev odbija, bez blieg navoenja u izreci sadraja tubenog zahtjeva, ako je u obrazloenju presuse sadraj tubenog zahtjeva u cijelosti reprodukovan. (Vrhovni sud BiH broj Rev-488/86 od 16. 04.1987 godine) Parnini sud nije vezan za odluku optinskog suda za prekraje kojom je voza motornog vozila oglaen krivim za saobraajni prekraj. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 457/84 od 4.10.1984. godine) Sud nee u cijelosti odbiti zahtjev tuioca koji ne dokae pravni osnov za sticanje prava vlasnitva na odreenu stvar ako iz izvedenih dokaza proizilazi da ima pravni osnov za sticanje prava suvlasnitva na tu stvar, jer je u veem zahtjevu sadran manji. (Vrhovni sud BiH broj Rev-592/87 od 14. 07.1988 godine Dovoljno je odreen tubeni zahtjev (odrediv je) kada tuilac, nakon prestanka utuenog glavnog potraivanja u toku parnice, na utueno potraivanje zateznih kamata na glavno potraivanje odreeno stopom i datumima poetka i prestanka, zatrai plaanje procesnih zateznih kamata od dana prestanka glavnog potraivanja. Iz obrazloenja: U smislu lana 279. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, na iznos neisplaene kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njenu isplatu. Plaanjem glavnog duga tueni je ostao u obavezi da plati kamate na iznos glavnog duga za vrijeme docnje po stopi propisanoj Odlukom SIV-a o visini stope
97
zatezne kamate. Prvostepenom presudom, u odnosu na neisplaene zatezne kamate je utvren iznos glavnog duga, vrijeme docnje i kamatna stopa, pa su ovako utvrene kamate dovoljno odreene da se na njih mogu dosuditi procesne zatezne kamate. Kada tueni ispuni glavni zahtjev, tuilac moe sve do zakljuenja glavne rasprave zahtijevati procesne zatezne kamate na iznos neisplaenih kamata. Za odluivanje o ovom zahtjevu nije znaajno da li su zatezne kamate obraunate u apsolutno odreenom iznosu ili na osnovu svih elemenata na osnovu kojih se utvruje njihova visina. (Vrhovni sud BiH broj P-310/89, od 08.02.1990 godine) O tubi kojom se zahtijeva da se tueni obavee na zakljuenje odreenog ugovora sa tuiocem mora sud meritorno odluiti. Iz obrazloenja: Iz podnesene tube vidi se da tuilac trai da se tueni obavee da sa tuiocem zakljui ugovor o odravanju autobusne linije za prevoz putnika na odreenoj relaciji. Kada se tubom trai da se tueni obavee na zakljuenje odreenog ugovora sa tuiocem, sud je nadlean da meritorno odlui o postavljenom tubenom zahtjevu, zbog ega se u ovoj pravnoj stvari tuba nije mogla odbaciti. Tubeni zahtejv upravljen na obavezu zakljuenja ugovora meu strankama bio bi osnovan samo ako su stranke zakljuile predugovor kojim su se obavezale na zakljuenje odreenog ugovora ili ako je zakonom (lanovi 27. i 45. Zakona o obligacionim odnosima) predviena obaveza zakljuenja ugovora. (Vrhovni sud BiH, broj P. 175/89 od 18.1.1990. godine) Kod tube iz lana 188. stav 2. Zakona o parninom postupku, sud e istom presudom odluiti o narednom zahtjevu, samo ako odbije prethodni. Iz obrazloenja: Tuilac je zahtijevao da sud obavee tuenog da mu preda u posjed poslovni prostor, a ako se takav zahtjev pokae kao neosnovan, da mu naknadi tetu u odreenom novanom iznosu. Ovim je tuilac istakao glavni i eventualni tubeni zahtjev (lan 188. st. 2. i 3. ZPP), ali je prvostepeni sud usvojio eventualni zahtjev a da prethodno nije odluio o glavnom zahtjevu. Kada je izvreno ovakvo spajanje tubenih zahtjeva sud za sluaj da usvoji glavni zahtjev nee odluivati o eventualnom nego samo ako nae da ona koji je ispred njega istaknut (glavni) nije osnovan. Neosnovani glavni zahtjev e sud izrekom presude odbiti, a o eventualnom zahtjevu odluiti istom presudom, bez obzira da li ga usvaja ili odbija. (Vrhovni sud BiH, broj P. 477/89 od 22.3.1990. godine) Tuilac nema pravni interes za podnoenje tube radi utvrivanja da mu pripada pravo da posijee grane tueg stabla koje se ire iznad njegovog zemljita, jer mu to pravo daje zakon, a u sluaju da ga u tome spreava susjed mogao bi traiti da se donese presuda kojom se nalae vlasniku stabla da trpi sjeu grana.
98
(Vrhovni sud BiH, Gvl. 34/87 od 21.1.1988. godine) Sudska praksa iz inostranstva Sud ne moe naloiti tueniku da tuitelju isplati plau u iznosima koji trebaju nastupiti tek u budunosti. (Vrhovni sud R. Hrvatske, broj Rev. 3060/98 od 2.2.1999) Sud prekorauje tubeni zahtjev kada svoju odluku temelji na injeninoj osnovi drukijoj od one na koju se pozvao tuitelj. ( Vrhovni sud RH, Rev. 2790/91 od 11.3.1992.) dospjelost. Okolnost da se o odreenoj trabini vodi spor, ne utjee na njezinu
( Vrhovni sud R. Hrvatske, broj Rev. 46/03 od 6.8.2003.) Okolnost da je jednoj od ugovorenih stranaka pravomonom presudom naloeno da ispuni inidbu iz ugovora, nije zapreka da ona naknadno u parnici zatrai utvrenjem tog ugovora nitavim. Ne postoji, naime, objektivni identitet spora, jer je u jednoj tubi istaknut deklaratorni, a u drugoj kondemnatorni zahtjev. (Vrhovni sud R.Hrvatske broj Rev-2969/99 od 05.03.2003 godine) 3. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA Ova presuda se donosi na osnovu jednostrane izjave volje tuenog kojom on priznaje tubeni zahtjev. (napomena: vidi Anex X, primjer 4) Ovakvo priznanje mora biti bezuslovno, ne moe biti vezano ni za kakav rok i za njega se ne trai pristanak tuitelja. U praksi treba razlikovati priznanje tubenog zahtjeva od priznanja injenica navedenih u tubi. U sluaju da su priznate samo injenice iz tube njihovo dokazivanje vie nije potrebno ali se na moe donijeti presuda na osnovu priznanja. Priznanje tubenog zahtjeva moe se uiniti do zakljuenja glavne rasprave, mada nema procesno pravnih prepreka da se tubeni zahtjev prizna i pred drugostepenim sudom ukoliko se otvori rasprava. Porodino pravnim propisima je regulisano da se presuda na osnovu priznanja ne moe donijeti u branim sporovima i u sporovima radi utvrenja ili osporavanja oinstva i materinstva. Sud nee donijeti presudu na temelju priznanja samo u sluaju kada je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, tj . radi se o raspolaganju suprotnom zakonskim propisima. U praksi e do ovakve situacije moe doi kada se radi o stvarima od
99
drutvenog interesa, o zatiti interesa djece i sl. Priznanje tubenog zahtjeva moe se opozvati do donoenja prvostepene presude ali budui da se ovakva presuda donosi u pravilu odmah nakon samog priznanja, anse da tueni opozove ovo priznanje na vrijeme su veoma male. Mogue dileme i pitanja: 1.Da li suparniari mogu priznati samostalno tubeni zahtjev? Varijante moguih odgovora: 1. Suparniari mogu samostalno priznati tubeni zahtjev osim jedinstvenih suprniara. Jedinstveni suparniari mogu samo zajedniki priznati tubeni zahtjev poto se zbog prirode njihovog odnosa spor u odnosu na njih mora rijeiti na isti nain. Sudska praksa Presudom na osnovu priznanja ne moe se usvojiti nezakoniti promet gradskog graevinskog zemljita u dravnoj svojini. Iz obrazloenja: Pravilno se u zahtjevu za zatitu zakonitosti (u daljem tesktu : Zahtjev) istie da neizgraeno graevinsko zamljite nije u prometu i da ne moe da bude objekt ovog pravnog posla. lanom 3 stav 2 Zakona o prometu nepokretnosti (''Slubeni list SRBiH'' broj 38/78 do 2/91 i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94) propisano je da se graevinska zamljita u dravnoj svojini ne mogu otuivati, ali se na njima mogu sticati prava odreena zakonom, s tim da je ugovor, zakljuen protivno ovim odredbama, nitavan (stav 4 istog zakonskog lana). Prema lanu 10 tog zakona, pravno lice moe pravo raspolaganja na neizgraenom graevinskom zemljitu prenijeti samo na optinu. Na ovakav zakljuak upuuju i odredbe na koje se je Republiko javno tuilatvo pozvalo u Zahtjevu (lanovi 47. do 58. i lan 63. stavovi 1. i 2. Zakona o graevinskom zemljitu ''Slubeni list SRBiH'' broj 34/86 do 29/90, i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94). Ugovor o razmjeni nekretnina je, prema tome, nitav u dijelu u kojem se je tuena obavezala da tuiocu ustupi naprijed navedeno zemljite, u smislu odredaba lanova ''slubeni glasnik RS'' broj 17/93 i 3/96), kao protivan naprijed pomenutim prinudnim propisima (lan 3 stavovi 2 i 4 i lan 10 Zakona o prometu nepokretnosti). Kada je i pored toga prvostepeni sud uvaio ovakva rapolaganja stranaka, donosei presudu na osnovu priznanja, poinio je u stavu 1. izreke te presude bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354 stav 2 taka 6 u vezi sa lanom 3 stav 3 taka 1 zakona o parninom postupku, na koju se ukazuje u zahtjevu.
100
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Gvl-8/00 od 16.03.2001 godine) Sud je ovlaten da donese presudu na osnovu priznanja i kada je tueni priznao tubeni zahtjev izraen u DEM, a tuitelj na roitu izmijenio zahtjev na isplatu u KM u istom iznosu. (Presuda Vrhovnog suda BiH broj P-170/98 od 22.09.1998 godine). Drugim rijeima, presuda na temelju priznanja moe se pobijati i zbog toga to je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prevare. (Vrhovni sud F BiH broj P-170/98) Sudska praksa prije 1991 godine: Sud je ovlaten da cijeni da li je izjava o priznanju tubenog zahtjeva dana sa namjerom da tuioca onemogui da preinai tubeni zahtjev, te ako ovo utvrdi, da takvo raspolaganje tuenog ne uvai. Iz obrazloenja: Nakon utvrenja da je brak stranaka razveden pravosnanom presudom Graanskog suda u vicarskoj Kanton Glarus od 7.9.1988. godine, prvostepeni sud je, pozivom na odredbe lana 288. stav 2. Zakona o parninom postupku, odbacio tubu zbog presuene stvari. Prema lanu 86. stav 1. Zaona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, broj 43/82) strana sudska odluka izjednaena je sa odlukom suda u SFRJ i proizvodi pravno dejstvo, samo ako je prizna sud u SFRJ. lanom 61. st. 1. ta. 1. istog zakona odreena je iskljuiva nadlenost suda u SFRJ u brakorazvodnim sporovima kada su oba brana druga jugoslovenski dravljani, na to alba tuioca opravdano ukazuje. Istina, prema l. 89. st. 2. istog zakona, iskljuiva nadlenost suda SFRJ nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u branom sporu, ako priznanje trai tueni iz te odluke ili ako to trai tuilac, a tueni se ne protivi, ali bi iz injenice da je alilac podnio tubu za razvod braka kod nadlemnog suda u SFRJ i njegovih navoda u albi proizilazi da se on protivi legalizaciji strane sudske odluke. (Vrhovni sud BiH broj P:- 376/88 od 31.05.1989 godine) Ne moe se donijeti presuda na osnovu priznanja ako je u asu njenog donoenja u sudskom spisu postojao podnesak tuioca kojim preinaava tubu poveanjem tubenog zahtjeva. (Vrhovni sud BiH broj Rev: 112/88 od 08.12.1988 godine)
101
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu nepokretnosti ako ugovor nije zakljuen u propisanoj formi. (Vrhovni sud BiH broj Gvl: 4/89 od 16.03.1989 godine) U uslovima visoke stope inflacije sud ne moe donijeti presudu na osnovu priznanja, ako ne prui mogunost tuiocu da povisi tubeni zahtjev u skladu sa porastom inflacije. (Vrhovni sud BiH, broj Rev-201/90 od 25.01.1991 godine) Sud e presudom na osnovu priznanja usvojiti dio zahtjeva koji tueni ranije dunik, nije osporio prigovorom na rjeenje o izvrenju doneseno na osnovu vjerodostojne isprave, ako je izvrni sud povodom prigovora dunika, stavio u cjelini van snage rjeenje o izvrenju. (Vrhovni sud BiH broj P- 709/91 od 22.11.1991 godine) Sud nee prihvatiti izjavu o priznanju tubenog zahtjeva, a koja je dana s namjerom da se izbjegne ispunjenje obaveze naknade tete prouzrokovane krivinim djelom. (Vrhovni sud BiH broj Gvl: 14/87 od 09.07.1987 godine) Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako sud donese presudu na osnovu priznanja prava vlasnitva, a ne utvrdi makar i po slubenoj dunosti da je pravo vlasnitva steeno odrajem prije podrutvljenja graevinskog zemljita (Vrhovni sud BiH broj Gvl: 30/89 od 19.04.1990 godine) Punomonik koji nije advokat ne moe bez izriitog ovlatenja tuenog priznati tubeni zahtjev, ali moe priznati injenice iz kojih proizilazi tubeni zahtjev. (Vrhovni sud BiH broj Rev-575/87 od 14.07.1988 godine.) Ako se tuenici u parnici pojavljuju kao jedinstveni suparniari, oni se smatraju kao jedna parnina stranka, pa se sukladno tome, presuda na temelju priznanja moe donijeti samo ako su svi suparniari priznali tubeni zahtjev. (Vrhovni sud Srbije, Gzz-178/79)
102
Priznanje tubenog zahtjeva odnosi se i na zahtjev o naknadi trokova, ako su ti trokovi prethodno opredijeljeno navedeni. (Okruni sud u Zagrebu, G-2689/72) Ne postoje pretpostavke za donoenje presude na temelju priznanja kad priznanje tubenog zahtjeva predstavlja nedoputenu dispoziciju tuenika koja je u protivnosti s prisilnim propisima. (Vrhovni sud Hrvatske, G-55/84) Sud je poinio bitnu povredu parninog postupka kada je donio presudu na temelju priznanja kojom se utvruje da su tuitelji na temelju ugovora s bivim vlasnikom stekli valjan pravni naslov za pravo koritenja neizgraenog podrutvljenog graevnog zemljita. (Vrhovni sud BiH, broj Gvl-46/88) Da bi izjava o priznanju tubenog zahtjeva bila podobna za donoenje u smislu odredaba lana 312 F ZPP-a, mora biti jasna i odreeno izraena u odnosu na tubeni zahtjev koji je predmet spora. Sadraj izjave o priznanju ''sadanjih, prolih i buduih potraivanja'', ne moe predstavljati temelj za zakljuak o priznanju tubenog zahtjeva koji je bio predmet raspravljanja. (Vrhovni sud Srbije broj Gzz-137/82) Ako tuenik prizna injenice, ali ne i tubeni zahtjev, nisu ispunjene pretpostavke za donoenje presude na temelju priznanja. (Okruni sud u Zagrebu G-5713/86-2) Tubeni zahtjev moe se priznati do zakljuenja glavne rasprave. Tako se tubeni zahtjev ne moe priznati tek u albi, ve najkasnije do zakljuenja glavne rasprave. (Vrhovni sud Hrvatske broj G-96/85) Zabluda kao razlog pobijanja presude na temelju priznanja moe dovesti do uspjeha samo ako je bila opravdana, ispriiva tj. ako je tuenik koji se poziva na zabludu postupao s dunom panjom kad je provjeravao injenice o kojima ovisi priznanje tubenog zahtjeva. (Privredni sud Hrvatske P-1749/89)
103
Ako je tuenik priznao tubeni zahtjev, ali je tijekom rasprave i prije donoenja presude opozvao priznanje, sud ne moe donijeti presudu na temelju priznanja. To zbog toga to je tuenik po lanu 312 stav 4 F ZPP-a ovlaten opozvati svoje priznanje i bez pristanka tuitelja, pa je to i uinio prije donoenja presude. (Opinski sud u Slavonskoj Poegi broj G-1028/80) Tuilac moe poveati tubeni zahtjev i nakon priznanja zahtjeva, sve do donoenja presude. Iz obrazloenja: Tuitelj je tubom, koju je podnio 7. juna 1985. godine, zahtijevao da mu tueni na ime naknade tete za oteeno vozilo isplati 103.015 dinara. Podneskom od 7. marta 1986. godine tueni je priznao ovaj zahtjev i predloio donoenje presude na osnovu priznanja. Na roitu od 19. septembra 1986. godine, koje je zakazano nakon prijema navedenog podneska, tuilac je poveao zahtjev na iznos od 230.100 dinara, pa je ovako poveani zahtjev usvojen. Prema odredbi lana 190. stav 1. Zakona o parninom postupku tuitelj moe poveati tubeni zahtjev sve do zakljuenja glavne rasprave. Priznanjem tubenog zahtjeva od strane tuenoga podneskom van roita, ili na roitu tuitelj nije prekludiran u ovom pravu i sve dok sud ne donese presudu na osnovu priznanja moe, u skladu sa ovlatenjem iz navedene zakonske odredbe, da povea tubeni zahtjev kao to i tueni sve do tada moe opozvati priznanje tubenog zahtjeva u smislu odredbe lana 331. stav 3. Zakona o parninom postupku. (Vrhovni sud BiH, Rev. 376/87 od 14.4.1988. godine.) Sudska praksa iz inostranstva Priznanje tubenog zahtjeva kojim je zatraena ugovorena kazna obraunata na novanu obavezu, nedoputeno je raspolaganje stranaka, jer ugovorena kazna, prema odredbama lana 270 stav 3 ZOO, ne moe biti ugovorena za novane obaveze. (Vrhovni sud Hrvatske broj Gzz-49/94) Odredbe o zakonskoj zateznoj kamati su prisilne naravi pa sud ne smije donijeti presudu na temelju priznanja, ako ta kamata tubom nije zatraena u skladu sa zakonom. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1311/93) Priznanje tubenog zahtjeva je naime radnja koja niti koristi niti teti obinom suparniaru koji je nije poduzeo.
104
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2645/91 od 27. veljae 1992) Presuda na temelju priznanja moe se donijeti jedino ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave izriito prizna tubeni zahtjev. Takva se injenica ne smije izvoditi iz injenice neosporavanja osnove i visine tubenog zahtjeva, jer to ne znai i priznanje, a time i izraavanje volje da se prihvati obveza iz tubenog zahtjeva. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-2096/92) Priznanje tube znai samo priznanje injenica navedenih u tubi, pa bez izriitog priznanja tubenog zahtjeva sud nije ovlaten udovoljiti tubenom zahtjevu presudom na temelju priznanja. Priznanje tubenog zahtjeva kao odlunog uvjeta za donoenje presude na temelju priznanja, relevantno je samo ako je dato izriito (ekspresis verbis). Da bi priznanje kao jednostrana parnina radnja tuenika bilo relevantno treba biti dano u parninom postupku do zakljuenja glavne rasprave. (upanijski sud u Rijeci G-16/98) Ne smatra se priznanje tubenog zahtjeva izjava tuenika da ne osporava postojanje potraivanja i predlae plaanje u obrocima, jer ne priznaje izriito osnovanost konkluzije tuitelja formulirane u tubenom zahtjevu, ve predlae plaanje u obrocima. (upanijski sud u Zagrebu broj G-6939/97) Punomonik koji nije odvjetnik mora imati izriito ovlaenje za poduzimanje ove parnine radnje. (Vrhovni sud Hrvatske broj P-3161/94) Ako je jedan od obinih suparniara priznao tubeni zahtjev, te je prema njemu donesena presuda na osnovu priznanja, drugi suparniar nema pravnog interesa za podnoenje albe protiv te presude. Priznanje tubenog zahtjeva je naime radnja koja niti koristi niti teti obinom suparniaru koji je nije poduzeo. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-2645/91)
105
4. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA Odricanje od tubenog zahtjeva predstavlja izjavu tuitelja (datu usmeno ili pismeno), kojom se on odrie od toga da sud zatiti neko njegovo subjektivno graansko pravo. Ovakva izjava tuitelja se zapravo valja smatrati kao konano odricanje od prava na sudsku zatitu odreenog sadraja opredjeljenog u tubi. Davanje ovakve izjave pred sudom ima znaaj trajnog gaenja prava koje je bilo predmetom zahtjeva. Sud na osnovu takve izjave donosi presudu na osnovu odricanja, koja ima samo deklaratoran znaaj (tzv. negativna deklaratorna presuda. (napomena: vidi Anex X, primjer 5) Naime, budui se presuda o odricanju donosi nakon izjave o odricanju od zahtjeva, i sama izjava proizvodi u inak pravomo ne presude negativnog utvrenja, poto sud odbacuje tubu, koja je podnesena u drugom postupku, onda kada se tuitelj odrekao tubenog zahtjeva, pa i onda kada formalno nije donesena presuda na temelju odricanja. Izreka ovakve presude treba da glasi da se tubeni zahtjev odbija, budui da se na osnovu izjave o odricanju podrazumijeva da je zahtjev tuitelja neosnovan, Stoga tueni nema pravni interes da se protivi izjavi tuitelja o odricanju od tubenog zahtjeva, pa je zakonima o parninom postupku predvieno da za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. Nakon pravomonosti, ovakva presuda ima dejstvo presuene stvari. Presuda na osnovu odricanja moe se donijeti sve do zakljuenja glavne rasprave, a takoer i na raspravi koja je povodom albe zakazana pred drugostepenim sudom. Novi zakoni nisu preuzeli ranija pravila da sud nee donijeti ovu presudu ako se odricanje odnosi na zahtjev kojim stranke ne mogu raspolagati, te da moe odloiti donoenje ove presude do pribavljanja potrebnih obavijesti. Ovakvo rjeenje nije u punoj mjeri razumljivo, budui da je odricanje od tubenog zahtjeva oblik raspolaganja zahtjevom i oito je da se stranka ne moe punovano odrei neeg to joj ne pripada. Odricanje od tubenog zahtjeva tuitelj moe opozvati do donoenja presude i to bez pristanka tuenog. Meutim, poto e sud najee ovakvu presudu odmah izraditi i uruiti strankama, u praksi e se rijetko pojaviti mogunosti opoziva odricanja. Mogue dileme i pitanja: 1. Kako bi sud trebao postupiti ukoliko tuitelj protiv istog tuenog ponovno podnese tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na osnovu odricanja? 2. Kako bi valjalo postupiti ako tuitelj izjavi da se odrie zahtjeva u odnosu na koji ne moe disponirati? Varijante moguih odgovora:
106
1. Tubu u kojoj bi bio sadran tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na osnovu odricanja bi valjalo odbaciti, poto se radi o presuenoj stvari, kao da je o tubenom zahtjevu donesena meritorna odluka. 2. U teoriji postoje miljenja da ovakvu izjavu tuitelja treba kvalifikovati kao izjavu o povlaenju tube i donijeti rjeenje kojim se konstatuje povlaenje tube. Miljenja smo da bi u praksi ovo bilo teko uiniti, te da bi bilo potrebno da procesni zakoni precizno reguliu ovakvu situaciju. Sudska praksa prije 1991 godine: Zemljinoknjini vlasnik nema pravnog interesa da se utvrdi da je vlasnik, jer se pretpostavlja da je vlasnik onaj koji je upisan u zemljinu knjigu, pa odricanje od takvog tubenog zahtjeva ne znai ujedno priznanje prava vlasnitva tuenom koji, prema tome, ima razloga da podnese tubu radi pobijanja upisa prava vlasnitva u zemljinoj knjizi. Iz obrazloenja: Odricanje od tubenog zahtjeva proizvodi samo procesno pravne posljedice da se vie u istoj pravnoj stvari, izmeu istih parninih stranaka, ne moe podnijeti nova tuba. Metuim, takva procesna situacija nije prepreka za odluivanje o zahtjevu postavljenom u ovoj tubi u kome se trai promjena zemljino knjinog stanja, utvrenje da je porodina stambena zgrada iskljuivo vlasnitvo prednika tuioca, jer u ranijem postupku, u kome se tueni, koji je na tim nekretninama upisan kao isljuivi vlasnik, odrekao tubenog zahtjeva, nije odlueno o gibitku njegovog prava vlasnitva na ime nekretninama. Njegovu tubu u tom postupku prvostepeni sud je trebao odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa, primjenom lana 187. Zakona o parninom postupku, jer je tueni bio upisan kao iskljuivi vlasnik nekretnina. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 612/88 od 8. juna 1989. godine) Sudska praksa iz inostranstva Kad sud donese presudu kojom odbija tubeni zahtjev presudu na temelju odricanja, odluit e o parninom troku temeljem odredbe lanka 144 stav 1 F ZPP-a. (upanijski sud u Zagrebu broj G-2630/97)
107
5. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA Presuda zbog proputanja predstavlja novost u domaem procesnom pravu. (napomena: vidi Anex X, primjer 6) Njome je zamijenjena dosadanja presuda zbog izostanka, kojom se sankcionisala pasivnost tuenog. Razlog za uvoenje ove nove vrste presude je naravno, kao i kod veine novih odredbi, tenja za ubrzanjem parninog postupka i sprijeavanje pasivnog ponaanja tuenog. Osnov za donoenje ovakve presude u sutini nije samo proputanje podnoenja odgovora na tubu ve nedostatak protivljenja tuenog tubenom zahtjevu. Da bi sud mogao donijeti presudu zbog proputanja potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. Osim ako nisu ispunjeni tehniki uslovi (da je tuitelj predloio donoenje ovakve presude, da je tueni obavijeten o posljedicama proputanja i da je tuba uredno dostavljena tuenom), sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Ovaj zadnji uslov bi mogao izazvati nedoumice u praksi. Do ovakve situacije moe doi, na primjer u sluajevima kad iz navoda tube proizlazi da postoji sukob stvarnih prava na odreenoj nekretnini, a ne vidi se da je pravo tuitelja jae, ako notorne injenice ukazuju da tubeni zahtjev nije osnovan i slino. Prema tome sud moe odbiti tubeni zahtjev samo ako nema nikakve sumnje da isti nije osnovan. Takoer, sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, to je u skladu s ovlatenjima suda da ne uvai raspolaganja stranaka koja su u protivnosti s imperativnim propisima. Imajui u vidu specifinost ove presude, zakoni nisu dopustili albu protiv iste, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Ovde se pojavljuje i ozbiljna dilema oko toga da li blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje sprijeava da presuda zbog proputanja postane pravomona. Stoga se radi o odredbi novih zakona koja je izazvala mozda najvie polemika i dilema meu kolegama sudijama i advokatima. Naime, ovakvo rjeenje se ini posebno strogim u odnosu na tuenog, te otvara prostor za razna tumaenja od strane suda od kojih zavisi mogunost tuenog da zatiti svoja prava. Iz
prednjeg proizilazi i da tueni nema mogunosti da pobija presudu zbog proputanja, i ako je donesena povredom pravila postupka koji se odnose na uvjete za donoenje te presude (naprimjer ako je ova presuda donesena iako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan). Ovakvo zakonsko rjeenje izaziva ozbiljne dileme, jer onemoguava pobijanje nezakonite sudske odluke, to je u supotnosti sa Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda, t.j. njenim odredbama o pravu na djelotvoran pravni lijek u graanskim stvarima. to se tie prijedloga za povrat u prijanje stanje, treba imati u vidu da je novim zakonima i sam ovaj institut u znaajnoj mjeri suen u odnosu na prijanje zakone, pa je kod ocjene razloga zbog kojih se moe udovoljiti ovom zahtjevu, propisano da to moraju biti opravdani razlozi koji se nisu mogli predvidjeti niti izbje i. Ovaj pojam opravdanih razloga koje tueni nije mogao
108
predvidjeti niti izbjei nije precizno definisan, tako da e vrlo esto o tumaenju ove odredbe od strane suda zavisiti mogunost tuenog da zatiti svoje pravo, to moe otvoriti put zloupotrebama od strane suda(nadamo sa da ipak nee). Ukoliko sud dozvoli prijedlog za povrat u prijanje stanje, donijeti e rjeenje kojim e ukinuti presudu zbog proputanja. U sluaju da sud rjeenjem odbije prijedlog za povrat u prijanje stanje, protiv takvog rjeenja tueniku je doputena alba. Meutim, u ovom sluaju alba se moe odnositi samo na osnovanost prijedloga za povraaj u prijanje stanje, a ne moe se izjaviti zbog nezakonitosti presude zbog proputanja, tako da se meritum te odluke, odnosno zakonitost postupka njenog donoenja, ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom. Iako se tueni dostavom tube upozorava na presudu zbog proputanja, ako se radi o oigledno neosnovanom tubenom zahtjevu, sud je duan donijeti presudu kojim se tubeni zahtjev odbija. U primjeni ranijih pravila parninog postpka, drugostepeni sudovi su uglavnom uvaavali albe izjavljene protiv presude zbog izostanka, jer su se te presude esto donosile a da osnovanost tubenog zahtjeva ne proizilazi iz injenica navedenih u tubi, budui da se prvostepeni sud najee u to pitanje nije ni uputao. Stoga se moe oekivati i da e se presude zbog proputanja donositi u nekim sluajevima i ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Postoje i miljenja da odredbi o odbijanju tubenog zahtjeva u sluaju da tubeni zahtjev oigledno neosnovan nije mjesto u dijelu zakona koji se odnosi na presudu zbog proputanja, poto pravno dejstvo odbijajue presude u tom sluaju nije posljedica sankcije zbog nekog proputanja, nego upravo ovlatenja suda da donese presudu kojom se odbija tubeni zahtjev, kada utvrdi da je zahtjev oigledno neosnovan. Stoga bi ovoj odredbi bilo mjesta u poglavlju zakona koje se odnosi na prethodno ispitivanje i dostavu tube, jer sud ve u toj fazi ima mogunost ocijeniti oiglednu neosnovanost zahtjeva.
Mogue dileme i pitanja: 1. Da li se moe donijeti presuda zbog proputanja u predmetima naknade tete, ako visina traene naknade ne proizilazi iz injenica navedenih u tubi, a u sluaju da se radi o nematerijalnoj teti ako uz tubu nije priloen ni jedan dokaz o njoj? 2. Da li se moe od strane tuitelja sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni zahtjev umjesto donoenja presude zbog proputanja? 3. Kada je pravomona presuda zbog proputanja?
109
Varijante moguih odgovora: 1. U ovakvim sluajevima se ne bi mogla donijeti presuda zbog proputanja mada se u praksi i to dogaa. Naime, u nekim sluajevima nije lako ustanoviti da li se iz injenica navedenih u tubi moe decidno odrediti visina nastale tete, a takoer donoenje ovakve presude predstavlja mogunost lakog rjeavanja predmeta, emu je nekad, priznajemo, teko odoliti. 2. Prema ranijim pravilima parninog postupka tuitelj je mogao sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni zahtjev umjesto donoenja presude zbog izostanka tako to bi preinaio tubeni zahtjev na roitu. Po nekim miljenjima, sada bi tuitelj mogao sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni zahtjev, tako da nakon to procesno rjeenje o odbijanju prijedloga da se donese presude zbog proputanja postane pravomono, preinai tubu. Ovo bi podrazumijevalo potrebu donoenja posebnog rjeenja o odbijanju prijedloga za donoenje presude zbog proputanja, protiv koga bi bila dozvoljena posebna alba, to je vrlo diskutabilno i u praksi teko provodivo. 3. Po nekim miljenjima, blagovremeno podnesen prijedlog za povraaj u prijanje stanje sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravomona. Ukoliko sud dopusti prijedlog za povrat u prijanje stanje, treba da donese rjeenje kojim e ukinuti presudu zbog proputanja, te se parnica vraa u ono stanje u kojem se nalazi la prije donoenja ovakve presude. Ne moemo se sloiti sa ovakvim miljenjem, poto zapravo samo blagovremeno uloena alba sprijeava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom. Poto alba nije predviena u ovom sluaju, formalnopravno je presuda zbog proputanja pravomona sa danom donoenja. Ovo u praksi sudova stvara velike dileme, pogotovo kod odreivanja kada treba dati klauzulu pravomonosti na presudu i sa kojim datumom. U praksi sudovi esto daju klauzulu pravomonosti tek nakon isteka roka za ulaganje prijedloga za povraaj u prijanje stanje, s tim to neki sudovi stavljaju datum donoenja presude kao dan pravomonosti, a neki opet dan nakon isteka roka za podnoenje prijedloga za povraaj u prijanje stanje. Cijeli ovaj problem je nastao uslijed toga to nije doputena alba na ovu vrstu presude, te se moe kompletno rijeiti izmjenom zakona kojim e se uvesti alba, to svesrdno predlaemo.
110
6. DONOENJE PRESUDA U sudskoj praksi prije donoenja novih zakona bilo je uobiajeno da dolazi do velikog odugovlaenja i kanjena kada je u pitanju pismena izrada presuda. Zbog ovakvog postupanja i nedoreenih propisa u praksi su nastajale tetne posljedice za stranke. Zbog ovih okolnosti, u novim zakonima je ustanovljena obaveza suda da donese presudu i izradi njen pisani otpravak u roku od 30 dana raunajui od dana zakljuenja rasprave, a bez obveze njenog objavljivanja, koje se ionako veoma rijetko provodilo u praksi kada su u pitanju pranini predmeti. Propisana je i obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka u donoenju presude i izradi njenog pisanog otpravka u roku od 30 dana izvijesti predsjednika suda uz navoenje razloga prekoraenja. Odreivanje dana donoenja presude je novost uvedena novim zakonima, a ovaj dan je znaajan iz vie razloga. Naime na taj dan se strankama se uruuje pisani otpravak presude, od toga dana poinje tei rok za izjavljivanje albe, a donoenjem presude sud postaje vezan za svoju odluku. (napomena: vidi Anex X, primjer 7) Inae, donoenje odluke (pa tako i presude) u svakoj vrsti postupka predstavlja misaoni proces u kome se odluka stvara, da bi se zatim pismeno izradila i dostavila. Prilikom donoenja presude, sud je duan svestrano analizirati sve injenice dovodei ih u meusobnu vezu, savjesno i briljivo cijeni svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, a nakon toga po slobodnoj ocjeni odlui koje e injenice uzeti kao dokazane, te primijeniti materijalni propis koji je relevantan u konkretnoj situaciji. (napomena: vidi Anex XI-1) Prilikom pismene izrade presude, u uvodu se unosi datum donoenja presude koji je ranije saopten strankama, njihovim zastupnicima ili punomonicima. Poto je oito je da se presude po pravilu donose ranije, po nekim miljenjima umjesto rijei donoenje presude, zakon bi trebao koristiti rijei uruenje ili predaja presude, no takva razmiljanja, mada vjerovatno lingvistiki opravdana, nemaju praktinu vanost u postupku. Danom donoenja presude, to jest na onaj dan kada su stranke obavijetene da dou u sud radi preuzimanja presude, sud je vezan za svoju odluku, ne moe je vie povui niti dopupunjavati ili mijenjati. U tome se izraava vezanost suda za svoju presudu. Dakle, nakon donoenja presude, sud moe samo ispraviti pogreke u imenima, brojevima, pisanju i raunanju. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li postoji obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka od 30 dana za donoenje presude o tome osim predsjednika suda izvijesti i parnine stranke ? 2. Da li je sud obavezan suda da prekoraenje roka u izradi presude odredi u danima?
111
Varijante moguih odgovora: 1. Budui da je sudija po zakonu duan da na glavnoj raspravi saopi strankama dan donoenja, odnosno preuzimanja, presude bilo bi oigledno da je i u sluaju prekoraenja roka od 30 dana obavezan da i stranke izvijesti o odgodi donoenja presude. 2. Miljenja smo da se taj rok mora izraziti u danima, jer bi u protivnom nastala situacija u kojoj sud ne bi bio vremenski ogranien u donoenju presude, a nakon to je prekoraio zakonski rok njenog donoenja. 7. PISMENA IZRADA PRESUDA Prema novim zakonima sud nije obavezan da izreku presude unosi u zapisnik o glavnoj raspravi. Naime, kako sud nije obavezan donijeti niti objaviti presudu odmah po zakljuenju glavne rasprave, ve u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave, to nema logike da se izreka presude unosi u zapisnik, jer ona i nije sastavni dio zapisnika s obzirom da je donesena u posebnom obliku nakon glavne rasprave. Pismeno izraena presuda mora sadrati uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku. U uvodu se vri identifikacija uesnika u postupku, predmeta spora dana zakljuenja i dana donoenja presude. Izreka je osnovni dio presude jer sadri odluku o usvajanju ili odbijanju tubenog zahtjeva, ili protivtubenog zahtjeva u cijelini ili djelimino. To je najvaniji dio presude i mora da bude potpuno jasan i odreen, a ukoliko se tubeni zahtjev usvaja, mora biti i podoban za izvrenje. Izrekom se uvijek odluuje o samom zahtjevu, a ne o parninim strankama. Prema stavu novije sudske prakse nije pravilno da sud o tubenom zahtjevu odlui paualno, pa npr. u izreci presude kojom se odbija tubeni zahtjev navede samo: "Odbija se tubeni zahtjev u cjelosti.'' U prilog ovom miljenju navodi se da ovakva odluka nema cjelovit sadraj i da se ne moe ispitati identitet odbijenog zahtjeva. Ovo takoer moe postati problem pri ispitivanju pravomonosti takve odluke. Kako se identifikacija odluke vri na temelju podataka iz uvoda i izreke presude, te injenine osnove iz obrazloenja presude, a kako u ovakvom sluaju u izreci presude ne postoji sadraj odbijenog zahtjeva, preostaje da se pravomonost utvruje iz obrazloenja presude, to u odreenim sluajevima ne mora biti pouzdano. Takoer se moe dogoditi i situacija kada u obrazloenju presude nije naveden zahtjev koji je odbijen. Naravno, postoje i miljenja da je navoenje cjelokupnog tubenog zahtjeva u izreci odbijajue presude suvino, i da se dogaa da to izazove konfuziju kod stranaka (u praksi su zabiljeeni sluajevi kada neuka stranka nije shvatila da je njen zahtjev odbijen, te je propustila rok za albu).
112
Obrazloenje presude mora sadravati kako injenine tako i pravne razloge.Takoer trebaju biti i prezentirani propisi koji predstavljaju pravnu osnovu za donoenje presude. Obrazloenje bi trebalo biti napisano jasnim jezikom, sa formulacijama koje stranke mogu razumjeti. U obrazloenju bi prvo trebali biti navedeni zahtjevi stranaka zatim injenice, dokazi i ocjena dokaza, te zatim materijalno pravni propisi na osnovu kojih je odluka donesena. Takoer je uvijek vano da sud naglasi zato pojedine injenice smatra dokazanim a pojedine ne. (napomena: vidi Anex XI- 2) Mogue dileme i pitanja: 1. Da li se izvornikom presude koji treba potpisati sudija smatra izreka presude unesena na zapisnik suda o glavnoj raspravi nakon zakljuenja rasprave ili je to pismeno izraena presuda koja sadri uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku? 2. Da li sudija koji je donio presudu mora potpisati prijepise presude, koji se otpremaju strankama? 3. Da li je neophodno u obrazloenju presude detaljno elaborirati dokaze koje sud nije cjenio prilikom donoenja odluke? 4. Treba li u obrazloenju presude navoditi zavrno izlaganje parninih stranaka? 5. Da li u izreci treba navoditi materijalno pravne propise ili utvrene injenice? 6. Da li je u obrazloenju presude potrebno navesti materijalno pravni propis koji se primjenjuje u punom nazivu zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen? 7. Da li se u obrazloenju presude moraju navesti tano specificirati trokovi parninih stranaka? 8. Da li je dovoljno odreena izreka presude kada se njome odbija zahtjev u dijelu iznad dosuenog iznosa?
113
Varijante moguih odgovora: 1. Izvornikom (orginalom) presude se smatra kompletno pismeno izaena presuda i nju potpisuje sudija, a svaki drugi primjerak takve presude predstavlja prijepis ili otpravak presude koji se dostavlja strankama. 2. Sudija koji je donio presudu ne mora potpisati prijepise presude, a to moe uiniti osoba ovlatena od strane suda, te se u praksi ova radnja najee se obavlja tako da ovlatena osoba stavlja svoj potpis pored peata, s tekstom ''tanost otpravka ovjerava''. 3. One dokaze koje sud nije cijenio iz nekog opravdanog razloga nije neophodne detaljno interpretirati, ali je u tom sluaju u obrazloenju presude obavezno navesti zbog ega ih sud nije cijenio. 4. Postoje miljenja po kojim unoenje zavrnih izlaganja stranaka predstavlja nepotrebno optereenje presude. Meutim, smatramo da je u nekim sluajevima, radi pojanjenja donesene odluke svrsishodno da se i zavrna izlaganja stranaka u skraenom obliku unesu u obrazloenje presude, pa bi o ovom pitanju svaki sudija trebao odluivati u skladu sa prirodom predmeta. 5. Nepravilno je u izreku presude unositi odredbu materijalno pravnog propisa na osnovu kojeg je presuda donesena ili neku utvrenu injenicu. 6. U obrazloenju je potrebno navesti puni naziv materijalno pravnog propisa koji se primjenjuje zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen, s tim to se u daljem tekstu moe koristiti skraeni oblik. Izuzetak bi postojao u sluaju da se radi o optepoznatom propisu koji je dugo u upotrebi.
7. U obrazloenju odluke o trokovima uvijek je neophodno tano specificirati radnje za koje je sud dosudio trokove, kao i specifikaciju tih trokova. Takoer je potrebno navesti i razloge zbog kojih pojedini trokovi nisu priznati parninoj stranci. 8. Takva izreka bi bila dovoljno odreena i jasna, na primjer ako bi se navelo: "Tubeni zahtjev iznad dosuenog iznosa se odbija."
114
Sudska praksa Presuda koja u svom obrazloenju ne sadri jasan stav o postojanju odreenog odnosa meu strankama i odreenog prava odnosno dunosti iz toga odnosa, niti pravilo materijalnog prava po kome je taj pravni odnos razrijeen, ima bitnih nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati pravilnost i zakonitost te izreke. (Vrhovni Sud RS, Gvl-12/00 od 26.2.2001; Rev. 148/00 od 20.4.2001.) Rok za pisanu izradu presude, odreen u lanku 337. stavak 1. ZPP-a, ima instruktivni karakter i procesna povreda ove odredbe nema za posljedicu ukidanje prvostupanjske presude. (Vrhovni sud Republike Srpske, Rev. 5/95 od 25.5.1995.) U izreci svoje presude sud mora potpuno odrediti kako tubeni zahtjev koji usvaja, tako i onaj koji odbija. Iz obrazloenja: Osnovano se stoga u zahtjevu za zatitu zakonitosti ukazuje na nerazumljivost obje niestepene presude, jer ne samo da je ostalo nejasno pri kojem je konano odreenom tubenom zahtjevu tuitelj ostao (lan 171 stavak 1 ZPP-a), ve ni koji je tubeni zahtjev odbijen, budui da u izreci prvostepene presude nije uope oznaen. Kada u izreci presude nije oznaen tubeni zahtjev koji se odbija, izreka je uvijek nerazumljiva i kao takva nije podobna proizvesti materijalno pravne niti procesno pravne posljedice presuene stvari, jer takve pravne posljedice proizvodi i pravno obavezuje samo izreka, a ne i razlozi presude, sve i kada je u njima navedeno o kojem je tubenom zahtjevu raspravljano u postupku. (Rjeenje Vrhovnog suda FBiH br. G-51/03 od 30.12.2003 godine) Novana obaveza je potpuno odreena i kada u izreci presude nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obaveze moe pouzdano izraunati u momentu izvrenja presude. Iz obrazloenja: Ovaj sud smatra, a to stajalite zastupa ne samo dosadanja sudska praksa ve i doktrina, da je obaveza izraena na potpun nain i kada je odrediva. Povezano s time, presuda koja glasi na novanu obavezu udovoljava tim zahtjevima i kada u njezinoj izreci novana trabina nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obaveze moe sa sigurnou izraunati u momentu njezinog izvrenja. U odnosu na zatezne kamate obaveza je dovoljno odreena, kada je u presudi u apsolutnom novanom iznosu odreena glavnica, te odreen dan od kada su
115
poele tei dosuene zatezne kamate i kada je odlueno da se te kamate obraunaju po odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, koji je bio na snazi u pojedinim vremenskim razdobljima zakanjenja, jer je tim zakonima propisano kako e se utvrditi visina stope za pojedina razdoblja, te koja e se metoda (nain) obrauna primijeniti. Stoga po miljenju i ovoga suda nije bilo nuno o zateznim kamatama odluiti na nain koji revizija sugerira, niti je nainom na koji je o tome djelu tubenog zahtjeva odlueno niestupanjskim presudama, uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka, kako to revizija bez osnove prigovora. (Presuda Vrhovnog suda FBiH Rev.208/02) Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u presudi pogreno oznaen zastupnik stranke, ako je ona pravilno zastupana. Iz obrazloenja: Tuena stranka u ovoj parnici je Federacija BiH kao pravna osoba i pravilno je oznaena u obje niestupanjske presude, tako da je apsolutno jasno na koga se kao tuenu stranku one odnose. To to je uz pravilno oznaenje tuene kao stranke u postupku, pogreno a i nepotrebno, oznaeno i njezino tijelo uprave iz ijeg pravnog odnosa potjee trabina, ne ini bitnu povredu na koju revizija ukazuje. Pogotovo tu povredu ne ini ni oito pogreno oznaenje zastupnika tuene u uvodnom dijelu prvostupanjske presude, to je drugostupanjski sud otklonio svojom presudom. Uostalom ovakva bitna povreda ne moe nikada postojati, bez obzira kako je u uvodnom dijelu presude oznaen zastupnik ili punomonik, ako je stranka pravilno zastupana, a revizija i ne tvrdi da je zastupanje tuene bilo nepravilno. (Presuda Vrhovnog suda FBiH br. Rev-208/02) Kada prvostupanjska presuda u obrazloenju sadri samo ponavljanje utvrenog injeninog stanja i utvruje da je u svezi izloenog i utvrenog injeninog stanja donesena presuda kao u izreci, a izostane ocjena izvedenih dokaza u smislu lana 8. ZPP-a, onda je time poinjena bitna povreda odredbi parninog postupka iz lanka 336. stavak 2. toka 13. preuzetog ZPP-a, jer se ne navode razlozi o odluenim injenicama koje su trebale biti stvarna i pravna osnova za odluku (sada lanak 336. stavak 2. toka 13. ZPP-a). (Vrhovni sud Federacije BiH, broj Rev. 1/2001) Kada izrekom presude nije tono odreen onaj dio zemljine parcele ija se predaja u posjed trai, tako da bi se prigodom izvrenja mogao identificirati, ostvarena je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavak 2. toka 13. ZPP-a. (Vrhovni sud RS Rev. 93/00 od 23.11.2000.)
116
Sudska praksa prije 1991 godine Presudom moe biti usvojen samo potpuno i precizno odreen tubeni zahtjev, tako da se presuda moe prinudno izvriti u sudskom izvrnom postupku. (Vrhovni sud BiH broj P-46/91 od 18.04.1991 godine) Nema bitne povrede odredaba parninog postupka ako sud nije izradio odluku u roku koji zakon propisuje, ali je uslijed toga stranka pretrpjela tetu ona moe traiti naknadu. (Vrhovni sud BiH broj Rev- 293/90 od 18.04.1991 godine) Nije nerazumljiva i nejasna izreka prvostepene presude da se tubeni zahtjev odbija, bez blieg navoenja u izreci sadraja tubenog zahtjeva, ako je u obrazloenju presude sadraj tubenog zahtjeva u cjelini reprodukovan. (Presuda Vrhovnog suda BiH broj Rev: 488/86 od 16.04.1987 godine ) Nema bitne povrede odredaba parninog postupka ako je u izreci presude odreeno da se odbijaju tubeni zahtjevi postavljeni u istom predmetu, a obrazloenje sadri razloge samo za odbijanje glavnog zahtjeva iz kojeg su izvedeni ostali zahtjevi. (Vrhovni sud BiH broj Rev-182/88 od 19.01.1989 godine) Izreka presude je dovoljno odreena ako sadri iznos glavnog duga, datum od kada tee zatezna kamata i propis o stopi zatezne kamate (odluka SIV-a o visini stope zatezne kamate) jer se na temelju tih elemenata moe precizno utvrditi visina dospjelog potraivanja do isplate, odnosno u izvrnom postupku. (Vrhovni sud BiH broj P-349/86 od 27.11.1986 godine) Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka kada presuda, u parnici radi zakonskog izdravanja ne sadri razloge o imovinskim mogunostima i jednog i drugog roditelja i potrebama djeteta, ili ako nije ocijenjen doprinos roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i vaspitanje: njegov rad i briga koju ulae u vaspitanje i podizanje djeteta. (Vrhovni sud BiH, broj G. 201/86 od 6.2.1987. godine) Ako u presudi nije dana pouka o pravnom lijeku, stranka ima pravo aliti se u zakonskom roku. Ako je u pouci naveden krai rok od zakonskog, stranka ima pravo izjaviti albu u okviru zakonskog roka, poto sud nema ovlatenje skratiti
117
zakonski rok. Obrnuto, ako sud grekom navede u pouci dui rok za albu od zakonskog roka, alba se smatra blagovremenom ako je izjavljena u roku koji je naveden u poukci, jer je pogrenom pravnom poukom stranka dovedena u zabludu u pogledu duine roka pa zbog toga ne smije trpjeti tetne posljedice. (Naelan stav proirene opte sjednice Vrhovnog suda SFRJ, broj 1/66). U izreci kondemnatorne presude nije potrebno posebno istaknuti da je tueni obvezan dunu inidbu ispuniti ''pod prijetnjom izvrenja'', ve je dovoljno i u skladu sa zakonom da se u presudi odredi paricijski rok. (Vrhovni sud Hrvatske G-2147/78) Zahtjev za prebijanje moe se istaknuti ne samo u formi protutube, ve i u formi prigovora. O tom zahtjevu sud mora odluiti u izreci presude bez obzira na to u kojoj je formi zahtjev istaknut. (Vrhovni sud Hrvatske broj G-4582/72) Obaveza je sudova navesti propise materijalnog prava na kojima utemeljuju svoju odluku.(FZPP lan 320 stav 4) kako bi se strankama pruila to potpunija mogunost da ocijene pravilnost primjene materijalnog prava. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-590/83) Sudska praksa iz inostranstva: Razumljiva je izreka presude u kojoj je reeno da e se protuvrijednost strane valute izraunati po srednjem teaju na dan isplate zato to je mjerodavan teaj banke u mjestu ispunjenja. Ako te banke imaju razliit teaj, obraun e se obaviti po najniemu od njih. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 990/93) Izreka presude kojom se odbija tubeni zahtjev bez navoenja sadraja tubenog zahtjeva je nerazumljiva i radi se o nedostatku zbog kojeg se presuda ne moe ispitati. (upanjski sud u Bjelovaru G-469/98)
118
U presudi po albi konstatacija da je neka presuda u odnosu na odreenu stranku ili odreen dio zahtjeva neizmijenjena, jer je stranka koja ima za to pravni interes nije pobijala, unosi se u obrazloenje, a ne u izreku presude. (Vrhovni sud RH Rev. 250/92 od 15.4.1992.) Izreka presude kojom je prihvaen tubeni zahtjev na utvrenje da je pravo vlasnitva nekretnine steeno dospjelou i kupoprodajom, dakle po dva sasvim razliita pravna osnova, je nerazumljiva. (upanijski sud u Bjelovaru broj G-1363/98) Nerazumljiva je izreka presude kojom je tueniku naloeno da tuitelju isplati naknadu plae, a da pri tome nije naveden iznos koji tuenik mora isplatiti. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-137/93) Nije razumljiva presuda u kojoj sud nije naveo koje je materijalnopravne propise primijenio, a to se ne moe utvrditi ni iz teksta obrazloenja. Time sud ini bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 336 stav 2 toka 13 F ZPP-a. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-93/94) Pozivanje suda u obrazloenju samo openito na nalaz i miljenje vjetaka, bez navoenja koje su injenice i zbog kojih se razloga smatraju utvrenim, ne moe nadomjestiti razloge o odluujuim injenicama. Takva presuda ima nedostatke zbog kojih se ne moe ispitati. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 93/93 od 26. sijenja 1994)
119
8. DOSTAVA PRESUDE Prema odredbama novih zakona, preuzimanje presude vre stranke odnosno njihovi punomonici u zgradi suda. Postoji i izuzetak od pravila, te je doputeno da sud stranci dostavi otpravak presude u okolnostima kada za to postoje opravdani razlozi i ako za to postoji zahtjev stranke. Dostava presude uruenjem u zgradi suda odnosi se na sve vrste presuda, izuzev presude zbog proputanja i drugostepene presude donesene u sjednici vijea. Datum uruenja presude se odreuje nakon zakljuenja glavne rasprave i tom prilikom stranka moe predloiti, ako postoje izuzetne okolnosti, da joj se presuda dostavi na nain predvien opim odredebama ovog zakona o dostavi pismena, tj. da ne pristupa u sud odreenog dana radi preuzimanja presude. Razlozi da se udovolji takvom zahtjevu stranke mogli bi biti velika udaljenost prebivalita stranke od sjedita suda, odnosno loe saobraajne veze, loe zdravstveno stanje stranke i dr. Rok za izjavljivanje albe stranci u tom sluaju tee od dana dostave presude, za razliku od poetka roka za izjavljivanje albe od dana donoenja presude kada su stranke uredno obavijetene o danu donoenja presude i kada presudu preuzimaju u zgradi suda. Mogua je situacija da sud ustanovi da stranka nije uredno obavijetena o datumu donoenja odnosno uruenja presude u zgradi suda. U takvom sluaju stranci e se presuda dostaviti takoe po opim pravilima o dostavi pismena. Dakle, osnovno pravilo je da se presude ne dostavljaju, nego uruuju strankama u tano odreeno vrijeme. Sudska praksa Prvostepena presuda se dostavlja stanci lino u smislu odredbe lana 142 stav 1 Zakona o parninom postupku pa u sluaju da nije u prvom pokuaju dostavljena stranci lino nego drugom licu dostava se smatra neurednom. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 142 stav 1 ZPP-a za sudska pismena, izmeu ostalih i za sudske odluke protiv kojih je dozvoljena posebna alba, propisana je lina dostava to znai da se urednom smatra samo ona dostava koja je izvrena stranci lino. Ovo znai da se u prvom pokuaju dostave mora pismeno predati lino stranci, a ako se ne zatekne ostaviti obavijest u smislu lana 142 stav 2 ZPP-a. Drugom licu, umjesto stranci, pismeno se moe predati tek u drugom pokuaju dostave. Kada je stranka u prvom pokuaju dostave na dostavnici potpisalo drugo lice (u konkretnom sluaju dostavnicu je potpisao lan njegovog domainstva), onda stranka nije uredno primila pismeno i u tom sluaju ni na jedan drugi poseban nain ne moe se utvrivati dan kad je stranka primila odluku. (Vrhovni sud FBiH broj Rev- 78/97 od 24.12.1997 godine)
120
Sudska praksa prije 1991 godine U parnici radi utvrenja da postoji pravo slunosti preko nekretnina koje su suvlanitvo tuenih, tueni su jedinstveni suparniari, pa ako jednome od njih nije uredno dostavljena presuda, ne tee rok za albu ni prema ostalima. (Vrhovni sud BiH, broj Rev-61/89 od 04. 08. 1989 godine)
9. DOPUNSKA PRESUDA Dopunska presuda je odluka koja se donosi u sluaju kada je sud propustio odluiti o djelu tubenog zahtjeva ili o svim zahtjevima kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni (napomena: vidi Anex X, primjer 8). Sud odluuje o donoenju dopunske presude samo po prijedlogu stranke, a ne po slubenoj dunosti. Tuitelj naravno ima interes da sud odlui o svim njegovim zahtjevima, a u nekim sluajevima i tueni moe imati takav interes, jer se rjeenjem stvari u cjelini otklanja pravna nesigurnost i iskljuuje mogunost pokretanja novog spora. Stranka svoje pravo na podnoenje prijedloga moe iskoristiti samo u roku od 30 dana. Ukoliko je prijedlog za donoenje dopunske presude podnesen neblagovremeno, ili ako je nedoputen, tj. podnesen od neovlatene osobe, sud e rjeenjem prijedlog odbaciti. Ako je prijedlog neosnovan, t.j. u sluaju kada je sud u presudi odluio o svim tubenim zahtjevima, sud e rjeenjem odbiti prijedlog. Ako je prijedlog za dopunu presude osnovan, sud e bez ponovnog raspravljanja, donijeti dopunsku presudu u roku od osam dana. Razlog za skraivanje ovog roka u odnosu na prijanje odredbe je naravno ekonominost postupka. Miljenja smo da ovaj rok nije nerealan, budui da je sud ve raspravio o tom dijelu tubenog zahtjeva. Ukoliko se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, o tom zahtjevu sud odluuje dopunskim rjeenjem. Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostepeni e sud zastati s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke. Ovo rjeenje, po kome se dva nezavisna procesna sredstva, alba na presudu i prijedlog za donoenje dopunske presude procesno veu, oito je usvojeno iz razloga ekonominosti postupka, a radi spreavanja moguih tehnikih komplikacija u postupanju sa predmetom. Meutim, ukoliko protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba e se zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostaviti drugostepenom sudu. U sluaju da se prvostepena presuda pobija albom samo iz razloga to je sud propustio da odlui o svim zahtjevima iznijetim u parnici, alba e se smatrati prijedlogom za donoenjem dopunske presude i o njoj e, kao o prijedlogu za donoenje dopunske presude, odluiti prvostepeni sud.
121
Mogue dileme i pitanja: 1. ta e se dogoditi u situaciji kada sud propusti da odlui o dijelu tubenog zahtjeva, a parnine stranke ne podnesu prijedlog za donoenje dopunske presude? 2. Kako valja postupiti ako na glavnoj raspravi nije raspravljano o dijelu zahtjeva o kome nije odlueno u presudi, a podnesen je prijedlog za donoenje dopunske presude? 3. Da li se protiv rjeenja kojim se odbacuje prijedlog za donoenje dopunske presude zbog neblagovremenosti ili nedoputenosti moe izjaviti posebna alba? 4. Da li stranka koja se odrekla prava na albu u konkretnom sporu ima pravo da u zakonskom roku izjavi prijedlog za donoenje dopunske presude? Varijante moguih odgovora: 1. U tom sluaju nema prepreke da se povodom dijela tubenog zahtjeva o kome nije odluivano podnese nova tuba, poto se ne radi o presuenoj stvari. 2. O ovom pitanju postoje dva suprostavljena miljenja. Po jednom, bilo bi svrsishodno da se po prijedlogu za donoenje dopunske presude ponovno raspravlja i na osnovu rezultata nove glavne rasprave donese dopunska presuda. Po drugom miljenju, kako je zakon jasan da se ova presuda donosi samo onda kada je zahtjev raspravljen, a presuda po svom sadraju moe biti takva da se njome zahtjevu udovolji ili da se odbije, proizlazi da e sud u sluaju kada ocijeni da zahtjev nije raspravljen, donijeti rjeenje kojim e odbiti prijedlog za donoenje dopunske presude. 3. Po naem miljenju protiv ovakvog rjeenja se moe izjaviti posebna alba, jer se ne radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom. 4. Da, poto se radi o razliitom pravnom sredstvu. Naime, alba se izjavljuje protiv prvostepene odluke suda, prijedlog za dopunu zbog nedostatka odluke suda o dijelu tubenog zahtjeva.
122
Sudska praksa prije 1991 godine Prijedlog za dopunu presude moe podnijeti samo stranka u prekluzivnom roku za donoenje dopunske presude, odnosno u roku od 15 dana od dana kada je krnja presuda dostavljena stranci koja predlae dopunu. Protekom roka prestaje litispendencija o zahtjevu o kojemu nije odlueno, pa je mogue o istom zahtjevu pokrenuti novu parnicu. (Vrhovni sud BiH, Rev. 654/82) Kad se stranka ali zbog toga to prvostupanjski sud nije odluio o jednom od alternativno postavljenih zahtjeva, takva se alba smatra prijedlogom da se donese dopunska presuda. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 100/85) Kad prvostupanjski sud nije odluio o svim zahtjevima, a tuitelj se ne ali, niti stavlja prijedlog za donoenje dopunske presude, smatra se kao da toga tubenog zahtjeva i nema, odnosno da je tuitelj u tom dijelu povukao tubu. (Okruni sud u Splitu G-2629/82) Dopunsku presudu sud moe donijeti samo ako je prvobitnu presudu donio kao prvostupanjski sud. (Vrhovni sud SFRJ broj Rev-236/73) Propust suda da presudom odlui i o parninim trokovima, predstavlja osnovu i razlog za donoenje dopunske presude. (Vps u Novom Sadu broj Sl-1198/71) Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijea bez odravanja roita. O prijedlogu za dopunu presude koji se odnosi samo na trokove odluuje se rjeenjem. (Vrhovni sud R. Hrvatske, Rev. 288/83) Sud moe donijeti dopunsku presudu i bez otvaranja glavne rasprave, samo ako je zahtjev dovoljno raspravljen i ako presudu donosi isto vjee. (Vrhovni privredni sud Srbije broj P-958/74)
123
Kada je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke, prvostepeni sud zastat e s dostavom te albe drugostepenom sudu. Zastoj traje dok prvostepeni sud ne donese odluku o prijedlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv ove presude. (Vrhovni privredni sud Srbije broj P-2481/74) Sudska praksa iz inostranstva Kad se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski sud nije presudom odluio o svim zahtjevima, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda, jer pogrena kvalifikacija pravnog sredstva nema uticaj na njegov tretman (falsa nominatio non nocet), pa ako se takva alba grekom dostavi drugostupanjskom sudu, on e predmet vratiti prvostupanjskom sudu. (upanijski sud u Bjelovaru, G-915/93-3). Nepravodobni ili neutemeljeni prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti predsjednik vijea bez odravanja roita. Prijedlog je nepravodoban ako je podnesen nakon proteka roka od 15 dana od primitka presude. Ako je prvostupanjski sud propustio odluiti o dijelu tubenog zahtjeva, a stranka nije pravodobno predloila tom sudu donoenje dopunske presude, donoenje takve presude ne moe se traiti u drugostupanjskom postupku. (Vii trgovaki sud Hrvatske P. 1734/95 od 21. listopada 1997.god)
10. ISPRAVLJANJE PRESUDE Prilikom izrade presude moe se desiti da doe do pogreke u imenima, brojevima i druge oite pogreke u pisanju i raunanju. Radi se o pogrekama koje su oigledne i koje ne predstavljaju stvarnu volju suda prilikom donoenja presude. Ovakve pogreke nemaju uticaja na sutinu presude, a o njima je sud duan da vodi rauna i ispravlja ih po slubenoj dunosti. Takoer e sud izvriti ispravku oigledne pogreke i po prijedlogu stranaka. Ispravkom se ne moe mijenjati sadraj volje suda izraene u trenutku donoenja presude, jer bi to bilo u protivnosti s naelom vezanosti suda za presudu od dana njenog donoenja, odnosno pravnog uinka presude prema strankama od dana donoenja odnosno dostavljanja. Pravo na ispravak presude nije vezano rokom, tako da i sud i stanke mogu traiti ispravak u bilo koje vrijeme. Ispravak presude se unosi na kraj izvornika presude, a strankama se otprema rjeenje o ispravci.(napomena: vidi Anex X primjer 9)
124
Protiv rjeenja o ispravci doputena je posebna alba. Ako bi alba na presudu bila izjavljena samo radi ispravke presude, takvu albu treba smatrati prijedlogom za ispravak. Osim oigledne pogreke u pisanju ili raunanju, mogue je i da doe do nesaglasnosti izmeu izvornika i prijepisa presude. U takvom sluaju, nakon to uoi propust, sud je duan izraditi ispravljeni prijepis presude koji e dostaviti strankama, a pri tom naglasiti da se tim prijepisom zamjenjuje prijanji prijepis. Ovo se ini prema pravilima o dostavljanju, pa shodno tome rok za izjavljivanje albe u pogledu ispravljenog djela tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude. U pravilu se ispravak odluke donosi bez sasluanja stranaka, ali ukoliko je to potrebno uiniti, sud ima ovlaenje da to uini. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li se ispravljanje presude moe initi i nakon pravomonosti presude? 2. Mora li ispravak presude vriti sudija koji je vodio postupak i donio presudu u konkretnom predmetu? 3. Da li se moe vriti ispravljanje presude zbog pogreaka koje je u tubi ili u nekom drugom podnesku nainila stranka u postupku, a ne sud prilikom izrade presude? Varijante moguih odgovora: 1. Poto je u zakonu navedeno da e sud pogreke ispraviti u svako doba to se ima smatrati da se isto moe uiniti i nakon pravomonosti. 2. Po naem miljenju nema prepreka da ispravak izvri bilo koji sudija suda koji postupa u predmetu. Ovo stoga to oiglednost pogreke nije sporna, a takva praksa bi bila u skladu sa naelom ekonominosti postupka. 3. Nije dozvoljeno vriti ispravke presude zbog greaka koje je u tubi ili podnescima uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u pisanju, budui da se ne radi o grekama suda. (napomena: vidi Anex X primjer 10) Sudska praksa prije 1991 godine: Kada je presudom utvreno pravo vlasnitva na zgradi, ali nisu u potpunosti
125
navedene oznake estica na kojima se ona nalazi, naknadno unoenja podataka tih estica smatra se ispravkom presude. (Vrhovni sud Hrvatske G-74/82 od 28.10.1982.) Kada se pojavi nesuglasnost izmeu prijepisa presude i izvornika, tada se kao sadraj odluke uzima ono to je sadrano u izvorniku. (Vii privredni sud u Beogradu P-4215/83 od 16. februara 1984) Ispravljanje presude moe se izvriti samo ako se radi o oiglednim greakama u pisanju i raunanju. Ispravkom presude ne moe se otklanjati pogrena odluka o zahtjevima stranaka. (Vrhovni sud Srbije broj G-3265/76) Ispravljanje sudske odluke moe se vriti kada se radi o oiglednoj pogreki suda nastaloj prilikom pisanja odluke. Stoga nije douteno vriti ispravku greaka koje su nastale grekom stranaka pa makar bile i oigledne. (Okruni sud u Novom Sadu broj P-3749/69) Predsjednik vijea drugostupanjskog suda donosi rjeenje o ispravku presude istog suda. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1139/76) Sudska praksa iz inostranstva Pogreka koju je sud u presudi uinio kad je naloio tueniku da plati zakonske zatezne kamate na doueni iznos naknade tete od dana tube, a uz pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo je kamate dosuditi od dana presuenja, predstavlja pogreku u suenju, a ne pogreku u imenima i brojevima ili pak neku drugu oitu pogreku. (Vrhovni sud Hrvatske broj Gzz-35/98) Rjeenjem drugostupanjskog suda kojim je potvreno prvostupanjsko rjeenje o ispravku izreke presude postupak je pravomono zavren. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-676/95) Odredbe lanka 324. i 329. FZPP-a odnose se iskljuivo na mogunost
126
ispravka presude i rjeenja kao odluke suda, a nikako i na mogunost ispravka sudske nagodbe bez obzira na to je li ona sklopljena u tijeku parnice ili, pak prije pokretanja parnice. (upanijski sud u Rijeci G-472/97 od 14. sijenja 1998) Protiv drugostupanjskog rjeenja kojim je odbijen prijedlog stranke za ispravak presude revizija je doputena. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 238/93 od 10. studenog 1993) Kada se radi o ispravku u izreci presude, potrebito je strankama dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom zamjenjuje prijanji prijepis presude, jer bi se u protivnom stranka koja nije izjavila albu protiv presude nala u situaciji da u albi protiv rjeenja o ispravku moe iznositi samo razloge glede postojanja pretpostavki za ispravak presude, dakle procesne prigovore, a ne i sutinske prigovore. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 238/95 od 01. oujka 1995) Ispravkom se ne moe mijenjati sadraj izreke presude kada je on rezultat pogrene odluke suda o utemeljenosti zahtjeva, a to niti u sluaju kad se stranke s tim suglase, jer je sud vezan presudom im je objavljena odnosno otpravljena (lanak 316. stavak 1. ZPP-a), a ne postoji odredba FZPP-a koja bi davala mogunost sudu da mijenja svoju presudu prema sporazumu stranka ili po slubenoj dunosti. (Vrhovni sud Hrvatske Gzz-35/98 od 17.9.1998.)
11. PRAVOMONOST PRESUDE Kao to je poznato u teoriji procesnog prava razlikujemo formalnu i materijalnu pravomonost. Presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom je formalno pravomona, a materijalna pravomonost znai da pravomona presuda djeluje prema strankama u sporu, te je njom pravomono presueno u odreenom zahtjevu izmeu istih stranaka (res iudicata). Prilikom odluivanja o tome da li je stvar pravomono presuena moe se pojaviti problem u ustanovljavanju da li je tubeni zahtjev isti po svojoj sadrini ili je osnov zahtjeva isti. Pravomonost obuhvata samo izreku presude, a na osnovu obrazloenja se nekada moe utvrditi identitet tubenog zahtjeva. Subjektivna granica pravomonosti nalae da je osnovno pravilo da pravomona presuda djeluje izmeu parninih stranaka, ali presuda moe imati pravni uinak i prema treim licima, kao to su umjeai i slino.(napomena: vidi Anex X primjer 11)
127
Nai procesni zakoni prihvaaju naelo nedjeljive pravomonosti, to znai da presuda ne postaje pravomona ukoliko je bilo koja parnina stranka izjavila albu. Sud je duan da u toku cijelokupnog postupka vodi rauna o tome je li stvar pravomono presuena po slubenoj dunosti. O pravomono presuenoj stvari ne moe se ponovo raspravljati, te je postojanje pravomone presude negativna procesna pretpostavka za novi postupak ( ne bis in idem ). Prvostepena presuda postaje pravomona istekom albenog roka ako nijedna stranka nije uloila albu, ukoliko se stranke u toku albenog roka odreknu prava na albu, kada stranka koja je izjavila albu od nje odustane prije donoenja odluke po albi i kada drugostepeni sud odbije albu. U pogledu nastupanja pravomonosti presude zbog proputanja postoje dileme o kojima smo raspravljali u poglavlju koje se odnosi na tu vrstu presude. (napomena: vidi Anex IX - 1) Pravomonost sudske odluke ne zastarijeva, a moe zastarjeti samo pravo na ostvarenje tubenog zahtjeva iz odluke koja je pravomona. Mogue dileme i pitanja: 1. Koji dio sudske odluke moe postati pravomoan? 2. Kada postaje pravomona drugostepena presuda? Varijante moguih odgovora: 1. Pravomona moe biti samo izreka sudske odluke, a ne i obrazloenje. 2. Drugostepena presuda postaje pravomona sa danom donoenja. Sudska praksa Pravosnano presuena stvar - lan 219 stav 2 zakona o parninom postupku Brko distrikta Bosne i Hercegovine: Ocjenjeno je da se u konkretnom sluaju radi o pravosnano presuenoj stvari, poto su u ovoj pravnoj stvari evidentno ispunjena kumulativno sva tri uslova: Identitet stranaka, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. To to je tuilac svoja potraivanja po osnovu ulaganja novanih sredstava po ugovoru o dokapitalizaciji i poslovno-tehnikoj saradnji i aneksu tog ugovora u ovom postupku samo oznaio ''na ime naknade vrijednosti postignute koristi'' po istom ugovoru, sutinski ni u emu ne mijenja raniji pravni osnov ovog potraivanja. (Rjeenje Apelacionog suda Brko distrikta Bosne i Hercegovine broj P-25/04 od 15.06.2004 godine.)
128
Stvar se smatra presuenom u smislu pravosnanosti ako je njome odlueno o zahtjevu tube ili protivtube (lan 333 stav 1 ZPP-a), odnosno o postojanju ili nepostojanju potraivanja koje je tueni istakao prigovorom prebijanja (lan 333 stav 3 ZPP-a), u kojem sluaju nova parnica, koja se pokree o istoj stvari, nije doputena, pa tubu treba odbaciti (lan 333 stav 2 ZPP-a) Iz obrazloenja: U ovoj parnici tuilac je podnio tubu radi naknade inflatorne tete. Osnovanost tubenog zahtjeva ospravdava se tvrdnjom da je nakon donoenja presude P broj 1462/90 od 13.02.1991 godine dolo do potpunog obezvreivanja dosuenog novanog iznosa po ovoj presudi usljed visoke stope inflacije, kao posljedice nestabilnih privrednih prilika. Raniji zahtjev i zahtjev koji je predmet ovog spora nisu isti ni po tubenom prijedlogu ni po injeninom i pravnom osnovu. Stoga ranija pravosnana presuda o naknadi stvarne tete nije smetnja za voenje nove parnice izmeu istih lica. Otuda je pogrean zakljuak niestepenih sudova da je ovdje rije o presuenoj stvari. (Vrhovni sud RS broj Rev-18/95 od 22.05.1995 godine) Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko dejstvo i ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara direktno su vezani pravosnanou presude. (Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine). Odluka stranog suda kojom je razveden brak stranaka, koji su dravljani Republike Srpske, a i odluka o povjeravanju i izdravanju zajednikog djeteta, ne moe se priznati ako se bilo koja od stranaka tome protivi, pa se u ovakvom sluaju ne moe govoriti o presuenoj stvari. Iz obrazloenja: Ne moe se prihvatiti revizioni prigovor tuene, istican u postupku pred niestepenim sudovima, da je pravosnanom odlukom Optinskog suda u tokholmu broj TT-1-3 od 08.10.1993 godine, razveden brak izmeu stranaka i da je tom odlukom zajedniko dijete stranaka mldb. . Povjeren tuenoj na uvanje i vaspitanje, te da se iz ovog razloga tuba imala odbatiti, jer da se radi o pravosnano presuenoj stvari. Ova reviziona tvrdnja ne stoji ne samo stoga to ova odluka nije priznata od strane bilo kog suda u prethodnoj Jugoslaviji nadlenog za priznanje strane sudske odluke u skladu sa odredbama Zakona o rjeavanju sukoba sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (''Slubeni list SFRJ'' broj 3/82) jer prijedlog za priznanje ove odluke nije podnesen, a i da jeste, ona se, kada je u pitanju ovakva vrsta spora za ije je rjeavanje nadlean iskljuivo sud drave iji su brani drugovi dravljani (lan 61 stav 1 taka 1 navedenog zakona), to je ovdje sluaj, ne bi mogla priznati zbog izriitog protivljenja tuioca (lan 89 stav 2 navedenog zakona), ve i stoga to je u postupku utvreno da
129
odluka stranog suda, na koju se poziva revident, ima privremeni karakter, odnosno da vai do donoenja presude o razvodu braka ili dok sud drugaije ne odredi ili dok se ne odustane od tube za razvod braka. (Vrhovni sud RS broj Rev-12/95 od 20.07.1995 godine. Nema zapreke za ponovno suenje ako je ranija parnica u istoj stvari zavrena obustavom postupka zbog zakonske pretpostavke o povlaenju tube. (Vrhovni sud BiH broj P- 90/98 od 1998 godine) Sudska praksa prije 1991 godine Zakupnik koji nije ispunio obavezu preuzetu sudskim poravnanjem da dovede zemljite u prijanje stanje odgovara za tetu zbog neispunjenja te obaveze, pa zahtjev za naknadu tete nije presuena stvar. (Vrhovni sud BiH broj Gvl-35/88 od 10.11.1988 godine) Presuena stvar nastala za konkretan sluaj odnosi se samo na injenicu dospjelosti na dan donoenja prvostupanjske presude. Protekom daljeg roka injenice za isti pravni odnos se mijenjaju, pa po novoj tubi za istu pravnu stvari ne vrijedi institut presuene stvari i po dospijeu inidbe sud e udovoljiti zahtjevu ( Vii privredni sud R. Hrvatske, broj P-114/79 od 12.3.1979.) Ako je u istoj parnici pravomono odlueno o prigovoru podijeljene odgovornosti, u ponovnom postupku odluivanja o zahtjevu radi naknade ovog vida tete, u pogledu kojeg je bila ukinuta prvostepena presuda, sud ne moe ponovo odluivati o tom prigovoru. Iz obrazloenja: Neosnovan je prigovor tuenog da su niestepeni sudovi poinili apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka time to su presudama izsotavili razloge o tome zato nisu uvaili njegov prigovor o podijeljenoj odgovornosti, jer je ranijom pravosnanom presudom donijetom u ovoj parnici koja je u tom dijelu potvrena drugostepenom presudom, ve odlueno o osnovu tubenog zahtjeva i u vezi s tim i o prigovoru podijeljene odgovostnosti, o emu su u navedenim presudama dali i odgovarajui razlozi. Zbog toga niestepeni sudovi u kasnijim presudama, koje su predmet ispitivanja u ovom revizijskom postupku, obzirom na odredbu iz lana 333. zakona o parninom postupku, nisu ni mogli ponovno odluivati o prigovoru odijeljene odgovornosti, niti o osnovanosti tubenog zahtjeva (pravosnano presuena stvar). (Vrhovni sud SBiH, Rev. 59/87 od 15.10.1987. godine)
130
Postoji identitet injeninog osnova tube i tubenog zahtjeva kada je u ranijoj parnici tuiteljica zahtijevala predaju zemljita u posjed zasnivajui taj zahtjev i na injenicama iz kojih bi trebalo zakljuiti da je stekla pravo svojine odrajem, a u kasnijoj parnici protiv istog tuenog zahtjeva utvruje prava svojine na istom zemljitu, pozivajui se na odraj kao osnov sticanja. (Rjeenje Vrhovni sud BiH broj Rev-519/84 od 22.11.1984 godine) Za postojanje presuene stvari potrebito je da su ispunjena tri uvjeta: da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. (Vrhovni sud Vojvodine Rev. 189/84 od 25.6.1984) Stavovi suda o prejudicijalnom pitanju izneseni u obrazloenju presude ne postaju pravomoni. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 2212/88 od 5.4.1989) Pravomona strana odluke sprijeava da se o identinom zahtjevu odlui u parnici pred domaim sudom, ako se odluci stranog suda priznaje pravomonost i ovrnost, to je uvjetovano ispunjenjem pretpostavke za priznanje strane odluke. (Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1613/84 od 13.11.1984) U odnosu na prigovor presuene stvari, bez obzira to je drugostepeni sud ve jednom o tome raspravljao, mora se ispitati da li postoji sadrajni identitet izreke prvobitne presude i zahtjeva tube o kome se u ovom sporu raspravlja. Naime, za stvarni identitet spora bitno je da li se u oba sluaja, koji se uporeuju u cilju utvrivanja osnovanosti prigovora presuene stvari, radi o istom dogaaju odnosno zbivanju u prolosti. Za osnovanost prigovora presuene stvari bitno je da postoji identitet tubenog zahtjeva i identitet stranaka, pa makar u novom sporu bilo uz ranije stranke jo i novih. To, naime, nije odluno za ocjenu osnovanosti prigovora presuene stvari u odnosu na ranije stranke. (Vrhovni sud Srbije, Rev-103/74) Okolnost da je u postupku obnavljanja nestalog spisa utvreno da je u odnosnom predmetu donesena pravomona presuda ne oslobaa sud da u novoj parnici, povodom prigovora pravomonosti, provede potrebne dokaze radi utvrenja da li je spor zaista pravomono okonan ve u ranijoj parnici. (Vrhovni sud Hrvatske, G-2360/77)
131
Da bi se radilo o istovjetnim tubenim zahtjevima, nije dovoljno da je u obje parnice istaknut sadrajno isti tubeni zahtjev, ve je potrebno i da se tubeni zahtjev u tim parnicama temelji na identinoj injeninoj osnovi. (Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-1184/82) Pravomona postaje jedino izreka presude, a njezini razlozi mogu posluiti samo identifikaciji pravnog odnosa o kome je odlueno u izreci. (Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev- 525/84) Za postojanje subjektivnog identiteta spora nije bitno u kojem se procesnom poloaju nalaze parnine stranke. (Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev- 2349/82) Dvije su parnice objektivno identine ako je u objema istaknut sadrajno isti tubeni zahtjev, pa osnovanost jednog zahtjeva iskljuuje mogunost da bude osnovan i onaj drugi. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-2349/82) Okolnost to je tuba odbaena zbog nedopustivosti redovnog pravnog puta ne predstavlja smetnju da se u istoj stvari ponovno odluuje, jer ako sud nae da je dopustiv redovan pravni put, rjeavat e i o samoj stvari, ako o njoj nije u meritumu rjeavano. (Vrhovni sud Jugoslavije broj Gz-1/71) Za ocjenu radi li se o presuenoj stvari bitno je ne samo da je u pitanju zahtjev iste sadrine, ve i da su u pitanju iste stranke jer je pravno djelovanje presude ogranieno na parnine stranke koje su sudjelovale u postupku. (Vrhovni sud Srbije broj Rev-1443/80) Da bi se smatralo da je stvar pravomono presuena, potrebno je postojanje identiteta stranaka, identiteta zahtjeva i identiteta injeninog stanja. Prethodni spor ttreba da je voen i okonan u parninom postupku, a ako je voen u upravnom postupku, onda nema presuene stvari. (Vrhovni sud Srbije broj Rev-572/81) Ne radi se o identinom sporu kad tuitelj nakon to je pravomono odbijen sa zahtjevom da mu tuenik isplati odreeni iznos kao mjeninom vjerovniku, u novoj parnici zatrai da mu se usvoji zahtjev prema vjerovniku iz osnovnog pravnog posla.
132
(Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-63/88) Ne postoji objektivni identitet izmeu sporova kada tubeni zahtjev glasi na utvrenje da ugovor o dozivotnom uzdravanju predstavlja ugovor o darovanju i spora u kojem se trailo ponitenje istog ugovora (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-5446/90) Nije presuena stvar u sluaju kada se tuilac, poto se vansudski sporazumio sa tuenim o produetku roka plaanja duga, odrekao tubenog zahtjeva, a u novoj parnici trai isplatu ovog duga s obzirom da ga tueni nije vratio ni u produenom roku. Iz obrazloenja: U tubi od 3.9.1986. godine, tuitelj je postaio zahtjev za vraanje dinarske protuvrijednosti zajma u istom iznosu, sa obrazloenjem da je na roitu za glavnu raspravu odranom 28.2.1985. godine u predmetu broj P. 319/84 sa tuenim zakljuio novi sporazum o roku vraanja navedenog duga, uz naknadutrokova spora i da je stoga odrekao od tubenog zahtjeva postavljenog u ranijoj tubi. Iz injeninih navoda na kojima je zasnovan tubeni zahtjev za vraanje zajma, proizilazi da je u ranijem postupku, koji je voen po tubi istog tuitelja za vraanje dinarske protuvrijednosti iste svote strane valute, dolo do izmjene ugovora o zajmu u smislu produenja roka vraanja zajma i naknade trokova spora, da se nakon toga tuitelj odrekao od tubenog zahtjeva postavljenog u predmetu P. 319/84, te da tueni ni nakon zakljuenja novog ugovora o zajmu nije vratio dug u odreenom roku. Iz izloenog proizilazi da je zahtjev postavljen u tubi od 3.9.1986. godine, zasnovan na izmijenjenom injeninom osnovu koji proistie iz ugovora o zajmu izmijenjenog 28.2.1985. godine, u kome je predmet obaveze ostao isti, ali ne i rok ispunjenja te obaveze, pa se prema tome ne radi o presuenoj stvari, jer se odricanje od tubenog zahtejva u ranijoj parnici odnosilo na ranije dospjelu parnicu odnosilo na ranije dospjelu obavezu vraanja zajma u istom iznosu. (VS BiH, Rev. 83/87 od 22.10.1987. godine) Na procesni sustav ne poznaje neegzistentne sudske odluke, pa odluka suda, sve i kad je nezakonita, postaje pravomona ako je stranka nije pobijala u predvienom roku. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-845/79) Kada je sud odbio tubeni zahtjev, jer do zakljuenja glavne rasprave potraivanje jo nije dospjelo, pravomonost odluke u tom odbijajuem dijelu nije zapreka da se o istom, sad ve dospjelom potraivanju odluuje u novoj parnici. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1384/91)
133
Za ocjenu osnovanosti prigovora presuene stvari odluan je identitet ivotnog dogaaja posmatran objektivno, a neodluna je ranija ili nova pravna kvalifikacija istog dogaaja, jer sud nije vezan za pravnu oznaku koju stranka daje svom zahtjevu i cijeni ga sa gledita odgovarajuih, a ne od stranaka oznaenih pravnih propisa. (Savezni sud Gzs-75/76) Ne smatra se presuenom stvari ako je tuilac odbijen od zahtjeva za konstituisanje stalne slubenosti, pa poslije toga podnese novu tubu sa zahtjevom za konstituisanje sezonske slubenosti. Sezonska slubenost po svom obimu predstavlja daleko manji teret za posluno dobro i sadri ovlaenje titulara tog prava da preko poslunog dobra prolazi kad odrauje povlasno dobro ili izvlai proizvode sa istog, pa se stoga u ovakvom sluaju radi o drugom pravnom osnovu. (Vrhovni sud Srbije Gzs -2/78) Za osnovanost prigovora presuene stvari bitno je da postoji identitet tubenog zahtjeva i identitet stranka, pa makar u novom sporu bilo uz ranije stranke jo i novih. To, naime, nije odlueno za ocjenu osnovanosti prigovora presuene stvari u odnosu na ranije stranke. (Savezni sud Rev-105/74) Postoji subjektivni identitet sporova, bez obzira to u prethodno pravosnano okonanom postupku nije uestvovalo lice koje po zakonu o nasleivanju i nije moralo da uestvuje kao stranka u tom postupku, koje se u kasnijem postupku pojavilo kao stranka. (Vrhovni sud Srbije Rev-1829/82) Postoji procesna smetnja za voenje postupka zbog presuene stvari, ako postoji identitet stranaka, svjedno u kom su procesnom poloaju, zatim identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U takvom sluaju sud e odbaciti tubu. (Vrhovni sud Srbije Gzs-5/79) Ne radi se o presuenoj stvari ako tuioci zahtijevaju u novoj parnici predaju nekretnina dodijeljenih im pravosnanom presudom o diobi posjeda i predatim u izvrnom postupku, ali koje je tueni ponovo zaposjeo i onemoguavao posjed tuilaca. Iz obrazloenja: Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtijeva i identitet injeninog osnova. U
134
ranijoj parnici odlueno je o diobi posjeda zajednikih nekretnina i na osnovu te presude, u izvrnom postupku, tuiteljima su predate u posjed odreene nekretnine. Tuitelji tubom u ovom postupku zahtijevaju da im tueni preda u posjed iste nekretnine, a zahtijev zasnivaju na navodima, da im tueni, nakon to su uvedeni u posjed po pravosnanosti izvrnog rjeenja, onemoguavaju da iste koriste, a on ih i nadalje koristi. Iz izloenog slijedi da se ne radi o istom zahtijevu niti postoji identitet osnova (l. 332. st. 2. Zakona o parninom postupku). (Vrhovni sud BiH, Rev. 635/89 od 17.5.1990. godine) Ako su obje parnine stranke iste i ako se radi o istom istorijskom dogaaju, parnice su identine, ako je u obje parnice istaknut sadrajno isti tubeni zahtjev i ako su postavljeni zahtjevi obje parnice kontradiktorni kada osnovanost jednog zahtjeva iskljuuje mogunost da bude osnovan i onaj drugi, pa se u takvom sluaju radi o presuenoj stvari. (Savezni sud Gzs 36/74) Okolnost da je dolo do promjene sudske prakse po kojoj se sada dosuuje naknada tete i malodobnim osobama za duevne boli u dobi u kojoj je bila i tuiteljica u vrijeme donoenja navedene presude ne moe imati za posljedicu da se ponovo sudi o zahtjevu o kojem je pravomono presueno i zato je zakonito rjeenje kojim je tuiteljiina tuba odbaena. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-500/83) Sve kad je tuitelj u ranije voenoj parnici i postavio tubeni zahtjev istovjetnog sadraja, ipak ne stoji prigovor pravomono presuene stvari kad je ranije tuba odbaena zbog procesno-pravnih razloga, tj. zbog nepostojanja pravnog interesa. Ovo zato jer u tom sluaju o samom zahtjevu nije meritorno i pravomono odlueno. (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1295/79) Nakon zavretka parnice protiv tetnika oteeni moe pokrenuti novu parnicu u pogledu istog zahtjeva protiv tetnikovog osiguratelja od odgovornosti za tete nanesene treim osobama motornim vozilima. Tu se naime ne radi o presuenoj stvari, jer se nova parnica ne vodi meu istim strankama. (Vrhovni sud Hrvatske G-3876/75) Nema mjesta odbacivanju tube zbog presuene stvari u inostranstvu, ukoliko nisu ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke.
135
Iz obrazloenja: Nakon utvrenja da je brak stranaka razveden pravosnanom presudom Graanskog suda u vicarskoj Kanton Glarus od 7.9.1988. godine, prvostepeni sud je, pozivom na odredbe lana 288. stav 2. Zakona o parninom postupku, odbacio tubu zbog presuene stvari. Prema lanu 86. stav 1. Zaona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, broj 43/82) strana sudska odluka izjednaena je sa odlukom suda u SFRJ i proizvodi pravno dejstvo, samo ako je prizna sud u SFRJ. lanom 61. st. 1. ta. 1. istog zakona odreena je iskljuiva nadlenost suda u SFRJ u brakorazvodnim sporovima kada su oba brana druga jugoslovenski dravljani, na to alba tuioca opravdano ukazuje. Istina, prema l. 89. st. 2. istog zakona, iskljuiva nadlenost suda SFRJ nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u branom sporu, ako priznanje trai tueni iz te odluke ili ako to trai tuilac, a tueni se ne protivi, ali bi iz injenice da je alilac podnio tubu za razvod braka kod nadlemnog suda u SFRJ i njegovih navoda u albi proizilazi da se on protivi legalizaciji strane sudske odluke. (Vrhovni sud BiH, broj G. 1337/89 od 25. jula 1989. godine) Nema presuene stvari ako se injenini osnov promijenio nakon pravosnano okonanog postupka u ranijoj parnici. Iz obrazloenja: IZ razloga drugostepene presude slijedi da je pravosnanom presudom prvostepenog suda u ranijoj parnici izmeu istih parninih stranaka, radi raskida ugovora o darovanju tuilac odibjen sa tubenim zahtjevom. IZ razloga drugostepenog rjeenja slijedi da se u oba spora, tj. i u pravomono okonanom i u ovome sporu radilo oistom tubenom zahtjevu, zasnovanom na istom injeninom osnovu, jer da se i u jednom i u drugom sporu citirani darovni ugovor pobija zbog neblagodarnosti tuenog, te su zato niestepeni sudovi zakljuili da je u pitanju presuena stvar, i zato tubu odbacili (lan 333. Zakona o parninom postupku). Osnovano se, meutim, u reviziji ukazuje da u konretnom sluaju nisu bile ispunjene zakonom propisane pretpostavke za konstataciju da je tubeni zahtjev istaknut od strane tuioca u ovome sporu pravosnano rijeen presudom prvostepenog suda broj P. 228/84 od 10. oktobra 1984. godine. Naime, pravnosnanost presude odnosi se samo na njenu izreku, a ograniena je na odnos meu istim parninim strankama, kao i na istovjernost presuenog tubenog zahtjeva u pogledu njegove sadrine i pravnog osnova. Pri tome je pravnosnanost ograniena na one injenice (injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tubenog zahtjeva) koje su se zbile prije donoenja presude. Ako se neke relevantna injenica dogodila poto se vie nije mogla iznijeti u ranijem postupku, ona nije obuhvaena pravosnanou. U konretnom sluaju, meutim, iz injeninog supstrata tube vidljivo je da tuilac istiui da se tueni i njegova supruga prema njemu neblagovremeno odnose, iznosi takoer da se oni uopte ne brinu o njegovoj ishrani, odijevanju i lijeenju, iako je on stariji ovjek i nesposoban da se o sebi brine, kao i da tueni uopte ne obrauje zemlju koju je od njega dobio na poklon, ve je prodajeu bescijenje i dobijeni novac troi na kocku, pie i ene, a radi se o injenicama koje su se dogodile iza pravosnanog dovrenja ranije parnice. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 472/87 od 12.5.1988.g.)
136
Sudska praksa iz inostranstva Presuda ve od svog nastanka izraava odreeni pravni autoritet tako da vezuje sud im je objavi, a prema strankama djeluje od dana kada im je dostavljena. Meutim, tek pravomona presuda obavezuje svojim sadrajem i predstavlja autoritativan regulator pravnih odnosa stranaka na koje se odnosi. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-133/92) Nakon nastupa pravomonosti ne mogu se poduzimati parnine radnje kao da parnica i dalje tee (upanijski sud u Rijeci broj G-1239/98) Kada je u pravomono okonanoj parnici tueniku naloeno da tuitelju plati odreenu novanu svotu, ne moe tuenik, u svojstvu tuitelja u novoj parnici, traiti da se utvrdi da tuitelj iz ranije parnice (sada u svojstvu tuenika) nema pravo na isplatu te novane svote. Radi se, naime, o presuenoj stvari, jer se u novoj parnici zapravo trai ponitenje uinka pravomone presude, zato tubu za utvrenje valja odbaciti. (Vrhovni sud R. Hrvatske broj Rev. 760/1997 od 28.5.1997.) Okolnost da je sud u pravomono okonanoj parnici pogreno odluio o visini zatezne kamate ne daje pravo na pokretanje nove parnice radi isplate razlike kamata jer se radi o presuenoj stvari. (Vrhovni sud R. Hrvatske broj Rev. 760/1997 od 28.5.1997) Okolnost da je u kasnijoj parnici postavljen tubeni zahtjev koji je sadrajno kontradiktoran zahtjevu o kojem je prije pravomono presueno nije zapreka meritornom odluivanju ako se ta dva zahtjeva temelje na razliito injeninoj podlozi. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1604/94) Ne radi se o presuenoj stvari kad je u ranijoj parnici izmeu istih stranaka i u pogledu iste stvari tuitelj traio utvrivanje da je vlasnitvo stekao temeljem odluke nadlenog tijela, a u novoj parnici svoje pravo vlasnitva temelji na dosjelosti. (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1472/91) Ako prvostupanjska presuda nije stranci dostavljena, nije poeo tei rok za albu, pa prema toj stranci ona nije postala pravomonom. Zato u takvoj situaciji ne postoje ni pretpostavke za ponavljanje postupka, jer se postupak moe ponoviti samo ako je pravomono zavren
137
(Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1930/94) Pravomonost presude donesene na tetu prednika prije sukcesije djeluje i u odnosu na njegovog singularnog sukcesora (Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-220/92) 12. RJEENJA Odlukom u formi rjeenja sud u pravilu odluuje o procesnim pitanjima kada upravlja parnicom, a meritorno o tubenom zahtjevu u postupcima za smetanje posjeda. Procesna rjeenja donosi i na roitu objavljuje uredujui sudija, i ona prema strankama imaju uinak im su objavljena. U pravilu sud nije vezan za takva rjeenja, tj. moe ih izmijeniti. Takoer, u pravilu, protiv ovih rjeenja, nije doputena posebna alba, a nezadovoljna stranka ih moe pobijati albom na odluku o glavnoj stvari. (napomena: vidi Anex VIII) Ako se protiv rjeenja moe izjaviti posebna alba, ono se dostavlja strankama u pisanom obliku, a isto vai i u sluaju kada se na osnovu tog rjeenja moe traiti izvrenje ili ako to zahtjeva upravljanje parnicom. Takoer, rjeenje doneseno van roita uvijek se dostavlja strankama, bez obzira na to da li se moe pobijati albom, i da li se na osnovu tog rjeenja moe zahtijevati izvrenje. Sud je vezan za svoja rjeenja od dana njihovog objavljivanja na roitu, odnosno od dana dostavljanja strankama, osim u sluaju kada se rjeenje odnosi na upravljanje parnicom. Rjeenje ne mora uvijek sadrati obrazloenje, a ta obaveza postoji kad sud odbija prijedlog stranke ili kad sud donosi rjeenje na osnovu suprotnih prijedloga stranaka. Odredbe zakona koje se odnose na presudu na odgovarajui nain valja primjenjivati i na rjeenja. Ukoliko su donese rjeenje o izricanju novane kazne uesnicima u postupku, ono treba biti obrazloeno, jer se na temelju sadraja obrazloenja moe ocijeniti je li izreena kazna pravilna.(napomena: vidi Anex X, primjer 12). Protiv ovog rjeenja doputena je posebna alba, te se ono mora dostaviti parninim strankama. Mogue dileme i pitanja: 1. Da li sud moe obrazloiti i rjeenja kojima se ne odbija prijedlog stranke ili koja nisu donesena na osnovu suprotnih prijedloga stranaka? 2. Na koji nain se izvravaju rjeenja o novanim kaznama koje je izrekao sud u toku postupka, tj. da li sud mora podnositi prijedlog za izvrenje i da li postoji sukob interesa ako se izvrenje provodi kod suda koji je kaznu izrekao?
138
Varijante moguih odgovora: 1. U gore navedenim sluajevima obrazloenje nije obavezno po zakonu, meutim sud moe ocijeniti da je svrsishodno i potrebno da se rjeenje obrazloi, pa tako i uiniti. 2. Po naem miljenju nema potrebe da sud sastavlja prijedlog za izvrenje, po kome bi sud bio traitelj izvrenja. Izvrenje valja provoditi po slubenoj dunosti na osnovu rjeenja suda o novanoj kazni. Takoer smatramo da nema nikakvog sukoba interesa u sluaju kada izvrenje treba provesti isti sud koji je kaznu i izrekao. Sudska praksa prije 1991 godine Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za povrat u prijanje stanje mora sadravati obrazloenje. (Okruni sud u Zagrebu G-172/87) Rjeenje o odbacivanju tube kao neuredne smatra se donesenim tek kada je otpremljeno. Ovakvo rjeenje nije mogue donijeti ako je prije otpremanja pristigao podnesak stranke kojim ispravlja tubu iako je takav podnesak pristigao nakon isteka roka odreenog od strane suda. (Vrhovni sud SRBiH G-560/71) Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke jest svako rjeenje kojim sud ne udovoljava nekom prijedlogu koji je stranka istaknula u parnici i takvo rjeenje mora biti obrazloeno. Primjerice, to su rjeenja kojima se odbija: prijedlog tuitelja da sud donese presudu zbog izostanka, prihvaanje nagodbe stranaka, prijedlog za iskljuenje javnosti na glavnoj raspravi i si. Tako i rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za povrat u prijanje stanje mora sadravati obrazloenje. (Okruni sud u Zagrebu G-172/87 od 3. veljae 1987.) Kada sud odlui presudom umjesto rjeenjem, to ne predstavlja bitnu povredu parninog postupka. (Vrhovni sud Hrvatske Rev. 863/84.)
139
Rjeenje kojim se prihvaa privremena mjera zabrane optereenja ili otuenja stvari koje su u sporu, mora biti obrazloeno. U protivnom, sud bi poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, zbog ega se pobijano rjeenje mora ukinuti. (Vrhovni sud Srbije G-5529/65) Odluka prvostepenog suda o spajanju parnica predstavlja rjeenje koje se odnosi na rukovoenje glavnom raspravom i protiv takvog rjeenja nije doputena posebna alba. (Okruni sud u Titogradu G-31/75) Sudska praksa iz inostranstva Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje jer se ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom. (upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)
Stavovi Kantonalnih sudova iz Federacije BiH i Okrunih sudova iz Republike Srpske
Stavovi Kantonalnog suda u Sarajevu Sudska presuda koja ne sadri dobrovoljni rok za ispunjenje obaveze nije izvrna. Iz obrazloenja: Sudska odluka po lanu 18 stav 1 Zakona o izvrnom postupku izvrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje dunikove obaveze. Vrijeme ispunjenja obaveze nije navedeno u presudi niti je dat rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Izvrenje odreene inidbe moe se naloiti tuenom ako je inidba dospjela do zakljuenja glavne rasprave. Izuzetak je kod izdravanja ili naknade umjesto izdravanja, kada se tueni moe obavezati i na inidbe koje nisu dospjele.
140
Pored odluke o postojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja, izreka presude mora sadravati i odluku o prebijanju (kompenzaciji). Pitanje postojanja trabine koju tueni istie radi prebijanja nije prethodno pitanje u smislu lana 11 ZPPa, jer kao prethodno pitanje moe se smatrati jedino pitanje od koga zavisi odluka o tubenom zahtjevu, a nesumnjivo je da se o tubenom zahtjevu, tj. o pravu tuioca da mu tueni isplati dug, moe suditi neovisno od toga ima li tueni sa svoje strane neko potraivanje prema tuiocu. Izreka presude moe da glasi na stranu valutu kada se radi o potraivanju radnika za isplatu dijela linog dohotka koji je isplaivan u stranoj valuti. Kad sud ispravi izreku presude, tada je strankama potrebno dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznakom da se time zamjenjuje prijanji prepis. Iz obrazloenja: Prvostepenim rjeenjem je odlueno da se ispravlja presuda na osnovu priznanja. Iz sadraja tog rjeenja je vidljivo da je tim rjeenjem ispravljena presuda u njenoj izreci. U ovom sluaju je potrebno strankama dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznakom da se tim prepisom zamjenjuje prijanji prepis. Ovo iz razloga to bi se u protivnom tueni koji nije izjavio albu protiv presude, naao u situaciji da u albi protiv rjeenja o ispravci moe iznositi samo razloge u pogledu postojanja uslova za ispravljanje presude dakle procesne, a ne i sutinske prigovore. U ovakvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prepisa presude. Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za povrat u preanje stanje, mora sadravati obrazloenje. Iz obrazloenja: Prvostepenim rjeenjem je odbijen prijedlog za povraaj u preanje stanje. Ovakav stav prvostepenog suda nije osnovan. Ovo iz razloga to po odredbi lana 345 stav 1 ZPP-a rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke. U ovom predmetu prvostepeni sud je propustio da primjeni navedenu odredbu i da obrazloi svoje rjeenje. Stoga se ovakva odluka prvostepenog suda ne moe ispitati. Prigovor zastare jeste prigovor materijalno pravne, a ne procesno pravne naravi i o njemu se moe odluiti samo nakon provedene rasprave i to presudom a ne rjeenjem kojim se tuba odbacuje. Prigovor presuene stvari opravdan je ako je ranijim presudama odlueno o istom tubenom zahtjevu, zasnovanom na istom dogaaju u prolosti i izmeu istih stranaka, odnosno njihovih pravnih sljedbenika. U razlozima presude moraju se navesti procesne radnje za koje stranci pripadaju trokovi, kao i razlozi zbog kojih trokovi za pojedine radnje nisu dosueni.
141
U odnosu na prigovor presuene stvari, bez obzira to je prvostepeni sud ve jednom o tome raspravljao, mora se ispitati da li postoji sadrajni identitet izreke prvostepene presude iz zahtjeva tube, o kome se u ovom sporu raspravlja. Za stvarni identitet spora bitno je da li se u oba sluaja, koji se uporeuju u cilju utvrivanja osnovanosti prigovora presuene stvari, radi o istom dogaaju odnosno o zbivanju u prolosti. Postoji identitet injeninog osnova tube i tubenog zahtjeva, kada je u ranijoj parnici tuiteljica zahtjevala predaju zemljita u posjed, zasnivajui taj zahtjev i na injenicama iz kojih bi trebalo zakljuiti da je stakla pravo svojine odrajem, a u kasnijoj parnici protiv istog tuenog zahtjeva utvrenje prava svojine na istom zemljitu pozivajui se na odraj kao osnov sticanja. Iz obrazloenja: Okolnost da se u ranijoj parnici tubeni zahtjev odnosio na predaju u posjed spornih nekretnina, a u ovoj na priznanje prava vlasnitva po osnovu dospjelosti na istim nekretninama, na koju albu ukazuje, ne moe imati znaaja, jer se u ranijoj parnici raspravljalo o sada postavljenom zahjtevu kao odlunom pravnom pitanju pa se u takvoj situaciji ima smatrati da je tubeni zahtjev identian i da se prama tome radi o pravosnano presuenoj stvari kako pravilno nalazi prvostepeni sud (i raniji i sadanji zahtjev zasnivaju se na istovjetnim injenicama iz kojih traba da proizie pravni zakljuak da je X.Y. bio vlasnik spornih nekretnina koje je prodao ocu tuiteljice a iznoenje novih dokaza u tom pravcu mogtlo je biti samo razlog za ponavljanje parninog postupka u ranije dovrenoj parnici). Pri tome se naglaava da za istovjetnosti tubene osnove, shodno lanu 315 stav 2 ZPP-a nije mjerodavna pravna kvalifikacija injenica nego njihova faktika istovjetnost, pa iz tog razloga bez uticaja postojanje razlike u pravnoj kvalifikaciji injeninog osnova od strane tuiteljice u ranijoj i sadanjoj parnici. Ovo tim prije to sud nije vezan za pravni osnov naveden u tubi. Okolnost da je u ranijoj pravosnanoj presudi rijeeno o odtetnoj odgovornosti kao prethodnom pitanju nije prepreka da u drugoj presudi koju donese u pogledu istih stranaka i istog tetnog dogaaja sud ponovo odlui o odtetnoj odgovornosti. To prethodno pitanje, naime koje je rijeeno ranijom odlukom (djeliminom presudom) nije bilo predmet izreke pa u tom dijelu (o odgovornosti) ne stjee svojstvo pravnosnanosti i ne vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog dogaaja. Za utvrivanje injenice da li se radi o presuenoj stvari ili ne, bitni su ne samo izreka ve i razlozi presude, jer se u razlozima presude nalazi i injenina i pravna osnova koja opravdava zahtjev.
142
Da bi se mogla donijeti presuda na osnovu priznanja, potrebno je da tueni prizna tubeni zahtjev. Nisu ispunjeni uslovi za donoenje ovakve presude kada je tueni priznao da je kritine zgode upravljao automobilim pod utjecajem alkohola, ali je istakao da nije njegova alkoholiziranost uzrok saobraajne nesree ve klizavost ceste. O postojanju ili ne postojanju trabine istaknute radi prebijanja sud treba odluiti u dispozitivu presude, pa stoga sud ini bitnu povredu procesnih odredaba ako tako ne postupi. U postupku zbog smetanja posjeda sud je dispozitivom rjeenja ovlaten samo da zaprijeti novanom kaznom, a u visini te kazne e se odluivati u izvrnom postupku. U odluci o parninim trokovima moraju se navesti procesne radnje za koje stranci pripadaju trokovi, odnosno zbog ega joj naknada nije priznata. Odluka koja nije obrazloena, ve su u njoj samo navedeni zakonski propisi na osnovu kojih je donijeta, ne moe se ispitati, (napomena: vidi Anex X, primjer13). Prigovor u parnici radi prebijanja protutrabine tuenog sa trabinom tuitelja, tueni kao dunik moe istai samo u postupku pred prvostepenim sudom, ali ne i u albi. Prigovor pomanjkanja aktivne ili pasivne legitimacije predstavlja materijalno-pravni, a ne procesni prigovor. Dosljedno tome, o osnovanosti tog prigovora sud ne moe odluivati posebnim rjeenjem ve samo presudom. Tubeni zahtjev mora biti tako odreen da predstavlja valjanu izvrnu ispravu, to znai da izrekom presude mora biti jasno i nedvosmisleno odreeno ta tuenik treba uiniti ili propustiti. Iz obrazloenja: U odgovoru na tubu tuenik je prigovorio da tubeni zahtjev nije izvriv i razumljiv obzirom da je odreen samo materijal od kojeg se treba sainiti firanga na prozoru, a nije naznaena mjera visine i irine iste. Prvostepeni sud u obrazuloenju svoje presude se uopte nije osvrnuo na ovaj prigovor tuenog uz obrazloenje da tubeni zahtjev kome je udovoljeno i koji je unijet u izreci presude je odreen kako to zahtjeva lan 171 ZPP-a, a pitanje da li je takva presuda izvriva ili ne je stvar izvrenog, a ne tog parninog postupa. Ovakav pravni stav prvostepenog suda je pogrean obzirom da u smislu citirane odredbe tubeni zahtjev mora biti odreen tako da predstavlja valjan izvrni naslov, a to znai da izrekom presude mora biti jasno i nedvosmisleno odreeno ta tueni ima da ini ili ne ini, odnosno ako mu se nalae da neto izradi kao to je to
143
u konkretnom sporu sluaj, onda mora jasno i nedvosmisleno iz izreke presude biti vidljivo kakav mora biti taj proizvod po svim svojim osobinama. Pravomonost se odnosi na izreku presude, a ne i na njeno obrazloenje Za pravilnu primjenu materijalnog prava treba odgovoriti da li je doputeno nakon to je po albi tuenog ukinuta prvostepena presuda, prilikom ponovnog odluivanja o odgovornosti za tetu, izmijeniti ranije utvreni omjer odgovornosti, na tetu tuenog, kao to je to uinila pobijana presuda utvrdivi iskljuivu odgovornost tuenog. Po shvatanju ovog suda, odluka o odgovornosti kada nije bila predmet izreke, ima tek znaaj prejudicijalne konstatacije. U tom dijelu (o odgovornosti) ne stie svojstvo pravosnanosti i ne vezuje sud prilikom ponovnog odluivanja nakon ukidanja prvostepene odluke. Svojstvo pravosnanosti ne stiu ni razlozi o injeninom stanju a ni o pravnoj osnovi na temelju koje se sudi (odluuje). Pravosnanost se naime, odnosi na dio presude u kojem se odluuje o osnovanosti zahtjeva za pruanje pravne zatite na izreku presude, a ne i na obrazloenje. Stoga je pogreno stanovite alioca o vezanosti ranijom odlukom suda u drugom mjestu, ukinutoj po albi tuenog i u pogledu odgovornosti tuenog. Stoga je u ponovnom postupku bilo mogue, uprkos ranijoj odluci o odgovornosti tuenog u omjeru do 70% odluiti sada drugaije. Naime, na osnovu iskljuive odgovornosti tuenog za tetu koju trpi tuilac. Stavovi Okrunog suda u Doboju injenice koje je tueni isticao tokom postupka koje prvostepeni sud nije u obrazloenju presude cijenio, a time ni raspravio, niti obrazloio istaknuti prigovor neblagovremenosti podnesenog protivtuenog zahtjeva, predstavlja povredu postupka i takvim postupanjem prvostepeni sud nezakonito onemoguuje strankama da raspravljaju pred sudom Stavovi Kantonalnog suda u Zenici Tubeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja mora biti odreen. Zato su tuiteljice bile dune opredijeliti tubeni zahtjev na poseban iznos za svaku od njih na ime dospjelog izgubljenog izdravanja i budue rente, pa makar se radilo i o potpuno identinoj visini nakande ove vrste tete. Stavovi Kantonalnog suda u Bihau Uz tubeni zahtjev za predaju individualno odreene stvari ne moe se postaviti alternativni tubeni zahtjev za isplatu novane protivrijednosti te stvari, ako za takav zahtjev nema materijalno pravnog osnova.
144
Stavovi Kantonalnog suda u Tuzli Postoji nezakonito postupanje suda kada izrekom presude ne odlui i o protivtubenom zahtjevu tuenog koji je u vezi sa tubenim zahtjevom. Tueni je prije zakljuenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom podnio protiv istih tutielja protivtubu, takoe, zbog neosnovanog obogaenja traei isplatu iznosa od 18.000,00 KM zbog toga to su tuitelji izdavali uz naknadu njegovu imovinu. Povodom te tube prvostepeni sud je na zapisniku od 19.08.2003 godine donio rjeenje da ne doputa raspravljanje o protivtubenom zahtjevu i uputio tuenog na posebnu parnicu, ne navodei pri tome razloge za takvu odluku. Ni u pobijanoj presudi prvostepeni sud nije obrazloio donijetu odluku o protivtubenom zahtjevu. Po ocjeni ovog suda, zahtjev protivtube je u vezi sa tubenim zahtjevom (lan 174 stav 1 ranijeg ZPP-a) zbog ega je trebalo izrekom presude meritorno odluiti i o protivtubenom zahtjevu tuenog. Pogrenim postupanjem prvostepeni sud je onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama od kojih zavisi donoenje zakonite odluke i pravilna primjena materijalnog prava. Time je prvostepeni sud u vrijeme donoenja pobijane odluke poinio apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 336 stav 2 taka 7 ranijeg ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po slubenoj dunosti, to predstavlja razlog ukidanja prvostepene presude na osnovu odredbe lana 227 stav 1 taka 2 novog ZPP-a. Nije bilo zakonskog osnova da se zakae rasprava pred drugostepenim sudom, jer je prvostepeni sud povodom podnijete protivtube donio procesnu a ne meritornu odluku, tako da su ostale neutvrene pravno relevantne injenice od kojih zavisi osnovanost protivtubenog zahtjeva a samim time ne postoji megunost ponovnog izvoenja dokaza (lan 217 stav 2 ZPP-a). U ponovnom postupku prvostepeni e sud otkloniti utvrenu povredu odredaba parninog postupka tako to e izrekom presude meritorno odluit istovremeno o tubenom i protivtubenom zahtjevu i za takvu odluku dati odgovarajue injenine i pravne razloge. (Rjeenje Kantonalnog suda Tuzla, broj G-145/04 od 04.07.2005 godine)
145
ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE 1. Zakazivanje glavne rasprave u roku od 30 dana od pripremnog roita, zakazuje se za vie dana u kontinuitetu ako sud smatra da e biti potrebno Rjeenje o zakazivanju glavne rasprave sadri : dan i sat odravanja glavne rasprave pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu
2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da: 1. 2. 3. predloe medijaciju preinae tubu (ako tueni pristaje i ako nije odugovlaenje postupka) istaknu protivtubu (ako pristane tuitelj i nije odugovlaenje postupka)
4. predloe nove dokaze (ako bez svoje krivice to nisu mogle uiniti na pripremnom roitu) 5. 6. povuku tubu (ako tueni na to pristane) priznaju tubeni zahtjev i opozovu priznanje (bez pristanka tuitelja=
7. odreknu se tubenog zahtjeva (bez pristanka tuenog) 3. DO ZAKLJUENJA GLAVNE RASPRAVE SUD JE OVLAEN DA: 1. odbije provoenje nebitne procesne radnje
146
2. 3. 4. 5.
odrava red u sudnici i kanjava uesnike u postupku ne dozvoljava sugestivna i kapciozna pitanja nalae svjedoku ili vjetaku da ostane u sudnici ponovo sasluava svjedoka na istom roitu
6. postavlja pitanja svjedocima, vjetacima i parninim strankama u svakoj fazi postupka (ali samo pitanja kojima se razjanjavaju injenice zbog kojih je odreeno provoenje tog dokaza) 7. donosi presudu na osnovu priznanja i odricanja
ANEX I I 1. ema toka glavne rasprave 1. Sudija otvara glavnu raspravu, predstavlja se, objavljuje predmet raspravljanja i da li je javan - ako tuilac koji je uredno obavijeten ne doe smatra se da je povukao tubu ako se tueni ne upusti u raspravu - ako tueni koji je uredno obavjeten ne doe rasprava se odrava bez njegovog prisustva - sud vodi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain te se brine o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda s tim da ime mogunost izricanja novane kazne bilo kome od uesnika u postupku. 2. Sudija utvruje da li su doli svi pozvani, da li su uredno obavjeteni i da li su opravdali izostanak 3. Sudija utvruje da li postoje procesne smetnje za dalji tok rasprave na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti moe odbaciti tubu previenih zakonskih razloga iz
147
4.
ako odbije prijedlog za odbacivanje tube, na to rjeenje nema posebne albe Tuilac ukratko izlae tubu i izvodi dokaze itanjem isprava
5. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca 6. Ako je na pripremnom roitu odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, sasluavaju se stranke i to prvo tuilac pa tueni stranku prvo ispituje njegov punomonik, ako ga nema sudija, potom protivnik
7. Sasluanje svjedoka prvo se sasluavaju svjedoci tuioca pa svjedoci tuenog
sud daje upozorenje: o obavezi kazivanja istine i da nita ne preuti uz posljedice davanja lanog iskaza Potrebno je uzeti sljedee podatke od svjedoka: ime, prezime, ime roditelja, prebivalite-boravite, dan i mjesto roenja, godine ivota, odnos stranaka svjedoka ispituje stranka koja je predloila, pa protivna i po potrebi opet stranka koja je predloila svjedok ima pravo na trokove prevoza, ishrane, smjetaja i izgubljene zarade
sud treba upozoriti svjedoka da se za trokove mora izjasniti odmah ili gubi pravo naknade rjeenjem naloiti stranci da u roku od 8 dana isplati svjedoku trokove (ako nema predujma), alba na ovo rjeenje ne odlae izvrenje 8. Ostali dokazi i vjetaenje ako vjetak ne doe rasprava se provodi bez njega, a stranke mogu predloiti odgodu pretresa radi dopune nalaza
148
vjetak mora na glavnom pretresu obrazloiti nalaz i miljenje koji je stranci dostavljen 8 dana prije pretresa na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju se odredbe o sasluanju svjedoka izuzee vjetaka se moe traiti iz istih razloga kao i za sudiju, o emu odluuje sud bez posebne albe, izuzee se moe traiti najkasnije do provoenja vjetaenja vjetak se oslobaa vjetaenja iz istih razloga kao svjedok svjedoenja
vjetaka ispituje stranka koja je predloila pa suprotna uz prvo prava da ponovi ispitivanje vjetak ima pravo naknade za vjetaenje
9. Zavrna rije stranaka rezime pravnog i injeninog aspekta prvo izlae tuilac pa tueni
moe se dozvoliti tuiocu izjanjenje na zavrnu rije tuenog, kao i tuenom konano izjanjenje na navode tuioca 10. Sud proglaava da je glavna rasprava zakljuena Prisutne stranke se obavjetavaju o datumu donoenja odluke, odsutne stranke e se obavijestiti pismeno
149
2. Odgaanje rasprave prije odravanja ako nisu ispunjene zakonske postavke ili se dokaz ije izvoenje je odreeno ne moe pribaviti osam dana prije glavne rasprave sud provjerava da li su ispunjeni uslovi stranke se pismeno obavjetavaju o vremenu odravanja nove glavne rasprave
3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave svaka stranka odlaganje moe traiti samo jednom 1. ako se ne moe izvesti dokaz bez krivice stranke 2. radi pokuaja nagodbe odmah se saoptava vrijeme nove rasprave
4. Nastavak glavne rasprave ako se ne moe izvesti odreeni dokaz nastavlja se narednog dana ne moe na neodreeno vrijeme i ne due od 30 dana izuzetno sa rjeenjem moe produiti rok
provedene radnje se ne provode ponovo, ako nije novi sudija ili je neophodno iz drugih vanih razloga
150
ANEX III Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave PRIMJER 1. RJEENJE O ODREIVANJU ROITA ZA GLAVNU RASPRAVE I NAREDBA O POZIVANJU STRANAKA Sud donosi RJEENJE Odreuje se termin roita glavne rasprave za dan SRIJEDA 24.11.2004 godine sa poetkom u 12,15 o emu se prisutni punomonici stranka usmeno obavjetavaju te im se pozivi nee slati. Na glavnoj raspravi e se provesti dokazi uvidom i itanjem zabiljeke o saobraajnoj nezgodi od 19.8.2002 godine, uvidom u zapisnik o oteenju vozila tuene od 26.8.2002 godine, uvidom u raun d.o.o. Alk Olovo auto mehanika br. 4/08 na ime tuitelja, uvidom u fotokopiju fotodokumentacije
sasluanjem tuitelja u svojstvu parnine stranke na okolnost saobraajne nezgode sasluanjem svjedoka ...., adresa... na okolnosti naina nastanka saobraajne nezgode
te e se provesti vjetaenje po vjetaku saobraajne struke a na okolnost osnovanosti i visine tubenog zahtjeva, i to po vjetaku , Nalae se punomoniku tuitelja da na raun za depozite ovog suda uplati radi vjetaenja 250,00 KM.u roku od 8 dana. U sluaju da se navedena novana sredstva ne uplate, predloeni dokaz vjetaenja se nee izvoditi. Za glavnu raspravu uputiti pozive tuitelju tuitelja na adresu iz tube uz napomenu da e biti sasluan u svojstvu parnine stranke i svjedoka .. na gore navedenu adresu uz napomenu da se poziva radi svjedoenja u predmetu. Zapisniar Sudija
151
PRIMJER 2. U postupcima razvoda brakova ( sporazumni prijedlog za razvod braka i po tubama za razvod braka gdje brani suprunici nemaju zajedniku mldb. djecu ), a imajui u vidu injenicu da sud u ovim sporovima po slubenoj dunosti izvodi dokaze, naelo ekonominosti nalae da sud odmah zakae roite za glavnu raspravu ukoliko suprotna strana u odgovoru na tubu (ovo se ne odnosi na sporazumni prijedlog za razvod braka) nije ukazala na sporne injenice ili pak postavila zahtjev za supruansko izdravanje. Naravno, ovakav postupak mogu primijeniti sudovi u Republici Srpskoj, obzirom da Porodinim zakonom nije ureen postupak u porodinim sporovima. PRIMJER 3. Tuitelj je kod ovog osnovnog suda u B.L. podnio tubu protiv tuenih radi isplate duga. U tubi i tokom postupka istie da su tuitelj i tueni zakljuili pismeni ugovor o zajmu u iznosu od 60.000 KM, sa ugovorenom kamatom 3,5% mjeseno na pozajmljeni iznos a rok vraanja je godina dana. Par mjeseci po izvrenoj pozajmici tueni su plaali kamatu od 3,5% ali je poslije isplate iznosa od 75.000 KM su prestali da plaaju i mjesene kamate a ostali su duni i na ime glavnog duga iznos od 40.000 KM. Tueni su osporili tubu i postavljeni tubeni zahtejv istiui da je tano da su sa tuiteljem zakljuili ugovor o zajmu na iznos od 60.000 KM, ali su pri tom ugovorili nezakonitu kamatnu stopu te da su na ime kamate i glavnog duga tueni tuitelju vratili iznos od 92.000 km. Pored predloenog predmeta vjetaenja po vjetaku finansijske struke sud je u smislu odredbe lana 3 stav 2 Zakona o parninom postupku naloio vjetaku da izvri i obraun kamate u skladu sa lanom 399 Zakona o obligacionim odnosima, jer ne moe uivati sudsku zatitu ona kamata koja tuiocu donosi nesrazmjenu imovinsku korist a i ugovori zakljueni sa kamatom ugovorenom koji donose nesrazmjernu imovinsku korist su protivni naelima savjesnosti i potenja te naelima jednake vrijednosti davanja iz lana 12 i 15 Zakona o obligacionim odnosima, a na apsolutnu nitavost ugovora sud pazi po slubenoj dunosti. ( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi u toku)
152
PRIMJER 4. RJEENJE KOJIM SE TUBA SMATRA POVUENOM BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: Sarajevo. 2005. godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija pravnoj stvari tuitelja protiv tuenog , radi na roitu zakazanom za dan 2005. godine u prisustvu tuenog i odsutnosti uredno obavjetenog tuitelja, donio je sljedee: RJEENJE Tuba u ovoj pravnoj stvari se smatra povuenom. O b r a z l o e nj e Uredno obavjeteni tuitelj nije pristupio na roite zakazano za dan 2005. godine, niti je opravdao izostanak. Obzirom da tuenog nije zahtijevao da se roite odri, sud je primjenom lana stav ZPP odluio kao u izreci rjeenja. SUDIJA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja
153
PRIMJER 5. Postavlja se pitanje prihvatanja ovakvog stava po odredbama novih Zakona o parninom postupku, obzirom da sud cijeni opravdanost neprisustva na roitu, u smislu odredbe lana 97 ZPP-a, te bi istim rjeenjem trebalo odbiti prijedlog za odlaganje roita i donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom. U ovim situacijama, po naem miljenu, sud bi trebao bitii rigorozan (npr. stranka trai odlaganje roita do angaovanja drugog punomonika, jer je prethodnom otkazala punomo, a za naredno roite istie drugi razlog i sl.). Tuitelj mora biti svjestan zakonskih posljedica neodazivanja na roita i nastupanja pravne fikcije povlaenja tube, te ovlatenja suda da cijeni opravdanost razloga neprisustvovanja roitu. PRIMJER 6. Ukoliko npr. na roite za glavnu raspravu od pet pozvanih svjedoka nisu uredno obavijetena dva svjedoka, sud bi po naem miljenju trebao, cijenei naelo efiikasnosti, otvoriti glavnu raspravu, naloiti strankama da iznesu injenine navode iz tube, izvedu ostale dokaze koje sud odredio da se izvode, te na osnovu rezultata raspravljanja odluiti o potrebi izvoenja sasluanja ostalih svjedoka. Imajui u vidu injenicu da sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem, sud tada moe opozvati sasluanje istih svjedoka ili odrediti nastavak glavne rasprave i ponovo pozvati ostale svjedoke. PRIMJER 7. Zbog preoptereenosti brojem predmeta, tehnikih nemogunosti, nepovezanosti programskih sistema, u veini sudova ne vri se provjera uslova za odravanje glavne rasprave prije termina odreenog za odravanje glavne rasprave, to se glavna rasprava najee odgaa na dan kada je zakazano roite za glavnu raspravu i kada sud odgaa glavnu raspravu nema svrhe da se ista i otvara. Sud e odgoditi glavnu raspravu kada suprotna strana koja nije bila prisutna na pripremnom roitu nije uredno obavijetena ili kada iz odravdanih razloga trai odlaganje roita za glavnu raspravu (npr. nalazi se na bolnikom lijeenju). Ukoliko do odravanja glavne rasprave vjetak nije dostavio svoj pismeni nalaz sud e uvijek odgoditi glavnu raspravu, a vjetaka pozvati da u odreenom roku dostavi nalaz pod prijetnjom izricanja novane kazne, naravno ukoliko vjetak nije imao opravdane razloge za kanjenje sa izradom svog nalaza.
154
PRIMJER 8. P. ... ZAPISNIK O ROITU ZA GLAVNU RASPRAVU Sastavljen u Opinskom sudu u ivinicama dana 22.4.2005.godine OD SUDA PRISUTNI: PRAVNA STVAR: Radi: naknade tete Sudija Tuilac.... Tueni: ... Zapisniar Poetak u 10,30 sati Rasprava je javna. Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Konstatuje se da su na roite pristupili lino tuilac, punomonik tuioca ..., advokat iz ivinica, punomonik tuenog..... punomo se nalazi u spisu, svjedoci.... te vjetak dr.... iz Tuzle. Sudija je uputila svjedoke izvan sudnice, te ih upoznala da e biti pojedinano prozivani radi sasluanja i da se iz tih razloga ne udaljavaju iz suda. Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi navode tube, pa punomonik tuioca navodi: Ostajem kod tube i postavljenog tubenog zahtjeva u cjelosti, svih prijedloga i navoda u tubi. Smatra da je na dan 9.12.2003.god. usljed obavljanja redovnih poslova i radnih zadataka kod tuene kod istog nastupila povreda u vidu preloma velike kvrge lijeve nadlaktine kosti u predjelu ramena zbog ega tuilac smatra da je kod istog nastupila teka tjelesna povreda. Obzirom da se radi o povredi na poslu, te da se radi o opasnoj djelatnosti to tuilac smatra da je tuena duna istome nadoknaditi tetu kako je to precizirano u tubenom zahtjevu. Tuilac smatra da u konkretnom sluaju obavljanje djelatnosti spada u redovne aktivnosti tuioca kod tuene, te da svojim radom i angaovanjem, obzirom na vrstu djelatnosti nema bilo kakvog doprinosa i njegove odgovornosti za nastupjelu tetu. Predlaemo da se na glavnoj raspravi izvedu dokazi kako je to odreeno na pripremnom roitu. Ozirom da smo dobili nalaz i miljenje vjetaka na isti tuilac nema prigovora ali bi postavili jedno pitanje vjetaku koje glasi: da li je vjetak prilikom sainjavanja svog nalaza izvrio neposredni pregled tuioca, te da li obzirom na vrstu povrede ostaje kod svog miljenje da poveda nije rezultirala naruenje. Sudija poziva punomonika tuenog da ukratko obrazloi odgovor na tubu, pa punomonik tuenog navodi: Ostajem kod navoda koje sam dao u odgovoru na tubu, osporavam osnovanost tubenog zahtjeva da se tuitelju isplati naknada nematerjalne ....
155
tete u visini kako je to postavljeno u preciziranom tubenom zahtjevu. Smatramo da je tuilac doprinio da ova teta nastane iz razloga to nije preduzeo mjere zatite na radu prililkom obavljanja konkretnog posla a to je bio duan kao kvalifikovani kopa na odravanju u jami da prije preduzimanja radnje dopreme materijala sredstvom rada visea ina sa vozom, izvrio detaljan pregled istoga sredstva u smislu njegove ispravnosti, a nakon toga otpoeti sa radom. S obzirom na nain nastanka povrede slijedi da visea ina sa vozom nije bila ispravna u momentu kad je tuilac sa istom rukovao radi ega je dolo do iskakanja iste iz leita i povreivanja tuioca. Iz tih razloga tuilac je bio duan da prethodno izvri pregled ispravnosti sredstva i .kada se uvjeri da je sredstvo ispravno da preduzme obavljanje posla dopreme materijala vozom na viseoj ini (3 stupca, 6 bravica, 10 polki). Neznam tano da li je poslije nastale povrede pregledano pomenuto sredstvo rada, moda i jeste, ali ja o tome nemam podatke i nemam podatke u emu se ogledala neispravnost sredstva rada, a nakon toga sredstvo je popravljeno na nain da je isto vraeno ponovo u leite po prethodno otklonjenim nedostacima ali se ne mogu izjasniti o kojim se nedostacima radilo. U vezi nalaza vjetaka .... istom prigovaram u dijelu utvrivanja umanjenja stepena opte ivotna aktivnosti tuioca, smatram da je isti previsoko odreen, a iz nalaza vjetaka se ne moe zakljuiti na osnovu ega je utvrdio da stepen umanjenja opte ivotne aktivnosti iznosi 15%. Isto tako traim da se vjetak odreenije izjasni da li je tuilac trpio bol slabog do srednjeg intenziteta pri izvoenju fizikalnih vjebi i postepenim optereeni ruke, a ako jeste u kom trajanju, te da pojasni nalaz u dijelu miljenja da e se bol slabog do srednjeg intenziteta javljati u budue pod odreenim okolnostima kako je vjetak naveo. U ostalom dijelu na nalaz vjetaka ne prigovaram. Imajui u vidu prigovore punomonika stranaka na nalaz vjetaka, pristupa se sasluanju vjetaka ..... iz Tuzle koji se nalazi na listi stalnih sudskih vjetaka. Sud je upozorio vjetaka da je duan da svoj nalaz da objektivno i u skladu sa pravilima nauke i struke. Vezano za istaknute prigovore vjetak navodi: to se tie datog procenta umanjenja opte ivotne sposobnosti od 15% isti sam dao na temelju prisutnih trajnih posljedica zadobivene povrede, a iste sam ustanovio klinikim pregledom oteenog koji je predoen u nalazu od 02.4.2005. godine, te ostale relevantne medicinske dokumentacije koja je predoena od strane oteenog, te iz ega se moglo zakljuiti da se radi o trajnoj posljedici ogranienja pokreta u lijevom ramenom zglobu u srednjem stepenu, a to se tie procenta isti sam dao takoer na osnovu svog medicinskog znanja, iskustva i usporedbom svih tablica koje su dostupne vjetaku, a koje isti upotrebljava pri orjentaciji za davanje odreenog procenta kod nastale povrede.Prije svega, glavna vodilja za odreivanje procenta i miljenja vjetaka u pogledu procenta je kliniki nalaz kojim se ustanovljavaju trajne posljedice, odnosno funkcionalni nalaz oteenog dijela tijela i njegova insuficijetnost zgloba prisustva trajno nastalih posljedica. to se tie povremenog pojavljivanja bola slabog do srednjeg intenziteta moglo se evidentisati pri izvoenju fizikalnih vjebi i postepenog optereenja ruke i moglo je trajati do 2 mjeseca. to znai da nakon svake povrede naroito u predjelu ekstremiteta je potrebno nakon zavrenog lijeenja razgibavati odreeni zglob odnosno ekstremitet putem fizikalnih vjebi ime bi se postigao odnosno dobio maksimum mogue pokretljivosti, odnosno funkcije i pokuaj da se zglob odnosno ekstremitet vrati u prvobitno stanje. Obzirom da su zglobovi graeni od kosti hrskavice, zglobne kapsule
156
koja predstavlja elastino, raztegljivo tkivo koje se mirovanjem tokom lijeenja retrahuje tako da je nakon lijeenja kod izvoenja fizikalnih vjebi uvijek za sigurno oekivati kod svakog fizikalnog razgibavanja zgloba i ekstremiteta odreenu jainu boli koja moe ii uvijek od slabog do granice srednjeg intenziteta to opet zavisi od teine povrede, a u konkretnom sluaju ide od granice lakog do srednjeg intenziteta, te poto je zglobna kapsula elastino tkivo, a izgubila je svoju elastinost njenim rastezanjem pri vjebi nadrauju se nervni receptori ili zavretci koji zasigurno do potpune uspostave funkcije odnosno razgibavanja zgloba i ekstremiteta daju odreenu bol koja se za sigurno moe u odreenoj mjeri evidentisati kao i u konkretnom sluaju, a njeno trajanje do 2 mjeseca kao to sam naveo u nalazu dato je u odnosu na sam supstrat i teinu povrede, a obzirom na medicinsko isustvo i tretiranje takvih perioda miljenja sam da je to taj vremenski period za koji se moglo evidentisati tako neto, l iz medicinske dokumentacije se moe ustanoviti da je tuilac na fizikalnoj terapiji boravio u periodu od 8.01.2004. do 17.6.2004. godine, a to se vidi iz otpusnice JZU Dom zdravlja ivinice Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju pod br. zdravstvenog kartona J113 koji glasi na ime tuioca to znai da je sveukupno trajanje fizikalne terapije iznosili oko 6 mjeseci, a iz svega toga se na temelju teine povrede, medicinskog iskustva i oekivanog petroda izljeenja odredio i taj vremenski period trajanja povremenog do srednjeg bola pri izvoenju fizikalnih vjebi. to se tie pojave slabog bola do granice sredjeg intenziteta ista e se javljati ubudue naroito na vee optreenje lijevog ramena ruke te pri promjeni klimatskih uvjeta. Ovu tvrdnju vjetak je u konkretnom sluaju dao na temelju nalaza klinikog gdje se pri pregledu nala izrazita hipotrofija, oslabljenje miia lijevog ramena i itave lijeve ruke, a stoje posljedica povrede, odnosno inaktiviteta tj. neupotrebe ruke tokom lijeenja, a poznato je da je snaga miia ta koja omoguuje ovjeku da obavlja odreeni odnosno teki posao. Samim tim obzirom na prisutnost odnosno smanjenje miine mase koja odreuje i miinu snagu zasigurno je da e tokom ivota, a obzirom na trenutni lokalninalaz tuilac osjeati povremeno lake a po nekad i bolove srednjeg intenziteta kod naroito veeg optereenja lijevog ramena, odnosno ruke te i pri promjeni klimatskih uvjeta naroito kada se odnosi na prijelom kosti. Na odgovor punomonika tuioca navodim da povreda nije rezultirala naruenjem zbog injenice da prijelom kosti nije zacijelio u loem poloaju to bi remetilo konfiguraciju ramena, a samim tim i izazivalo, odnosno stvaralo naruenje. to se tie kako sam naveo u nalazu, da i blago izmijenjena konfiguracija lijevog ramena usljed hipotrofije muskulature sa medicinskog stanovita to isto ne bi predstavljalo i naruenje. Pregled tuioca sam obavio 31.3.2005. godine to je i navedeno u nalazu i miljenju od 2.4.2005. godine. Punomonik tuioca navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov nalaz. Punomonik tuenog navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov nalaz. U nastavku postupka pristupa se izvoenju ostalih dokaza i to prvo sasluanjem prisutnih svjedoka s obzirom da su isti izjavili da imaju drugih obaveza i injenicu da su se o tome saglasili i punomonici stranaka. U sudnicu je pozvan svjedok kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na posljedice davanja lanog iskaza.
157
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca sudija prvo daje rije punomoniku tuioca i poziva ga da ispita svjedoka. Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se.....oen 1958.godine u Donjim Vukovijama, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee: Kod tuenog obavljam poslove nadzornika smjene pa svakodnevno od poslovoe primam nalog za rad na osnovu kojeg prozovem radnike, a onda ih rasporedim na odgovarajue radno mjesto. Tog dana sam tuioca rasporedio na dopremu grae na radilite i otpreme graa tj. otpreme materijala sa radilita, a to se vri sredstvom tzv. voza koja je instalirana na viseoj ini. Na tu vozu su prikaeni lanci na koje se stavljaju stupci za podgraivanje koje su tog dana trebali dopremiti tuilac i grupa radnika koja je zajedno sa njim radila. Nakon to se materijal koji se treba prevesti stavi na tzv. vozu ista se gura mehaniki rukama, a kako je ina instalirana na stropu prostorije voza se gura u visini iznad glava radnika. Tom vozom se voze pa i najtei tereti kao npr. trafostanica. Voza se po ini kree tokiima koji se na njoj nalaze. Tog dana tuilac je bio grupovoa i obino u grupi ima ukupno 4 radnika a neznam koliko sam tog dana rasporedio radika u grupu na ijem elu je bio tuilac jer broj radnika zavisi od posla koji trebaju obaviti. Nisam bio oevidac povreivanja tuioca ali sam doao na lice mjesta nakon to sam obavijeten o povreivanju. Tog dana kada se tuilac povrijedio dolo je do ispadanja ine iz leita po kojoj se kree tzv. voza usljed ega je i voza pala a ina udarila tuioca. U konkretnom sluaju dolo je do pucanja tifta koji vri spajanje ina po kojima se kree tzv. voza radi ega je ina iskoila iz sastava iz spoja gdje je bila natiklana na drugu inu pa je tako udarila tuioca. Dunost pregleda ispravnosti ine i voze je mainskog nadzornika koji treba da pregleda ispravnost visee ine. Od sredstava zatite na radu za obavljanje predmetnih poslova potrebno je imati rukavice, ljem, odijelo, izme to je tuilac imao tog dana. Obaveza je i tuioca da ukoliko uoi nedostatak na sredstvu kojim radi da obavijesti svog pretpostavljenog. U konkretnom sluaju nakon povrede je otklonjen nedostatak i nastavilo se sa radom i ja nisam bio prisutan tome. Punomonik tuioca ne prigovara iskazu svjedoka. Na pitanja punomonika tuioca svjedok odgovori: Nema pravila koliko lica treba da guraju tzv. vozu. Obaveza tuioca je bila da pregleda sredstvo kojim radi, a on nije struan tako da moe ocijeniti da li duina tifta koji inu dri na sastavu moe izdrati odreeni teret. Punomonik tuioca prigovara iskazu svjedoka navodei da se svjedok izjanjavao i o okolnosima za koje nije bio oevidac kao to je pucanje spoja ine kojom se kree ztv. voza. Svjedok ne trai trokove postupka. U sudnicu je pozvan svjedok.....kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na posljedice davanja lanog iskaza. Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca Sudija prvo daje rije punomoniku tuioca i poziva ga da ispita svjedoka. Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se.... sin ...,roen 1970.godine u Zenunima gdje sam i nastanjen, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee:
158
Tog dana smo bili trea smjena. Obavljali smo poslove dopreme grae tzv. vozom. Prvo smo natovarili jedan stari motor i odvezli ga na lager br. 79 gdje smo trebali natovariti drvene stupce za podgraivanje jame koji smo utovar i izvrili pa smo tuilac i ja zajedno rukama gurali vozu. Doli smo na dio gdje je blaga krivina i gdje zbog ega uskog prolaza i materijala koji se nalazio sa strane vozu moe gurati samo jedan ovjek pa je vozu gurao samo tuilac, a ja sam iza njega ostao 3-4 koraka i odjednom dolo je do padanja ine i voze sa stropa kojom prilikom je ina udarila tuioca pa je tuilac od udara pao. Kako se u blizini nalazio i ..... koji je gurao drugu vozu pritrao je i on pa smo iznijeli tuioca. Tuilac je na glavi imao ljem koji je od udara pukao. Punomonik tuioca ne prigovara iskazu svjedoka. Punomonik tuenog postavlja pitanja svjedoku na koja svjedok odgovori: Ja nisam pregledao da li je negdje eventualno ina otkopana, a niti je to moja dunost, a ja neznam da li je to dunost tuioca, a tog dana smo vozom jednom preli istom inom tj. istom linijom a kad smo se vraali onda je dolo do pucanja i pada ine. Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove postupka. U sudnicu je pozvan svjedok ..... kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na posljedice davanja lanog iskaza. Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca, sudija prvo daje rije punomoniku tuioca i poziva ga da ispita svjedoka. Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se .... sin ..., roen 1973.godine u Tarevu, nastanjen sam u ureviku, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee: Tog dana radio sam na dopremi grae u jami. Tuilac nas je vodio na radilite na kotu 60 i tu su nas ekale dvije voze jedna prazna a druga je bila natovarena reduktorom 616. Voa grupa je bio tuilac, a u grupi nas je bilo jo trojica. Praznu vozu smo gurali ispred natovarene voze sa reduktorom tako da je ova natovarena gurala ovu praznu vozu i proli smo linijom bez ikakvih problema. Nita nije ukazivalo na neku neispravnost, ine su inae visee na lancima i imaju odreeni slobodan hod posebno pod teretom, meutim nita neuobiajeno nismo primijetili. Na radilitu smo se zadrali otprilike nekih 40 minuta jer smo utovarili drvene stupce za podgraivanje jame na obje voze pa je ispred nas jednu vozu gurao tuilac i ..., a drugu vozu iza njih smo gurali ja i ... Kad smo doli na dio gdje je tijesan prolaz jer je skuen prostor, tu je bio montiran grabuljar tako da usljed toga vozu moe da gura samo jedan radnik, vozu je nastavio da gura tuilac a iza njega je ostao .... , da bi u jednom momentu dolo samo do padanja sa stropa i ine i voze kojom prilikom je ina udarila tuioca. Tuilac je imao na glavi ljem, meutim od udara ljem mu je spao sa glave. Punomonik tuioca ne prigovara iskazu svjedoka. Punomonik tuenog postavlja pitanje na koje svjedok odgovori: Ne znam da li je tuilac prethodno obiao cijelu liniju, a grupovoa inae prije rada obie liniju da ispita ispravnost trase. Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove postupka. Pristupa se sasluanju tuioca.
159
Od strane suda tuilac je upozoren da je duan da govori istinu. Sudija daje rije punomoniku tuioca da ispita tuioca, pa tuilac daje podatke o sebi i navodi: Zovem se.... sin .., roen sam 1971. godine u ureviku gdje sam i nastanjen, a ovome to me pita moj punomonik navodim sljedee: Kad sam dobio nareenje od nadzornika, sili smo u jamu, odmah sam se raspremio i pregledao vozu jer sam dobio od nadzornika obavijest da je na vozi natovaren reduktor. Moja dunost je bila da taj reduktor odvezemo na kotu 79. Ispred te natovarene voze bila je jedna prazna voza. Rasporedio sam ljude poto sam pregledao i utvrdio ispravnost voze krenuli smo trasom prema koti 79. Uz put sam gledao ine, nije bilo nikakvih problema do kote 79. Tamo smo natovarili obadvije voze drvenim stupcima i onda smo prvu vozu gurali Mirsad i ja a drugu . Kad smo doli do skuenog prostora uzeo sam ja da poguram vozu kako bi proli kroz tijesni dio.Odjednom je dolo do pada voze zajedno sa inom kojom prilikom me ina udarila. Imao sam ljem na glavi koji je usljed udara spao sa glave. Punomonik tuenog postavlja pitanja na koja tuilac odgovori: Stijenjeni prostor do kojeg je dolo usljed radova koje je na ienju jame radila druga firma nema znaaja na kretanje voze jer je ista ila po viseoj ini a ima znaaj samo to je nama radnicima bio otean prolaz, a da nas je bilo vie u tom momentu svi bi stradali. Kad guram vozu lampom koja se nalazi na ljemu pratim kretanje voze, pomjeranje ina koje usljed tereta imaju slobodan hod i nisam uoio nikakvu neispravnost, a tog dana smo samo mi koristili tu liniju za dopremu grae i niko drugi nije proao poslije nas nakon to smo odvezli reduktor, a prije nego smo se vratili istom linijom sa natovarenom graom a kada je i dolo do nesree. Kad sam doao do suenog prostora za kretanje nisam uoio nikakve promjene na ini a napominjem da je reduktor koji smo izvukli vani bio tri puta tei od grae koju smo istom linijom vraali. Punomonik tuenog prigovara iskazu tuioca. Na upit suda tuilac odgovori: tog dana rasporeen sam kao kopa na odravanju jame u okviru kojih poslova dolaze i poslovi dopreme grae za podgraivanje jame. Moja je obaveza da ukoliko uoim nedostatak koji bi doveo u pitanje bezbijednost rada da o tome obavijestim svog pretpostavljenog, a tog dana kad sam iao po dopremu grae nisam uoio nikakav nedostatak na ini i vozi, a tog dana ja sam bio trea smjena, dakle prije mene su radile dvije smjene. Punomonik tuenog ne prigovara na preostali dio tuioca. Punomonik tuioca odustaje od zahtjeva da tueni dostavi pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka. U nastavku postupka se vri uvid u ugovor o radu na ime tuioca br. 01-1/98 od 15.01.2004 godine, rjeenje o prestanku radnog odnosa na ime tuioca br. 01-2/30-04 od 02.6.2004. godine, u prijavu o nesrei na poslu od 09.12.2003. godine, rjeenje Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar Sektor za ocjenjivanje radne sposobnosti od 20.9.2004. godine, nalaz i miljenje specijaliste od 10.12.2003. godine, nalaz i miljenje Ijekara specijliste od 19.02.2004. godine, nalaz i miljenje neuroloke klinike KC Tuzla od 16.6.2004. godine, otpusnica od 17.6.2004. godine, nalaz i miljenje Ijekara KC Tuzla od 12.3.2004. godine, nalaz i miljenje Ijekara od 19.02.2004. godine, nalaz i miljenje hiruke klinike KC Tuzla od 10.12.2003.godine, doznake o bolovanjuizvjetaj o privremenoj nesposobnosti za rad od 30.8.2004 godine i isti takav izvjetaj od 04.10.2004. godine, vozne karte na relaciji urevik-ivinice- Tuzla na ukupan
160
iznos od 121,00 KM kao i raune apoteke ivinice na iznos od 15,70 KM, 19,00 KM i 15,00 KM i slubenu zabiljeku sainjenu od strane tuenog od 11.12.2003. godine a vezano za povreivanje tuioca. Na izvedene dokaze punomonici stranaka su izjavili da nemaju primjedbi. Punomonik tuioca navodi da odustaje od zahtjeva za rentu tj. povlai zahtjev u tom dijelu kao i zahtjev za isplatu nematerijalne tete zvog naruenosti. Na povlaenje tube u tom dijelu punomonik tuenog pristaje. Sud donosi RJEENJE Prima se na znanje povlaenje tube u dijelu zahtjeva za isplatu nematerijalne tete za pretrpljene duevne bolove zbog naruenosti u iznosu od 1.000,00 KM i isplatu rente u mjesenom iznosu od 100,00 KM,. Na rjeenje o povlaenju tube punomonici stranaka se odriu prava na albu pa je rjeenje o povlaenju za navedeni dio zahtjeva pravomono. Punomonici stranaka ne trae posebanotpravak rjeenja o povlaenju. U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Da je tokom postupka na osnovu izvedenih dokaza jasno utvreno da je tubeni zahtjev tuioca osnovan, da je teta nastupila usljed obavljanja djelatnosti kod tuene, te da je po tom osnovu tuena i duna tuiocu nadoknaditi tetu. Takoer istiemo da u obavljanju djelatnosti od strane tuioca kod tuene iz konkretnog dogaaja ne moe se smatrati da postoji doprinos tuioca obzirom da isti svojom radnjom nije doprinio da nastupi kod istoga teta. Kao smjenovoa iz predmetnog dogaaja tuilac nije mogao predvidjeti niti je raspolagao bilo kakvim podacima da bi u konkretnom sluaju moglo doi do pada ine, te iz tih razloga ne vidimo niti jedan propust tuioca koji je iz konkretnog dogaaja mogao proizai kao jedan od uzroka nastanka tete. Tuilac nije imao nikakvu obavezu da nadzira ispravnost predmetne ine jer je to u nadlenosti drugih lica koja su angaovana u jamskim radovima. Takoer tuilac nije mogao predvidjeti nastanak tete padom predmetne ine obzirom da je na tim poslovima i ranije se obavljala djelatnost, da je on neposredno radio na tim poslovima u smjeni vie od 2 sata, te da je pad predmetne ine oko jedan sat iza ponoi uinjen iz objektivnih razloga, a ne iz subjektivnih razloga niti aktivnou tuioca. Iz svih naprijed navedenih razloga smatramo da je tuena duna pro principu objektivne odgovornosti tuiocu nadoknaditi tetu, da doprinosa i odgovornosti tuioca u konkretnom sluaju nema, te predleamo sudu da usvoji tubeni zahtjev u cjelosti, da obavee tuenu na nadoknadu trokova postupka u visini utvrenom adv. tarifom uzimajuui pri tome vrijednost predmetnog spora a prema opredijeljenom trokovniku koji se odnosi na sastav tube, zastupanje punomonika tuioca na roitima, trokovi vjetaenje, uveani za porez od 10 % kao i sudske takse prema odluci suda. U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Tuena smatra daje nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza se pokazalo da ima doprinosa tuioc u nastanku tete, a koja se sastoji u tome da je on kao voa grupe-brigadir propustio da sa dunom panjom pregleda viseu inu sa vozom kojim se koristio kao sredstvom rada prilikom dogaaja koji e nakon toga uslijediti. Na taj nain tuilac se mogao uz dunu panju pregledanja sredstva rada uvjeriti da obavljanje posla nije bezbijedno ili da bi
161
moglo doi do ugroavanja tjelesnog integriteta odnosno do povreivanja. Molimo sud da svestrano sagleda i ocijeni sve izvedene dokaze, te da cijeni postupanje tuioca u konretnoj stvari. Smatramo da nije opravdano dosuditi na ime nematerijalne tete iznose kao to se zahtijevaju tubom, odnosno da bi isti trebali biti nii obzirom na doprinos tuioca, te u tom smislu predlaemo da se tuilac odbije sa vikom tubenog zathjeva. Konstatuje se da je glavna rasprava zakljuena. Punomonici parninih stranaka su od strane suda obavijeteni da e sud presudu u predmetnoj pravnoj stvari donijeti dana 20.5.2005. godine u 15,30 sati, da su presudu duni preuzeti u pisarnici ovog suda. Zavreno u 13,00 sati. Zapisniar, PRIMJER 9. Tuiteljica M.N. je kod suda podnijela tubu protiv tuenog K.V. kojom trai da se utvrdi da je po osnovu graenja stekla pravo vlasnitva na porodinoj kui sa dijela, a koja se u naravi sastoji od prizemlja, sprata i tavana. Na glavnoj raspravi na kojoj se raspravlja o tubenom zahtjevu tuiteljice kojim trai da se utvrdi pravo suvlasnitva na porodinoj kui po osnovu graenja sa dijela, u toku sasluanja parninih stranaka pojavljuje se sporna injenica da li porodina kua ima i podrumske prostorije koje u posjedu iskljuivo dri tuiteljica, te da istoj ne pripada pravo suvlasnitva na tavanske prostorije. Na prijedlog tuiteljice sud je na roitu za glavnu raspravu prihvatio izvoenje dokaza uviaja na licu mjesta na ove okolnosti, jer je tuiteljica uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na pripremnom roitu, te je odredio nastavak glavne rasprave. PRIMJER 10. Sudska praksa: Ako je tuilac umjesto prvobitno tuenog naznaio kao novog tuenog njegovog pravnog sljedbenika, u pitanju je ispravka tube, a ne preinaenje tube u subjektivnom smislu. Iz obrazloenja: Tuba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26.12.1991 godine Osnovnom sudu udruenog rada u B.L., a ako tuena je oznaena ''Elektro Glamo'' ''Elektrohercegovina'' Mostar u kome je tuilac radio u trenutku kada je uzrokovana teta. U toku trajanja postupka pred Osnovnim sudom udruenog rada u Banjoj Luci, ova tuena je osporila osnov i visinu tubenog zahtjeva. Na roitu odranom pred prvostepenim sudom 01.07.1994 godine tuilac je kao tuenu oznaio EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka. Tuena je na ovom roitu i u toku trajanja postuka pred niestepenim sudovima tvrdila da se radi o subjektivnom Sudija
162
preinaenju tube izjavljujui istovremeno da ne pristaje da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog. Prvostepeni sud je, a kako to proizilazi iz stanja spisa ovog predmeta, na roitu za glavnu raspravu, odranom 18.09.1995 godine, donio rjeenje kojim se odbija prijedlog tuene EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka, (dalje: tuene) da se odlui o dozvoljenosti preinaenja tube. Prvostepeni sud u obrazloenju svoje presude navodi da je nesnovan prigovor tuene o nedostatku pasivne legitimacije, jer da je Odlukom janog preduzea ''Elektroprivreda RS'' Pale, broj 01-18-7/92, od 19.08.1992 godine, osnovano Elektroprivredno preduzee za distribuciju elektrine energije Distribucija Banja Luka (dalje: Elektroprivredno preduzee) kao pravni sljedbenik biveg preduzea ''Elektrokrajina Banja Luka i dijelova Elektropreduzea ''Elektrohercegovina'' i EP ''Slapovi na Uni'', a Odlukom od 10.11.1992 godine o privremenom nainu finansiranja elektroprivrednih preduzea Republike Srpske ''Elektrokrajina'' Banja Luka u uslovima vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti osnovano i EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka (ovdje: tuena) koja je, pored ostalih, obuhvatilo i optinu Glamo, odnosno RJ ''Elektro Glamo''. Drugostepeni sud je povodom albenog prigovora tuene o nedostatku pasivne legitimacije u obrazloenju svoje odluke naveo da u cijelosti prihvata injenine i pravne zakljuke prvostepenog suda. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi neestepenih presuda, a na osnovu kojih su niestepeni sudovi zakljuili da je tuena pasivno legitimisana u ovome sporu. Tuena u reviziji ponovno osporava pasivnu legitimaciju u ovome sporu navodei da nije odgovorna za tetu koja je predmet svoga spora, ve prvobitno tuena EP ''Elektrohercegovina'' Mostar, koja i sada pravno postoji, i da je tuilac izvrio subjektivno preinaenje tube, u smislu lana 192 zakona o parninom postupku (dalje ZPP). Preinaenje tube u subjektivnom, smislu prema odredbi lana 192 ZPP-a, nastupa usljed promjene istovjetnosti stranaka. Promjena istovjetnosti stranaka nastupa samo u pogledu tuenog, jer tuilac moe umjesto prvobitnog tuenog tuiti drugo lice (stav 1.) Za takvo preinaenje tube trai se pristanak novog tuenog, kao i pristanak prvobitno tuenog ako se ovaj uspustio u raspravljanje (stav 2) . novi tueni mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazila u trenutku kad u nju stupa (stav 3). Subjektivnog preinaenja pored drugih sluajeva (lan 195, 208 stav 5 lan 210 i 215 stav 1ZPP-a) nema kad na mjesto prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na mjesto prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na mjesto prvobitno tuenog stupa njegov sukcesor u spornom graansko-pravnom odnosu. U ovom posljednjem sluaju radi se o procesno-pravnoj sukcesiji kao posljedici univerzalne graanskoprocesne sukcesije (prestanak, odnosno pripajanje pravnog lica). Prvobitno tueni prestaje biti stranka u postupku, a njen sljedbenik sukcesor preuzima stranaki posloaj. Prema tome ako je opstojan zakljuak niestepenih sudova da je tuena pravni sljednik prvobitno tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar, onda u tom sluaju, protivno revizionim prigovorima tuene, nema subjektivnog preinaenja tube, u smislu lana 192 ZPP-a. Naprotiv, ako tuena to nije, to tvrdi revident, postojalo bi subjektivno preinaenje tube u smislu navedenog zakonskog prpisa kad je tuilac umjesto
163
prvobitno tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar tuio tuenu, pa bi se trebala primijeniti pravila o postupku povodom preinaenja tube. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev-41/97 od 26.05.1999 godine) PRIMJER 11. RJEENJE O ODGODI ZAKAZANOG ROITA (lan 111 ZPP-a FBiH i RS) BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj:... Sarajevo,... godine Opinski sud u Sarajevu i to Sudija u pravnoj stvari tuitelja... isplate ...KM, van roita, dana...godine, donio je RJEENJE Odgaa se roite za glavnu raspravu zakazano za dan srijeda... godine i odreuje se novi termin roita za dan srijeda.... godine u 12 sati. protiv tuenog ...radi
OBRAZLOENJE Kako je uvidom u sudski spis osam dana prije zakazanog termina roita za glavnu raspravu utvreno da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog roita jer tueni nije uredno obavijeten o datumu i asu roita, to je odlueno da se termin roita za glavnu raspravu odgodi prema propisu l.l 11. Zakona o parninom postupku. SUDIJA 1.Rjeenje dostaviti: TUITELJU, TUENOM 2. O rjeenju radi evidencije obavijestiti Predsjednika suda ev. 15.12.2004. godine PRIMJER 12.
164
U toku trajanja glavne rasprave u predmetu utvrenja nitavosti ugovora o razmjeni nekretnina zakljuenog izmeu prednika tuiteljice i tuenih u toku izvoenja dokaza sasluanja tuiteljice u svojstvu stranke sud je utvrdio injenicu da tuiteljica nije jedini zakonski nasljednik iza smrti njenog supruga, ve da u krug zakonskih nasljednika ulaze i dva sina tuiteljice. Imajui u vidu odredbu lana 366, a u vezi sa lanom 293 stav 3 Zakona o parninom postupku, da sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti da li lice koje se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku, u ovakvoj situaciji odlae glavnu raspravu, nalae tuiteljici da tano oznai stranke u postupku, pod prijetnjom posljedica iz lana 67 Zakona o parninom postupku, a u vezi sa lanom 295, 336 i 66 istog zakona, te e ukoliko ne postupi po nalogu suda tubu odbaciti kao neurednu. PRIMJER 13. U predmetu RS-1397/02 sud je odbio tuitelja sa zahtjevom ukljuenje u udruenje graana Radio Maksi taks, i sa zahtjevom na naknadu tete. Rjeenjem Okrunog suda u Banja Luci, alba tuitelja je uvaena i predmet vraen na ponovno postupak, jer je ista presuda donesena od strane sudije pred kojim nije odrana glavna rasprava, te je povrijeeno osnovno naelo iz lana 4 Zakona o parninom postupku, raspravno naelo i naelo neposrednosti, a slijedom toga i lan 8 Evropske konvencije za zatitu prava i sloboda, ne u tehnikom smislu, ve u sutinskom smislu rijei. (Rjeenje Okrunog suda Banja Luka G 321/04). ANEX IV Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih postupaka Naelo javnosti parninog postupka obuhvata, naravno uz mogunost prisustvovanja raspravi svim punoljetnim licima, i ovlatenje da se saznanja sa glavne rasprave saoptavaju putem sredstava javnog informisanja. Ovo pitanje se ne tie direktno materije novih Zakona o parninom postupku, ali je veoma aktuelno u dananjem trenutku kada se u medijima esto prate sudski postupci, a o nainu tog praenja postoje razliita miljenja. U prolosti je panja javnosti bila usmjerena uglavnom na krivine postupke, ali se u posljednje vrijeme pojavljuje i problem neadekvatnog medijskog praenja pojedinih parninih postupaka. S tim u vezi, vano je da sudije u praksi pravilno postupaju na roitu za glavnu raspravu, prilikom traenja predstavnika medija da prisustvuju istoj, te eventualno vre snimanja uesnika u postupku i uredujueg sudije. Naravno, sve to se odnosi na dostupnost glavne rasprave medijima se odnosi i na sudske odluke. to se tie samog medijskog izvjetavanja sa sudskih postupaka, valja naglasiti osnovni princip u radu Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, to jest da je ograniavanje javne rasprave o sudstvu i sudskim postupcima koji su u toku podlono stroem nadzoru Europskog suda, poto je po njegovom miljenju funkcioniranje
165
pravosua od vitalnog znaaja za svako demokratsko drutvo, pa je nesporan i interes javnosti da i putem javnih glasila bude upoznata sa nainom na kojem sudstvo izvrava svoje drutvene zadae. Tako je u presudi Worm v. Autria, Evropski sud s time u vezi utvrdio sljedee: Nesporna je injenica da sudovi ne mogu djelovati u vakuumu. Iako su sudovi mjesta na kojima se utvruje krivnja ili nevinost za kazneno djelo optuene osobe, to ne znai da se prije ili tijekom kaznenih postupaka ne mogu voditi rasprave o predmetu, kako u specijaliziranim asopisima, tako i u tisku ili u najiroj javnosti. Pod uvjetom da ne prekorai granice postavljene u interesu pravilnog vrenja pravde, izvjetavanje o sudskim postupcima, ukljuujui i komentar, pridonosi njihovoj otvorenosti, i stoga je ono u potpunosti sukladno zahtjevima sadranim u lanku 6. stavku 1 Konvencije o javnosti suenja. Ne samo da mediji imaju pravo iriti takve informacije i ideje, nego ih javnost ima pravo i primati. Meutim, kritiki komentari o funkcioniranju sudstva ili novinski izvjetaji o konkretnim sudskim postupcima koji su u toku, ne bi trebali svojom neodmjerenou ili injeninom ili pravnom neutemeljenou prekoraiti granice slobode izraavanja, jer tako ugroavaju autoritet i nepristranost sudstva kao kontrolora zakonitosti i jamca pravde u dravi vladavine prava. Legitimna svrha ograniavanja neije slobode izraavanja radi zatite autoriteta sudske vlasti nije toliko zatita ugleda samog sudstva ili pak pojedinih pravosudnih slubenika od javne kritike ve prije svega zatita funcije sudstva u drutvu tj stvaranje pretpostavki za osiguranje prava svakoga na pravino suenje od strane za to zakonom ovlatenog, autoritativnog i nepristrasnog suda. Demokratski pravni sistem titi dakle sudstvo, ne zbog njega samoga, ve zbog njegove iznimno vane funkcije u vrenju vlasti. A da bi ono tu funkciju moglo uspjeno i ispunjavati, graani moraju potovati ovlasti sudstva, te imati povjerenje u sudove kao prava mjesta za rjeavanje pravnih sporova. Stoga svako neopravdano, neutemeljeno i zlonamjerno umanjivanje tog povjerenja ili uzurpiranje sudskih ovlatenja od strane bilo koga (ukljuujui tu i medije i novinare), ne ugroava toliko samo sudstvo, ili pojedine sudije, koliko ono zapravo ugroava spomenutu iznimno vanu drutvenu funkciju sudova, a time i vitalne interese svakog graanina. Iz dosadanje prakse Europskog suda za ljudska prava proizilazi da nije doputeno vriti nikakav pritisak, pa ni verbalni na sudsku vlast, s ciljem uticaja na tok i ishod nekog sudskog postupka, nije doputeno iznositi miljenja ni informacije kojima se na grubi nain vrijea ugled i dostojanstvo sudija, te nije doputeno pri donoenju odluka sudijama inputirati neasne motive ili im pripisivati nezakonite postupke jer se i na taj nain potkopava autoritet sudstva. Time se na poseban nain ugroava i pravo na pravedno i nepristrasno suenje, a koje je pravo garantovano lanom 6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U pogledu materije vodjenja glavne rasprave, za sudije moze biti zanimljiv nain na koji ce tretirati pripadnike medija u sudnici. to se tice novinara iz pisanih medija, ukoliko javnost nije iskljuena sa glavne rasprave, oni imaju pravo prisustvovati raspravi, s tim da ne ometaju vodjenje iste. Dileme mogu nastati kada su u pitanju elektronski mediji i kada novinarska ekipa eli da snimi kadrove sa suenja i iste emituje u programu. U ovim sluajevima vie nema posebnih pravila, ve svaki sudija mora da postupa kako smatra da je najbolje, s tim da u njegovom postupanju postoji ravnotea izmeu prava medija da u interesu javnosti izvjetava sa roita i nastojanja
166
da se roite odri dostojanstveno i efikasno. Smatramo da ukoliko postoji zahtjev za video snimanje roita od strane ekipe nekog medija, istima treba omoguiti snimanje na poetku roita za glavnu raspravu, u trajanju od nekoliko minuta (to e u veini sluajeva njima biti sasvim dovoljno), a zatim nastaviti roite bez ometanja. Ukoliko postoji zahtjev da se fotografiu prisutni, fotografa treba upozoriti da moe snimati samo osobe koje daju svoj pristanak na to, radi potovanja privatnosti prisutnih uesnika postupka. ANEX V Osvrt na zakon o vjetacima u federaciji bih Materiju vjetaenja u Federaciji BiH dodatno ureuje i novi Zakon o vjetacima (Slubene novine Federacije BiH br. 49/05). Donoenje ovog Zakona bi trebalo da olaka rad sudovima u Federaciji prilikom provoenja vjetaenja, i donese vie reda u ovoj oblasti, poto se njim ureuju uvjeti i postupak izbora i imenovanja vjetaka u sudskom, upravnom i prekrajnom postupku. U prvom poglavlju Zakona vjetak se definie kao lice koje je imenovano za obavljanje poslova vjetaenja u skladu sa odredbama ovog Zakona. Drugo poglavlje Zakona obuhvata odredbe o fizikim licima kao vjetacima. Prvo se reguliu uvjeti za vrenje funkcije vjetaka i postupak njihovog imenovanja. Ovaj postupak poinje objavljivanjem javnog poziva, koji objavljuje Federalni ministar pravde. Kandidati zatim podnose zahtjev za imenovanje vjetaka. Radi utvrivanja prijedloga liste Federalni ministar pravde formira strunu komisiju, koja vri testiranje kandidata i razgovor sa njima. Zakon navodi kriterije za imenovanje vjetaka, a meu njima su najvaniji struno znanje i sposobnost da nepristrasno i odgovorno obavlja poslove vjetaka. Prema Zakonu imenovanje i razrjeenje vjetaka vri Federalni ministar pravde na prijedlog komisije. Vjetak se imenuje na period od 6 godina i moe biti ponovno imenovan. Nadalje je predvieno da se sastavlja lista vjetaka, koja meutim nije obavezujua za sud i druge organe koji vode postupak. Sadraj ove liste se objavljuje u Slubenim novinama Federacije. Kandidat koji nije imenovan za vjetaka dobija rjeenje kojim se odbija njegov zahtjev. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena ali se moe pokrenuti upravni spor. Zakon takoe predvia i imenik vjetaka. Naime, Federalno ministarstvo pravde vodi evidenciju o vjetacima u imeniku, koji predstavlja javnu knjigu. Vjetak nakon imenovanja daje sveanu izjavu pred federalnim ministrom pravde. Vjetak moe biti ponovno imenovan, a nakon isteka perioda od 6 godina vjetak treba da podnese zahtjev za ponovno imenovanje i na prijedlog komisije mandat mu se produava. Ovo produenje mandata moe se vriti vie puta. Predsjednici sudova i drugi organa koji vode postupak prate rad vjetaka i o tome obavijetavaju federalnog ministra pravde, te se time vri nadzor nad radom vjetaka. Stranke mogu podnijeti primjedbe na rad vjetaka federalnom ministru pravde. Struna komisija vri periodinu ocjenu rada vjetaka, te predlae i izrie odgovarajue mjere ukoliko vjetak nesavjesno radi svoj posao, kao to je javna opomena.
167
lanom 27 Zakona regulisano je razrjeenje dunosti vjetaka. Ovo razrjeenje se vri rjeenjem federalnog ministra pravde iz razloga poblie navedenih u ovom lanu. Zakon istie naelo nezavisnosti u radu vjetaka. Vjetak je duan da vodi dnevnik obavljenih vjetaenja. Ako se u postupku pojavi potreba za sloenim ili timskim vjetaenjem, a vjetak ocjeni da je za utvrivanje injenica neophodno angairanje vjetaka druge svrhe, duan je o tome pismeno obavijestiti organ koji je odredio vjetaenje, radi angairanja vjetaka druge struke. Vjetak je duan da se striktno pridrava roka koji mu je utvren za obavljanje poslova vjetaenja, te je obavezan da prilikom vjetaenja uva slubene tajne. Kao velika novost u ovom Zakonu regulie se i obuka za vjetake, koja je obavezna a prema pravilniku koju donosi federalni ministar prave. Takoer je novina i obavezno osiguranje vjetaka od odgovornosti za tetu priinjenu u toku obavljanja poslova vjetaenja. lanom 37 regulie se tarifa o nagradi i naknadi trokova za rad vjetaenja. Ovu tarifu donosi Federalno ministarstvo pravde i objavljuje se u slubenim novinama Federacije, s tim da se nagrada odnosi na obavljeno vjetaenje, a naknada na trokove koje vjetak ima. Takoer je predvieno da sudovi u odluci o trokovima postupka odreuju nagradu i naknadu prema odredbama tarife koja je vaila u momentu obavljanja vjetaenja, odnosno u skladu sa ugovorenom nagradom i naknadom, ako je ugovoreni iznos manji od onog koji je predvien tarifom. Treim poglavljem zakona regulie se pravno lice za obavljanje vjetaenja. Predvidjeno je da za obavljanje vjetaenja Federacija, kanton, grad, Opina ili drugo pravno i fiziko lice mogu osnovati privredno drutvo za obavljanje vjetaenja. Ovo pravno lice se upisuje u imenik kad ispuni uvjete. Rjeenje o ovom upisu donosi federalni ministar pravde. Ukoliko ovo pravno lice prestane ispunjavati zakonom predvidjene uvjete, takoe Federalno ministarstvo pravde donosi rjeenje o brisanju iz imenika. lanom 34 predviena je i dunost obavljanja vjetaenja od strane privrednog drutva, ukoliko predmet vjetaenja spada u njegovu djelatnost. Kaznene odredbe Zakona smjetene su u etvrto poglavlje. Tako je predvidjeno da e se neopravdano odbijanje obavljanja poslova vjetaenja kazniti novanom kaznom s tim da se ova odredba odnosi na privredno drutvo za obavljanje poslova vjetaenja. Ostale odredbe smjetene su u petom poglavlju Zakona. Njima je izmeu ostalog predvidjeno da poslove vjetaenja u Federaciji mogu obavljati vjetaci sa teritorije cijele BiH, s tim da izuzetno, ukoliko BiH nema vjetaka u pojedinanim sluajevima moe biti odreen vjetak iz druge drave, koji prema Zakonu te drave ispunjava uvjete.
168
ANEX VI Dileme u pogledu sasluanja stranaka kao dokaza u parninom postupku
elevantne odredbe koje se tiu izvoenja ovog dokaza sadrane su u lanu 99. stav 1. taka 3., lanu 104, lanu 106. i lanu 107., te lanu 163. - 168. ZPP-a FBiH i ZPP RS te u lanovima 66 stav 3 i 130 do 135 ZPP-a BiH. Radi pojednostavljenja, u daljem tekstu e se navoditi odredbe entitetskih zakona koje su identine. Za razliku od ranijih zakona, koji su davali ovlatenje sudu da izvede i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje, pa time i ovlatenje suda da odredi provoenje dokaza sasluanja stranaka iako taj dokaz stranke nisu predloile, novi zakoni mogunost izvoenja ovog dokaza vezuju samo za sluaj da je stranka stavila takav prijedlog. Okolnost da je po ranijim zakonima sporne injenice vane za odluku sud mogao utvrivati i sasluanjem stranaka, a koja je bila u svrsi tada vaeeg naela materijalne istine, imala je svoj odraz i u praksi sudova, koji su provoenje ovog dokaza u pravilu obavezno odreivali ak i kada nije postojao opravdan razlog za takvo postupanje. Zbog dominacije raspravnog naela i naela slobodne dispozicije stranaka, te s tim u vezi i pravila tereta dokazivanja, sadranih u novim procesnim zakonima, mogunost izvoenja dokaza sasluanja stranaka se vezuje iskljuivo za prijedlog stranaka. Dakle, prema novim zakonima uslovi za izvoenje ovog dokaza na glavnoj raspravi jesu: -da je bar jedna od stranaka stavila takav prijedlog, -da je sud rjeenjem o zakazivanju roita za glavnu raspravu odredio izvoenje tog dokaza Takoe, odredbe iz ranijeg ZPP, da sud moe odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako se uvjeri da drugoj stranci odnosno osobi koja se ima sasluati za stranku nisu poznate sporne injenice ili da njeno sasluanje nije mogue, novi ZPP sada ne sadri. Zato se u praksi sudova moe pojaviti dilema da li se prijedlog stranke za izvoenje ovog dokaza mora ticati svih stranaka u sporu, odnosno kako postupiti u sluaju kada se predloi izvoenje dokaza sasluanja samo jedne stranke (samo tuitelja ili samo tuenog). Argumenti za stav da se izvoenje ovog dokaza mora ticati svih stranaka u sporu mogli bi se temeljiti na samoj stilizaciji odredbe lana 163. ZPP koja govori o izvoenju dokaza sasluanja stranaka", a ne o izvoenju dokaza sasluanja stranke", kao i na sadrinu odredbe lana 99. stav 1. taka 3. ZPP koja propisuje da se kod izvoenja dokaza sasluanja stranaka prvo sasluava tuilac, a zatim tueni. Takoe, u prilog ovom stavu moe biti i odustvo odredbi ranijih zakona prema kojoj se odluka suda da se saslua samo jedna stranka vezuje jedino za sluaj ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.
169
Argumenti za suprotan stav, tj. za mogunost da se prihvati prijedlog stranke za sasluanje samo jedne stranke, tj. za sasluanje samo tuitelja ili samo tuenog, mogu se pravdati prije svega naelom slobodne dispozicije stranaka i dominantnim raspravnim naelom, u kojima prioritetno mjesto ima princip tereta dokazivanja, pa time i mogunou stranke da kod stavljenog prijedloga suprotne stranke za sasluanje samo jedne stranke, stavi prijedlog i za sasluanje druge stranke, odnosno svih stranaka u postupku. Ovaj suprotan stav mogao bi imati prevagu, pogotovo ako se ima u vidu da se izvoenje i dokaza sasluanja stranaka treba ticati samo pitanja bitnih za donoenje odluke, dakle spornih relevantnih injenica, a o kojima stranke imaju neposredno saznanje. S tim u vezi smatramo da ne bi bilo suvino podsjetiti se na jednu od definicija relevantnosti dokaza odnosno injenica, a koja glasi: relevantan dokaz je onaj dokaz koji na bilo koji nain ini postojanje neke injenice vie ili manje vjerovatnim nego to bi to bilo bez tog dokaza, pri emu je ta injenica od znaaja za presuenje spora. Primjer: kod tubi za naknadu tete gdje se kao tueni oznaava osiguravajue drutvo, opravdanim se moe pokazati samo izvoenje dokaza sasluanja tuitelja kao oteenog, a ne i sasluanje zakonskog zastupnika osiguravajueg drutva. I u sluajevima kada je tuenom postavljen privremeni zastupnik, kod ocjene da se izvoenje tog dokaza tie relevantnih injenica za predmetni spor, opravdavali bi prihvatljivost prijedloga za izvoenje dokaza sasluanjem samo tuitelja kao parnine stranke. Na izvoenje dokaza sasluanja stranaka primjenjuju se prema lanu 168. ZPP odredbe o izvoenju dokaza sasluanja svjedoka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano. Ovo drugaije odreenje tie se prije svega pitanja poziva stranaka.Naime, za razliku od pozivanja svjedoka koje se vri dostavljanjem poziva lino svjedoku, za stranku ije sasluanje je odreeno, a koja nije bila lino prisutna na pripremnom roitu, prema odredbi lana 166. ZPP poziv se dostavlja punomoniku stranke koji je duan da o tome svoju stranku obavijesti. Samo u sluaju da stranka ije sasluanje je odreeno nema punomonika, poziv takvoj stranci se dostavlja lino. Zahtjev koji je u tom pogledu imperativno odreen lanom 166. ZPP tie se dunosti suda da u pozivu naznai: -da e se na roitu za glavnu raspravu izvoditi dokaz sasluanja parninih stranaka, -da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti druge stranke. Ako stranka ima punomonika, njegova je obaveza da svoju stranku obavijesti o izvoenju ovog dokaza i postupanju suda u sluaju izostanka stranke. Takoe, drugaije odreenje vezano za izvoenje dokaza sasluanja stranaka u odnosu na izvoenje dokaza sasluanja svjedoka tie se i pitanja primjene prisilnih mjera. Za razliku od odredbe lana 137. koja propisuje dunost svjedoka da se odazove pozivu suda i da svjedoi, kao i odredbe lana 410. ZPP koja predvia mogunost prisilnog dovoenja svjedoka i njegovo novano kanjavanje u sluaju neopravdanog izostanka ili samovoljnog ili neopravdanog udaljenja sa mjesta gdje treba da bude sasluan, kod izvoenja dokaza sasluanja stranaka odredbom lana 167. ZPP izriito je propisano da se prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja ne mogu
170
primijeniti nikakve mjere prisile, niti se ta stranka moe prisiliti na davanje iskaza. To znai da u takvoj situaciji sud jedino moe odustati od izvoenja ovog dokaza. I sam nain izvoenja dokaza sasluanja stranaka drugaije je regulisan u odnosu na izvoenje dokaza sasluanja svjedoka. Za razliku od dokaza sasluanja svjedoka koji se prema lanu 105. i lanu 144. ZPP izvodi tako to stranke ispituju svjedoka uz datu mogunost suda da postavlja pitanja svjedoku, dokaz sasluanja stranaka izvodi se na nain propisan lanom 104. ZPP. Naime, prema ovoj odredbi stranku koja ima punomonika prvo ispituje njen punomonik, a nakon toga suprotna stranka, dok stranku koja nema punomonika najprije ispituje sud. Pri tome nema mjesta za dilemu da li pri ispitivanju stranke koja ima punomonika i sud moe postavljati pitanja, obzirom da je takva mogunost predviena u lanu 106. ZPP, koja propisuje da sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja. ANEX VII Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja PRIMJER 1. DOKAZIVANJE KADA STRANKE DISPONIRAJU ZAHTJEVIMA KOJIMA NE MOGU DISPONIRATI Tuitelji su kod osnovnog suda u B.L. podnijeli tubu protiv tuenih radi postojanja usmenog ugovora o kupoprodaji. U tubi i u toku postupka istiu da je prednik tuitelja A. M. zakljuio 1956 godine sa tuenom ugovor o kupoprodaji nekretnina upisanih u ZKUL. Broj 206,k.o.Laktai. Ugovor je u cjelosti izvren, a plaena je i kupoprodajna cijena, tako da tuitelji dre u posjedu predmetne nekretnine, a posjed je upisan u starom katastarskom operatu koji je vaio od 1959 do 1975, a u faktikom posjedu je od 1956.godine do danas prednik tuitelja. Kako tuitelji ne posjeduju pismeni kupoprodajni ugovor, a prema odrdbama Zakona o prometu nekretnina propisano je da je kupoprodaja zakonita ukoliko je ugovor zakljuen usmeno prije stupanja na snagu Zakona o prometu nepokretnosti, to su tuitelji u konanom predloili da se tubenom zahtjevu u cjelosti udovolji uz naknadu trokova parninog postupka. Tuena je osporila tubu i postavljeni tubeni zahtjev istiui da tuitelji nemaju valjan pravni osnov za sticanje prava svojine na predmetnim nekretninama, jer ni tuitelji,a ni njihovi pravni prednici sa tuenom nisu nikada zakljuili bilo kakav ugovor o prometu nekretnina, a kako se radi o nekretninama u drutvenom vlasnitvu to nema uslova ni za sticanje prava vlasnitva po osnovu odraja. Pored predloenih dokaza od strane parninih stranaka, i pored injenice da parnine stranke nisu predloile izvoenje ovog dokaza, sud je u smislu odredbe lana 3 stav 2 Zakona o parninom postupku odredio izvoenje dokaza pribavljanjem i itanjem Zbirke isprava od 1941 godine od strane Zemljino-knjinog ureda, na okolnosti da li postoji zabrana raspolaganja istim nekretninama u smislu Izmjena i dopuna Zakona o prometu nepokretnosti ( SL. LISt SR BiH 22/91). lanom 1 izmjena dodat je lan 16
171
kojim je utvreno da poljoprivredna i umska zemljita, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u drutvenoj svojini ne mogu se prenositi, otuivati, zamjenjivati i na drugi nain s njima raspolagati ako su pribavljena u drutvenu svojinu na osnovu Zakona o Agrarnoj reformi i kolonozaciji. ( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi) PRIMJER 2. ZAPISNIK O UVIAJU UZ UEE VIE VJETAKA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-1703/98 Sarajevo, 16.09.2005.godine ZAPISNIK Sastavljen na licu mjesta u Semizovcu, ul. Stara cesta br. 47. dana 16.09.2005.godine SASTAV SUDA: Sudija: ... Zapisniar: Mundehasi Enesa Sa poetkom u 12,00 asova. Konstatuje se da je za tuitelja pristupila ..... adv.iz Sarajeva i I, III-tuitelj lino i IVtuitelj lino Konstatuje se da je za I-tuenog pristupila .... Konstatuje se da je pristupio II-tueni lino u pratnji pun. .... adv. iz Sarajeva Konstatuje se da je pristupio vjetak geometar .... Konstatuje se da je pristupio vjetak graevinske struke .... Sudija zajedno sa prisutnim punomonicima obilazi predmet spora iz tube i protivtube, te nakon toga punomonik tuitelja sudu na licu mjesta pokazuje parcele koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora ije se ponitenje trai. PRAVNA STVAR: TUITELJ: .... i dr. TUENI: ... i dr.
RADI: ponitenje Ugovora o kupoprodaji i predaje u posjed
172
Tuitelj ... izjavljuje da je dio parcele koju je on koristio prije rata ... prodao Hasnovi Adisu, te e isti svoju parcelu pokazati u prisustvu suda prisutnom geometru. Hasanovi Adis pokazuje sudu i prisutnom geometru ta mu je to ... pokazao prije nego to su sklopili kupoprodajni ugovor, ta on to njemu prodaje, te je vidljivo na licu mjesta, a to II-tueni i pokazuje od betonskog zida koji se nalazi uz ulicu, da mu je rekao da prodaje 30-40 m od ahta koji se nalazi u uvali, od kue prema tom ahtu, 3040 m, i od ceste prema brdu 15 duluma. Prisutni punomonik I-tuenog izjavljuje da je ona prije prodaje bila prisutna na licu mjesta zajedno sa Muminovi Hasibom koji je bio ispred kupca, punac i Muanovi Kasim i Bajramovi Sedin i da je predstavniku kupca pokazala ono to je ona uivala od 1969. godine. Vjetak geometar zajedno sa prisutnim strankama obilazi predmetne parcele, te se isti upoznaje sa predmetom i obimom vjeaenja, a to su katastarske estice koje su predmet tubenog i protivtubenog zahtjeva, a koje su prisutnom vjetaku pokazale stranke u postupku, da izvri identifikaciju istih i da prikae posjedovno stanje, s posebnim osvrtom na parcele koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora. Vjetak graevinske struke upoznat sa predmetom vjetaenja, potpornim zidom, te je potrebno da isti u svom nalazu prikae u povrini kao i vrijednost izvedenih radova na izgradnji zida, kako zida ispred kue tako i do ceste, ime je bio nasut ispred kue i dali je mogu povrat u preanje stanje, obzirom da tuitelji tvrde da je parcela bila obradivo zemljite ljivik. Sud donosi RJEENJE Nastavak roita za glavnu raspravu e biti odreen u ponedeljak 19.09.2005.godine nakon izvrene konsultacije sa punomonicima parninih stranaka o emu e vjetaci biti obavijeteni. Vjetacima se nalae da svoje pismene nalaze i miljenja dostave u roku od 15 dana. ZAPISNIAR PRIMJER 3 RJEENJE O ISPLATI TROKOVA UVIAJA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ:_______________ Sarajevo, _______________ DOVRENO SUDIJA
173
Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u predmetu tuitelja_______________ _______________ protiv tuenog ________________________ _________donio je dana ___________________ radi
RJEENJE -PUTNI RAUNU gornjem predmetu sudska komisija izvrila je uviaj na licu mjesta u Sarajevu, u ul. dana Sa polaskom u ____________ asova i povratkom u ___________ asova.
TROKOVI UVIAJA SASTOJE SE OD: 1.SUDIJA 2.ZAPISNIAR 3.VJETAK DNEVNICA PAUAL KM DNEVNICA PAUAL
DNEVNICA PAUAL SVEGA: KM
Prednji trokovi padaju na teret polagaa plaeno ________________________________________ ______________________________________ poloenog na depozitom raunu ovog suda broj: 10100-696-16 na kartici partiji broj:________________________ Ostatak pologa u iznosu od __________________ KM ima se vratiti polagau na adresu ____________________________________________________________________ _____ _________________________
174
a prednji trkovi su obraunati u smislu odredbe i isplatiti trokove na zahtjev stranke (Sl.list SR BiH 2/71). SUDIJA PRIMJER 4 . RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU SVJEDOKA BOSNA I HERCEGOVINE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: PR-... Sarajevo, 16.03.2005. godine. Opinski sud u Sarajevu i to sudija .., u pravnoj stvari tuitelja .. iz Sarajeva, ul. Dobrinjske bolnice br. 11. protiv tuenog . Sarajevo, ul. Mula Mustaafe Baeskije br. 10. radi isplate plata, na roitu za glavnu raspravu dana 16.03.2005.godine u prisutnosti tuiteljice a u odsutnosti uredno obavjetenog tuenog, donio je slijedee, RJEENJE Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... svjedok, koji nije pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 16.03.2005. godine. Obrazloenje Svjedok iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 16.03.2005.godine, nije pristupio, a izostanak nije opravdao. Primjenom odredbi lana 410. stav 1. ZPP-a, novano je kanjen sa 500,00 KM, usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka, postupak produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi. Shodno lanu 410. stav 2. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.
175
PRIMJER 5. RJEENJA O ODREIVANJU VJETAENJA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj P Sarajevo, /03 -A 2005. godine
Opinski sud Sarajevo i to sudija u pravnoj stvari tuitelja, , protiv , radi v.s. KM, na pripremnom roitu dana . godine, na osnovu lana 150. ZPP-a, donio je slijedee: RJEENJE ODREDJUJE SE VJETAENJE PO VJETAKU suda u Sarajevu broj ZA VJETAKA SE ODREUJE iz Sarajeva , u predmetu Opinskog
Nalae se vjetaku da izvri vjetaenje na okolnost Nalae se vjetaku da nakon uvida u dokumentaciju i preduzimanja potrebnih radnji saini struni nalaz i miljenje, te isti sudu dostavi najkasnije do . godine. Ovim rjeenjem vjetak je ovlaten da u svrhu vjetaenja moe izvriti uvid u potrebnu dokumentaciju bilo da je ista u posjedu parninih stranaka ili dravnih ustanova ili institucija. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba. SUDIJA
176
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P ... SARAJEVO, ... g. Opinski sud I u Sarajevu i to sudija ... u pravnoj stvari tuitelja ... iz Sarajeva ul.Obala Maka Dizdara br.7, zastupan po ... advokatu iz Sarajeva i umjeaa na strani tuitelja ... iz Sarajeva, protiv tuenog ... ul.Dolina br.8, Sarajeva, radi raskida ugovora i naknade tete, na pripremnom roitu odranom dana...godine, donio je sljedee: R J E E NJ E Odreuje se izvoenje dokaza vjetaenjem po vjetaku graevinske struke, a za vjetaka se odreuje ..., iz Sarajeva, ul.Marka Marulia br. 9/8. Vjetak je duan podnijeti svoj nalaz i miljenje u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rjeenja te dostaviti zahtjev za naknadu trokova u istom roku. Vjetak je duan nakon izvrenog uvida u dokumentaciju u spisu, zapisnik obezbjeenja dokaza od 25.8.1988.godine, projektnu dokumentaciju, izvjetaj o utroenim sredstvima za izgradnju predmetnog stana broj 02/3-KJ 9417/88 od 10.10.1988.godine, broj 02/3-KJ 3226/89 od 15.3.1989.godine, da se izjasni na: visinu utroenih sredstava za izgradnju predmetnog stana do 25.8.1988.g. vrijednost radova za izgradnju stana a prema projektnoj dokumentaciji. visinu uloenih sredstava za izgradnju predmetnog stana a po cijenama u vrijeme zavretka istog. SUDIJA POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
177
PRIMJER 6. RJEENJE O ISPLATI TROKOVA VJETAENJA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SREDINJA BOSNA OPINSKI SUD U TRAVNIKU Broj: Rs: .... Travnik, 17.01.2005.god. Opinski sud u Travniku, po sucu .... u pravnoj stvari tuitelja ... iz N.Travnika, zastupan po pun. ... odvjetniku iz N.Travnika, protiv tuenog ..., radi naknade tete, donio je dana 17.01.2005.godine, slijedee: R J E E NJ E Nalae se blagajni ovog suda da stalnom sudskom vjetaku iz oblasti ekonomije dipl.ecc. .... na ime obavljenog vjetaenja isplati iznos i to: - na ime davanja nalaza i miljenja iznos od sa obraunatim porezom i doprinosom, te 43% te ista doznaiti na iro raun vjetaka br1701501000000058, kod Gospodarska banka N.Travnik, poziv na br.585995 Obrazloenje Rjeenjem ovog suda br.Rs.207/04.od 09.11.2004 godine, odreeno je vjetaenje po vjetaku ekonomske struke, ... dipl.ecc. Tuitelj - tueni, je na ime vjetaenja predujmio na iro- raun depozita suda iznos od 220 KM. Nakon obavljenog vjetaenja i datog nalaza i miljenja vjetaka, je sudu dostavio svoj trokovnik kojim potrauje na ime davanja nalaza i miljenja iznos od 15o KM. Cijenei podneseni trokovnik, obzirom na sloenost predmeta, valjalo je donijeti odluku kao u izreci rjeenja. Prilog:- kopija virm.uplatnice SUDAC: 150 KM
178
PRIMJER 7 . RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU VJETAKA BOSNA I HERCEGOVINE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-... Sarjevo, 10.01.2005. godine. Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja zastupan po advokatu iz Pala protiv tuenog , zastupan po advokatu iz Sarajeva, radi ponitenja ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u prisutnosti tuitelja i punomonika tuenog, donio je slijedee, RJEENJE Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... vjetak geodetske struke, koji nije pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine. Obrazloenje Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine, nije pristupio, a izostanak nije opravdao. Primjenom odredbi lana 411. stav 1. ZPP-a, novano je kanjen sa 500,00 KM, usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi. Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana. Sudija POUKA Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.
179
PRIMJER 8 ZAMOLNICA ZA PROVOENJE DOKAZA SASLUANJEM SVJEDOKA PRED ZAMOLBENIM SUDOM BOSNA I HERCEGOVINE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-... OPINSKOM SUDU U APLJINI APLJINA Pred ovim sudom u toku je parnini postupak po tubi UL. Drage Palavestre br.13 koju zastupa ... advokat iz Sarajeva, protiv tuenog ... iz apljine, urmanci bb koga zastupa ... advokat iz Sarajeva i ... iz Sarajeva ul. Odobaina br.26A, radi priznanja prava vlasnitva i uknjibe, v.s. 1.050,00 KM. Na pripremnom roitu, dana 10.03.2005.godine, na prijedlog punomonika tuitelja i prvotuenog odreeno je provoenje dokaza pred zamoljenim sudom. Na osnovu lana 128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeu ZAMOLNICU Za izvoenje dokaza sasluanjem u svojstvu parnine stranke prvotuenog ....iz apljine, urmanci bb. Predmet spora je priznanje prava vlasnitva na stanu koji se nalazi u Sarajevu ulica Grbavika broj 131/IV povrine 44 m2, kao i pripadajuim dijelovima zajednikih prostorija i zamljita ispod zgrade. Navedeni stan prvotueni je stekao na osnovu ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stanova koji je zakljuio sa drugotuenim dana 25.06.1986. godine u kome je proputen upis clausule intabulandi. Prvotueni je zakljuio ugovor sa tuiteljicom dana 22.10.2004. godine, ovjerio pred sudom i kod poreske uprave. Kako se tuiteljica ne moe upisati kao vlasnik, na osnovu lana 38 Zakona o vlasniko pravnim odnosima, predlae da sud utvrdi da je po osnovu valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasnitva nad predmetnim stanom, to su tueni duni priznati i trpiti da se u Zemljino knjinom uredu Opinskog suda u Sarajevu u knjizi poloenih ugovora izvri upis prava vlasnitva na ime tuiteljice. Punomonik prvotuenog u odgovoru na tubu ne osporava injenine navode iz tube, pravni osnov i tubeni zahtjev. Drugotueni u odgovoru na tubu navodi da ne raspolae podacima da je prvotueni isplatio cijenu po ugovoru koji je zakljuio sa drugotuenim, niti postoje dokazi da je stan moga prodati tuiteljici. Prvotuenog .... potrebno je sasluati u svojstvu parnine stranke na okolnosti:
180
zakljuenja ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stana sa prvotuenim dana 25.06.1986. godine, isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru naina useljena i svojstva u koritenju predmetnog stana. Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu najkasnije do 20.05.2005. godine kako bi se proitao na glavnoj raspravi. Sudija
ANEX VIII Problemi vezani za pravo albe protiv rjeenja po prijedlogu za povrat u prijanje stanje Odredbom lana 233. stav l. ZPP FBiH i ZPP RS te lana 200 stav 1 ZPP BiH propisano je da je protiv rjeenja prvostepenog suda doputena alba, ako u Zakonu nije odreeno da alba nije doputena, dok je stavom 2. istog lana propisano da ako zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostepenog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke. U pogledu rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje i rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje, odredbom lana 333. ZPP-a FBiH i ZPP RS te 268 ZPP BiH, propisano je da posebna alba nije doputena. To znai da se sukladno odredbi lana 233. stav 2. ZPP F BiH i ZPP RS, te lana 200 stav 2 ZPP BiH ova rjeenja mogu pobijati samo albom protiv konane odluke. S tim u vezi postavlja se pitanje koje su to konane odluke na koje se moe uloiti alba, a time ujedno i pobijati rjeenje povodom prijedloga za povrat u prijanje staje, a od kojeg pobijanja vezano za konanu odluku zavisi da li se radilo o nezakonitom postupanju odnosno onemoguavannju raspravljanja, to znai i da bi osnovanost tog pobijanja opravdavala ukidanje konane odluke po lanu 227. stav 1. taka 2. ZPP F BiH i ZPP RS. Pri ovom razmatranju treba poi od same sadrine odredbe lana 328. ZPP F BiH i ZPP RS, koja institut povrata u preanje stanje vezuje za 2 oblika proputanja stranke i to: proputanje roita proputanje roka za poduzimanje neke radnje u postupku, a koje proputanje mora da ima za posljedicu gubitak prava stranke na poduzimanje te radnje. Kada se radi o proputanjima roita ili roka za poduzimanje radnje tokom prvostepenog postupka sve do donoenja prvostepene odluke, stranka moe odluku o
181
prijedlogu za povrat u prijanje stanje pobijati albom protiv te prvostepene odluke kao konane. Problem se postavlja kod rjeenja po prijedlogu za povrat zbog proputanja roka za albu. Prije svega, postavlja se pitanje kada stranka taj prijedlog treba da podnese, odnosno koji momenat se ima smatrati njenim saznanjem za proputeni rok, a to je ujedno odluno i za ocjenu blagovremenosti prijedloga. Ako je stranka uredno primila prvostepenu odluku sa poukom o pravu na albu, onda se momenat saznanja za proputeni rok za izjavljivanje albe ne moe smatrati dan kada je njena alba na prvostepenu odluku odbaena kao neblagovremena. Naime, na stranki je u tom sluaju dunost odnosno obaveza da vodi rauna da svoje pravo na izjavljivanje albe iskoristi u propisanom zakonskom roku, dakle i da vodi rauna kada joj istie rok za albu. Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih stranka nije mogla podnijeti albu u datom roku, onda stranka ima pravo da u roku propisanom lanom 329. stav 2. ZPP F BiH i ZPP RS podnese prijedlog za povrat u preanje stanje zbog proputenog roka za albu, ali mora istovremeno sa podnoenjem tog prijedloga i da obavi proputenu radnju, tj. da podnese albu. U tom sluaju prvostepeni sud e prvo odluiti o prijedlogu, pa ako ga odbije i donese rjeenje o odbacivaju albe kao neblagovremene, onda to rjeenje o neblagovremenosti albe ima karakter konane odluke na koju je doputena alba, te se tom albom moe pobijati i rjeenje o prijedlogu za povrat u preanje stanje po lanu 233. stav 2. ZPP. Meutim, ta ako se prijedlog za povrat usvoji, rjeenjem suda? Koja bi u tom sluaju bila konana odluka prvostepenog suda, protiv koje bi suprotna stranka mogla podnijeti albu kojom bi pobijala i ovu odluku o prijedlogu. Takve odluke nema jer sud ne donosi posebno rjeenje kojim se utvruje blagovremenost albe. Da li bi se u takvoj situaciji rjeenje suda o usvajanju prijedloga moglo smatrati konanom odlukom? Odredbe ranijih parninih zakona su imale jasnu regulativu jer prema toj odredbi alba na rjeenje kojim se prihvata povrat nije bila doputena, osim ako je prijedlog prihvaen protivno odredbi koja je propisivala da se ne moe zahtjevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se propusti povrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u pogledu prijedloga za povrat u prijanje stanje, ili ako se radilo o nepravodobnom prijedlogu. Dakle, po ranijem ZPP ovakva odluka se nije mogla pobijati ni albom protiv konane odluke. Slina je situacija i kada stranka podnese prijedlog za povrat tek nakon to primi rjeenje kojim se njena alba na prvostepenu presudu odbacuje kao neblagovremena, a sud taj prijedlog ne odbaci kao neblagovremen ve ga odbije. Dakle, i u ovom sluaju postavlja se pitanje staje konana odluka protiv koje se moe uloiti alba, kojom bi se moglo pobijati i ovo rjeenje. Poto takve konane odluke nema, postavlja se pitanje da li bi u ovoj situaciji, uskraivanjem prava na albu na rjeenja iz lana 333. ZPP F BiH i ZPP RS te lana 268 ZPP BiH, bio povrijeen lan 6. Evropske Konvencije koji garantuje pravo na pristup sudu, a koje pravo se protee i na albeni sud, te lan 13. Evropske Konvencije koji garantuje pravo na djelotvoran pravni lijek.
182
ANEX IX Dileme u pogledu pravomonosti presude i roka za izvrenje inidbe 1.Dileme vezane za pravomonost presude Zbog nepostojanja zakonskih odredbi koje bi jasno i precizno regulisale pitanje o tome kada presuda postaje pravosnana, u praksi sudova esto se primjenjuje tumaenje prema kojem presuda, (u sluaju kada je izjavljena alba), postaje pravosnana danom donoenja presude kojom je odlueno o albi, to je, u sluaju kada se presuda po ZPP-u dostavlja strankama, sasvim pogreno, i to iz vie razloga od kojih emo navesti neke: Ovakvo tumaenje u direktnoj je suprotnosti sa odredbama l. 197. st. 2. kojima je propisano da presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena. Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe ne bi trebao poeti prije nego to stranka koja je izjavila albu sazna za ishod odluke po albi (ako nije prisustvovala donoenju odluke). U nekim sluajevima, kada se dostavljanje odluke po albi stranci koja je izjavila albu obavi sa velikim zakanjenjem u odnosu na dan donoenja odluke (zbog odsutnosti, promjene adrese, ili drugih razloga), presuda bi postala pravosnana, pa ak i izvrna, prije nego to stranka (kojoj je izvrenje inidbe naloeno) sazna za ishod odluke po albi, pa bi takva stranka bila uskraena za mogunost dobrovoljnog izvrenja odluke i bila prinuena da snosi trokove izvrnog postupka koji se moda ne bi vodio da je stranka znala da je odluka doneena i sa kakvim ishodom. 2. Dileme u pogledu roka za izvrenje inidbe naloene presudom Odredbe ZPP-u, kako starih, tako i novih, kojima je odreeno od kada poinje tei rok za izvrenje inidbe (lan 179. st. 3. novog ZPP-u) na koju je tueni obavezan presudom, kao i odredbe o tome kada presuda postaje pravosnana (lan 196. st. 1.), su nedovoljno regulisane i neprecizne, te su ak u odreenoj mjeri i kontradiktorne sa odredbama l. 203. st. 2., i kao takve izazivaju odreene dileme, ali i praktine probleme kod izvrenja pojedinih odluka. Razlog tome lei u injenici da u lanu 179. ne postoje odredbe koje bi premostile vezu i uklonile kontradiktornost izmeu tog lana i lana 203. st. 2., jer u lanu 179. nedostaju odredbe kojima bi se rok za dobrovoljno izvrenje inidbe u sluaju kada je izjavljena alba vezao za pravosnanost odluke kojom je inidba naloena, zbog ega bi lan 179. bilo nuno dopuniti stavom 4. koji bi mogao glasiti otprilike ovako: ''Ukoliko je stranka kojoj je naloeno izvrenje odreene inidbe protiv presude izjavila albu kojom se odluka napada u pogledu te inidbe, rok za njeno izvrenje poinje tei prvog dana nakon donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema
183
odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud prvog dana nakon dostavljanja pravosnane presude stranci kojoj je izvrenje inidbe naloeno''. U meuvremenu, dok se Zakon ne dopuni (kao to vidite, mi razmiljamo optimistino), sudovi bi u odlukama kojima se nekoj od stranaka nalae izvrenje kakve inidbe mogli na drugaiji nain nego to su to do sada inili odreivati poetak roka za izvrenje inidbe, a jedna od moguih varijanti mogla bi biti i ovakva: Obavezuje se tueni .. da tuiocu .. na ime .. u roku od 30 dana od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama presudu dostavlja sud dostavljanja pravosnane presude tuenom, isplati ... (U praksi sudovi su najee koristili formulaciju u roku od . dana od dana pravosnanosti ., to je opet nedovoljno jasno, budui da dan u pogledu nastupa pravosnanosti nije ni u praksi ni u Zakonu jasno odreen.) Zbog nepostojanja zakonskih odredbi koje bi jasno i precizno regulisale pitanje o tome kada presuda postaje pravosnana, u praksi sudova esto se primjenjuje tumaenje prema kojem presuda, (u sluaju kada je izjavljena alba), postaje pravosnana danom donoenja presude kojom je odlueno o albi, to je, u sluaju kada se presuda po ZPP-u dostavlja strankama diskutabilno, i to iz vie razloga od kojih emo navesti neke: Ovakvo tumaenje je u suprotnosti sa odredbom lana 197. stav 2. kojom je propisano da presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena. Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe ne bi trebao poeti prije nego to stranka koja je izjavila albu sazna za ishod odluke po albi (ako nije prisustvovala donoenju odluke). U nekim sluajevima, kada se dostavljanje odluke po albi stranci koja je izjavila albu obavi sa velikim zakanjenjem u odnosu na dan donoenja odluke (zbog odsutnosti, promjene adrese, ili drugih razloga), moe doi do situacije da bi presuda postala pravosnana, pa ak i izvrna, prije nego to stranka (kojoj je izvrenje inidbe naloeno) sazna za ishod odluke po albi, pa bi takva stranka bila uskraena za mogunost dobrovoljnog izvrenja odluke i bila prinuena da snosi trokove izvrnog postupka koji se moda ne bi vodio da je stranka znala da je odluka doneena i sa kakvim ishodom.
184
ANEX X PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE U POGLEDU SUDSKIH ODLUKA
PRIMJER 1. ODLUKA KOJOM SE USVAJA TUBENI ZAHTJEV BOSNA l HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OPINSKI SUD U IVINICAMA Broj: ivinice, 22.12.2004 godine Opinski sud u ivinicama po sudiji .., u pravnoj stvari tuioca iz . zastupan po punomoniku advokatu iz ivinica, protiv tuenog ivinice, zastupan po punomoniku, advokatu iz ivinica, radi naknade tete, nakon glavne rasprave odrane dana 13.9.2004 godine u prisutnosti tuioca, punomonika tuioca i punomonika tuenog, dana 22.12.2004 godine, donio je slijedeu: PRESUDU Obavezuje se tueni da tuiocu isplati: za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja opte ivotne aktivnosti iznos od 2.800,00 KM, za pretrpljene fizike bolove iznos od 1.750,00 KM i za pretrpljeni strah iznos od 1.400,00 KM, te da mu naknadi izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja u iznosu od 3,36 KM, sve ukupno iznos od 5.953,36 KM zajedno sa zateznom kamatom poev od dana 22.12.2004. godine kao dana presuenja, kao i da tuiocu na ime trokova parninog postupka isplati iznos od 1.133,09 KM, sve u roku od 30 dana od prijema prijepisa presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Sa preostalim dijelom tubenog zahtjeva za naknadu tete, u iznosu od 2650,00 KM, tuilac se odbija. Obrazloenje Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 08.11.2002 godine, radi naknade tete. U tubi je naveo da je dana 26.6.2001. godine, radei kod tuenog na poslovima stolara, prilikom obrade drvene ukrasne lajsne zvane blenda na maini zvanoj frezer, zbog neispravnosti maine doivio povredu na radu u vidu traumatske amputacije dijela drugog prsta lijeve ruke. Kako je usljed zadobijene povrede kod tuioca nastupilo umanjenje opte ivotne aktivnosti u procentu od 10%, te kako je tuilac trpio fiziku bol i strah, a uz to je izgubio odreenu zaradu jer je za vrijeme dvomjesenog bolovanja
185
primao manju naknadu nego to bi dobio da je radio, tuilac se dana 22.8.2002. godine obratio tuenom sa zahtjevom za isplatu naknade pretrpljene tete, pa kako mu tueni tetu nije isplatio, tuilac je podnio predmetnu tubu kojom trai da mu tueni isplati: na ime pretrpljenih duevnih bolova zbog umanjenja opte ivotne aktivnosti iznos od 4.400,00 KM, na ime pretrpljenih. PRIMJER 2. ODLUKA KOJOM SE ODBIJA TUBENI ZAHTJEV BOSNA l HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OPINSKI SUD U IVINICAMA Broj: . ivinice, 02.7.2004. godine Opinski sud u ivinicama, po sudiji u pravnoj stvari tuioca iz urevika, zastupan popunomoniku.., advokatu iz Tuzle, protiv tuenogzastupanog po punomoniku pravniku zaposlenom kod tuenog, radi naknade tete, nakon glavne rasprave odrane dana 04.6.2004. godine u prisutnosti tuioca i punomonika parninih stranaka, dana 02.7.2004. godine, donio je sljedeu PRESUDU Tubeni zahtjev tuioca koji glasi: Tueni je duan tuiocu na ime naknade tete, trokova dislociranja stambenog i porodinog objekta koji su izgraeni na njegovoj parceli oznaenoj kao k..br. 80 zvana "Stupa" upisana u pl. br. 492 u k.o. urevik isplatiti novani iznos od 56.254 KM zajedno sa zateznom kamatom na taj iznos poev od dana presuenja pa do isplate" odbija se u cijelosti. Obrazloenje Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 15.01.1991. godine, radi naknade tete. U tubi je naveo da je vlasnik nepokretnosti oznaene kao k..br. 80 zvana "Stupa" u k.o. urevik na kojoj se nalazi njegov porodini stambeni objekat. Preko objekta tuioca prelaze uad visokonaponskog dalekovoda Tuzla-Zvornik. Prenos elektrine energije putem tih uadi tetno utie na koritenje kuanskih aparata pa se zbog toga esto kvare. Do sida su ostali potpuno neupotrebljivi zamrziva, friider, TV prijemnik i radio aparat Dalje je tuilac naveo da je zbog prelaska visokonaponskog dalekovoda iznad njegovog stambenog objekta prometna vrijednost istog znatno umanjena.ia osim toga visokonaponski dalekovod je izvor opasnosti po zdravlje tuioci i njegove
186
porodice, pa zbog toga i ostalih navedenih razloga trai naknadu tete na ime pokvarenih kuanskih aparata i dislociranja stambenog objekta. Prvobitno tuilac je traio isplatu ukupnog iznosa od 30.000,00 ondanjih dinara. Tokom postupka tuilac je tubeni zahtjev oznaio na iznos ~ od 30.000,00 KM, a potom je na glavnoj raspravi izvrio preciziranje tubehog zahtjeva tako da od tuenog trai naknadu tete (teta se odnosi 'na dislociranje stambenog i pomonog objekta tuioca) u iznosu od 56.256 KM sa zateznom kamatom poev od dana presuenja.
PRIMJER 3. Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj G-339/99 Razlika izmeu alternativnog tubenog zahtjeva i alternativnog ovlatenja oslobaanja tuenog od obaveze. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud udovoljava tubenom zahtjevu N.N. kojim se trai da tueni M.M. vrati tuiteljici jedan klavir ili u nemogunosti isplate protuvrijednost od 5.100,00 KM, sa zateznom kamatom i trokom spora. Izmeu ostalog, utvrujui da je tuiteljica vlasnik klavira kojeg je neutvrenog dana prodao treem licu, prvostepeni sud odbija prijedlog tuenog za provoenje vjetaenja po vjetaku komisionaru pozivom na lan 327 ZPP-a kao nepotreban. Ukidajui presudu, ovaj sud je naloio provoenje ovog dokaza poto je prvostepeni sud pomijeao oigledno pojmove znaenja alternativnog tubenog zahtjeva i alternativnog ovlatenja oslobaanja tuenog od obaveze. Ovo drugo je graansko-pravna ponuda tuenog pa se unosi u izreku: ''da se tueni moe oslobaati od davanja stvari ako plati taj novani iznos''. Samo u tom sluaju sud ne ispituje oznaenu vrijednost stvari i primjerenost oznaenog zahtjeva. Ali , kada se alternativno postavlja tubeni zahtjev, kao u ovom sluaju dakle, trai dosuenje izvjesne stvari ili u nemogunosti predaje isplata odreenog iznosa, sud je duan ispitati da li je taj zahtjev za isplatu tog iznosa osnovan i primjeren.
187
PRIMJER 4. ODLUKA PO IZJAVI O PRIZNANJU TUBENOG ZAHTIJEVA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-924/04 Sarajevo, 24.09.2004.godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija postupajui u pravnoj stvari tuitelja .iz Sarajeva, ul. zastupana po .advokatu iz Sarajeva protiv tuenog ..Sarajevo, ul... radi utvrdjenja prava nosioca stanarskog prava v.s.p. 1.000,00 KM, dana.godine donio je slijedeu: PRESUDU na osnovu priznanja Utvrdjuje se da je tuiteljica stekla svojstvo nosioca stanarskog prava na stanu koji se nalazi u Sarajevu, opina Novo Sarajevo,..., sprat ,,. broj stana .. jednoiposoban koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika i ostalih nus prostorija ukupne povrine 53,97 m2 prije 06.12.2000.godine pa je tuena duna tuitelju priznati sva prava koja pripadaju nosiocima stanarskog prava koji su to pravo stekli do 06.12.2000. godine, kao i naknaditi trokove postupka u iznosu od 315,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Obrazloenje Tubom od 15.03.2004.godine tuiteljica je putem punomonika predloila da sud donese odluku kao u izreci. U obrazloenju tube navodi da je tutieljici predmetni stan dodijeljen rjeenjem tuenog o davanju stana na koritenje broj: 10501/91 od 26.02.1992.godine. Predmetni stan je bio predmet ugovora o kupoprodaji koji je zakljuen 31.12.1991.godine izmedju GP Sarajevo i tuenog a koji je tuenom predat u aprilu 2003.godine a tuiteljica je u stan uselila u maju 2003.godine. U pismenom odgovoru na tubu koji je zaprimljen kod suda dana 13.07.2004.godine tuena je priznala tubeni zahtjev u cjelosti te predloila da sud donese presudu zbog nespornih injenica kako bi se izbjegli dalji sudski trokovi i omoguilo tuiteljici da na osnovu ove presude ostvari svoje zakonsko pravo na otkup stana u drutvenoj svojini jer tueni jo nije privatizovan. S obzirom na navedeno tj,. da je tueni priznao tubeni zahtjev pismenim podneskom sud je primjenom odredbe lana 180. ZPP-a donio odluku kao u izreci.
188
Odluku o trokovima sud je donio primjenom odredbi lana 386. stav 1. a u vezi sa lanom 387. stav 2. ZPP-a i Zakona o sudskim taksama a isti se sastoje od sastava tube po advokatu u iznosu od 240,00 KM, takse na tubu u iznosu od 50,00 KM, takse na odluku u iznosu od 25,00 KM to ukupno iznosi 315,00 KM. SUDIJA POUKA: Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog suda u roku od 30 dana od dana prijema iste. alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
189
PRIMJER 5. ODLUKA PO IZJAVI O ODRICANJU OD TUBENOG ZAHTIJEVA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD SARAJEVO SARAJEVO, .godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja protiv tuenog , radi van roita, dana godine, donio je sljedeu; PRESUDU na osnovu odricanja Tubeni zahtjev koji glasi.se odbija. Obrazloenje Dana godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu u kojoj predloio da nakon provedenog postupka sud donese presudu kojom e utvrditi U tubi tuitelj je predloio Podneskom od .2004.godine punomonik tuitelja izvjetava sud da je meu parninim strankama zakljueno vansudsko poravnanje, te da se tuiteljica odrie tube i tubenog zahtjeva u cjelosti. Bez daljnjeg raspravljanja primjenom lana 65 ZPP-a, a u vezi sa lanom 181 stav 1 i stav 1 ZPP-a sud donosi presudu na osnovu odricanja.
Sudija POUKA: Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda u roku od 30 dana.
190
PRIMJER 6. PRESUDA NA OSNOVU PROPUTANJA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ : Mal-2285/03-B SARAJEVO, 8.1.2004.godine Opinski sud u Sarajevu i to Sudija tuenog , radi isplate duga, godine donio je: u pravnoj stvari tuitelja protiv v.s. 253,00 KM, van roita, dana 8.1.2004.
PRESUDU zbog proputanja Tueni se obavezuje da tuitelju na ime duga po osnovu premije osiguranja, plati iznos od 253,00 KM sa kamatom od dana 1.7.2003. godine, kao i da mu nadoknadi trokove sudskog postupka u visini od 25,30 KM, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Obrazloenje Dana 1.7.2003.godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi isplate 253,00 KM. Tubom je navedeno da su tuitelj i tueni dana 21.11.2000 godine zakljuili ugovor o plaanju premije od automobilske odgovornosti kojom prilikom je tuenom od strane tuitelja izdata polica osiguranja br. 08-0136072 na iznos od 388,00 KM a koji iznos je tueni trebao da platiti u tri rate. Tubom je navedeno daje tueni po ovom osnovu ostao u obavezi prema tuitelju novani iznos od 253,00 KM te da dug izbjegava platiti zbog ega da tuitelj predlae da sud presudom obavee tuenog na isplatu navedenog novanog duga sa kamatom od dana podnoenja tube i nadoknadu trokova spora. Podneskom od 18.11.2003. godine tuitelj je dopunio tubu prijedlogom za donoenje presude zbog proputanja po cl. 182. ZPP-a koji se primjenjuje od 5.11.2003. godine. Kako tueni u ostavljenom zakonskom roku iz cl. 70. st.l. ZPP-a od dana 22.11.2003. godine kao dana prijema dopune tube kojom tuitelj predlae presudu zbog proputanja nije dostavio pismeni odgovor na tubu to je tubeni zahtijev usvojen primjenom cl. 182. ZPP-a.
191
Odluku o trokovima postupka sud je donio primjenom cl. 386.st.l. ZPP-a i tarife Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo a isti se odnose na takse na tubu i presudu od po 12,65 KM, ukupno 25,30 KM. SUDIJA Pouka: Protiv ove presude nije doputena alba.
PRIMJER 7. OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA I URUENJA PRESUDE BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD SARAJEVO BROJ: SARAJEVO, godine
Opinski sud u Sarajevu rjeavajui po tubi tuitelja , protiv tuenog radi duga v.s. KM zakljuio je glavnu raspravu na roitu odranom dan godine. Obzirom da niste prisustvovali roitu za glavnu raspravu, obavjetavamo vas da e se odluka u ovoj pravnoj stvari donijeti dana . godine i da ste u skladu sa lanom 185 stav 2 Zakona o parninom postupku duni pristupiti u pisarnicu suda (soba 137/I)u vremenu od 09-13 sati radi preuzimanja sudske odluke koja vam se nee dostavljati, sa napomenom da rok za albu uredno obavjetenoj stranci tee od dana donoenja odluke. Sudija
192
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ DNA 1.-OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA PRESUDE I DATUMU I MJESTU PREUZIMANJU PRESUDE DOSTAVITI: -Tuitelju - Tuenom 2.-PREPIS PRESUDE - URUITI DANA Tuitelju - lino - na ruke zastupnika Tuenom - lino - na ruke zastupnika 3. P.O. spis u ev.__ Sarajevo, SUDIJA
PRIMJER 8. DOPUNSKA PRESUDA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj; MAL- Sarajevo; 04.01.2005. godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja .. koga zastupa advokat .., protiv tuenog., radi duga, v.s.p. 240,50 KM, van roita ,dana 04.01.2005.godine donio je DOPUNSKU PRESUDU -zbog proputanja Obavezuje se tueni da nadoknadi tuitelju trokove sastava tube u iznosu od 66,00 KM u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
193
Obrazloenje Podneskom od 14.10.2004.g. punomonik tuitelja predlae donoenje dopunske presude obzirom da u presudu zbog proputanja od 1.10.2004.godine, sud nije odluio o trokovima tuitelja koji se odnose na sastav tube u skladu sa vaeom advokatskom tarifom. Odluujui o blagovremenom prijedlogu punomonika tuitelja sud je utvrdio da su u presudu zbog proputanja dosudjeni trokovi sudske takse na tubu i presudu. Nadalje je utvrdjeno da je punomonik tuitelja u tubi opredjelio trokove sastava tube u iznosu od 60,00 KM I poreza na promet usluga u iznosu od 6,00 KM. Kako je sud propustio odluiti o zahtjevu tuitelja za naknadu trokova sastava tube u skladu sa vaeom advokatskom tarifom, ispunili su se uslovi propisani u lanau 192.i 193. Zakona o parninom za donoenje dopunske presude. Sudija
POUKA: Protiv presude zbog proputanja alba nije doputena. PRIMJER 9. ISPRAVKA PRESUDE BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj:P- Datum:.godine Opinski sud Sarajevo i to sudija . u pravnoj stvari tuitelja Stjepi Rose, Stjepi Danila i Stjepi Alekse zastupanih po punomoniku . advokatu iz Sarajeva, protiv tuenog Stjepi Sretka, radi ustanovljenja prava slunosti puta dosjelou, van roita dana godine donio je sjedee: RJEENJE Vri se ispravka presude broj P-. od .. godine, tako to u uvodu presude, umjesto pogreno upisanog prezimena svih parninih stranka Stijepi, treba da stoji Stjepi. U ostalom dijelu presuda ostaje neizmjenjena.
194
Obrazloenje U presudi Opinskog suda II Sarajevo broj P-. od 27.10.1989 godine pogreno je upisano prezime stranaka Stijepi umjesto Stjepi Podneskom od godine, tuitelji su preko svog punomonika podnijeli prijedlog da se izreka gore navedene presude ispravi, tako to e se prezime parninih stranaka pravilno napisati Imajui u vidu gore navedeno, te kako je prijedlog za ispravku presude osnovan, sud je na osnovu lana 195 Zakona o parninom postupku Federacije BiH odluio kao u izreci rjeenja. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 10. ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA ISPRAVKA PRESUDE BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P.-1747/98 Datum: 07.03.2005.godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja Peinar Ljiljane iz Sarajeva ul. Djevojake vode bb, Gornji Ahatovii, protiv tuenog Peinar Mahira iz Sarajeva ul.Vrbovska br. 115, radi razvoda braka, van roita dana 07.03.2005.godine donio je RJEENJE Odbija se zahtjev 14.01.1999.godine. tuiteljice za ispravku presude broj P.1747/98 od
195
OBRAZLOENJE Presudom od 14.01.1999.godine razveden je brak parninih stranaka. Podneskom od 22.12.2004.godine tuiteljica trai ispravku slova "" u slovo "" u prezimenu u presudi donesenoj kod ovog suda dana 14.01.1999.godine pod brojem P.1747/98. lanom 195. st. 1. Zakona o parninom postupku je propisano da pogreke u imenima i brojevima i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako doba. Dakle, radi se o grekama suda do kojih je dolo prilikom izrade presude. U konkretnom sluaju prezime tuiteljice je u tubi napisano "Peinar" i tuiteljica se i potpisala "Peinar" iz ega proizilazi da sud nije nainio greku prilikom izrade presude u kojoj je navedeno prezime tuiteljice "Peinar". Imajui u vidu gore navedeno, oigledno je da je stranka nainila greku u pisanju, a prema l. 195. Zakona o parninom postupku nije dozvoljeno vriti ispravke koje je u tubi ili podnescima uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u pisanju, zbog ega je odlueno kao u izreci rjeenja. SUDIJA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 11. PRESUENA STVAR U ODNOSU NA UMJEAE U PARNICI Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko dejstvo i ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara direktno su vezani pravosnanou presude. Iz obrazloenja: Predmet spora u ovoj parnici je je zahtjev tuioca da se u odnosu na tuene utvrdi njegovo pravo svojine na nepokretnostima oznaenim kao k.. 89/1/2, 89/1/3, 89/1/4, 89/1/5, 89/1/6, 89/1/7, 92/9/2, 92/9/3, 92/9/4, 92/9/5, 92/9/6, 92/9/7, upisanih u pl. 25.1. k.o Krnja Jela. Meu strankama nije sporno da je pravosnanom presudom Osnovnog suda u Foi P broj 688/83 od 20. 12. 1984 godine, u ranijoj parnici izmeu tuenih u kojoj je tuilac uestvovao kao umjea na strani tuenog M.I. utvreno je da je tueni S.N. dana
196
9.11.1956 godine zakljuio sa pravnim prethodnikom tuenom M.I. kupoprodajni ugvoor prema kome je tueni S.N. kupio, a pravni prethodnik tuenog M.I. prodao nepokretnost, u odnosu na koje tuilac istie svoje pravo svojine i da je tueni K.I. duan priznati tuenom S.N. pravo svojine na ovim nepokretnostima. Polazei od ovog utvenja, niestepeni sudovi su zakljuili da je u pitanju presuena stvar i sudili tako to su tubu odbacili pozivom na odredbu lana 333 stav 2 Zakona o parninom ostupku (dalje ZPP-e). Osnovano se u reviziji ukazuje na to da u ovom sluaju nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za konstataciju da je tubeni zahtjev istaknut od strane tuioca u ovom sporu pravosnano rijeen presudom Osnovnog suda u Foi P broj 688/83, od 20.12.1984 godine. Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslovi: da postoji identitet stranaka u istoj i obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U pravosnano okonanom sporu tuilac je podnio prijavu o stupanju u parnicu i sud je dopustio tuiocu to uee, iako nije bilo osnova da se dopusti mijeanje tuioca u parnicu. Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim strankama jedna od tih stranaka uspije, jer e se pravne posljedice presude na posredan nain odraziti i na njegovu pravnu situaciju, moe se pridruiti ovoj stranci u svojstvu obinog umjeaa ili intervenijenta (lan 206 stav 1 ZPP-a). Razlozi intervencije su dvojaki: da se time pomogne jednoj od stranaka u parnici zbog toga to se uspjeh te stranke pozitivno reflektuje i na umjeaevu pravnu situaciju i da se umjeau omogui da neposredno kontrolie postupanje stranke od ijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija. U podnesku o stupanju u parnicu tuilac je naveo da ni jednom od tuenih ne pripada pravo svojine na nepokretnostima u odnosu na koje tuilac ovom tubom istie svoje pravo svojine, jer da ove nepokretnosti pripadaju tuiocu iz osnova prava svojine. Prema tome, sadriva prijave o stupanju u parnicu jasno je ukazivala na nepostojanje razloga intervencije. O situaciji kakva je ova tuiocu je pripadalo samo pravo da pred sudom pred kojim je tekla ova parnica tubi obje strane (ovdje: tuene) tubom tzv. glavnog mijeanja i da trai da se u odnosu na njih utvrdi njegovo pravo svojine (lan 198 ZPP-a) Presuda donesena u parnici u kojoj je uestvovao trei u svojstvu umjeaa proizvodi prema njemu specifian procesni efekat. On se svodi na to da umjea ne moe poricati inenicu i pravnu ocjenu stvari u donesenoj presudi pri regulisanju svojih odnosa sa strankom kojoj se pridruio. Jedan od izuzetaka od opteg pravila po kome pravosnana presuda djeluje samo prema parninim strankama tie se odreenog kruga treih lica u odnosu na koje po izriitom zakonskom propisu ili po prirodi pravnog odnosa presuda djeluje neposredno, iako ta trea lica u parnici nisu uestvovala kao stranke. u odnosu na obine umjeae, pravosnana presuda proizvodi tzv. Intervencijski uinak i ne moe djelovati neposredno. Samo su umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara direktno vezani pravosnanou. U prvobitno okonanoj parnici tuilac nije imao poloaj obinog, a ni poloaj jedinstvenog suparniara, jer priroda tog pravnog odnosa, a niti zakon nije uslovljavala uee tuioca u toj parnici u bilo kom svojstvu da bi se donijela jedinstvena odluka u odnosu na sve njih, pa samim tim ne moe imati pravno dejstvo i u odnosu na ovog tuioca, u smislu lana 209 stav 1 ZPP-a. Odredbom ovog
197
lana predvieno je samo pravo umjeaa (za sluaj da umjea ima poloaj jedinstvenog supraniara ako pravno dejstvo presude treba da se odnosi i na njega) da ne moe podnijeti vanredni pravni lijek i kada nije stupio u parnicu sve do pravosnanosti presude. Prema tome, u konkretnom sluaju, nema uslova za postojanje presuene stvari jer ne stoji prvi uslov identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, usljed ega nije bilo mjesta odbacivanju tube na osnovu lana 333 stav 2 ZPP-a na koju se prvostepeni sud poziva. Time je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka u smislu lana 354 stav 1 ZPP-a jednako kao i drugostepeni sud, jer iz njenog postojanja, na koju je ukazao tuilac u abi protiv prvostepenog rjeenja, nije povukao zakonske konsekvence, pa je time pruio temelj da se zbog nje, iako potie jo iz prvostepenog postupka, izjavi revizija (lan 385 stav 1 taka 2 ZPP-a). (Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine).
PRIMJER 12 RJEENJE O KANJAVANJU UESNIKA U POSTUPKA BOSNA I HERCEGOVINE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-... Saarjevo, 10.01.2005. godine. Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u pravnoj stvari tuitelja .... protiv tuenog ... radi ponitenja ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u prisutnosti I i II-tuitelja i punomonika I-tuitelja, punomonika I i II-tuenog, donio je slijedee: RJEENJE Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, vjetak geodetske struke..., koji nije pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine. Obrazloenje Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine, nije pristupio, a izostanak nije opravdao.
198
Primjenom odredbi lana 411. stav 1. ZPP-a, novano je kanjen sa 500,00 KM, usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi. Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.
PRIMJER 13 RJEENJA KOJIMA SE U POSTUPKU RJEAVA O TROKOVIMA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj P: Sarajevo, .2005. godine ,
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja iz, broj protiv tuenog , radi v.s. KM, van roita dana . godine, donio je RJEENJE Obavezuje se tuitelj postupka u iznosu od
da nadoknadi tuenom trokove parninog KM u roku od 30 dana po pravosnanosti rjeenja. O b r a z l o e nj e
Rjeenjem broj od . godine kojim se tuba smatra povuenom okonan je parnini postupak po tubi tuitelja, protiv tuenog,radi . Blagovremeno izjavljenim podneskom drugotueni je zahtijevao naknadu trokova parninog postupka. Sud je utvrdio da ispunjeni uslovi propisani u lanu 390 stav 1
199
ZPP-a, te je primjenom lana 396 ZPP-a odluio o zahtjevu bez raspravljanja i donio odluku kao u izreci rjeenja. Visina trokova utvrena je u skladu oznaenom vrijednosti spora primjenom vaee AT u vrijeme preduzimanja radnje. Trokovi se sastoje od . SUDIJA
POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: PSarajevo, 03.06.2005. godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija , postupajui u pravnoj stvari tuitelja, zastupan po punomoniku .advokatu iz . protiv tuenog .radi naknade tete zbog graenja, v.s.p. 28.000,00 KM, odluujui o prijedlogu za oslobaanje plaanja trokova vjetaenja, donio je dana 03.06.2005.godine, slijedee: RJEENJE Odbija se prijedlog tuitelja da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja u ovom postupku. Obrazloenje Tuitelj je putem punomonika predloio da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja u ovom postupku. Istakao je injenicu da po saznanju koje on ima sva tri predloena vjetaenja sa svim trokovima vjetaka ne bi trebala prei iznos od 1.500,00 KM. Pozvao se na Odluku Doma o ljudskim pravima BiH broj: CH99/2425 od 06.12.2002. godine. U prilogu dopisa dostavlja ek od penzije na iznos od 93,00 KM. Na osnovu izvjetaja korisniku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS za juni 2005.godine utvreno je da tuitelj na ime penzije prima iznos od 93,30 KM, meutim
200
tuitelj je posjednik nekretnina upisanih u k.o. Vagan a to je vidljivo iz prepisa posjedovnog lista 57, katastar Glamo broj: 575/02 od 16.03.2004.godine i to sa dijelom 1/1. Ujedno a s obzirom na navode u toku postupka punomonik tuitelja je izjavio da tuitelj da s obzirom da se radi o starijoj osobi roen 1927. godine ivi kod punomonika koji mu je sin. Prema utvrenom injeninom stanju, po ocjeni suda tuitelj prema svom opem imovinom stanju moe podmiriti trokove ovog postupka a koji se odnose na naknadu za tri vjetaka u iznosu od po 180,00 KM, predujam koji se odreen od strane suda, bez tete za svoje nuno izdravanje, s obzirom da isti nije dostavio dokaz o tome da eventualno ivi u domainstvu sa lanovima ue porodice koja nemaju sredstava za izdravanje. S obzirom na izloeno sud cijeni da nisu ispunjeni uslovi iz lana 400. stav 1. ZPP-a, te je primjenom odredbe lana 401. i 402. stav 1. ZPP-a, donio odluku kao u izreci.
SUDIJA . POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj P-,, Sarajevo, 21.01.2005. godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija .pravnoj stvari tuitelja iz Njemake, zastupan po .advokatu iz ., protiv tuenog .. nastanjena u Njemakoj i .iz zastupani po . advokatu iz radi utvrenja brane teevine v.s.75.000 KM, na prijedlog punomonika tuenih, van roita, dana 21.01.2005. godine, donio je sljedee:
201
R J E E NJ E Usvaja se zahtjev tuenih za obezbjeenje parninih trokova. Odreuje se tuitelju JURGENU VEHLGUT da poloi na depozit suda u roku od 30 dana iznos od 6.000,00 KM na ime obezbjeenja trokova parninog postupka. Ukoliko tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao obezbjeenje parninih trokova smatrat e se da je tuba povuena. O b r a z l o e nj e Tuitelj putem punomonika dana 11.11.2003. godine podnosi tubu ovom sudu protiv tuene .koju proiruje i na tuenog .i predlae da sud donese presudu kojom e utvrditi da tuitelj ima pravo svojine sa dijelom na poslovnom objektu koji se nalazi u.sagraen na parceli broj 259/4 k.o.. to po starom premjeru odgovara kat. parceli 228/21 upisanoj u zkul. 489 k.o. .ukupne povrine 31 m2 i dvorite 3 m2, to su tuni duni priznati i trpiti da se na osnovu presude tuitelj uknjii kao suvlasnik sa dijelom u javnim knjigama ili da na ime suvlasnikog udijela solidarno isplate tuitelju iznos od 75.000,00 KM i naknade trokove parninog postupka u roku od 30 dana. Podneskom od 8.11.2004. godine punomonik tuenih istie prigovor aktorske kaucije obzirom da je tuitelj dravljanin Njemake. Za sluaj da se tuitelj odbije sa tubenim zahtjevom tueni nee biti u mogunosti naplatiti parnine trokove i stoga predlae da sud naloi tuitelju da predujmi iznos od 10.000,00 KM na ime osiguranja trokova sastava odgovora na tubu, zastupanja na pripremnom roitu, glavnoj raspravi i trokova vjetaenja. Na osnovu lana 458 stav 1 ZPP-a u parninom postupku primjenjuju se odredbe Zakona o rjeavanju sukoba zakona koji u lanu 82 propisuje da je strani dravljanin duan obezbjediti parnine trokove na zahtjev koji tueni istakne prije pripremnog roita. Kako izmeu izmeu Njemake i Bosne i Hercegovine nije zakljuen sporazum o pravnoj pomoi, to se tuitelj ne moe osloboditi plaanja parninih trokova pod uslovima uzajamnosti iz lana 85 zakona i kako je sud utvrdio da je zahtjev tuenih osnovan, primjenom lana 84 Zakona o rjeavanju sukoba zakona donio je odluku kao u izreci rjeenja nalazei da je odreeni iznos realan trokovim koje moe proizvesti ovaj postupak za tuene. Sudija POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
202
PRIMJER 14. RJEENJE O ODREIVANJU JEMSTVA BOSNA I HERCEGOVINA FEDERCIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj P: Sarajevo, .2005. godine iz Sarajeva, broj . godine, u prisustvu
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja , protiv tuenog , radi v.s. KM, na roitu dana zuenog i tuitelja, donio je sljedee: RJEENJE
Odreuje se jemstvo u gotovom novcu u iznosu od koji predlagatelj osiguranja treba polaiti na depozitni raun suda broj 1291011000079316 u roku od dana po donoenju rjeenja. O b r a z l o e nj e Tuitelj je podnoenjem tube ovom sudu dana godine pokrenuo parnini postukao za i u istoh predloio donoenje mjere osiguranja i privremne mjere kojom e se naloiti tuenom kao protivniku osiguranja koju zasniva na . Punomonik protivnika osiguranja osporio je razloge za donoenje mjere osiguranja i predloio . Primjenom lana 269 stav 2 ZPP-a u vezi sa lanom 18 stav 2 Zakona o izvrnom postupku FBiH sud je naloio tuitelku davanje jemstva u gotovom novcu u iznosu nevedenom u izreci rjeenja naavi da je odreeni iznos adekvatan teti koja bi za protivnika osiguranja mogla nastati odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja. Naime
203
ANEX XI ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja
1. EMA NAINA IZRADE PRESUDE I UTVRDITI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS NA OSNOVU KOJEG SE DONOSI ODLUKA O TUBENOM ZAHTJEVU U IZRECI PRESUDE II UTVRDITI INJENICE KOJE KOJE OPRAVDAVAJU PRIMJENU TOG PROPISA, NA OSNOVU REZULTATA RASPRAVLJANJA U TOKU CJELOKUPNOG PARNI NOG POSTUPKA III UTVRDITI DOKAZE PROVEDENE U TOKU POSTUPKA KOJIMA SU TE INJENICE DOKAZANE (UKOLIKO SE NE RADI O NESPORNIM ILI NOTORNIM INJENICAMA) IV IZVRITI ELIMINACIJU ONIH DOKAZA KOJIM SUD NIJE POVJEROVAO ODNOSNO KOJE JE ODBIO CIJENITI IZ OPRAVDANIH RAZLOGA V NA TAKVO UTVR ENO INJENINO STANJE PRIMIJENITI KONKRETAN MATERIJALNO-PRAVNI PROPIS.
2. O B A V E Z N I S A D R A J O B R A Z L O E NJ A
1. ZAHTJEVI STRANAKA 2. NAVODI O INJENICAMA NA KOJIMA STRANKE ZASNIVAJU SVOJE ZAHTJEVE
204
3. OCJENA IZVEDENIH DOKAZA 4. RAZLOZI ODBIJANJA PROVOENJE ODBIJENO 5. KONKRETNI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS KOJI JE PRIMJENJENNI U KOM SLUAJU UOPTENO POZIVANJE NA PRAVNE NORME 6. RAZLOZI ZA OSTALE ODLUKE, KAO TO SU ODLUKE O PROCESNIM PRIGOVORIMA, PRETHODNOM PITANJU I DR. 7. ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA, SA IZNOSOM PRIZNATIH TROKOVA ZA POJEDINE PARNINE RADNJE - IZVRENA SPECIFIKACIJA TROKOVA DA SE PROVEDU DOKAZI IJE JE
SUDSKE MJERE OBEZBJEENJA
UVODNE NAPOMENE Kategorije U ovom modulu obradjen je trei dio glava X Zakona o parninom postupku RS (i Federacije BiH ) pod naslovom Sudske mjere obezbjedjenja ( osiguranja) . Kljune tematske oblasti koje e se obradjivati u ovom modulu su pitanja nadlenosti, uslovi za odredivanje sudskih mjera obezbjedenja, vrste sudskih mjera obezbjedenja, postupak za odredivanje sudskih mjera obezbjedenja, dejstvo sudskih mjera obezbjedenja, troskovi i teta u postupku odredivanja sudskih mjera obezbjedenja, te prodaja pokretnih stvari. Trajanje Oblik Za obradu ovog modula potreban je jedan radni dan rasporeen u vremenski period od 4 do 6 radnih sati. U okviru ovog vremena modul e biti predstavljen u obliku seminara, koji podrazumijeva predavanje, vjebu i panel diskusiju. Ciljevi ovog modula su: Opti cilj modula je pomoi sudijama da lake i bre identifikuju mogue probleme koji se pojavljuju u konkretnim predmetima sa predloenim mjerama obezbjeenja, da odrede njihove bitne elemente i pronau najbolje rjeenje. Pri izradi ovog modula polazi se od u dosadanjoj sudskoj praksi evidentiranih, najaktuelnijih problema. Oni su identifikovani u anketi obavljenoj sa sudijama prvog stepena. Napominjemo, da je od stupanja na snagu novih Zakona o parninom postupku prolo tek dvije godine (u FBiH i manje), to nije dug period da se odrede sve teke teme. Iako je sudska praksa dinamian proces, podloan promjenama, nadamo se da e rad na ovom modulu doprinijeti ispunjenju opteg cilja modula. - Konkretni cilljevi, kroz koje e se u ovom modulu realizovati opti cilj, su: identifikovati nadlenost sudova, analizirati uslove za odreivanje mjere obezbjeenja i njihov odnos sa tubenim zahtjevom, prepoznati i odrediti odgovarajuu mjeru obezbjeenja, primijeniti uobiajeni postupak i odrediti trajanje mjera, te dati takodje opta uputstva u odnosu na tetu u vezi sa sudskim mjerama obezbjedjenja i mogunostima prodaje pokretnih stvari. Opis Sudske mjere obezbjedjenja zauzimaju poglavlje III- glavu X Zakona o parninom postupku Republike Srpske i Federacije BiH i obraene su u 23 lana ovih Zakona. Osim terminolokih razlika, izmeu njih ne postoje sutinske razlike.
Ciljevi edukacije
Po prvi put su sudske mjere obezbjedjenja u cjelosti regulisane Zakonom o parninom postupku. Ova materija je prije donoenja novih Zakona o parninom postupku bila je regulisana Zakonom ( Zakonima ) o izvrnom postupku u obliku insitituta prethodnih i privremenih mjera. Nova zakonska regulativa vie ne pravi razliku izmedju privremenih i prethodnih mjera, te su sve ove razlike sada spojene u jedinstven institut sudskih mjera obezbjedjenja. To podrazumijeva da se sve odredbe Zakona o parninom postupku u vezi sa mjerama obezbjeenja odnose i na mjere obezbjedjenja koje predvidjaju takoer i drugi zakonski ( materijalni ) propisi oba entiteta, kao Porodini zakoni, Zakon o radu, Zakon o zatiti od klevete i sl. U vaeoj zakonskoj regulativi preuzeta su odredjena rjeenja iz ranijeg (ranijih) Zakona o izvrnom postupku, ali ima dosta novena koje u sutini predstavljaju jedan novi kvalitet, jer razradjuju i dopunjuju ranije odredbe. Nadlenost za odluivanje (dijelom izvrenje) o mjerama obezbjedjenja prenesena je u parnini postupak, pa su se tek donoenjem novih Zakona o parninom postupku u veem broju poeli pojavljivati predmeti u kojima treba odluiti o sudskim mjerama obezbjedjenja u parninom postupku. Za sudije parniare to je dodatno optereenje, ali i novo iskustvo. Primijeeno je u praksi da ak postoji odredjena odbojnost prema sudskim mjerama obezbjedjenja. Razlog tome moe biti postojanja odredjenih neodumica ili nedovoljnog iskustva kod odluivanja po ovim prijedlozima, jer sudske mjere obezbjedjenja predstavljaju kvalitativno novu zakonsku regulativu, koja nije jo zaivjela u praksi. Osim toga, odluivanje o sudskim mjerama obezbjedjenja zahtijeva naroitu hitnost, pa se donose odluke kada injenine situacije jo nisu potpuno jasne, na to sudije parniari nisu naviknuti. Medjutim, upravo njihova pravilna i blagovremena primjena uveliko doprinose zakonitosti i pravnoj sigurnosti, jer prije donoenja konane odluke, za to je uvijek potreban dui vremenski period, obezbjedjuju i tite interese stranaka kada je to neophodno. Sve ovo su razlozi zbog kojih su sudske mjere obezbjedjenja vrlo relevantna oblast, koja zahtijeva panju i dalju edukaciju. Ovaj modul sadrae razradu najinteresantnijih tema podmodula vezanih za ovu oblast i to:
- pitanja nadlenosti ( koji sud, u kojem okviru i do kojeg momenta je nadlean za odluivanje o sudskim mjerama obezbjedjenja ) - uslovi za odredjivanje sudskih mjera obezbjedjenja ( ko je moe traiti i pod kojim uslovima ) - vrste sudskih mjera obezbjedjenja ( koja potraivanja i na koji nain se mogu obezbijediti, te koje se mjere obezbjedjenja mogu odrediti ) - postupak za odredjivanje sudskih mjera obezbjedjenja ( uz osvrt na razliitost privremene mjere obezbjedjenja i mjere obezbjedjenja, trokove u postupku i prodaju pokretnih stvari.) - dejstva sudskih mjera ( kakve su posljedice odredjivanja sudske mjere obezbjedjenja i do kada one ostaju na snazi, teta u vezi sa mjerama obezbjeenja ) -trokove u postupku sudskih mjera obezbjeenja -prodaja pokretnih stvari u postupku obezbjeenja -teta u vezi sa postupkom donoenja mjera obezbjeenja -pregled postupka obezbjeenja pred sudovima Brko Distrikta BiH Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Alma Salihbegovi, Osnovni sud Bjeljina
[Naziv modula]
UVOD Sudske mjere obezbjedjenja zauzimaju poglavlje III- glavu X Zakona o parninom postupku Republike Srpske i Federacije BiH i obraene su u 23 lana ovih Zakona. Osim terminolokih razlika, izmeu njih ne postoje sutinske razlike. Po prvi put su sudske mjere obezbjedjenja u cjelosti regulisane Zakonom o parninom postupku. Ova materija je prije donoenja novih Zakona o parninom postupku bila je regulisana Zakonom ( Zakonima ) o izvrnom postupku u obliku insitituta prethodnih i privremenih mjera. Nova zakonska regulativa vie ne pravi razliku izmedju privremenih i prethodnih mjera, te su sve ove razlike sada spojene u jedinstven institut sudskih mjera obezbjedjenja. To podrazumijeva da se sve odredbe Zakona o parninom postupku u vezi sa mjerama obezbjeenja odnose i na mjere obezbjedjenja koje predvidjaju takoer i drugi zakonski ( materijalni ) propisi oba entiteta, kao Porodini zakoni, Zakon o radu, Zakon o zatiti od klevete i sl. U vaeoj zakonskoj regulativi preuzeta su odredjena rjeenja iz ranijeg ( ranijih ) Zakona o izvrnom postupku, ali ima dosta novina koje u sutini predstavljaju jedan novi kvalitet, jer razradjuju i dopunjuju ranije odredbe. Nadlenost za odluivanje ( dijelom izvrenje ) o mjerama obezbjedjenja prenesena je u parnini postupak, pa su se tek donoenjem novih Zakona o parninom postupku u veem broju poeli pojavljivati predmeti u kojima treba odluiti o sudskim mjerama obezbjedjenja u parninom postupku. Za sudije parniare to je dodatno optereenje, ali i novo iskustvo. Primijeeno je u praksi da ak postoji odredjena odbojnost prema sudskim mjerama obezbjedjenja. Razlog tome moe biti postojanja odredjenih neodumica ili nedovoljnog iskustva kod odluivanja po ovim prijedlozima, jer sudske mjere obezbjedjenja predstavljaju kvalitativno novu zakonsku regulativu, koja nije jo zaivjela u praksi. Osim toga, odluivanje o sudskim mjerama obezbjedjenja zahtijeva naroitu hitnost, pa se donose odluke kada injenine situacije jo nisu potpuno jasne, na to sudije parniari nisu naviknuti. Medjutim, upravo njihova pravilna i blagovremena primjena uveliko doprinose zakonitosti i pravnoj sigurnosti, jer prije donoenja konane odluke, za to je uvijek potreban dui vremenski period, obezbjedjuju i tite interese stranaka kada je to neophodno. Sve ovo su razlozi zbog kojih sudske mjere obezbjeenja predstavljaju vanu oblast, koja zahtijeva panju i dalju edukaciju. Stoga se ve nalazimo na poetku sadraja modula, koji e obraditi teme iz tabele sadraja.
[Naziv modula]
1. NADLENOSTI ZA ODLUIVANJE O nadlenosti za odluivanje o prijedlogu za obezbjeenje govori lan 268 Zakona o parninom postupku. Ovaj lan govori o nadlenosti za odluivanje to je razliito od nadlenosti za provoenje izvenja po takvoj odluci. Dakle, radi se o tome koji sud je nadlean da donese odluku-rjeenje o prijedlogu za odreivanje sudske mjere obezbjeenja, mada Zakon predvia dijelom i nain provoenja izvrenja, o emu e biti dalje pomena u ovom modulu. 1.1. Opti elementi Ovaj lan navodi da je za odluivanje o prijedlogu za obezbjedjenje, ukljuujui i obezbjedjenje na imovini protivnika obezbjedjenja, koja se nalazi izvan FBiH ( RS ), odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja parninog postupka kao i u toku postupka nadlean sud koji postupa po tubenom zahtjevu. Dalje konkretizuje da odluku o mjeri obezbjedjenja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno Vii sud, kad je prijedlog za njeno donoenje podnesen poslije dostavljanja predmeta tom sudu, radi odluivanja o pravnom lijeku. Zakonski tekst ide dalje pa kae u stavu 2, da, nakon pravosnanosti odluke u tubenom zahtjevu o prijedlogu za obezbjedjenje odluuje sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu. Iz ovog lana proizilazi da se mjera obezbjeenja moe odrediti u svakoj fazi postupka od podnoenja tube do pravosnanosti odluke, ali i prije podnoenja tube, kao i poslije pravosnanosti odluke, sve do izvrenja presude. Potpuno jasno to potvruje ovaj lan u vezi sa l. 276 st I ZPP-a, koji odgovara na pitanje kad se mjera obezbjeenja moe predloiti. Ve u ovom prvom lanu postoje vane novine u odnosu na ranije propise ( u Zakonu o izvrnom postupku ). Raniji propisi su predvidjali da je, ako je pokrenut sudski postupak, za odluivanje bio nadlean sud pred kojim je postupak pokrenut, a u sluaju da postupak nije pokrenut za odluivanje bio mjesno nadlean sud koji bi bio nadlean za odluivanje u prijedlogu za izvrenje i nije ukljuivao obezbjedjenje na imovinu protivnika obezbjedjenja koji se nalazi izvan RS, odnosno FBiH, odnosno BiH.
[Naziv modula]
1.2. Nadlenost u toku parninog postupka Relevantni vaei propis vee nadlenost suda za tubeni zahtjev. To znai da o sudskoj mjeri obezbjedjenja odluuje sud koji je nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu koji se obezbjedjuje sudskom mjerom obezbjedjenja. Stav drugi to dalje razradjuje kada navodi odredjeno da i nakon pravosnanosti odluke po tubenom zahtjevu o prijedlogu za obezbjedjenje odluuje sud koji je nadlean za odluivanje u tubenom zahtjevu i to u prvom stepenu. Dakle, o prijedlogu za obezbjedjenje odluuje sud koji bi bio stvarno i mjesno nadlean da postupa po postavljenom tubenom zahtjevu, odnosno po podnesenoj tubi. Pitanje nadlenosti suda bi se trebalo raspraviti u skladu sa odredbama Zakona o parninom postupku ili drugih Zakona koji reguliu pitanje mjesne i stvarne nadlenosti suda za rjeavanje po tubenom zahtjevu. Ako bi se mogla postaviti formula ona bi izgledala ovako: Mjera obezbjeenja = tubeni zahtjev = nadleni sud Ove zakonske odredbe izgledaju prilino jasne, medjutim, u praksi su se pojavile ve odredjene nedoumice. To pokazuju sljedei primjeri koje smo pronali u aktuelnoj sudskoj praksi: Primjer 1. Tuilac je podnio tubu, u kojoj je postavio tubeni zahtjev: Tubenim zahtjevom trai da sud obavee tuenog da mu plati na ime duga iznos od 25.000,00 KM sa zakonskom kamatom i trokovima parninog postupka. Tuilac je iz B, a tueni iz Z. Tuba je podnesena prvostepenom sudu u B. Osnovni sud u B je bio mjesno nadlean, na osnovu ugovorene mjesne nadlenosti, te u tom smislu nije bilo ni prigovora stranaka. U toku postupka tuilac je predloio da sud odredi sudsku mjeru obezbjedjenja, radi obezbjedjivanja novanog potraivanja, tako to e tuenom zabraniti raspolaganje nekretninama upisanim u zk.ul.br.1260 K.o.V, koje se nalaze na podruju optine Z. Prvostepeni sud se oglasio mjesno nenadlenim za odredjivanje predloene mjere obezbjedjenja i prijedlog odbacio, smatrajui da se radi o iskljuivoj nadlenosti suda na ijem se podruju nalazi nepokretnost.
[Naziv modula]
Kako se u konkretnom sluaju nepokretnost koja je predmet mjere obezbjedjenja nalazi na podruju za koje je nadlean drugi sud, smatra da je mjesno nenadlean na osnovu lana 42 stav 1 i lana 19 stav 2 ZPP-a. Po albi Vii sud je ovu odluku prvostepenog suda ukinuo. Zakljuak je: Iz lana 268. proizilazi da je za odluivanje o prijedlogu za obezbjedjenje nadlean sud koji je nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu, koji mjera obezbjedjenja treba da obezbijedi. Ako se sud ve smatrao nadlenim ili bio nadlean da odluuje o predmetnom tubenom zahtjevu, onda je on nadlean i da odlui o sudskoj mjeri obezbjedjenja. Ona ne moe egzistirati odvojeno od tubenog zahtjeva, te je ona u funkciji postavljenog tubenog zahtjeva. Mjera obezbjedjenja se ne moe u pogledu nadlenosti suda posmatrati odvojeno od postavljenog tubenog zahtjeva, niti ona odredjuje nadlenost suda. Nadlenost suda odredjuje tubeni zahtjev. Primjer 2. Tuilac je protiv tuenog iz B, podnio tubu prvostepenom sudu u B sa tubenim zahtjevom kojim trai da: sud utvrdi da je nedozvoljeno potraivanje tuenog prema tuiteljevom predniku u iznosu od 40.000,00 DM sa zakonskom kamatom, utvrdjeno pravosnanom presudom Optinskog suda u Sremskoj Mitrovici P-357/97, SCiG. Naveo je, da je pred sudom u Sremskoj Mitrovici takodje u toku izvrni postupak, radi isplate potraivanja utvrdjenog pravosnanom presudom Optinskog suda u Sremskoj Mitrovici P-357/97. U tubi je stavio prijedlog da sud odredi sudsku mjeru obezbjedjenja, tako to e zabraniti prinudnu naplatu potraivanja tuenom, utvrdjenog pomenutom pravosnanom presudom Optinskog suda u Sremskoj Mitrovici, a u izvrnom postupku koji se vodi takodje kod Optinskog suda u Sremskoj Mitrovici. Prvostepeni sud u B. se oglasio apsolutno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, sve provedene radnje u postupku ukinuo i tubu zajedno sa prijedlogom za usvajanje-odreivanje sudske mjere obezbjedjenja odbacio. Prvostepeni sud se pozvao na lan 45. Zakona o parninom postupku RS, jer je za sudjenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog izvrnog postupka mjesno iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni postupak. Sljedom tog propisa, iskljuivo nadlean za raspravljanje o postavljenom tubenom zahtjevu je Optinski sud u Sremskoj Mitrovici, koji se nalazi na podruju SiCG, pa je u smislu lana 16 stav 4 Zakona o parninom postupku RS tubu i prijedlog stavljen u tubi odbacio. U ovom sluaju prvostepeni sud u B nije bio nadlean da odluuje o postavljenom tubenom zahtjevu, pa analogno tome, nije nadlean ni da odluuje o sudskoj mjeri obezbjedjenja koja treba da obezbijedi tubeni zahtjev.
[Naziv modula]
10
Miljenja smo da je u ovom sluaju sud ispravno postupio. Zakljuak je: Iz navedenih primjera se ponovo izvlai zakljuak da u pogledu nadlenosti suda za odluivanje o sudskoj mjeri obezbjedjenja u neraskidivoj funkcionalnoj vezi, kao i nekim drugim sluajevima o kojima e se kasnije govoriti, stoje tubeni zahtjev i mjera obezbjedjenja. U ranijoj praksi prije donoenja vaeeg Zakona o parninom postupku, pojavili su se i stavovi, o kojima je vrijedno rasmisliti, da privremenu mjeru ( mjeru obezbjedjenja ) radi obezbjedjenja potraivanja moe donijeti i mjesno nenadlean parnini sud. Takav stav je zauzeo Vrhovni sud Bosne i Hercegovine P-751/90 odlukom od 19.08.1991.g., kako slijedi: Podnoenjem tube pokree se parnini postupak ( lan 185. Zakona o parninom postupku ), bez obzira da li je sud, kome je tuba podnesena, mjesno nadlena za sudjenje. Za odluivanje o privremenoj mjeri nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut, a to je u ovom sluaju prvostepeni sud ( lan 282 stav 2 ZIP-a ). Odredbama Zakona o izvrnom postupku nije propisano da privremenu mjeru treba ukinuti, ako se parnini sud koji ju je donio oglasio mjesno nenadlenim i predmet ustupi drugom mjesno nadlenom sudu, a u lanu 21 stav 4 Zakona o parninom postupku je propisano da parnine radnje nenadlenog suda nisu bez vanosti samo zbog toga to ih je preduzeo nenadlean sud. U smislu lana 14 Zakona o izvrnom postupku, u postupku izvrenja i obezbjedjenja, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, pa je pomenuta odredba lana 21 stav 4 Zakona o parninom postupku kada se radi o privremenoj mjeri. Ovakav stav bi se eventualno mogao razmatrati i u smislu vaeih odredaba Zakona o parninom postupku ( lan 19 i 20 ZPP-a ). I vaei propisi predvidjaju da parnine radnje mjesno nenadlenog suda, kao to su uvidjaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadleni sud. Ova situacija se moe pojaviti onda kad je sud odluio o mjeri obezbjedjenja prije odgovora na tubu, te analogno tome prije stavljenog prigovora tuene o mjesnoj nenadlenosti, o kojoj sud pazi tek po prigovoru stranke. Ako je mjera ve odreena, postavlja se pitanje hoe li ona ostati na snazi zbog injenice da je o njoj odluio mjesno nenadlean sud ? Miljenja smo da takva mjera ostaje na snazi do sljedee odluke mjesno nadlenog suda o njoj ( kome se dostavlja spis ), u skladu sa odredbama ZPP-a o postojanju uslova za postojanje mjere obezbjeenja.
[Naziv modula]
11
1.3. Nadlenost prije podnoenja tube i nakon pravosnanosti presude I u situacijama kad je prijedlog za donoenje sudske mjere obezbjedjenja stavljen prije podnoenja tube prije pokretanja parninog postupka, u tom prijedlogu za odredjivanje mjere obezbjedjenja, mora uvijek biti istaknut jasno i odredjeno tubeni zahtjev, ije se obezbjedjenje mjerom trai. Na to ukazuje lan 276 stav 3 Zakona o parninom postupku i u skladu sa tim zahtjevom bie i odredjena stvarna i mjesna nadlenost suda za donoenje odluke o privremenoj mjeri obezbjedjenja. Odredjene nejasnoe su se u praksi prvostepenih sudova pojavile upravo u situacijama kad je zahtjev za odredjivanje mjere obezbjedjenja podnesen prije pokretanja parninog postupka, te nakon pravosnanosti odluke po tubenom zahtjevu. Prvostepeni sudovi razliito postupaju kod naina formiranja spisa po ovakvim zahtjevima. Ovdje se ne radi o mjesno ili stvarno nenadlenom sudu, nego se radi o tome u kojem postupku e biti odluivano o prijedlogu za odredjivanje mjere obezbjedjenja. Neki sudovi ovakve mjere zavode pod oznaku R, odnosno smatraju to vanparninim predmetom, polazei od toga da jo uvijek ne postoji zasnovana parnica i da su stranke u postupku definisane kao predlaga obezbjedjenja i protivnik obezbjedjenja. Pronaena je situacija kada je Osnovni sud donio u vanparninom postupku pod oznakom R1 rjeenje, na prijedlog stranke, kojim odredjuje sudsku mjeru obezbjedjenja, tako to protivniku predlagaa ( koji je upisan kao vlasnik imovine ) zabranjuje da otudji ili optereti nekretnine steene u branoj zajednici sa predlagateljicom do pravosnanog okonanja diobe brane imovine izmedju predlagateljice i protivnika predlagaa. Zabiljeba ove mjere obezbjedjenja je izvrena u zemljino-knjinom uredu, a predlagateljici naloeno da u roku od 30 dana od dostavljanja rjeenja podnese tubu kod istog suda, kojom e traiti utvrenje svojinskog dijela i diobu u braku steene imovine, pod prijetnjom ukidanja odredjene mjere obezbjedjenja. Na ovakvo rjeenje o mjeri obezbjedjenja nije bilo albe, a parnini postupak je pokrenut u skladu sa nalogom suda. Takodje je primijeeno da se nakon pravosnanosti presuda u izvrnom postupku donose mjere obezbjedjenja u skladu sa odredbama 268 i 269 ZPP-a, dok neki sudovi prijedloge za donoenje mjere obezbjedjenja podnesene prije pokretanja parninog postupka oznaavaju poslovnom oznakom P kao parnini spis. S tim u vezi, miljenja smo da se o prijedlogu za donoenje sudske mjere obezbjedjenja podnesenom prije podnoenja tube i nakon pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu moe raspravljati samo u parninom postupku.
[Naziv modula]
12
Naime, lan 268, koji govori o nadlenosti suda za odluivanje o prijedlogu za obezbjedjenje, koji je podnesen prije pokretanja parninog postupka, kao i tokom tog postupka kae da je nadlean sud koji postupa po tubenom zahtjevu. Nakon pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, Zakon takodje predvidja da o prijedlogu za obezbjedjenje odluuje sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu. Zakon koristi termin tubeni zahtjev, koji termin poznaje jedino Zakon o parninom postupku, a koji ini sutinu i cilj parnine tube. Ako se uzme u obzir da je raniji Zakon predvidjao nadlenost suda ( u sluaju kad postupak nije pokrenut ) koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za izvrenje, te nije bilo dileme da se radi o nadlenom sudu koji sprovodi izvrenja, smatramo da i u ovom sluaju ne bio trebalo da bude dilema, te da kod podnoenja prijedloga za donoenje mjere obezbjedjenja prije pokretanja parninog postupka ili nakon pravosnanosti presude o zahtjevu treba da odluuje u parninom postupku sud nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu. Miljenja smo da u izvrnom postupku vie nije mogue odluivati o mjerama obezbjedjenja, jer Zakon o izvrnom postupku ne poznaje mjere obezbjedjenja. Na to ukazuje lan 281 stav 3 ZPP-a, koji kae da izreena mjera obezbjedjenja ostaje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prisilno izvrenje. Pri tom sudske mjere obezbjedjenja su tako koncipirane da njihovo postojanje ima svrhu samo u relacijama postojanja spora o odredjenom zahtjevu, koji zahtijeva obezbjedjenje, to jeste osnov parnice - parninog postupka, s tom razlikom to priroda spora moe da zahtijeva hitnu reakciju suda radi neodlone zatite interesa, prije no to parnica i formalno egzistira, a ponekad i nakon pravosnanosti odluke, a prije konanog izvrenja. Takodje je potrebno biti naroito oprezan kod prijedloga za donoenje mjere obezbjedjenja nakon pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, jer se moe desiti da se zapravo u takvim sluajevima radi o novom potraivanju- novom tubenom zahtjevu. U vezi sa nadlenou suda zanimljiv je primjer iz sudske prakse, koji govori o situaciji kada je mogue i u vanparninom postupku donijeti mjeru obezbjeenja. Primjer Prvostepenom sudu je u vanparninom postupku radi fizike diobe meu suvlasnicima, podnesen prijedlog da se privremeno urede odnosi izmeu suvlasnika, tako to e se predlagaima privremeno odrediti-dati na upravljanje i korienje zajednike nekretnine, sa konkretnim prijedlozima koja e se parcela dodijeliti na upravljanje i korienje svakom od predlagaa, kao i protivniku predlagaa.
[Naziv modula]
13
Prvostepeni sud je donio rjeenje kojim je odredio privremeno upravljanje i korienje zajednikih nekretnina stranaka na nain kako su to predloili predlagai osiguranja. U rjeenju navodi da je nesporno da su predlagai nasljednici iza umrlog oca, na zajednikoj imovini sa dijelovima od i da imaju pravo na upravljanje i koritenje zajednike imovine sa ovim dijelom, pa kako ovaj postupak diobe relativno dugo traje, a protivnik predlagaa bez osnova koristi cjelokupnu zaostavtinu ve dui vremenski period, to je sud uredio privremeno odnose upravljanja i koritenja zajednikom imovinom, kao u ovom rjeenju, odreujui priblino po imovine svakoj od stranaka. Po albi protivnika predlagaa, ovo prvostepeno rjeenje je Vii sud potvrdio. U obrazloenju navode da je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo, kada je u skladu sa lanom 146 stav 2 Zakona o nasleivanju odredio svakom nasljedniku ( vanparninim strankama ) dio nasljedstva koji e privremeno koristiti i kojim e upravljati do konane diobe, te istovremeno pravilno primijenio i procesno pravo, odnosno odredbu lana 158 stav 3 Zakona o vanparninom postupku, Tom odredbom je propisano, da sud moe do donoenja odluke nadlenog organa ( u ovom sluaju do okonanja postupka fizike diobe nekretnina ) privremeno urediti odnose zainteresovanih osoba u pogledu upravljanja i korienja zajednikim stvarima, kada to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila teta, samovlae ili oita nepravda za pojedine zainteresovane osobe. Ne treba zanemariti injenicu da protivnik predlagaa od 2001.g sam koristi predmetne nekretnine, sa istih ubire plodove i tako ostvaruje zaradu, a zajedno sa ostalim vanparninim strankama proglaen je za zakonskog nasljednika sa dijelom od . Prema odredbi lana 269 stav 1 ZPP-a do odreivanja mjere osiguranja moe doi ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takve mjere, protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja ili na drugi nain tetno uticati na prava predlagaa osiguranja. U konkretnom sluaju predlagai osiguranja su uinili vjerovatnim postojanje svog potraivanja, odnosno prava, time to su nasledjivanjem postali suvlasnici predmetnih nekretnina. Osim toga, ispunjen je i drugi uslov za izdavanje predloene mjere osiguranja, jer predmetne nekretnine iskljuivo koristi protivnik osiguranja i to od 2001.g, to po miljenju suda tetno utie na prava predlagaa osiguranja u tom smislu to ne ostvaruju odgovarajue prihode usljed nekorienja predmetnih nekretnina. Zakljuak: Dakle, ovaj primjer govori o mogunosti donoenja mjere obzebjeenja i u vanparninom postupku, to nije niuemu protivno svim ranijim zakljucima.
[Naziv modula]
14
Naime, sud je u vanparninom postupku nadlean da izvri fiziku diobu nekretnina ( nadlean za ovaj zahtjev upravo u vanparninom postupku ), te je uz to Zakonom o vanparninom postupku i predviena mogunost privremenog ureivanja odnosa zainteresovanih strana u pogledu upravljanja i koritenja zajednikim stvarima, kada to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila teta, samovlae ili oita nepravda za pojedine zainteresovane osobe. Uz to, u konkretnom sluaju su ispunjeni i svi uslovi iz lana 269 stav 1 ZPP-a. To znai da u konkretnom sluaju imamo odluku o mjeri obezbjeenja nadlenog suda, u cilju obezbjeenja vjerovatno osnovanog prijedloga ( zahtjeva ) za koji je nadlean, te zakonski propis predvia takvu mogunost. 1. 4. Razgranienje nadlenosti izmeu prvostepenog i drugostepenog suda U vezi sa nadlenou suda u praksi se pojavila situacije da drugostepeni sud, koristei se lanom 268 ZPP-a, dostavljanjem spisa prvostepenom sudu u kojem postoji prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja o kojem nije odlueno , prenosi svoju nadlenost za odluivanje o mjeri obezbjedjenja. Naime, kod razgranienja nadlenosti izmeu prvostepenog i drugostepenog suda ( neposredno Vieg suda ) l. 268 ZPP-a predvidja da je tokom postupka za odluivanje o prijedlogu za obezbjedjenje nadlean sud koji postupa po tubenom zahtjevu u prvom stepenu, a neposredno Vii sud, kad je prijedlog za njeno donoenje podnesen nakon dostave predmeta tom sudu, radi odluivanja o pravnom lijeku. U praksi se desilo da je prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja podnesen nakon dostavljanja spisa neposredno Viem sudu, da je Vii sud donio odluku po albi na presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje zajedno sa prijedlogom za odredjivanje mjere obezbjedjenja o kojem nije odluio. Ovakve situacije nisu prihvatljive I na mala vrata otvaraju mogunosti prenoenja nadlenosti, protivno lanu 268 ZPP-a.. Njegovim dosljednim tumaenjem proizilazi da je neposredno Vii sud nadlean da odlui o prijedlogu za odredjivanje mjere obezbjedjenja, nakon to je spis, odnosno predmet dostavljen Viem sudu. Drugostepeni sud mora odluiti o prijedlogu za mjeru obezbjeenja, stavljenom nakon datuma dostavljanja spisa tom sudu, a koji je primljen-dostavljen drugostepenom sudu dok se spis nalazi kod njega.
[Naziv modula]
15
2. USLOVI ZA ODREDJIVANJE SUDSKE MJERE OBEZBJEENJA
lan 269 Zakona o parninom postupku sadri osnovne uslove za odredjivanje sudske mjere obezbjedjenja. Ovi uslovi uglavnom odgovaraju istim uslovima za odredjivanje ranijih privremenih i prethodnih mjera predvienih u Zakonima o izvrnom postupku. Novina je to, to je odredjeno u kom se sluaju predlagatelj obezbjeenja oslobadja od obaveze davanja jemstva, te to su od obaveze davanja jemstva oslobodjeni izuzeti Bosna i Hercegovina, njeni Entiteti, Distrkt Brko, Kantoni, optine (i grad). 2.1. Obavezni kumulativni uslovi Stav 1 lana 269 predvidja jasno da je za odredjivanje mjere obezbjedjenja potrebno da se ispune dva uslova, a to je 1. da predlagatelji obezbjedjenja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava 2. da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otudjiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain njome raspolagati, odnosno promijeniti postojee stanje stvari ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa obezbjedjenja. Kao i u ranijim propisima ne postoje nikakve dileme da se oba ova uslova moraju kumulativno ispuniti da bi sud mogao usvojiti, odnosno odrediti predloenu mjeru obezbjedjenja. Faktiko je pitanje koje se tumai vrlo iroko i preputeno je na ocjenu sudije, kada su u konkretnom sluaju ispunjeni ovi uslovi. 2.1.1. Kako provjeriti kad je potraivanje predlagatelja obezbjedjenja vjerovatno? To dokazuje predlagatelj obezbjedjenja i na raspolaganju mu stoje sva dokazna sredstva koja predvidja Zakon o parninom postupku. ( l. 123 do 173 ) Poto je, u pravilu, odluivanje o ovakvom prijedlogu hitno, jasno je da se moraju koristiti dokazi koji se mogu brzo i lako izvesti. Najee su to materijlni dokazi, Na primjer, ukoliko se radi o zahtjevu za predaju nekretnina ili stvari, to bi bile razliite vrste ugovora, izvoda iz javnih registara i sl.. Ovakve dokaze je, u pravilu, najee mogue priloiti ve u vrijeme podnoenja prijedloga. Medjutim, ponekad je mogue
[Naziv modula]
16
takodje izvesti brzo i lako neki drugi dokaz kao npr. sasluanje svjedoka ije prisustvo zainteresovana stranka moe brzo i lako obezbjediti ili uvidjaj. U svakom sluaju tuilac, ve uz prijedlog za obezbjedjenje mora ponuditi dovoljno dokaza na osnovu kojih e sud zakljuiti da je vjerovatnije tubeni zahtjev osnovan, nego suprotno. To bi bio minimum standarda. U praksi, najee postupajui sud nema veih problema kod provjere vjerovatnosti tubenog zahtjeva. Prema iskustvima, vei problemi stoje kod odgovora na pitanje 2.1.2. Kako utvrditi postojanje opasnosti da bi bez predloene mjere osiguranja protivnik obezbjedjenja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje potraivanja posebno time to e svoju imovinu otudjiti, prikriti, optretiti ili na drugi nain njom raspolagati, odnosno promijeniti postojee stanje stvari ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa obezbjedjenja? U vezi sa ovim uslovima u praksi se takodje pojavljuje kao est problem ocjenjivanje svrsishodnosti predloene mjere obezbjedjenja u vezi sa postavljenim tubenim zahtjevom. esto se zaboravlja da je cilj mjere obezbjedjenja potraivanja ili prava, te da se mjera obezbjedjenja mora konstantno posmatrati u vezi sa postavljenim tubenim zahtjevom i nalaziti ova funkcionalna veza izmedju tubenog zahtjeva i mjere obezbjedjenja. Iako se ini da su ispunjena oba kumulativna uslova iz lana 269 stav 1 ZPP-a, mora se traiti odgovor na pitanje Da li takva mjera obezbjedjenja zbilja osigurava-obezbjedjuje postavljeni tubeni zahtjev? Odnosno, s tim u vezi odgovore na pitanja Da li e se bez predloene mjere sprijeiti ili znatno oteeti potraivanje iz tubenog zahtjeva? Da li e protivnik imovinu otuiti, prikriti ili na drugi nain njom raspolagati ili promijeniti postojee stanje? Da li e na drugi nain tetno uticati na prava prdlagaa obezbjeenja? Odgovori na ova pitanja dae odgovor na prvo postavljeno pitanje-osigurava li konkretna mjera konkretni tubeni zahtjev. Pri tom pravac razmiljanja mora biti uvijek na ovoj relaciji mjera obezbjeenja-tubeni zahtjev Kad se govori o opasnosti iz take 2 stav 1 lana 269 ZPP-a, opte je miljenje da ova opasnost mora biti subjektivna i da mora poticati od protivnika obezbjedjenja, bilo
[Naziv modula]
17
da se ona sastoji u aktivnom djelovanju ili proputanju djelovanja koje bi dovelo do sprjeavanja ili oteavanja izvrenja potraivanja. Tako komentarie Vrhovni privredni sud Sl-1296/63 objavljen u Komentaru ZPP-a, FBiH- Mihajlo Dika i Jozo izmi Za izdavanje mjere osiguranja nije dovoljno da se samo uini vjerovatno opasnost, ve i da protivnik osiguranja svojim radnjama ili propustima oteava naplatu predlagatelja osiguranja ( subjektivna opasnost ). Slian je komentar Privrednog suda Hrvatske P-1546/91 od 14.03.1991.g. Okolnost da je protivnik osiguranja prezaduen ili trajnije nelikvidan, nije dovoljna okolnost za odredjivanje ove mjere osiguranja, jer nedostaju aktivnosti protivnika osiguranja usmjeren na to da sprijei ili otea naplatu trabine. Uz ocjenu ova dva kumulativna uslova, svakako sud uvijek mora imati u vidu odnos izmedju postavljenog tubenog zahtjeva i predloene mjere obezbjedjenja i stalno provjeravati odgovor na pitanje da li predloena mjera obezbjedjenja ili mjera obezbjedjenja zbilja obezbjedjuju postavljeni tubeni zahtjev, o emu je ranije bilo pomena. Treba imati u vidu da odredjeni tubeni zahtjevi ne mogu biti obezbijedjeni mjerom obezbjedjenja. Tako zauzima stav PSH, P-74/92 od 04.02.1992.g.: Stoga kad se radi o tubenom zahtjevu kojim se trai samo utvrdjenje postojanja kakvog prava ili pravnog odnosa dakle deklaratorni tubeni zahtjev, onda ne postoji potraivanje koje bi se moglo osigurati privremenom mjerom. Mjere obezbjedjenja se ne mogu odrediti najee ni povodom konstitutivnih tubenih zahtjeva, osim u izuzetnim sluajevima. Interesantne su takodje situacije obezbjedjenja kod alternativno postavljenog tubenog zahtjeva i to u situacijama kada tuenom pripada pravo izbora ispunjenja obaveze iz alternativnih zahtjeva. U takvom sluaju tuilac ne bi mogao mjerom obezbjedjenja izdejstvovati obezbjedjenje jednog od tih zahtjeva, ak i ako su ispunjeni uslovi za to, ako se realizacija drugog ne dovodi u pitanje. Tako komentarie Vrhovni sud SR Crne gore P- 299/84
[Naziv modula]
18
Kada tuenom pripada pravo izbora kod alternativnih zahtjeva, tuilac ne moe privremenom mjerom izdejstvovati obezbjedjenje jednog od tih zahtjeva, a realizacija drugog se ne dovodi u pitanje. Sline situacije i zakljuci mogli su se pronai i u aktuelnoj sudskoj praksi Primjer 1. Prvostepenom sudu podnesena je tuba tuitelja B protiv tuenog J. Tubom trai da sud donese presudu kojom se ponitava predugovor o kupovini stana, zakljuen izmedju tuitelja i tuenog, ovjeren kod suda. U tubi navodi da su razlozi prevarno unoenje odreenih uslova u predugovor o kojima se stranke nisu usaglasile. Uz tubu stavlja prijedlog da sud dozvoli odredi mjeru obezbjedjenja kojom se tuenom zabranjuje da otudji, optereti ili na drugi nain raspolae imovinom koja je predmet predugovora iz tubenog zahtjeva, odnosno predmetnim stanom koji u posjedu dri tuitelj. Iz priloenih i dijelom izvedenih dokaza, sud je doao do zakljuka da je tubeni zahtjev vjerovatno osnovan. Medjutim, sud odbija prijedlog da odredi sudsku mjeru obezbjedjenja. U obrazloenju navodi da nisu ispunjeni uslovi iz lana 269 u vezi sa lanom 273 ZPP-a. lan 269 stav 1 ZPP-a predvidja ispunjenje kumulativnih uslova, pod kojima sud moe odrediti mjeru obezbjedjenja, a to je da predlaga ( u ovom sluaju tuitelj ) uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava i da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjedjenja (u ovom sluaju tueni ) mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja. Pod pretpostavkom da je ispunjen prvi uslov, te da je tuiteljevo pravo vjerovatno, nije ispunjen drugi uslov. Postojanje opasnosti da e tueni sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja, mora se posmatrati u funkciji postavljenog tubenog zahtjeva, te odgovoriti na pitanje da li predloena mjera obezbjedjenja zbilja obezbjedjuje potraivanje iz tubenog zahtjeva i da li tuenikovo ponaanje bez takve mjere moe sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje tog potraivanja.U konkretnoj situaciji ne postoji funkcionalna veza izmedju postavljenog tubenog zahtjeva i predloene mjere obezbjedjenja. Ova mjera ne koristi obezbjedjenju postavljenog tubenog zahtjeva, kojim se trai ponitenje predugovora i nita vie. To znai da usvajanjem tubenog zahtjeva u krajnjem ishodu takve odluke, tuitelj vie nema nikakvih prava na stranu koja je predmet predugovora iz tubenog zahtjeva, pa stoga zabrana otudjenja te imovine ne obezbjedjuje tuiteljevo potraivanje i nema smisla u konkretnoj pravnoj stvari, niti iz toga proizilazi da e tueni zbog neodredjivanja ovakve privremene mjere sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja.
[Naziv modula]
19
Zakljuak je : Miljenja smo da je sud u osnovi donio ispravnu odluku povodom predloene mjere obezbjedjenja, a primjer takoe potvruje ranije pravilo da mjere obezbjeenja nisu prihvatljive kod deklaratornih tubenih zahtjeva. Primjer 2. Prvostepenom sudu podnesena je tuba vie tuitelja, protiv vie tuenih. Svi su fizika lica. Tubom tuitelji trae da sud utvrdi, da su nekretnine (poblie oznaene prema ktastarskim i grutnovnim podacima u tubenom zahtjevu) zajednika imovina prednika tuenih i njegove umrle supruge a prednice tuitelja, te da je udio prednice tuitelja u sticanju ove imovine , to su tueni duni priznati i trpjeti da se ovaj udio izdvoji iz ostavinske mase njihovog umrlog prednika i po zakonu urui njenim zakonskim nasljednicima. U tubi navode, uz dokaze, da su nekretnine koje su predmet ovog spora, na osnovu pravosnanog rjeenja o preuzimanju neizgradjenog gradjevinskog zemljita, izuzete i da kod Osnovnog suda tee vanparnini postupak oko odredjivanja novane naknade za ovo izuzeto neizgradjeno gradjevinsko zemljte. Predlaga u tom vanparninom postupku je prednik tuenih, a vanparnini postupak je prekinut i na parnicu upuen jedan od tutielja, kao umjea, radi dokazivanja da je izuzeto gradjevinsko zemljite, brana tekovina prednice tuitelja i prednika tuenog, kao i utvrdjivanje njihovih udjela u toj imovini. To je i predmet tubenog zahtjeva. Pored toga, tuitelji stavljaju prijedlog da se odredi sudska mjera obezbjedjenja u kojem kao protivnika predlagaa naznaavaju firmu u-ma-plast, te predlau mjeru obezbjedjenja kojom se zabranjuje firmi u-ma-plast da obavlja bilo kakve gradjevinske radove na parcelama koje su predmet tubenog zahtjeva do okonanja parnice. Obrazlae da je Optina nezakonito raspolagala predmetnim nekretninama u korist firme u-ma-plast, a koja je sada zapoela izvoditi odredjene gradjevinske radove. Sud je odbio prijedlog tuitelja za usvajanje ovakve mjere obezbjeenja.. U obrazloenju je naveo da se iz prijedloga tuitelja i stanja spisa ne moe uopte zakljuiti kakav bi to bio tubeni zahtjev koji tuitelji imaju prema firmi u-ma-plast, koja se ni u jednom od postupaka ne pojavljuje kao stranka, niti su uinili vjerovantim osnovanost i postojanje takvog zahtjeva, ni na koji nain bi firma u-ma-plast kao protivnik obezbjedjenja svojim postupanjem osujetila potraivanje tuitelja. Predloena mjera obezbjedjenja ne obezbjedjuje, niti ima vezu sa postavljenim tubenim zahtjevom.
[Naziv modula]
20
Zakljuak je: Miljenja smo da je odluka suda u osnovi ispravna, a ovaj primjer potvruje i da se deklaratorni tubeni zahtjevi u pravilu ne mogu obezbjeivati mjerama obezbjeenja. Primjer 3. Prvostepenom sudu je Optina podnijela tubu ( uz uee umjeaa, fizikog lica, trenutnog korisnika stana ), protiv drugog fizikog lica kao nosioca stanarskog prava. Tubom trai da se utvrdi da je tuenom prestalo stanarsko pravo na osnovu sporazuma izmedju tuioca i tuenog 29.06.1992.g., te alternativno da sud utvrdi da je tuenom prestalo stanarsko pravo na predmetnom stanu u skladu sa lanom 1. stav 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o korienju naputene imovine. U toku postupka, s obzirom da je paralelno tekao i upravni postupak, radi povrata stana u posjed tuenom, koji je bio u fazi izvrenja, tuitelj i umjea na strani tuitelja predloili su da sud odredi sudsku mjeru obezbjedjenja, tako to e obustaviti izvrenje rjeenja Ministarstva za izbjegla i raseljena lica dozvoljenog zakljukom istog organa od odredjenog datuma, sve do pravosnanog okonanja ovog spora. Sud je ovaj prijedlog za odredjivanje sudske mjere obezbjedjenja odbio. U obrazloenju navodi da je iz svih priloenih materijalnih dokaza vjerovatna osnovanost tuiteljevog tubenog zahtjeva, da je tuenom prestalo stanarsko pravo na predmetnom stanu i to u skladu sa alternativnim tubenim zahtjevom. Medjutim, lan 269 predvidja kumulativni uslov, a to je da postoji opasnost da je bez takve mjere obezbjedjenja protivnik obezbjedjenja (u ovom sluaju tueni) mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja ili na neki drugi nain, tetno uticati na prava predlagaa ( u ovom sluaju tuitelja i umjeaa ). Ovaj uslov nije ispunjen. Na strani tuitelja ovi razlozi svakako ne stoje i predloena mjera obezbjedjenja svakako ne moe obezbjediti postavljeni deklaratorni tubeni zahtjev. Prijedlog oigledno treba da titi interese umjeaa i njegove porodice, s obzirom na argumente predlagaa. Tvrdi se da bi izvrenjem deloacije, porodica umjeaa koju ine supruga i dvoje maloljetne djece bila dovedena u teku situaciju. Kao izbjegla i raseljena lica nali bi se na ulici, to bi dovelo do neotklonivih tetnih posljedica po imovinu i zdravlje ove porodice. Sud ne smatra da bi porodica umjeaa zbog neusvajanja ove sudske mjere obezbjedjenja bila dovedena u izuzetno teku situaciju ili dovelo do neotklonjivo tekih posljedica. Imovinske prilike ove porodice, s obzirom da je umjea zaposlen, nisu loije od prosjenih prilika, niti tako loe da eventualno ne moe obezbijediti smjetaj za svoju porodicu. Drugi uvjerljivi navodi i dokazi koji bi govorili o neotklonjivim tetnim posljedicama od umjeaa nisu ponudjeni. Osim toga ova mjera obezbjedjenja ne obezbjeuje tubeni zahtjev, jer nije u njegovoj funkciji, pa nema zakonskih uslova da bude odredjena.
[Naziv modula]
21
Zakljuak je: Ovakav zakljuak sudova u vezi sa ranijim izlaganjima, smatramo ispravnim. Primjer 4. Prvostepenom sudu podnesena je tuba, radi smetanja posjeda. Tubenim zahtjevom tuilac je zatraio da sud utvrdi da je tuena zasmetala tuitelja u mirnom i faktikom pravu korienja vode, tako to je odredjenog dana onemoguila ienje bazena i popravku kvara, na ovom bazenu izvoru vodovoda, koje se nalazi na njivi tuene, to je dovelo do potpunog nestanka vode u tuiteljevom domainstvu, te da se tuenoj naloi da uspostavi predjanje stanje na takav nain to e omoguiti tuiocima nesmetan pristup predmetnom bazenu (izvoru) radi ienja i otklanjanja kvara, te tako omoguiti ponovno korienje vode, kao i da joj se naloi da se ubudue kloni smetanja tuitelja na isti ili slian nain u mirnom i faktikom posjedu korienja vode, pod prijetnjom mjera izvrenja. Tokom postupka tuitelj je zatraio da sud odredi sudsku mjeru obezbjedjenja, tako to e naloiti tuenoj da odmah uspostavi predjanje stanje kao u tubenom zahtjevu u cilju nesmetanog korienja vode. Sud je odbio prijedlog tuitelja kao neosnovan. U obrazloenju navodi da se iz izvedenih dokaza moe zakljuiti da je tubeni zahtjev tuitelja vjerovatno osnovan, ali sud nije utvrdio da postoji opasnost da bi bez takve mjere obezbjedjenja protivnik obezbjedjenja ( tuena ) mogla sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa. Ovo stoga to je utvrdjeno da tuitelji u domainstvima imaju bunare koje mogu koristiti kao tehniku vodu, a pitkom vodom se snadbijevaju donoenjem vode sa drugih izvora. To ne predstavlja tako teku i tetnu situaciju za tuitelja koja bi se morala otkloniti i prije pravosnanosti odluke. Takodje predloena mjera obezbjedjenja bi znaila da se u cjelosti izvrava zahtjev tuitelja koji proizilazi iz postavljenog tubenog zahtjeva, kao njegov konaan cilj, a to nije dozvoljeno u smislu lana 272 stav 3 ZPP-a. Zakljuak je da je stav suda ispravan. Primjer 5. Tuilac je podnio tubu Prvostepenom sudu Trai da sud utvrdi da je nitav Ugovor o zamjeni nekretnina, zakljuen odreenog datuma izmedju tuitelja i tuenog, to je tuena duna priznati i trpjeti da se na osnovu presude kao podobne isprave tuitelj uknjii kao vlasnik i korisnik na predmetnim nekretninama u zemljinim knjigama sa dijelom 1/1, ime e se uspostaviti u Zemljino-knjinom uredu stanje prije
[Naziv modula]
22
zakljuenja predmetnog ugovora o zamjeni. Ne trai predaju u posjed nekretnina koje su predmet ugovora o zamjeni. Tokom postupka je predloio mjeru obezbjedjenja, kojom je zatraio da se tuenom zabrani optereenje ili raspolaganje predmetnom imovinom i izvri zabiljeba u zemljino-knjinom uredu, kao i zabrana daljeg zapoetog ruenja predmetnog objekta, pokrivanje tog stambenog objekta i njegovo vraanje u prvobitno stanje, uslovno za stanovanje. Ovo stoga jer je u medjuvremenu zapoeto ruenje predmetnog stambenog objekta, po odobrenju tuene radi izgradnje novog objekta. tako da objekat vie nije uslovan za stanovanje Sud je udovoljio tubenom zahtjevu i djelimino udovoljio prijedlogu za usvajanje sudske mjere obezbjedjenja, tako to je tuenoj zabranio optereenje ili raspolaganje predmetnom imovinom uz zabiljebu u zemljino-knjinom uredu, dok je preostali dio prijedloga odbio ( zabrana ruenja, pokrivanje objekta radi dovoenja u stanje uslovno za stanovanje ) U obrazloenju navodi razloge zbog kojih smatra da pored vjerovatnosti osnovanosti potraivanja postoji subjektivna opasnost da e tuena nekrentine otudjiti, jer je ve bio u toku dogovor vezan za zakljuenje ugovora o raspolaganju imovinom u korist treeg lica. Medjutim, nije prihvatio mjeru obezbjedjenja u preostalom dijelu, jer smatra da ne ispunjava sve uslove iz lana 269 ZPP-a. Navodi da tubeni zahtjev tuitelja za sud predstavlja okvir ispitivanja radi zatite tuiteljevog prava, te tako dolazi do zakljuka da ne postoji opasnost da e bez ovog dijela predloene mjere obezbjedjenja tuena osujetiti ili znatno oteati tuiteljevo potraivanje. Tuiteljevo potraivanje u ovom sluaju jeste ponitenje predmetnog ugovora i uspostava ranijeg zemljino-knjinog stanja ali nema zahtjeva za predaju u posjed nekretnina. Ovako postavljeni tubeni zahtjev e biti dovoljno osiguran ve djelimino usvojenom mjerom obezbjedjenja. Predloena mjera obezbjedjenja u ovom odbijajuem dijelu bi imala svoje opravdanje i smisao kod drugaije postavljenog tubenog zahtjeva. Zakljuak je: Ova odluka suda je u osnovi ispravna. Primjer 6. Tuiteljica je podnijela Prvostepenom sudu tubu protiv Republike Srpske, zajedno sa sa prijedlogom za odredjivanje sudske mjere obezbjedjenja. Zatraila je da sud donese presudu kojom e naloiti tuenoj da joj preda na korienje po strukturi dvosoban stan na odreenoj lokaciji grada ( odrediv ali ne i potpuno odreen ) ) ili da joj isplati 56.000,00 KM. Navodi da je kao radnik tuene u radnom odnosu na neodredjeno vrijeme 23.01.1998.g. dobila na korienje kadrovski stan ( potpuno odreen ) u koji se uselila i zakljuila ugovor o korienju iste godine i tako stekla stanarsko pravo. Predmetni stan je tuena kupila od jedne firme iz istog grada i na osnovu ugovora se uknjiila kao vlasniik.
[Naziv modula]
23
Medjutim, presudom Osnovnog suda od 21.02.2002.g., raskinut je ugovor o kupoprodaji stana izmedju tuene i firme od koje ga je kupila, pa je firma obavezana da tuenoj vrati kupoprodajnu cijenu, sa zakonskom kamatom. S tim u vezi tee i izvrni postupak pod borjem I-29/04. Predmetni stan tuiteljica je koristila do 03.07.2001.g. kad je iseljena rjeenjem Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. Kako je na predmetnom stanu stekla stanarsko pravo na zakonit nain, a prestala biti korisnik ovog stana, zbog prava treih lica na stanu koje nisu bile poznate ni tuiteljici, a ni tuenom, jer je firma od koje je kupljen stan preutala ovu inenice, smatra da je ovakvim ponaanjem tuiteljici na protivpravan nain prestalo pravo korienja predmetnog stana, suprotno lanu 8. Evropske konvencije o zatiti prava i sloboda graana (pravo na dom). Stoga je predloila i sudsku mjeru obezbjedjenja, kojom trai da se tuenom zabrani raspolaganje novanim sredstvima dobijenim u postupku izvrenja pod brojem I-29/04, te da se ta sredstva prenesu na depozitni raun Osnovnog suda, do pravosnanog okonanja ovog postupka. Sud je odbio prijedlog tuiteljice. U obrazloenju navodi da tuiteljica nije mogla stei stanarsko pravo na predmetnom stanu, jer je na istom stanu ranije postojalo stanarsko pravo treeg lica koje nije prestalo na zakonit nain. Tuiteljica je imala samo pravni osnov za posjed stana kao privremeni korisnik. Stoga njeno potraivanje nije vjerovatno. Osim toga, nije dokazala ni postojanje opasnosti da bi bez ove mjere tuena mogla sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje potraivanja. Ne postoji ni jedan subjektivni momenat u ponaanju tuene koji ukazuje na to da bi tuena mogla oteati ostvarivanje potraivanja, ak i pod pretpostavkom da je vjerovatno, niti su sredstva koja tuena oekuje u izvrnom postupku jedina sredstva kojima tuena raspolae i koja bi mogla prikriti. Dakle, zahtjev je neosnovan, jer nije ispunjen ni jedan uslov iz lana 269 ZPP-a. Zakljuak je da je odluka suda u osnovi ispravna. U dostupnoj sudskoj praksi postoji jo niz slinih primjera, iz kojih se takoer moe doi do zakljuka da je najvei broj predloenih mjera obezbjedjenja, neosnovan. Sudije vjeruju da su prijedlozi esti stavljeni ne zbog istinske potrebe obezbjedjenja potraivanja, nego radi prioritetnog uzimanja u rad predmeta, pitajui se kako izai na kraj sa takvim problemom, jer ih to dodatno optereava u radu. Praksa u sudovima je da, nakon uzimanja u rad predmeta u kojima je stavljen prijedlog za odredjivanje sudske mjere obezbjedjenja, postupak bude nastavljen i dovren ak i onda kad je taj prijedlog neosnovan. Da bi se sprijeile takve pojave, miljenja smo da bi trebalo u onim predmetima u kojima su prijedlozi za donoenje sudske mjere obezbjedjenja odbijeni nastaviti rad na predmetu u skladu sa hronolokim redom ili Zakonom (ili na drugi nain utvrdjenim
[Naziv modula]
24
prioritetima u radu). No u svakom sluaju odluka o mjeri obezbjeenja u skladu sa Zakonom mora biti donesena. Takodje je uoeno da postoji vei broj predmeta u kojima se uglavnom odredjuje sudska mjera obezbjedjenja zabranom otudjenja ili optereenja nekretnina koje su predmet spora, uz zabiljebe u javnim registrima ove zabrane, te da najee tokom postupka nije dokazana subjektivna opasnost , odnosno da se ne vidi postojanje subjektivnog odnosa protivnika obezbjedjenja koji ukazuje da postoji opasnost da bi on bez mjere obezbjedjenja mogao ostvarenje potraivanja sprijeiti ili znatno oteati, tako to e predmetnu imovinu otudjiti, optretiti ili na drugi nain s njom raspolagati. Sudovi se u principu pozivaju u obrazloenjima na to da je tubeni zahtjev vjerovatan i da postoji objektivna opasnost da e protivnik obezbjedjenja imovinu otudjiti, ime e doi do osujeenja ostvarivanja potraivanja, kao i na to da zbog takve mjere obezbjedjenja, tuena strana u sutini ne trpi nikakvu tetu. Na ovakve odluke suda uglavnom nisu izjavljivane albe. Iako se ovakvi stavovi suda ne mogu smatrati opravdanim u smislu ranijih optih zakljuaka i stavova, smatramo da ovakve mjere obezbjedjenja imaju svoje opravdanje u konkretnim drutvenim prilikama. U praksi sudova primjeuje se odredjen broj predmeta, u ratnom i poslijeratnom periodu u BiH, kada sudovi nisu donosili nikakve odluke po prijedloima o mjerama obezbjeenja, dakle bez bilo kakve reakcije na njih.. U pravilu se zbivalo da su i dalje vreni prometi nepokretnosti, koji su u veem broju sluajeva zbog sticanja prava treih savjesnih lica sutinski osujetili prava predlagaa obezbjedjenja. Mogue je, stoga, da je iz tih razloga i opreza radi dolo do kontra situacija, usvajanjem mjera, bez utvrdjivanja subjektivne opasnosti iz take 2 stava 1 iz lana 269. Ipak smatramo, da ne bi trebalo prelaziti u stalnu praksu sudova usvajanje mjera obezbjedjenja po inerciji ili za svaki sluaj, te da bi se ipak u svakom konkretnom sluaju morala paljivije razmotriti situacija postojanja opasnosti iz take 2 stava 1 lana 269 ZPP-a. 2. 2. Jemstvo kao uslov za odreivanje mjere obezbjeenja 2.2.1. Opti elementi U lanu 269 stav 2 govori se o jemstvu koje bi se moglo smatrati kao jedan od uslova za odredjivanje mjera obezbjedjenja. Stav 2 lan 269 kae da: Ako drugaije nije zakonom odredjeno, sud e odrediti mjeru obezbjedjenja, samo pod uslovom da predlaga obezbjedjenja u roku koji odredi sud prema odredbama
[Naziv modula]
25
zakona o izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjedjenja mogla nastati odredjivanjem i sprovodjenjem mjere obezbjedjenja. Ako predlaga ne da jemstvo u odredjenom roku, sud e odbiti prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja. Na njegov zahtjev sud moe osloboditi predlagaa obezbjedjenja od obaveze davanja jemstva, ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da jemstvo d. 2.2.2. Razliita tumaenja U sudskoj praksi nakon donenja novog Zakona o parninom postupku, pojavile su se dileme o jemstvu kao uslov za odredjivanje mjere obezbjedjenja i sudska praksa je razliita. Kako postupaju sudovi? Neki sudovi odredjivanje jemstva ne smatraju obaveznim, kumulativno odreenim uslovom za odredjivanje mjere obezbjedjenja i odluuju o mjerama u skladu sa l. 269 stav 1, bez osvrta na jemstvo, dok neki sudovi odreuju jemstvo. Najvei broj je onih koji su u nedoumici pa jemstvo i odreuju i ne odreuju, prema konkretnim situacijama. U svakom sluaju iskustva sa jemstvom u mjerama obezbjeenja nisu velika. U sutini stavovi su podijeljeni izmedju onih koji smatraju da stav 2 lana 269 ZPP-a, nije obavezan uslov za odredjivanje mjere obezbjedjenja i da ne mora biti kumulativno ispunjen sa ostalim uslovima iz stava 1 i onih koji smatraju jemstvo obaveznim kumulativnim uslovom koji se mora ispuniti da bi se mjera odredila. Prvi, u glavnom, smatraju da stav 2 ovog lana zapravo samostalno egzistira i njegova primjena, odnosno davanje jemstva dolazi u obzir, tek ukoliko predlaga obezbjedjenja nije u situaciji da dokae vjerovatnost postojanja potraivanja i opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjedjenja mogao sprijeiti ili oteati ostvarivanje potraivanja. U tom sluaju on je duan dati jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjedjenja mogla nastati odredjivanjem i provodjenjem mjere obezbjedjenja. Drugi smatraju da je Zakon prilino jasan jer kae da sud u svakom sluaju, ukoliko nije drugaije zakonom odredjeno, treba odrediti uplatu jemstva prije odredjivanja mjere obezbjedjenja, te da nije mogue odrediti mjeru obezbjedjenja bez odredjenog i uplaenog jemstva u skladu sa zakonom.To je obavezni trei uslov , bez ijeg ispunjenja nema ni mjere obezbjeenja, a izuzetak moe samo biti odreen zakonom ( ukoliko zakonom nije nije drugaije odreeno ). Za sada nema primjera zakonskih izuzetaka.
[Naziv modula]
26
Postoji i tree miljenje koje kumulativnost sva tri uslova ( vjerovatnost-opasnostjemstvo ) prihvata samo u situacijama kada postoji vjerovatnost nanoenja tete predloenom mjerom protivniku obezbjeenja i kad se na nju ukae. U protivnom jemstvo nije obavezam kumulativan uslov za odreivanje mjere obezbjeenja. Veinski stav u praksi jo ne postoji, niti je o ovom pitanju neki od Vrhovnih sudova entiteta zauzeo zvamian stav, pa e o tome sigurno biti jo rasprava i miljenja. Dotle, smo skloni treem miljenju da se jemstvo iz stava 2 lana 269 ipak ne bi moglo smatrati kumulativnim uslovom za odredjivanje mjere obezbjedjenja u svakom sluaju. To prije svega ne proizilazi iz zakonskog teksta. Zakon je jasno izdvojio stan 1 i odredio da se mjera obezbjeenja moe odrediti ako su ispunjena dva kumulativna uslova, odreena takama i povezana veznikom i Da je od jednake vanosti obaveza davanja jemstva kao uslov za odredjivanje mjere obezbjedjenja, onda bi jemstvo takodje trebalo biti naznaeno pod takom 3 stava 1 lana 269. Medjutim, ono je odvojeno u poseban stav. Miljenja smo da sutina ovog stava i davanje jemstva kao uslova za odredjivanje sudskih mjera obezbjedjenja jeste obezebjedjenje od tete koja bi mogla nastati odreivanjem i provoenjem mjere obezbjedjenja. Iz prakse proizilazi da u svakom sluaju ne mora biti tete koja bi bila prouzrokovana mjerom obezbjedjenja ili ona bar nije evidentna, a niti jedna od stranaka ne ukazuje na postojanje tete.To opet dovodi do zakljuka da tete najvjerovatnije nema ili je bagatelna. Onda se postavljaju pitanja kako bi sud, zbog ega i na iji zahtjev u svakom sluaju trebao odrediti jemstvo prije donoenja odluke o mjeri obezbjedjenja? Primjera radi u predmetima radi smetanja posjeda ili utvrivanja slunosti esto se zatrai sudska mjera obezbjedjenja, prolaska putem u kraem vremenskom periodu, radi skidanja usjeva ili obavljanja drugih poljoprivrednih radova na parceli. Ovakve mjere su esto opravdane i u smislu lana 269, a prolazak postojeim uredjenim putem protivnika predlagaa koji i slui za prolaz protivnika predlagaa u najee vrlo kratkom vremenskom periodu sasvim sigurno ne prouzrokuje nikakvu tetu, a na to ni stranke ne ukazuju. Takodje sudska mjera obezbjedjenja zabranom otudjenja nekretnina i zabiljebe u zemljinoj knjizi najee ne prouzrokuje nikakvu tetu, pa je i protivnik predlagaa najee prihvati bez prigovora. Postavlja se pitanje da li je u takvim situacijama neophodno uopte odrediti jemstvo i kako odrediti njegovu visinu? Stoga ve postojee praktine situacije ukazuju na to da primjena stava 2 lana 269 nije uvijek neophodna. Miljenja smo da primjena ove zakonske odredbe dolazi u obzir samo onda kada protivnik obezbjedjenja navede, protivei se mjeri obezbjedjenja da bi takvom mjerom pretrpio tetu, konkretizujui u emu se ta teta ogleda.
[Naziv modula]
27
Tek onda, ukoliko to sud smatra opravdanim, naredit e u odredjednom roku uplatu jemstva, kao uslov za odreivanje mjere obezbjedjenja. Iz navedenog priozilazi da odredjivanje jemstva dolazi u obzir samo onda kada je vjerovatno da bi odredjivanjem mjere obezbjedjenja protivniku obezbjedjenja mogla nastati teta i da jemstvo kao uslov za odredjivanje mjere obezbjednja stoji samo u funkciji sa tetom koja bi morala biti vjerovatna i na koju bi morao ukazati protivnik obezbjedjenja. Svakako bi trebala biti data mogunost predlagatelja obezbjedjenja da se on izjasni, o emu bi konanu odluku donio sud. U ovoj situaciji, zbog vjerovatne tete za protivnika obezbjeenja, davanje jemstva jeste trei kumulativni uslov koji mora biti ispunjen da se mjera obezbjeenja odredi. Dakle, smatramo da je jasno, da se mjera obezbjedjenja svakako ne moe odrediti ukoliko nisu ispunjeni osnovni uslovi iz stava 1 lana 269, te da u tom sluaju nema ni potrebe, ni mogunosti raspravljanja o eventualnom jemstvu. Tek ukoliko su ispunjeni uslovi za odredjivanje mjere obezbjedjenja iz stava 1 lana 269, moe se raspravljati o jemstvu i to upravo zbog tete koju bi protivnik obezbjedjenja mogao imati odredjivanjem i provoenjem takve mjere, te da u takvoj funkcionalnoj vezi stoji stav 1 i 2 lana 269. Ne smatramo prihvatljivim miljenje da je stav 2 lana 269 potpuno nezavisan od uslova iz stava 1 istog lana, te da se jemstvo odredjuje samo onda kada predlaga obezbjedjenja nije uino vjerovatnim potraivanje i opasnost sprjeavanja ostvarivanja potraivanja. Ovo stoga to takvu situaciju predvidja lan 284. Zakona o parninom postupku, koji govori o tome kada se umjesto mjere obezbjedjenja na prijedlog predlagatelja osiguranja odredjuje jemstvo koje u ovom sluaju zapravo zamjenuje mjeru obezbjedjenja. Takva situacija je mogua i po prijedlogu protivnika obezbjedjenja. Dakle, lan 284 predvidja ili mjeru obezbjedjenja ili jemstvo umjesto mjere obezbjedjenja. Da bi jemstvo trebalo posmatrati u funkciji zatite od eventualne tete miljenja smo da na to ukazuje i lan 270 Zakona o parninom postupku koji kae da se jemstvo iz lana 269 ovog zakona vraa u roku od 8 dana, od dana prestanka vaenja mjera obezbjedjenja, a ukoliko u medjuvremenu protivnik obezbjedjenja podnese tubu za naknadu tete, nadleni sud za postupanje u tom predmetu, odluie o vaenju odredjenog jemstva. Oekujemo da e dalja sudska praksa iskristalisati jasnije stavove vezane za jemstvo iz lana 269.
[Naziv modula]
28
2.2.3. Kako postupiti ako se odreuje jemstvo? Sudije u postupku takodje imaju dileme u tom smislu da li se kod sluajeva odredjivanja jemstva prvo donosi rjeenje kojim se utvrdjuje mjera obezbjedjenja, te odredjuje da e se ona sprovesti ukoliko se od strane predlgaa obezbjedjenja uplati jemstvo ili prvo treba donijeti rjeenje o obavezi uplate jemstva, pa u zavisnosti od postupanja predlagaa obezbjedjenja odluiti da li se prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja odbija ili usvaja. Miljenja smo da je u ovom smislu stav 2 lana 269 prilino jasan, to proizilazi iz dosljednog jezikog tumaenja. Naime, ovaj stav kae sud e odrediti mjeru obezbjedjenja samo pod uslovom da predlagatelj obezbjedjenja u roku koji odredi sud d jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjedjenja mogla nastati odredjivanjem i provedbom mjere obezbjedjenja. Dakle, davanje jemstva jeste uslov za odredjivanje mjere obezbjedjenja. Sud bi trebao, ukoliko se odlui za davanje jemstva, prethodno naloiti predlagau obezbjedjenja davanje jemstva u odredjenom roku i odredjenom iznosu. Tek ukoliko jemstvo bude uplaeno, sud e odrediti mjeru obezbjedjenja, a ukoliko jemstvo ne bude uplaeno, odbiti prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja. Dakle, odluka o mjeri obezbjedjenja slijedi nakon proteka roka za davanje jemstva. Rjeenjem suda bi prethodno, trebalo naloiti predlagau obezbjedjenja da u odredjenom roku da jemstvo u odredjenom iznosu, polaganjem na raun suda, uz dostavljanje sudu dokaza o tome i uz upozorenje da e sud, ukoliko jemstvo ne bude dato u odredjenom roku, odbiti njegov prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja. Po miljenju suda alba na rjeenje sudu, kojim se nalae uplata obezbjeenja, ne bi bila dozvoljena, jer se moe smatrati rjeenjem o upravljanju postupkom. Osim toga, nakon proteka ovog roka slijedi obaveza suda da odlui o mjeri, na koje stranke imaju mogunosti izjaviti albu u skladu sa ZPP-om. 2.3. Jemstvo umjesto mjere obezbjeenja U vezi sa jemstvom je lan 284 ZPP-a Stav 1 ovog lana predvia - da predlaga obezbjeenja moe u prijedlogu za obezbjeivanje mjere obezbjeenja ili naknadno izjaviti da se umjesto mjere obezbjeenja zadovoljava davanjem odreenog jemstva od strane protivnika obezbjeenja.
[Naziv modula]
29
Ovdje se u sutini radi o ponudi protivniku obezbjeenja da se davanjem odreenog jemstva oslobodi mjere obezbjeenja. Iznos ovog jemstva u svom prijedlogu odreuje predlagatelj obezbjeenja, a mogunost izbora je na protivniku obezbjeenja. Ako protivnik obezbjeenja prihvati ponudu i da jemstvo u ovom sluaju postojanje mjere obezbjeenja postalo bi bespredmetno, pa bio se u takvom sluaju postupak odreivanja mjere obezbjeenja trebao obustaviti i ukinuti ve provedene radnje. Dakle, ovaj stav predvia alternativu- mjera obezbjeenja ili jemstvo, a ne i jedno i drugo. U stavu 2 lana 284 predviena je mogunost - davanja jemstva umjesto mjere obezbjeenja koje se odreuje na prijedlog protivnika obezbjeenja ukoliko se s tim prijedlogom usaglasi predlaga obezbjeenja. U ovom sluaju se radi o ponudi protivnika obezbjeenja da da jemstvo umjesto mjere obezbjeenja. Ovdje je uslov da se s tim usaglasi predlaga obezbjeenja. Tek tada odluku o tome donosi sud, a pri donoenju odluke trebao bi voditi rauna da li je ovo jemstvo primjereno vrijednosti potraivanja koje se osigurava. I u ovom sluaju, ako jemstvo bude odreeno, mjera obezbjeenja postaje bespredmetna i postupak s tim u vezi bi trebao biti obustavljen. I jedna i druga situacija iz lana 284 su drugaije od jemstva koje pominje lan 269 u stavu 2, te se ovdje jasno jemstvo pojavljuje kao alternativa mjeri obezbjeenja pod zakonskim pretpostavkama.
3. VRSTE SUDSKIH MJERA OBEZBJEDJENJA Nakon optih odredaba o nadlenosti suda za odluivanje o sudskim mjerama obezbjedjenja i uslova za odredjivanje ovih mjera, u Zakonu slijede odredbe koje govore o vrstama sudskih mjera obezbjedjenja. Te sudske mjere obezbjedjenja su koncipirane kao mjere obezbjedjenja novanog potraivanja, mjere obezbjedjenja usmjerene na odredjenu stvar ili na dio stvari, te mjere obezbjedjenja usmjerene na druga prava ili odravanja postojeeg stanja. Uz to, Zakon odredjuje posljedice koje proizilaze zbog postupanja suprotnog odluci suda u vezi sa mjerama obezbjedjenja i razrjeava neke dileme oko posljedice predbiljebe zalonog prava. Ovo poglavlje obuhvata lanove 271 do 275 Zakona o parninom postupku.
[Naziv modula]
30
3.1. Mjere obezbjeenja novanih potraivanja 3.1.1. Uvod Vano je napomenuti da se kod razrade i primjene zakonskih odredaba koje se odnose na lanove 271 pa do 275 Zakona, svakako uvijek moraju imati u vidu ranije obrazloeni uslovi za usvajanje sudskih mjera obezbjedjenja. Odredjivanjem vrsta sudskih mjera obezbjedjenja, zapravo dalje se konkretizuje primjena prethodnih zakonskih odredaba i sada praktino odredjuju konkretne mjere koje su po svojoj sutini takve da mogu i trebaju obezbijediti potraivanje. Medjutim, i dalje ostaje preduslov da je uinjeno vjerovatnim postojanje potraivanja i, ako je uinjeno vjerovatnim, opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati naplatu potraivanja tako to e svoju imovinu otudjiti, prikriti ili na drugi nain njome raspolagati. To nas vraa na analizu lana 269 Zakona o parninom postupku. 3.1.2 Vrste mjera obezbjeenja novanog potraivanja Zakon u lanu 271 taksativno nabraja mjere obezbjedjenja koje se mogu odrediti radi obezbjedjenja novanog potraivanja. To znai da sud, osim u Zakonu navedenih mjera obezbjedjenja, ne bi mogao odrediti druge mjere obezbjedjenja novanih potraivanja. Pri tom, u smislu lana 275 istog Zakona, sud moe odrediti radi obezbjedjenja potraivanja vie mjera obezbjedjenja ako je to potrebno, ali svakako u okvirima koje je Zakon propisao i stranka predloila. Stav 1 lana 271 kao mjeru obezbjedjenja novanog potraivanja predvidja zabranu protivniku obezbjedjenja da otudji, sakrije, optereti ili da raspolae odredjenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za obezbjedjenje potraivanja predlagaa obezbjedjenja. Ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima.
Ovakve mjere obezbjedjenja su este u sudskoj praksi. Radi se o situacijama kada tuilac postavlja tubeni zahtjev za isplatu veeg novanog iznosa, te trai radi obezbjedjenja svog novanog potraivanja da sud zabrani tuenom da otudji, optereti ili raspolae odredjenom nepokretnom imovinom u visini vrijednosti postavljenog tubenog zahtjeva. Ukoliko je tueni upisan kao vlasnik nekretnina u odgovarajuim javnim registrima, uobiajeno se trai i zabiljeba ove zabrane u javnim registrima. Ukoliko tueni kao protivnik obezbjedjenja, nije upisan kao vlasnik u javnim registrima, moe se traiti samo zabrana otudjenja i optereenja nekretnina, ako za to postoje
[Naziv modula]
31
zakonom predvidjeni uslovi. Ovakve situacije su ve koriene i poznate u praksi svih sudova. Stav 2 lana 271 predvidja drugu mogunost obezbjedjenja novanog potraivanja uvanje imovine na koju se odnosi zabrana raspolaganja iz stava 1 lana 271 i to polaganjem u depozit sudu ako je to mogue ili predajom u posjed treem licu.
Ovdje se oigledno misli u pravilu na pokretne stvari koje su vee vrijednosti u odnosu na koje je uopte svrsishodno odrediti zabranu raspolaganja. Kod odredjivanja ovih mjera treba voditi rauna, koje stvari je mogue uvati u sudu, te da bi to uobiajeno trebale biti stvari koje se prema objektivnim uslovima mogu zbilja i uvati u sudu. To bi najee bili razni papiri od vrijednosti, zlatni nakit i sline pokretne stvari, koje uvanjem u sudskim prostorima ne gube na svojoj vrijednosti. Takav je komentar odluke Vrhovnog suda RS Gvl.1/00 od 24.03.2000: u sudski depozit se primaju na uvanje gotov novac, strana sredstva plaanja, vrijednosni papiri i dragocjenosti kao druge stvari, kao npr.umjetnike slike, kolekcija maraca, sporni rukopisi, ako su pogodne za takav nain uvanja. Za stvari koje usljed posebnih svojstava ili veliine nisu pogodne za uvanje u sudu (sporne maine po svojoj veliini i ostalom oigledno to nisu) odreuje se uvanje depozita, odnosno uvanje predmeta depozita, kod odgovarajueg fizikog ili pravnog lica sa kojim slubena lica zakljuuju ugovor o uvanju (ostava ili uskladitenje) na teret povjerioca koji snosi trokove uvanja i na njega pada rizik propasti ili oteenja stvari, izuzev ako bi do toga dolo usljed vie sile Sljedea ( trea ) mjera obezbjedjenja novanog potraivanja jeste - zabrana duniku protivnika obezbjedjenja da isplati protivniku obezbjedjenja potraivanja ili da u preda stvar, kao i zabrana protivniku obezbjedjenja da primi stvar, da naplati potraivanje i da njome raspolae. Praktino to znai, da bi sud mogao zabraniti treem licu, koje je dunik protivnika obezbjedjenja (tuenog), da tuenom isplati novac koji mu duguje ili da mu preda odredjenu stvar koju mu je duan predati. Takodje moe da zabrani protivniku obezbjedjenja (tuenom) da od svog dunika primi novac ili stvar i da time raspolae. Zakon takodje kae u taki 3 lana 271 jasno da se zabrana moe izrei i svakoj drugoj osobi od koje protivnik obezbjedjenja (tueni) moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari. U taki 4 Zakon odredjuje mjeru obezbjeenja
[Naziv modula]
32
- predbiljebe zalonog prava na nekretnine protivnika obezbjedjenja (tuenog) ili na pravu uknjienom na nekretnini, ali do vrijednosti dosudjene glavne trabine s kamatama i trokovima. Ova mogunost predbiljebe zalonog prava na nekretnini je dalje regulisana u stavu 2 lana 271 koji odredjuje - da se ona moe odrediti samo ukoliko o potraivanju povjerioca ve postoji odluka suda koja nije postala izvrna. To znai da presuda mora biti donesena, a Zakon ne spominje termin pravosnanosti, pa bi se mogao izvesti zakljuak da ne mora biti pravosnana. Bitno je da je odluka donesena, ali da nije postala izvrna, odnosno da se nisu stekli uslovi za traenje izvrenja, jer nije protekao rok za dobrovoljno izvrenje obaveze (paricioni rok) tuenog iz presude. Naravno, ovdje se radi o ispunjenju pozitivne obaveze prema presudi, a u zavisnosti od vrste obaveze iz presude, momenat izvrnosti odluke moe biti i drugaije odredjen, npr. mogue je da je presudom suda odredjen poseban rok za uskladjivanje ponaanja tuenog sa njegovom obavezom. Stav 3 lana 271 govori o tome kome se dostavljaju rjeenja o odredjivanju mjere obezbjedjenja i kad se mjera obezbjedjenja smatra provedenom. On nalae da se -rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja dostavlja protivniku obezbjedjenja, ali i duniku protivnika obezbjedjenja kad je to potrebno i odgovarajuim javnim registrima, takodje kada je to potrebno. Mjera obezbjedjenja se smatra provedenom izvrenom dostavom protivniku obezbjedjenja ili duniku ako mu se dostavlja ili odgovarajuem javnom registru i to zavisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu. Znai mjera obezbjedjenja je izvrena onog momenta kad je prvi od navedenih lica ( ili registar) primio odluku o mjeri obezbjedjenja. Stav 4 ovog Zakona kae -da e se na podrujima gdje ne postoje zemljine knjige, mjere obezbjedjenja novanog potraivanja provesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog postupka. Dakle, za izvrenje takvih mjera obezbjedjenja bio bi nadlean sud u izvrnom postupku, u skladu sa pravilima koje regulie Zakon o izvrnom postupku.
[Naziv modula]
33
Primjer iz sudske prakse Vie tuitelja, je podnijelo tubu prvostepenom sudu protiv tuene firme u kojoj su zaposleni, radi isplate duga, zbog neisplaenih plata, koji iznose 1.467.520,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom. Predloili su da sud odredi sudsku mjeru obezbjedjenja i da se tuenoj zabrani da otudji ili optereti nekretnine upisane u odredjenom kk.uloku radi obezbjedjenja ovog novanog potraivanja i da se naloi Republikoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove da odmah po prijemu ovog rjeenja izvri zabiljebu ove mjere obezbjedjenja na predmetnim nekretninama. Obrazloili su da je tuena svojom pismenom potvrdom priznala dug u ovom iznosu, da je firma privatizovana i da novi vlasnici prodaju i pokretnu i nepokretnu imovinu , to su uinili ve u dva navrata i u pregovorima su o prodaji preostalog dijela zemljita u krugu upravne zgrade fabrike. Ukoliko do prodaje dodje, namirenje potraivanja tuitelja bilo bi u potpunosti osujeeno. Sud je ovakvu mjeru obezbjedjenja novanog potraivanja usvojio i donio Rjeenje Na troak tuitelja odreuje se mjera obezbjeenja radi obezbjeenja novanog potraivanja tuilaca u visini od 1.457.520,00KM, pa se tuenoj zabranjuje da otui i optereti nekretnine upisane u zk. ul 1090 k. o. B Nalae se Republikoj upravi za geodetske I imovinsko-pravne poslove da odmah po prijemu ovog rjeenja izvri zabiljebu ove mjere obezbjeenja u zk.ul, 1090 k. o. B Ova mjera obezbjeenja ostaje na snazi do pravosnanog okonanja ovog spora. U obrazloenju navodi da je potraivanje tuitelja uinjena vjerovatnim, jer postoji pismeni dokaz tuene o visini duga, da postoji opasnost da e tuena svoju imovinu u potpunosti otudjiti, te time osujetiti potraivanje tuilaca, s obzirom da je ve utvrdjena jasna tendencija prodaje imovine tuene. Smatra da navodi tuene, da imovinu prodaju radi stabilizovanja stanja u preduzeu i namirenja potraivanja drugih povjerilaca, idu upravo u prilog ocjeni suda da postoji opasnost da e tuena osujetiti potraivanje tuitelja. Smatra da potraivanje drugih povjerilaca nemaju prioritet u odnosu na potraivanje tuilaca.
[Naziv modula]
34
3. 2. Mjere obezbjedjenja potraivanja usmjerenih na odredjenu stvar ili njen dio 3. 2. 1. Uvod U lanu 272 ZPP-a takodje su takstativno nabrojane mjere obezbjedjenja koje se mogu odrediti radi obezbjedjenja potraivanja usmjerenog na odredjenu stvar ili njen dio. Kao i u ranijem lanu Zakona, naravno u okviru predvidjenih mjera obezbjedjenja, sud moe odrediti u smislu lana 275 vie mjera obezbjedjenja, ija je sutina da obezbijedi potraivanje. U ranijim Zakonima se u ovom sluaju govorilo o obezbjeenju nenovanog potraivanja, pa ova vrsta mjera nije novina, ali ima drugaiji naziv. 3.2.2. Vrste mjera obezbjeenja potraivanja Takom 1 stavom 1 lana 272 predvidjena je -zabrana protivniku obezbjedjenja otudjenje, skrivanje, optereenje ili raspolaganje imovinom na koju je usmjereno potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima. Ova mjera je slina mjeri radi obezbjedjenja novane trabine iz lana 271 stav 1 taka 1 Medjutim, razlika postoji u tome to je tubeni zahtjev koji se obezbjedjuje drugaiji. Nije usmjeren na novano potraivanje, nego na odredjenu stvar ili njen dio. Primjera radi, u sudskoj praksi se esto pojavljuju tubeni zahtjevi za predaju u posjed nekretnina ili individualno odredjene pokretne stvari ( npr. automobili, poljoprivredne maine, oruje i slino ) Tuilac tada moe traiti da sud izrekne zabranu otudjenja, skrivanja ili raspolaganja ovakvim stvarima, koja se moe zabiljeiti u odreenim situacijama i u javnim registrima ( katastru. zk. uredu, kod organa uprave nadlenog za registraciju vozila ili oruja) Takom 2 stava 1 lana 272 predvidjena je mogunost - uvanja imovine na koju se odnosi zabrana iz ranije take ovog lana i to polaganje ponovo u polog sudu, ako je to mogue ili predajom u posjed treoj osobi. I ova mjera je slina mjeri iz lana 271 taka 2
[Naziv modula]
35
Taka 3 stav 1 lana 272. predvidja takodje -zabranu protivniku obezbjedjenja (tuenom), pa preduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku obezbjedjenja da obavi odredjene radnje potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo postojee stanje stvari. Ova mjera je oigledno prilagodjena potraivanju koje se obezbjedjuje, a to je obezbjedjenje odredjene stvari ili njenog dijela. U istoj funkciji je taka 4 stava 1 lana 272, koja predvidja mjeru obezbjedjenja u vidu - ovlaenja predlagau obezbjedjenja da preduzme odredjene aktivnosti, radi obezbjedjenja ovakvog potraivanja. lan 272 u stavu 2 konstatuje da se odredbe stava 3 i 4 lana 271 koje predvidjaju nain dostavljanja rjeenja o odredjivanju mjere obezbjedjenja i provodjenja mjera obezbjedjenja, odnosi i na mjere obezbjedjenja upravljene na obezbjedjenje odredjene stvari ili njenog dijela. Konano u stavu 3 lana 272 zakon predvidja da ove mjere obezbjedjenja ne smiju u cjelosti obuhvatiti zahtjev koji se njime osigurava. Ovakvo rjeenje iz stava 3 je postojalo i u ranijim propisima i sasvim je logino, s obzirom da su mjere obezbjedjenja samo sredstvo osiguranja potraivanja i da je cilj mjere obezbjedjenja da potraivanje osigura. Mjera osiguranja je sredstvo osiguranja potraivanja, pa ne smije biti odredjena takva mjera kojom se ne postie ta svrha, ve se njome konano ostvaruje potraivanje. U smislu odredbi lana radi osiguranja nenovanog potraivanja, moe se odrediti svaka mjera kojom se postie svrha takvog osiguranja, a osobito one nabrojane u lanku 272. i 273. Prvostupanjski sud nije odredio ni jednu od navedenih mjera, ve mjeru osiguranja koja je potpuno identina postavljenom tubenom zahtjevu, tj.naredio je predaju nekretnine tuitelju. Odredjena mjera osiguranja kojom se prejudicira rjeenje tubenog zahtjeva, protivna je lanku, a i samom institutu osiguranja potraivanja (P.s.H P-198/90 od 04.09.1990.g.objavljeno u Izvrni postupak u praksi, Ivica Crni u saradnji Vesne Grubi, Informator 1994). Identian stav nalazimo i u presudi Vrhovnog suda FBiH br.P-39/99 od 18.03.1999.g. objavljen u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda FBiH br.2 za 1999.g. u kojoj se navodi: Prvostepenom presudom obavezan je tueni da preda tuitelju predmetni poslovni prostor i naknadi mu 690,00 KM na ime trokova spora.
[Naziv modula]
36
Istom presudom odredjena je i privremena mjera kojom je tuenom naloeno da u roku od 8 dana od dana prijema presude oslobodi poslovni prostor, te ga preda tuitelju pod prijetnjom izvrenja i da alba na privremenu mjeru ne odlae izvrenje privremene mjere. Prvostepeni sud je pogrijeio kada je istovremeno sa odlukom o tubenom zahtjevu odredio i privremenu mjeru, a ija je sadrina identina po vrstu i obimu glavnom tubenom zahtjevu. Iako se u smislu lana 263 Zakona o izvrnom postupku privremena mjera moe odrediti prije pokretanja i u toku sudskog postupka, te i nakon njegovog okonanja, sve dok izvrenje ne bude provedeno, u konkretnom sluaju nije bilo svrhe, a ni uslova iz lana 267 istog zakona da se istovremeno sa odlukom o tubenom zahtjevu odredi privremena mjera. Odredjivanjem privremene mjere, pobijana presuda praktino je prije svoje pravosnanosti postala izvrna, a to je suprotno naelima Zakona o parninom postupku i pravilima Zakona o izvrnom postupku. Da je postupanje protivno stavu 3 lana 272 Zakona o parninom postupku vrlo opasno i moe dovesti do ozbiljnih posljedica po interese stranaka, pokazuje sljedei Primjer : Tuilac je podnio tubu Prvostepenom sudu . Tubenim zahtjevom je zatraio da sud obavee tuenog da mu preda zubarsku stolicu koja je njegovo vlasnitvo a koja se kod tuenog nalazi zbog ranijih namjera da zajedniki posluju, pa mu je predata samo kao izlobeni primjerak. Stolica je potpuno nova i velike je vrijednosti. Tueni je osporio tubeni zahtjev, tvrdei da stolica pripada njemu zbog odreenih poslovnih potraivanja i prebijanja dugovanja. Uz tubu stavljen je prijedlog da sud usvoji sudsku mjeru obezbjedjenja kojom e zubarsku stolicu odrediti na uvanje i to kod suda, do pravosnanog okonanja spora. Sud je udovoljio ovakvoj mjeri obezbjedjenja. Zubarska stolica je primljena na uvanje u podrumske prostorije suda, a na ovu odluku o mjeri obezbjedjenja nije bilo albe ni jedne od strana. Protekom odredjenog vremena tuilac se ponovo obratio sudu sa prijedlogom da sud odredi novu mjeru obezbjedjenja, umjesto ranije, kojom e odrediti predaju zubarske stolice tuitelju na uvanje, do okonanja ovog spora, zbog injenice da podrumske prostorije suda nisu adekvatne za uvanje ove stolice, te da su primijeene ve odredjene tete na stolici zbog vlanosti prostorija i jer u podrumskim prostorima ima mieva, te da e je dalje uvanje na ovakav nain dovesti do propasti. Tueni se protivio ovakvoj mjeri, medjutim, sud je
[Naziv modula]
37
donio novu mjeru obezbjedjenja umjesto ranije, kojom je naredio predaju zubarske stolice tuitelju na uvanje do pravosnanog okonanja spora. Kako alba nije odlagala izvrenje rjeenja, stolica je i predata tuitelju na uvanje. Tueni je uloio albu na rjeenje, te je spis dostavljen Viem sudu. Vii sud je ukinuo rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja predajom stolice tuitelju na uvanje, ukazujui upravo na sutinu zakonske odredbe iz lana 272 stav 3 ZPP-a, odnosno da je ova mjera obezbjedjenja u cjelosti obuhvatila zahtjev tuitelja, to nije u skladu sa zakonom, te ukazujui na razmatranje mogunosti uvanja u sudu ili kod treeg lica, o emu bi se ponovo raspravilo u toku postupka pred prvostepenim sudom. Medjutim, tuilac je u medjuvremenu stolicu prodao, tvrdei da nije imao mogunosti da je uva, da gubi na vrijednosti, a osim toga stolica i jeste njegova. Stoga je i povukao tubu kojom je traio predaju u posjed zubarske stolice. Zakljuak je: Ovaj primjer pokazuje koliko sud mora biti oprezan kod donoenja odluka. Sud je najprije pogrijeio paljivo procijeniti mogunosti uvanja pokretne stvari u sudu u smislu lana 272 stav 1. taka 2, a zatim i postupio suprotno lanu 272 stav 3, predajui zubarsku stolicu tuitelju, to je bila sutina njegovog tubenog zahtjeva. Sve to je pri tom uinjeno prije no to su tokom postupka vjerovatnim utvrdjene injenice u vezi sa vlasnitvom zubarske stolice, to se pokazalo kao vrlo opasan primjer, jer je prouzrokovalo burne i une reakcije na temu objektivnosti i nepristrasnosti suda.
3.3. Mjere obezbjedjenja drugih prava ili odravanje postojeeg stanja 3.3.1. Uvod lan 273 Zakona o parninom postupku odredjuje mjere obezbjedjenja koje se mogu odrediti radi obezbjedjenja svih drugih prava ili odravanjem postojeeg stanja, dakle, sve druge vrste tubenih zahtjeva koje se mogu pojaviti, a koji ne glase na novano potraivanje ili potraivanja koja su upravljena na odredjenu stvar i njen dio. Ovaj lan djelimino odredjuje koje su to mjere koje sud moe odrediti, ali za razliku od lanova 271 i 272 koje mjere taksativno nabrajaju, predvidja da sud pored odredjenih nabrojanih mjera obezbjedjenja moe odrediti i druge mjere koje sud odredi nadje kao nune za obezbjedjenje tubenog zahtjeva predlagatelja osiguranja. Time proiruje mogunost odredjivanja razliitih vrsta mjera obezbjedjenja, koje zakon ne spominje, ostavljajui mogunost izbora, prije svega predlagau obezbjedjenja da u
[Naziv modula]
38
skladu sa konkretnom situacijom predloi takvu mjeru i svakako na ocjenu i odluku sudu da ovu mjeru prihvati ili ne prihvati, procjenjujui njenu svrhu u smislu lana 269 ZPP-a. 5.3.2. Vrste mjera obezbjeenja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja Tako lan 273 predvidja (slino kao raniji lanovi o mjerama obezbjedjenja) u stavu 1 take 1-3 - zabranu protivniku obezbjeenja, da preduzima odreene aktivnosti ili nalog da preduzme odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili sprjeavanja nastanka tete suprotnoj stranci. - ovlatenje predlagau obezbjeenja da preduzme odredjene aktivnosti, te - povjeravanje odredjene imovine protivnika obezbjeenja treoj osobi na uvanje i staranje. U taki 4 stava 1, takodje je predvidjena kao posebna vrsta mjere obezbjedjenja, - odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih lica, a pod uslovima predvidjenim zakonom kojim se uredjuje izvrni postupak. Taka 5 stava 1 predvidja ranije pomenute - druge mjere koje sud odredi kao nune za obezbjeenje tubenog zahtjeva predlagaa obezbjeenja Stav 2 lana 273 upuuje na primjenu odredaba lana 271 stav 3 na odgovarajui nain i na mjere obezbjedjenja iz stava 1 lana 273 U sudskoj praksi pronali smo relativno esto predlaganje mjere obezbjeenja iz lana 273 stav 1 taka 4, kojima se trai odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih lica. U pravilu radi se o tubama treeg lica ( tuioca ili predlagaa obezbjeenja) protiv traioca izvrenja i izvrenika ( kao tuenih i protivnika predlagaa ), da se utvrdi odlukom suda, da je nedozvoljeno potraivanje tuenog ( traioca izvrenja ) utvrdjeno pravosnanom odlukom suda, te da je tuilac vlasnik imovine koja je predmet izvrenja u izvrnom postupku. Ovakve mjere se mogu odrediti, naravno prije svega u skladu sa Zakonom o izvrnom postupku, koji predvidja mogunost odlaganja postupka izvrenja po prigovoru treih lica, u kojim situacijama sud u izvrnom postupku upuuje trea lica da na parnici ostvare svoja prava.
[Naziv modula]
39
Dakle, sud bi uvijek morao provjeriti da li se ovo tree lice, koje se kod parninog suda pojavljuje kao tuilac upueno na parnicu, to je preduslov da se o ovoj sudskoj mjeri obezbjedjenja uopte raspravlja. Nakon toga sud svakako mora proanalizirati konkretnu situaciju i utvrditi da li su zbilja ispunjeni svi uslovi , odnosno da li je tubeni zahtjev tuitelja vjerovatan, da li postoji opasnost da bi bez takve mjere moglo biti sprijeeno ili znaajno oteano ostvarenje tuiteljevog potraivanja i da li zbilja predloena mjera adekvatno obezbjedjuje to potraivanje. Odlaganje postupka izvrenja je izuzetak od naela sudskog izvrnog postupka, jer kad se jednom pokrene dalje izvrni postupak tee po slubenoj dunosti. Pri donoenju odluke o ovakvoj mjeri obezbjeenja, sud je duan da u rjeenju odredi vrijeme za koje se izvrenje odlae, te pri tom mora voditi rauna o interesima stranaka. Ovrha se moe odgoditi samo zbog razloga koji ima ogranieno vremensko trajanje i po snazi intenziteta je takav da kumulativno sa optom pretpostavkom o nastanku znatnije tete opravdava odgodu ovrhe, pravomone sudske odluke (OS Split G1310/83 od 27.03.1983.g.) ta podrazumijeva termin znatnija teta jeste faktiko pitanje koji svaki sud mora cijeniti u konkretnom sluaju. Razumljivo je da bi u pravilu trebalo da se radi o veem iznosu i postojanju optih okolnosti koji upuuju na to da izvrenik (izvrenik u izvrnom postupku), ne bi mogao da ostvari povrat isplaenog iznosa, odnosno namirenog potraivanja. Mjere usmjerene na obezbjeenje prava ili odravanje postojeeg stanja mogu biti vrlo razliite u razliitim pravnim stvarima. Najee se pojavljuju mjere zabrane raspolaganja imovinom koja je predmet spora, ali se u praksi susreu i sljedee situacije: Primjeri: 1. Odreuje se mjera obezbjeenja, pa se zabranjuje tuenoj TH da preduzima bilo kakve radnje i aktivnosti oko odvoenja mldb.TM u SAD, bez znanja i pismenog odobrenja tuioca T. 2. Nalae se protivniku osiguranja da predlagaa osiguranja odmah vrati na posao i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu.
[Naziv modula]
40
3. Odredjuje se privremena mjera obezbjeenja i tuenom JS zabranuje svako raspolaganje osnivakim pravima i promjenama u organima uprave u preduzeu za PPIUS, upisano u registarskom uloku Osnovnog suda US. 4.Usvaja se mjera obezbjeenja, pa se tuenom zabranjuje dalje pokazivanje slikanog golog tijela tuitelja, kao iznoenje navoda da je kriminalac, pedofil, narkodiler, do okonanja ovog postupka. 5. Usvaja se mjera obezbjeenja, pa se tuenoj SP nalae da tuiocima ST i SS dozvoli hitno otklanjanje kvarova na kaptai i vodovodu u cilju nesmetanog koritenja vode od strane tuilaca. 6. Dozvoljava se sudska mjera obezbjeenja privremena mjera, pa se zabranuje prinudna naplata potraivanja tuenog RS prema tuitelju MJ, koje potraivanje je utvreno pravosnanom presudom suda u S u iznosu od 40.000,00 DM sa kamatom od 01.12.1994.g., pa do isplate. U postupku koji se vodi kod suda u S pod brojem I-777/00. 7. Odreuje se mjera obezbjeenja, pa se nalae tuenoj da na rizik i troak tuitelja izvri prikljuenje na nisko naponsku elektro-mreu porodine kue tuitelja izgraene u J, te se tuenom zabranjuje iskljuenje pomenutog prikljuka, sve do pravosnanog okonanja spora. 8. Zabranjuje se protivnicima osiguranja da preduzimaju radnje koje mogu nanijeti tetu imovini oznaenoj u injeninom supstratu ovog prijedloga, a na koji je upravljeno potraivanja predlagaa osiguranja. 3.4. Postupanje suprotno mjeri obezbjeenja Uz ranije navedene vrste mjera obezbjedjenja lan 274 Zakona o parninom postupku regulie posljedice koje nastaju postupanjem suprotno odluci suda o mjeri obezbjeenja, to je novina u odnosu na raniju zakonsku regulativu. U stavu 1 je navedeno -da je protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otudji, sakrije, optereti ili raspolae imovinom, odgovoran po pravilima graanskog prava. Nakon zabiljebe zabrane sve dok ona traje, nije mogu upis u registar bilo kakvih promjena prava koje nastanu na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjedjenja. To znai svi pravni poslovi kojim bi eventualno protivnik obezbjedjenja otudjio ili opteretio imovinu protivno mjeri obezbjeenja bi bili bez pravnog uinka, jasno ukoliko su obje strane i protivnik obezbjeenja i druga strana iz pravnog posla nesavjesne. Medjutim, u sluaju da je druga ugovorna strana savjesna, odnosno poteni
[Naziv modula]
41
sticatelj, koji nije znao, niti mogao znati za zabranu, pravni posao ostaje na snazi. Medjutim, protivnik obezbjeenja u svakom sluaju koji je povrijedio zabranu snosi odgovarajue posljedice, odnosno odgovoran je po pravilima gradjanskog prava, kako i predvidja lan 274 i upuuje na primjenu odredaba Zakona o obligacionim odnosima. lan 274, to je i logino, predvidja u stavu 3 da se odredbe iz stava 1 i 2 odnose na odgovarajui nain i u sluaju postupanja osoba (treih lica) suprotno odluci suda u odreivanju drugih mjera obezbjeenja. U stavu 4 ovaj lan navodi -da se mjerom obezbjeenja ne stie zalono pravo, osim u sluaju opravdane predbiljebe zalonog prava kao u lanu 271 stav 1 taka 4 o kome je ve bilo govora. Na kraju ovog poglavlja u lanu 275 takodje je odreeno -da sud moe prema okolnostima sluaja odrediti vie mjera osiguranja, ako je to potrebno. Ova odredba je u duhu cilja, odnosno svrhe postojanja sudskih mjera obezbjeenja, iji je osnovni zadatak obezbjeenje potraivanja. Stoga, da bi se pronaao najprikladniji nain obezbjeenja potraivanja, zakon predvia da moe biti izreeno i vie mjera obezbjedjenja ukoliko je to neophodno. Primjera radi, okolnosti sluaja ponekad zahtijevaju i zabranu otudjenja odredjene stvari, te istovremeno i njeno uvanje, odnosno preduzimanje ili nepreduzimanje odreenih aktivnosti radi ouvanja stvari. Naravno , u sluaju odreivanja vie mjera obezbjeenja, sud se uvijek kree u okvirima prijedloga stranke koja trai obezbjeenje, te ne moe ni mimo ni preko ovih zahtjeva, osim u zakonskim izuzecima kada mjere odreuje po slubenoj dunosti.
4. POSTUPAK ZA ODREDJIVANJE SUDSKIH MJERA OBEZBJEDJENJA Postupak odredjivanja sudskih mjera obezbjedjenja, te dijelom i njihovog provodjenja regulisan je u glavnom lanovima 276 do 284 Zakona o parninom postupku. Novina je u novom Zakonu o parninom postupku to se zakonom definie sadraj prijedloga za odredjivanje sudske mjere obezbjedjenja. 4.1. ta treba da sadri prijedlog za donoenje mjere obezbjeenja? Tako nakon to lan 276 stav 1 definie -da se mjera obezbjedjenja moe predloiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka, te nakon zavretka postupka, sve dok izvrenje ne bude provedeno.
[Naziv modula]
42
U daljim stavovima 2, 3, i 4. govori odredjenije o sadrini prijedloga. Stav 2 odredjuje pravilo -da se prijedlog podnosi u pisanom obliku. Medjutim, ako je prijedlog vezan za parnini postupak koji je u toku, onda se prijedlog moe iznijeti i usmeno na roitu. Stav 4 ovog lana odredjuje -da se i u sluaju da je podnesen usmeni prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja na taj prijedlog primjenjuju odredbe stava 3 ovog lana. Dakle, pismeni ili usmeni prijedlog mora sadravati odredjene elemente. Zakon predvidja termin mora, ime daje poseban znaajn sadrini prijedloga za odredjivanje mjere obezbjedjenja. To je u potpunosti u duhu novog Zakona o parninom postupku koji svakako predvidja da tuba kao i svi drugi podnesci moraju biti jasni i odredjeni, to doprinosi uveliko efikasnosti postupka, odnosno u funkciji je naela iz l 10 ZPP-a. Stoga, u stavu 3 stoji -da predlaga osiguranja mora istai zahtjev u kom e oznaiti potraivanje, ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i predmet mjera obezbjedjenja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga obezbjeenja duan je dokaze, ako je to mogue, priloiti uz prijedlog. Ovdje stoji nekoliko bitnih elemenata i to: -Predlaga obezbjedjenja mora istai zahtjev u kojem e oznaiti potraivanje ije obezbjedjenje trai. Ovo stavlja u prvi plan poraivanje, koje predstavlja tubeni zahtjev i koje mjerom obezbjedjenja mora biti osigurano. Ako je tuba podnesena, tubeni zahtjev naravno predstavlja ovo potraivanje. Medjutim, ako tuba nije podnesena, predlaga obezbjeenja, mora prije svega oznaiti zahtjev (tubeni zahtjev) u kom e jasno odrediti svoje potraivanje, ije osiguranje trai. Tubeni zahtjev je uvijek najbitniji dio u postupku za odredjivanje mjere obezbjedjenja, jer se od njega polazi i jer je konani cilj postupka obezbjedjenjaobezbjedjenja tog zahtjeva. -Predlaga obezbjeenja je aktivna strana u postupku, dakle, strana koja postavlja odredjeni zahtjev u vezi sa kojim trai obezbjedjenje.
[Naziv modula]
43
U praksi se postavilo pitanje moe li u postupku koji je pokrenut odredjivanjem mjere obezbjeenja, mjeru obezbjeenja predloiti pasivna strana, dakle, tueni ili protivnik obezbjedjenja, ako tuba nije podnesena? Zauzet je stav u sudskoj praksi da mjeru obezbjedjenja moe predloiti samo aktivna strana, dakle, tuitelj, odnosno lice koje postavlja odredjeni zahtjev. Analogno tome, tueni bi se mogao u postupku pojaviti kao aktivna strana i staviti prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja, samo ukoliko je u postupku postavljen protivtubeni zahtjev o kome se raspravlja (on se pojavljuje kao zahtjev tuenog), ijem obezbjedjenju slui mjera koju je predloio tueni. Radi se o tome da je zapravo tueni u ovakvoj situaciji takodje aktivna strana. U protivnom nije mogue raspravljati, odnosno ne bi bilo dozvoljeno raspravljati o prijedlogu tuenog protivnika obezbjedjenja. Primjer 1 Vie tuilaca je podnijelo Prvostepenom sudu tubu protiv jednog tuenog, traei da sud utvrdi njihovo iskljuivo pravo svojine na skladitu i dvoritu upisanom u zk.ul.br.50 K.o.D oznaeno kao nova k..br.366/1 K.o.S, na osnovu kupoprodajnog ugovora, te da tueni kao zemljino-knjini suvlasnik na istoj nepokretnosti to prizna i trpi da se predmetne nekretnine otpiu iz zk.ul.br.50 za K.o.D i upiu u novi zk.ul. sa paravom svojine u korist tuilaca. Tueni je u toku postupka ( kao predlaga obezbjedjenja), podnio protiv tuilaca ( kao protnika obezbjedjenja) prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja zabranom tuiocima optereenje i raspolaganje imovinom koja je predmet spora (korienjem, izdavanjem u zakup, izgradnju i sl.) do pravosnanog okonanja parninog postupka. Ovaj prijedlog obrazlae injenicama da su tuitelji nezakonito izgradili poslovni objekat na parcelama na kojima tueni ima pravo vlasnitva, te da ga izdaju u zakup. Osim toga, tuitelji i dalje preduzimaju nezakonite radnje, tako to bespravno postavljaju metalne konstrukcije na predmetnom zemljitu, sa namjerom da bespravno sagrade jo jedan objekat. Sud je donio rjeenje kojim je odbacio prijedlog tuenog za odredjivanje predloene mjere obezbjedjenja kao nedoputen. U obrazloenju navodi, pored ostalog, da u konkretnom sluaju prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja ne sadri ne samo sredstva mjere obezbjedjenja, ve ni bilo kakav zahtjev protiv protivnika obezbjedjenja sa naznaenjem potraivanja ije se obezbjedjenje trai. Nepostojanje zahtjeva tuenog kao predlagaa obezbjedjenja sa naznaenjem potraivanja ije se obezbjedjenje trai, po ocjeni suda ukazuje na
[Naziv modula]
44
nedostatak pravnog interesa predlagaa obezbjedjenja za odredjivanje predloene mjere obezbjedjenja, pozivajui se na odredbe lana 276 ZPP-a. Ovo rjeenje je odlukom Vieg suda potvrdjeno. Zakljuak je: Iz ovog primjera takodje jasno proizilazi da mjeru obezbjedjenja moe predloiti samo aktivna strana-tuitelj, koji postavlja odredjeni zahtjev, ije se obezbjedjenje trai. Ako nema zahtjeva, nema ni raspravljanja o mjeri obezbjedjenja. Zanimljivo je stanovite iz sudske prakse Vieg suda u smislu odgovora na pitanje da li umjea moe predloiti odreivanje sudske mjere obezbjeenja?. Primjer 2 U konkretnom predmetu Vii sud je odbacio prijedlog umjeaa za odreivanje sudske mjere obzebjeenja kao nedozvoljen. U obrazloenju navodi da je umjea na strani tuioca podnio prijedlog za obezbjeivanje sudske mjere obezbjeenaj i to u toku albenog postupka pred drugostepenim sudom, kojom e se zabraniti tuenoj (protivniku obezbjeenja) optereenje i raspolaganje dvosobnim stanom. Prijedlog za odreivanje sudske mjere obezbjeenja umjeaa na strani tuioca smatra nedozvoljenim. Umjea je lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee izmeu drugih lica jedna od stranaka uspije. Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se mijea u parnicu. Ovlaen je da stavlja u toku parnice prijedloge i da preduzima ostale parnine radnje u rokovima koje bi te radnje mogla da preduzme stranka kojoj se pridruio (lan 371 Zakona o parninom postupku). Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravno dejstvo, ako nisu u suprotnosti sa njenim radnjama. Medjutim, umjea nije parnina stranka i on u tuoj parnici ne stavlja nikakav svoj zahtjev za presudu. On stupa u tuu parnicu i pridruuje se tuem zahtjevu za presudu. Umjeau se ne moe nita dosuditi. Poto nije stranka, radnje koje on preduzima moraju se kretati samo u granicma zahtjeva koje je stranka istakla. Iako moe preduzimati sve radnje na koje je ovlatena stranka kojoj se pridruio i koje bi i ona mogla preduzeti, ipak postoje ogranienja.
[Naziv modula]
45
Poto umjea nije stranka u postupku, nije ni nosilac samostalnog zahtjeva, za pruanje pravne zatite, nego tree lice, koje predlae da sud donese presudu povoljniju za stranku kojoj se pridruio. Tako umjea na strani tuenog nema pravo da podnese tubu, jer to pravo pripada tuenom kao stranci. Isto tako umjea nije ovlaten da podnese samostalni prijedlog za izdavanje sudske mjere obezbjeenja, jer po shvatanju ovog suda, takav prijedlog moe da podnese iskljuivo tuilac, kao nosilac samostalnog zahtjeva za pruanje pravne zatite, jer tuilac kao stranka konano ocjenjuje da li e traiti sudsku mjeru obezbjeenja ili ne. U konkretnom sluaju tuilac je smatrao da ova mjera obezbjeenja nije potrebna i nije se ni pridruio prijedlogu umjeaa za odreivanje sudske mjere obezbjeenja. Stoga je prijedlog umjeaa za odreivanje sudske mjere obezbjeenja odbacio kao nedozvoljen, shodno lanu 371 taka 4 Zakona o parninom postupku. Stanovite Vieg suda je zanimljivo. Meutim, miljenja smo da bi se ove situacije mogle proanalizirati i na sljedei nain. Naime, lanom 371 ZPP-a, kako to komentarie i Vii sud, umjea je ovlaen da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale parnine radnje u rokovima koje bi te radnje mogla da preduzme sama stranka koja se pridruila. Po miljenju nekih autora (Dika-izmi) umjea bi mogao da preduzima radnje koje su povoljne za stranku kojoj se pridruio. lan 371 stav 3 ZPP-a predvia da umjea moe podnijeti i pravni lijek, to je takodje jedna od parninih radnji u postupku, kao i podnoenje prijedloga za odreivanje mjere obezbjeenja, koji bi se u smislu svog znaaja i korisnosti u postupku mogu uporeivati. Prema tome, mislimo da je u ovakvim situacijama svrsishodno procijeniti prije svega korisnost podnoenja ovog prijedloga umjeaa za donoenje mjere obezbjeenja. Analogno lanu 371 stav 3 ZPP-a, prijedlog umjeaa bi trebalo dostaviti stranci na ijoj strani se umjeao, kako bi joj se ostavila mogunost da se izjasni da li je ova mjera obezbjeenja u skladu sa njenim interesima i radnjama na to ukazuje lan 371 stav 4 ZPP-a. Tek ukoliko se stranka na ijoj se strani umijeao predlaga sa prijedlogom za mjeru obezbjeenja izriito usprotivi ovom prijedlogu, ili sud ocjeni da prijedlog nije od koristi stranci, tada je svakako mogue i nuno donijeti rjeenje kojim se prijedlog umjeaa za donoenje mjere obezbjeenja odbija. -U prijedlogu mora biti odredjeno kakvu mjeru predlaga trai. To bi bile mjere koje predvidjaju lanovi 271, 272 i 273 ZPP-a, koju odabira predlaga obezbjedjenja, za koje smatra da su neophodne radi obezbjedjenja njegovog potraivanja. Kako je ranije navedeno, moe biti predloeno vie mjera obezbjedjenja.
[Naziv modula]
46
Uloga suda je da provjeri da li je u skladu sa lanom 269 ZPP-a ova mjera adekvatna, odnosno slui li svojoj svrsi obezbjedjenja potraivanja predlagaa obezbjedjenja. Sud je u pravilu vezan prijedlozima koje je stavio predlaga obezbjedjenja i kod odluivanja moe se kretati samo u okviru predloenih mjera, osim kod rijetkih izuzetaka kada sud po slubenoj dunosti moe odrediti mjeru obezbjedjenja. (npr. mjere obezbjedjenja u pogledu zatite, vaspitanja i izdravanja djece u branim sporovima ili u sporovima za utvrdjivanje osporavanje oinstva ili materinstva) -Predlaga obezbjedjenja mora oznaiti sredstva i predmet mjere obezbjedjenja. Sredstva i predmeti ostavljaju vrlo iroke mogunosti, koje su opet na izboru predlagaa obezbjedjenja i stvar konkretne situacije. - Uprijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev potraivanje koje se obezbjedjuje i predloiti dokazi kojima se ti navodi potvrdjuju. Predlagatelj obezbjedjenja duan je dokaze ako je to mogue priloiti uz prijedlog. Dakle, u skladu sa faktikim situacijama, s obzirom na hitno reagovanje suda, ponekad objektivno nije mogue uz prijedlog za obezbjedjenje priloiti sve dokaze, to i zakon akceptira. Medjutim, sud e ocijeniti pri razmatranju prijedloga i ocjeni njegove vjerovatnosti da li je taj dokaz na koji se poziva predlaga bilo ipak mogue staviti uz prijedlog i procjenjuje situaciju zbog ega to nije uinjeno. Time je iscrpljena obavezna sadrina prijedloga za mjeru obezbjedjenja koju predvidja stav 3 lana 276, ali se u vezi sa ovom sadrinom mora pomenuti lan 284 koji govori o mogunosti da se umjesto mjere obezbjedjenja odredi jemstvo. U stavu 1 lana 284 predvidjeno je da predlagatelj obezbjedjenja moe u prijedlogu za odredjivanje mjere obezbjedjenja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere obezbjedjenja, zadovoljava davanjem odredjenog jemstva od strane protivnika obezbjedjenja. Dakle, ukoliko bi se predlagatelj obezbjedjenja odluio na ovakvu mogunost onda bi morao to naznaiti u prijedlogu za obezbjedjivanje mjere obezbjedjenja. Stoga ovaj dio pripada indirektno sadrini prijedloga za obezbjedjenje iz lana 276 stav 3, ali ne predstavlja njegov obavezni dio.
[Naziv modula]
47
Hipotetiki primjer pismenog prijedloga za odredjivanje mjere obezbjedjenja
OSNOVNOM SUDU U B
Predlaga obezbjedjenja MM iu B - adresa Protivnik obezbjedjenja CC iz B adresa PRIJEDLOG ZA ODREDJIVANJE MJERE OBEZBJEDJENJA Kod tog suda u toku je spor po tubi MM pod brojem P-00/00, radi predaje vlasniku u svojinu i na korienje stan kao posebni dio zgrade u ulici .u B, koji je upisan u zk.ul.br. 00 za K.o.B, kao vlasnitvo protivnika obezbjedjenja CC. Iako su uz tubu priloeni pismeni dokazi za osnovanost zahtjeva predlagaa obezbjedjenja, protivnik obezbjedjenja isticanjem raznih prigovora osporava tubeni zahtjev, nastojei da spor odugovlai. Dokaz: Spis tog suda br.P-00/00, izvod iz zk.ul.br 00 za K.o.B Predlaga obezbjedjenja je saznao da je protivnik obezbjedjenja prije nekoliko dana prestao sa radom, pribavio paso i da ima namjeru da ode da radi u inostranstvo, gdje mu se ve nalazi vanbrana supruga na radu. Osim toga, odluio je da ovaj stan proda drugom licu i na njega prenese pravo svojine, te tako osujeti ostvarivanje potraivanja koje predlaga obezbjedjenja ima na ovom stanu. Dokaz: Izvjetaj MUP-a u B br.00, ovjerena izjava svjedoka PP i DD iz B adresa Stoga predlaga predlae da sud donese sljedee RJEENJE Radi obezbjedjenja nenovanog potraivanja koje predlaga MM iz B ima prema protivniku predlagaa CC iz B u sporu kod Osnovnog suda u B pod brojem P-00/00, odredjuje se mjera obezbjedjenja zabranom otudjenja i optereenja stana kao posebnog
[Naziv modula]
48
dijela zgrade u .ulici u B, upisanoj u zk.ul.br.00 za K.o.B, koji se vodi kao svojina protivniku predlagaa. Naredjuje se zabiljeba ove zabrane iz stava 1. Zemljino-knjinom uredu u B u zk.ul.br.00 za K.o.B. Ova mjera obezbjedjenja odredjuje se do pravosnanog okonanja parnice pod brojem P-00/00. PREDLAGA OBEZBJEDJENJA MM
4.1.1. Kako postupiti ako prijedlog za obezbjeenje nema sve obavezne elemente? Najkrae reeno jednako kao i sa tubom ili bilo kojim drugim podneskom ija sadrina je odreena Zakonom. Prijedlog za obezbjeenje bi trebalo u skladu sa odredbana l. 336 ZPP-a vratiti predlagau da u roku od 8 dana uredi prijedlog uz navoenje ta treba ispraviti, pod prijetnjom posljedica koje predvia ovaj lan zakona. Ako prijedlog ne bude vraen smatrat e se povuenim, a ako ne bude ispravljen ili dopunjen u skladu sa uputama suda, bit e odbaen. Nema postupka niti raspravljanja o mjeri obezbjeenja bez potpunog i urednog prijedloga. Primjer 3 Prvostepenom sudu je firma Integrainenjering kao predlaga obezbjeenja prije podnoenja tube podnijela prijedlog protiv fizikog lica kao protivnika obezbjeenja da sud odredi mjeru obezbjeenja kojom e naloiti protivniku obezbjeenja da sa lokacije, koja je navodno vlasnitvo predlagaa obezbjeenja izmjesti betonaru Elba work, a u protivnom da ovlasti predlagaa da on izmjesti navedeno postrojenje protivnika obezbjeenja. Ovaj prijedlog obrazlae jedino navodima da na lokaciji na kojoj se nalazi betonara protivnika obezbjeenja ima namjeru postaviti svoja postrojenja. Prvostepeni sud je ovaj prijedlog vratio na dopunu, smatrajui ga nerazumljivim, te nalaui tuitelju, izmeu ostalog, da oznai zahtjev ije obezbjeenje trai, navede injenice na kojima zasniva zahtjev i predloi dokaze kojima te injenice potkrepljuje, a zatim blie odredi mjeru i sredstva obezbjeenja tog potraivanja.
[Naziv modula]
49
Kako tuilac nije postupio po nalogu suda sud je donio Rjeenje Smatra se da je prijedlog za izdavanje sudske mjere obezbjeenja puvuen. Ima se smatrati da prijedlog za izdavanje sudske mjere obezbjeenja nije ni podnesen i isti se moe ponovo podnijeti.
Po albi na rjeenje Vii sud je potvrdio prvostepeno rjeenje, te u obrazloenju navodi da je prvostepeni sud pravilno ocijenio nerazumljivim prijedlog za obezbjeenje i da ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti ( podatke koje mora sadrati po lanu 269 i 276 st 3 ZPP-a). Stoga je prvostepeni sud, suprotno navodima albe, imao osnova da po lanu 336 stav 1 ZPP-a donese rjeenje kojim se prijedlog vraa predlagau radi ispravke i dopune. Kako predlaga obezbjeenja nije vratio sudu ispravljen I dopunjen prijedlog u odreenom roku od 8 dana, to je prvostepeni sud pravilno postupio kad je donio oalbeno rjeenje, kojim se prijedlog smatra povuenim, kako to propisuje l. 336 stav3 ZPP-a. I ovim primjerom se potvruje raniji stav. 4.1.2. Kakav postupak slijedi nakon podnoenja potpunog prijedloga za obezbjeenje? Nakon podnoenja urednog prijedloga za odredjivanje mjere obezbjedjenja, lan 277 ZPP-a predvidja -da se prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja, zajedno sa prilozima mora dostaviti protivniku obezbjedjenja, uz obavjetenje da protivnik obezbjedjenja moe podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja u roku od 8 dana. Isti lan predvidja -da se mjera obezbjedjenja ne moe odrediti, osim u sluajevima odredjenim zakonom, ako protivnik obezbjedjenja nije imao mogunost da se izjasni o prijedlogu za njeno odredjivanje. Ova zakonska odredba je sasvim razumljiva i u duhu optih naela Zakona o parninom postupku (lan 5 ZPP-a). Ovaj lan predvidja da svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke, a samo kad je to zakonom odredjeno, sud je ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni.
[Naziv modula]
50
Zbog hitnosti postupanja, predvidjen je rok za izjanjenje od 8 dana. Ovaj rok je odredjen zakonom, pa ga stoga sud ne moe mijenjati. Medjutim, sadrina ovog odgovora ili izjanjenja nije odredjena zakonom. To znai da je pruena mogunost protivniku obezbjedjenja da slobodno odredi njen sadraj i istakne sve ono to smatra da je bitno, istiui injenice koje se tiu doputenosti prijedloga, razloge koje se tiu primjene materijalnog prava i slino. U svakom sluaju podnoenje odgovora na ovaj prijedlog nije obavezno, jer zakon predvidja da protivnik obezbjedjenja moe podnijeti odgovor. I ukoliko ga ne podnese to ne proizvodi nikakve tetne posljedice u ovom postupku po protivnika obezbjedjenja, ali e sud svakako u kontekstu sa svim ostalim injenicama i dokazima cijeniti ovakvo pasivno dranje protivnika predlagaa. Protivniku predlagaa mora biti ostavljena mogunost da se izjasni, a hoe li se i kako izjasniti o tome e sam odluiti. 4.2. Odreivanje privremene mjere lan 278 ZPP-a govori o mogunostima, uslovima i postupku odredjivanja privremene mjere obezbjedjenja. To je mjera obezbjedjenja, koja predstavlja izuzetak od pravila da se mjera obezbjedjenja ne moe odrediti ako protivniku obezbjedjenja nije data mogunost da se izjasni o prijedlogu. Ona se, dakle, odredjuje bez prethodnog obavjetavanja i sasluavanja protivnika obezbjedjenja. Ona ne moe samostalno egzistirati i moe se predloiti zajedno sa prijedlogom za donoenje mjere obezbjeenja. I ova mjera se u pravilu odredjuje na prijedlog stranke (izuzetak su situacije kada se mjera moe u skladu sa zakonom odrediti po slubenoj dunosti). Ona je predvidjena za situacije kada se bez obzira za vrlo kratke sudske rokove odredjene radnje u postupku ne mogu okonati dovoljno brzo, da bi se tuitelju predlagau obezbjedjenja pruila zbilja djelotvorna sudska zatita. To i odredjuje uslove za odredjivanje ove privremene mjere obezbjedjenja u stavu 1 lana 278 Zakona o parninom postupku, koji kae -da e se ova privremena mjera odrediti i bez prethodnog obavjetavanja i sasluanja protivnika obezbjedjenja, ako predlaga obezbjedjenja uini vjerovatnim da je mjera obezbjedjenja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjima izgubila svrha mjere obezbjedjenja.
[Naziv modula]
51
Zakon predvidja kumulativno ispunjenje tri uslova -da je mjera osnovana, -da je hitna i -da bi se drugaijim postupanjem izgubila svaka svrha mjere obezbjedjenja Ovo su situacije koje e biti uvijek procijenjene u konkretnom predmetu prema faktikom stanju. Medjutim, u svakom sluaju situacija mora biti takva da sud moe izvesti zakljuak da e, ukoliko se predloena privremena mjera obezbjedjenja ne usvoji, postati bespredmetno bilo kakvo raspravljanje o tubenom zahtjevu koje se, naravno, obezbjedjuje ovakvom privremenom mjerom. U takvim situacijama je dovoljno uiniti vjerovatnim da bi takve posljedice u konkretnoj ivotnoj situaciji zbilja mogle nastati, pa se ne mora nesumnjivo dokazivati njihov nastanak. Mora se imati osjeaj da je odredjivanje takve privremene mjere zbilja neophodno. Primjer Prvostepenom sudu je podnesena tuba radi utvrdjivanja prava vlasnitva na stambenom objektu i prava korienja po to osnovu.Tuilac je fiiko lice, a tuena je Optina. Tuilac je predloio mjeru obezbjeenja kojom je zatraio da sud tuenoj Optini zabrani preduzimanje bilo kakvih daljih aktivnosti u cilju preduzimanja radova na ruenju predmetnog stambenog objekta tuitelja, do pravosnanog okonanja spora. Navodi da je predmetni objekat sagraen na zemljitu koje je upisano kao drutvena svojina sa pravom raspolaganja u korist tuene Optine sa dijelom 1/1. Ovaj objekat je sagraen prije vie od 20 godina, a tuilac je u ovom periodu prijavljen na adresi spornog objekta i koristi ga kao stan zajedno sa lanovima svoje porodice. Tuena je zemljite na kom je sagraen objekat dodijelila treem licu radi izgradnje benzinske pumpe, te zapoela sa ureivanjem zemljita oko ovog predmetnog objekta, pokazujui jasnu namjeru da u vrlo kratkom periodu porui i predmetni objekat. Iz priloenih dokaza sud je utvrdio da tuilac ivi due od 20 godina sa porodicom na adresi predmetnog objekta, zakljuivi da se na osnovu toga moe smatrati da on predstavlja njegov dom u smislu lana 8. Evropske konvencije o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda i lana 2/3 f Ustava BiH, ija je bitna svrha zatita pojedinca od arbitrarnih mjeanja vlasti. Osim toga, ako ova mjera ne bude odmah usvojena, tubeni
[Naziv modula]
52
zahtjev tuitelja gubi svaki smisao, pa smatra da je mjera osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha osiguranja. Ova privremena mjera obezbjeenja je nakon odgovora tuene i odranog roita, zamjenjena rjeenjem o mjeri obezbjeenja, koje je zatim potvreno odlukomVieg drugostepenog suda, po albi na mjeru obezbjeenja. Zakljuak: Miljenja smo da je ovakav stav suda ispravan, jer je odluka o privremenoj mjeri obezbjeenja bila neophodna i jer bi sasvim jasno drugaija reakcija suda uinila besmislenim raspravljanje o postavljenom tubenom zahtjevu. Ukoliko se privremena mjera odredi lan 278 ZPP-a predvidja dalji postupak, u kojem e se praktino, nakon izjanjenja protivnika predlagaa, moi prikupiti neto vie podataka i jo jednom procijeniti, da li je uopte neophodno da mjera obezbjedjenja ostane na snazi. Tako lan 278 stav 2 ZPP-a odredjuje - da sud svoju odluku o usvojenoj privremenoj mjeri obezbjedjenja dostavlja protivniku obezbjedjenja odmah. Protivnik obezbjedjenja moe zatim u roku od 3 dana osporiti razloge za odredjivanje ove privremene mjere, nakon ega sud mora zakazati roite u naredna 3 dana. Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazloen. Ovaj stav predvidja slijedee obavezne situacije: - sud mora dostaviti odluku o privremenoj mjeri obezbjedjenja i to odmah - ukoliko protivnik obezbjedjenja stavi prigovor u roku od 3 dana, sud mora zakazati roite u naredna 3 dana - odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazloen. Dakle, protivniku obezbjedjenja se mora dostaviti odluka, ali on na nju ne mora odgovoriti, nego moe. Medjutim, ako odgovori onda taj odgovor mora biti obrazloen. Samo na takav odgovor sud mora zakazati roite u odredjenom zakonskom roku. Postavlja se pitanje, kako e se postupiti ukoliko odgovor na privremenu mjeru obezbjedjenja ne bude uopte dostavljen, iako je ova mjera uredno dostavljena protivniku obezbjedjenja?
[Naziv modula]
53
Miljenja smo da u ovoj situaciji privremena mjera obezbjedjenja ostaje na snazi, sve do slijedee odluke suda o njoj, to je u skladu sa lanom 281 stav 1 ZPP-a. Praktino to bi znailo sve do momenta dok protivnik obezbjedjenja u toku postupka koji tee svojim dranjem ne pokae zainteresovanost i predloi drugaiju odluku o mjeri obezbjedjenja. Sud bi u skladu s tim trebao provjeriti uslove za opravdanost mjere obezbjeenja i donijeti odluku. Mada su ovakve situacije u praksi malo vjerovatne te do sada nije pronaen slian primjer, u razgovoru sa kolegama postavilo se i ovo pitanje kao jedna od dilema. Svakako su uobiajene situacije kad protivnik obezbjedjenja ospori razloge za obezbjedjivanje privremene mjere. U tom sluaju lan 278 stav 3 predvidja dalji nain postupanja. Nakon odranog roita iz stava 2 lana 278 sud zatim posebnim rjeenjem ukida rjeenje o odredjivanju privremene mjere ili ga zamjenjuje novim rjeenjem o odredjivanju mjere obezbjedjenja u skladu sa lanom 279 ZPP-a. protiv ovog novog rjeenja o odredjivanju mjere obezbjedjenja doputena je alba u skladu sa lanom 282 ZPP-a. u skladu sa istim lanom stav 6 alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri obezbjedjenja nije dozvoljena.
Primjer privremene mjere obezbjeenja i zatim mjere obezbjeenjam Prvostepenom sudu su 150 tuilaca, fizikih lica, radnika, podnijeli tubu protiv firme u kojoj su zaposleni, radi isplate duga, po razliitim osnovama u ukupnom iznosu od 1.600,000,00 KM. Uz tubu su stavili prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja ovog novanog potraivanja, zabranom, da se otudje i opterete nekretnine upisane u kk.ul.br.1090 i 6066 i 6068 za k.o.B. Tuioci su obrazloili privremenu mjeru, navodei da tuena ima namjeru da otudji nekretnine upisane u kk.ul.br.1090, 6064 i 6068 K.o.B, prilaui u sud predugovor o prodaji nekretnina, zakljuen izmedju tuene kao prodavca i budueg kupca, obrazlaui da ukoliko dodje do realizacije ovog ugovora tuena vie nee imati imovine koja bi bila dovoljna za namirenje potraivanja tuitelja. Sud je bez prethodnog obavjetavanja i sasluavanja tuene protivnika obezbjedjenja donio
[Naziv modula]
54
RJEENJE Na prijedlog tuilaca odredjuje se privremena mjera obezbjedjenja, pa se tuenoj zabranjuje da otudji i optereti nekretnine upisane u kk.ul.br.1090, 6064 i 6068 za K.o.B u cilju obezbjedjenja novanog potraivanja tuitelja u visini od 1.500.000,00 KM. Nalae se Republikoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove PJ B, da odmah po prijemu ovog rjeenja izvri zabiljeku ove mjere obezbjedjenja u kk.ulocima navedenim u stavu 1. dispozitiva ovog rjeenja. Ova privremena mjera obezbjedjenja ostaje na snazi do slijedee odluke suda o njoj. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba, a tueni u roku od 3 dana moe podnijeti odgovor na prijedlog tuitelja za odredjivanje mjere obezbjedjenja i osporiti razloge za odredjivanje ove mjere. U obrazloenju ovog rjeenja navedeno je da je vjerovatno postojanje potraivanja tuilaca u navedenom iznosu, da je tuena ve prodavala svoju imovinu i ima namjeru prodati ponovo znatni dio imovine, tako da je neizvjesno hoe li nakon otudjenja te imovine imati mogunost da namiri potraivanje tuilaca, pa je sud na osnovu lana 278, 281 i 282 ZPP-a odluio kao u dispozitivu rjeenja. Kako je tueni dostavio odgovor u roku od 3 dana, sud je zakazao roite u skladu sa lanom 278 stav 3 i nakon odranog roita donio novo RJEENJE Na prijedlog tuitelja (navedena imena) odredjuje se mjera obezbjedjenja novanog potraivanja tuitelja u visini od 1.500.000,00 KM, pa se tuenoj zabranjuje da otudji i optereti nekretnine upisane u kk.ul.br.1090 K.o.B. Nalae se Republikoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove PJ B da odmah po prijemu ovog rjeenja izvri zabiljebu ove mjere obezbjedjenja u kk.ul.br.1090 K.o.B. Odbija se odredjivanje mjere obezbjedjenja potraivanja tuitelja zabranom optereenja nekretnina iz kk.ul.br.6064 i 6068 K.o.B.
[Naziv modula]
55
Odbija se prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja u odnosu na tuitelje (navedena imena). Ovo rjeenje o mjeri obezbjedjenja mijenja ranije doneseno rjeenje u ovom predmetu o privremenoj mjeri obezbjedjenja od 01.01.2005.g.. Protiv ove mjere obezbjedjenja dozvoljena je alba u roku od 8 dana Okrunom sudu u B poev od dana dostavljanja rjeenja, koja se izjavljuje putem ovog suda. Ova mjera obezbjedjenja e vaiti do pravosnanog okonanja ovog spora ili naredne odluke suda o njoj. alba na ovo rjeenje ne odlae izvrenje rjeenja. U obrazloenju ovog rjeenja sud je dao razloge zbog kojih smatra u smislu lana 269 ZPP-a, neosnovanim prijedlog za odredjivanje mjere obezbjedjenja u odnosu na odredjen broj tuilaca ( njihova potraivanja nisu bila vjerovatna ) i u odnosu na zabranu otudjenja odredjenog dijela nekretnina ( radi se o nekretninama kojima je ve ranije, prije podnoenja tube raspolagano ) U praksi se ve postavlja pitanje kako postupati u situaciji kad sud smatra da je prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja neosnovan? lan 278 uglavnom predvidja mogunost odredjivanja ove privremene mjere i dalji postupak ukoliko, to je uobiajeno i oekivano, protivnik obezbjedjenja ospori razloge za odredjivanje privremene mjere. Medjutim, postoji situacija kad sud zakljui da je prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja neosnovan. Dileme se pojavljuju kod sudija, mora li sud donijeti rjeenje kojim se odbija prijedlog za donoenje privremene mjere obezbjedjenja i da li je u takvoj situaciji dozvoljena alba, te kako dalje postupiti sa takvim prijedlogom ? lan 279. ZPP-a predvidja da sud o mjeri obezbjedjenja odluuje rjeenjem koje mora biti obrazloeno.
Analognom primjenom ovog lana miljenja smo da i u situaciji kada sud odbija prijedlog da se usvoji privremena mjera obezbjedjenja, mora biti doneseno i obrazloeno rjeenje o tome.
[Naziv modula]
56
Medjutim, lan 282 stav 6 ZPP-a predvidja da alba na rjeenje o privremenoj mjeri obezbjedjenja nije doputena.
To bi znailo da alba na rjeenje kojim se odbija prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja takodje nije dozvoljena. Miljenja smo da bi u takvim situacijama moralo biti doneseno i obrazloeno rjeenje, na koje nije dozvoljena alba, koje bi se dostavilo predlagau obezbjedjenja, a sa prijedlogom postupilo kao sa prijedlogom za odredjivanje mjere obezbjedjenja, te prijedlog dostaviti na odgovor protivniku obezbjedjenja u smislu lana 277 ZPP-a Smatramo da je svrsishodno uz dostavljanje prijedloga na odgovor protivniku obezbjedjenja, dostaviti i rjeenje suda kojim je odbijen prijedlog za donoenje privremene mjere obezbjedjenja, jer protivnik, takodje mora imati na raspolaganju sve informacije vezane za postupak pred sudom povodom prijedloga za donoenje mjere obezbjedjenja. Dakle, u ovakvoj situaciji kad je po miljenju suda prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja neosnovan, s njim treba dalje postupati kao da se radi o prijedlogu za donoenje mjere obezbjedjenja. Ima miljenja da je na rjeenje kojim se odbija prijedlog za privremenu mjeru obezbjedjenja alba doputena i da je zakonski tekst u lanu 282 stav 6 ZPP-a, gdje stoji da alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri obezbjedjenja nije doputena, koncipiran tako da se to samo odnosi na situacije iz lana 278 ZPP-a, kad sud usvoji privremenu mjeru, s obzirom na dalji propisani postupak i obavezu zakazivanja roita. Ako je prijedlog odbijen, moda neopravdano, zbog pogrene procjene suda, stranci mora biti dozvoljeno i da zatiti svoj interes i da valjanost rjeenja suda procijeni Vii sud. O ovim argumentima se takodje moe raspravljati. Medjutim, s obzirom na predvidjene situacije da se privremena mjera obezbjedjenja donosi zbilja kad je potreba njenog donoenja vrlo hitna i da bi se bez nje izgubila svrha obezbjedjenja, trajanje albenog postupka, ak i ako je i on vrlo bitan, takodje moe takodje uiniti besmislenim odluku o privremenoj mjeri obezbjedjenja, jer moe doi zakanjelo. Osim toga, ako Zakon kae da alba protiv rjeenja o mjeri obezbjedjenja nije dozvoljena, onda se to loginim I jezikim tumaenjem mora odnositi i na pozitivnu i na negativnu odluku suda o privremenoj mjeri obezbjedjenja. Iz ovih razloga smo skloniji ranijem stavu povodom ovog pitanja.
[Naziv modula]
57
U vezi sa postupkom donoenja mjera obezbjedjenja je i lan 282 ZPP-a, koji govori o albenom postupku. U stavu 1 ovog lana predvidjeno je -da se protiv prvostepenog rjeenja o mjeri obezbjedjenja moe izjaviti alba u roku od 8 dana od dana dostave rjeenja. Ovaj lan ne govori ko moe izjaviti albu, na koji nain i kakav je sadraj albe? Logian je zakljuak da albu na rjeenje o mjeri obezbjedjenja mogu izjaviti pored predlagaa i protivnika predlagaa i svaka druga osoba na koju se odnosi ili koju pogadja na odredjen nain sadraj rjeenja o mjeri obezbjedjenja. U vezi sa lanovima 271 i 273 ZPP-a, to bi moglo biti svaka druga osoba kojoj je rjeenjem naloena neka obaveza, te svakako umjea, u skladu vezi sa lanovima 369 do 372 ZPP-a. Sadraj albe takodje nije odredjen, a miljenja smo da i za ovu albu vrijede ista pravila kao i za albu na presudu u skladu sa odredbama lanova 203 do 211 u vezi sa lanovima 198 do 202 ZPP-a. Stav 2 lana 282 odredjuje - da se alba na rjeenje o mjeri obezbjedjenja dostavlja protivniku obezbjedjenja, koju moe u roku od 3 dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na albu. Dalje u stavu 3 istog lana odredjeno je - da o albu odluuje drugostepeni sud i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovora na albu ili isteka roka za podnoenje odgovora na albu. Stav 4 odredjuje - da alba ne odlae izvrenje rjeenja. Ovdje dakle, nije odredjen sadraj odgovora na albu, ali u pravilu u odgovoru bi se stranka trebala i mogla izjasniti o razlozima albe, prigovore na iznesenu albu, eventualno o novim injenicama i dokazima.
[Naziv modula]
58
Stranka moe iznijeti sve elemente koje smatra za vane i koji se tiu doputenosti albe i primjene materijalnog prava. Nema nikakvih sankcija ako odgovor na albu ne bude podnesen. to se tie postupka pred drugostepenim sudom, propisan je jedino rok od 15 dana u kome drugostepeni sud mora donijeti odluku. U ovom sluaju logino je da e drugostepeni sud prije donoenja odluke cijeniti i odgovor na albu koji je eventualno podnesen nakon isteka roka od 3 dana. Stoga, i ako je odgovor na albu podnesen neblagovremeno, sud ne treba odbaciti ovaj odgovor, nego ga treba dostaviti drugostepenom sudu koji e ga uzeti u obzir, naravno ukoliko je to jo mogue, odnosno ukoliko jo nije donesena odluka po albi. Stavovi 5 i 6 lana 282 predvidjaju - da alba protiv rjeenja o odredjivanju mjere obezbjedjenja koju je u prvom stepenu donio Okruni sud (Kantonalni sud) ili Vrhovni sud RS (Vrhovni sud FBiH) nije dozvoljena, te alba nije dozvoljena protiv rjeenja o privremenoj mjeri obezbjedjenja. Oigledno da alba na rjeenje o privremenoj mjeri obezbjedjenja nije dozvoljena, imajui u vidu zakonsku obavezu zakazivanja roita u naredna 3 dana u sluaju usvajanja privremene mjere obezbjedjenja, kada sud mora donijeti novu odluku o mjeri obezbjedjenja na koju je alba dozvoljena. Protiv pravosnanog rjeenja o privremenoj mjeri donesenoj u parninom postupku revizija nije dozvoljena (Zakljuak prihvaen na Savjetovanju predstavnika gradjanskih odjela Saveznog suda, Republikih i Pokrajinskih Vrhovnih sudova i Vrhovnog Vojnog suda od 13. i 14.juna 1984.). U sudskoj praksi smo pronali primjere u kojem je Vii sud kao prvostepeni sud donio rjeenje o mjeri obezbjeenja na koje je dozvolio albu , ali je Vrhovni sud ovakvu albu odbacio kao nedozvoljenu. S tim u vezi je i Rjeenje Vrhovnog suda FBiH br. G-4/04 od 05. 02. 2004. djelom objavljeno objavljeno u bilten Vrhovnog suda F BiH za 2004. god Protiv rjeenja o odreivanju sudske mjere o zabrani ili ograniavanju iznoenja ili pronoenja izraavanja neistinite injenice koje je u prvom stepenu donio Kantonalni ili Vrhovni sud, alba nije doputena.
[Naziv modula]
59
5. DEJSTVO SUDSKIH MJERA OBEZBJEDJENJA I NJIHOVO TRAJANJE
Kako djeluju sudske mjere obezbjedjenja i do kada traju, regulisano je u glavnini lanovima 279, 280 281 i 285 Zakona o parninom postupku. 5.1. ta mora sadrati rjeenje o mjeri obezbjeenja? lan 279 stav 1 Zakona o parninom postupku takodje odredjuje elemente koje mora sadravati rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja. Tu navodi da u rjeenju o odredjivanju mjere obezbjedjenja, sud mora odrediti - vrstu mjere, -sredstva kojima e se ona prinudno ostvariti i -predmet mjere obezbjedjenja uz odgovarajuu primjenu pravila sudskog izvrnog postupka. Takodje odredjuje -da e sud po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja nadlenom izvrnom sudu, radi njenog prinudnog provodjenja i odgovarajuim javnim registrima, radi upisa. U skladu s ovim, jasno je da je propisan minimum elemenata koje rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja mora da sadri, naravno uz naznaenje optih podataka o nazivu predlagaa i protivnika predlagaa obezbjedjenja. Osim toga, u skladu sa konkretnom situacijom, rjeenje o mjeri obezbjedjenja bi moralo sadrati -vrijeme za koje je mjera odredjena, zatim -rok u kojem protivnik obezbjedjenja mora da izvri nalog ili poloi osiguranje, kao i -rok u kojem predlagatelj obezbjedjenja mora podnijeti tubu ili pokrenuti drugi postupak radi opravdanja mjere ( u sluaju kad se mjera trai, dok postupak jo uvijek nije pokrenut). ta mjera obezbjedjenja u pravilu sadri, moe se razaznati iz primjera iz prethodne take.
[Naziv modula]
60
Takodje slijede jo dva primjera tipinih rjeenja o mjeri obezbjedjenja. Primjer 1. Prvostepeni sud u B po sudiji SS u pravnoj stvari tuitelja AA iz B protiv tuenog BB iz B radi duga, vsp. 8.400 KM, donio je na prijedlog tuitelja dana 01. 01, 01. sljedee RJEENJE Na prijedlog tuitelja AA odredjuje se mjera obezbjedjenja protiv tuenog BB, radi obezbjedjenja potraivanja u iznosu od 8.400,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 01.01.2001.g., pa do isplate, popisom pokretnih stvari koji se zateknu u stanu i dvoritu tuenog u ulici CC u B. Tuenom se zabranjuje da raspolae popisanim stvarima. Ova mjera obezbjedjenja odredjuje se do isteka roka od 30 dana od nastupanja uslova za prinudnu naplatu, po presudi P-01/01 od 01.01.2001.g. Izvrenje ovog rjeenja sprovee Prvostepeni sud u B. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja Viem sudu u B, koja se izjavljuje putem ovog suda. alba na ovo rjeenje ne odlae izvrenje rjeenja . Stav 2 lana 279 ZPP-a, predvidja - da se u toku postupka mogu izvriti izmjene rjeenja o odredjivanju mjere obezbjeenja. Tako navodi - ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odredjivanju mjere obezbjedjenja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete obezbjedjenja, predlagatelj obezbjedjenja moe predloiti tu izmjenu u istom postupku na osnovu ve izreenih naloga i zabrana.
[Naziv modula]
61
Ovo je predvidjeno u cilju efikasnijeg osiguranja, kada je to opravdano i na prijedlog predlagaa obezbjedjenja. 5.2. Kako djeluje rjeenje o sudskoj mjeri obezbjeenja? Doneseno rjeenje o odredjivanju mjere obezbjedjenja ima svoju obavezujuu snagu. Stav 3 lana 279 predvidja da - rjeenje o mjeri obezbjedjenja ima uinak rjeenja o izvrenju iza Zakona o izvrnom postupku. Takva mjera obezbjedjenja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, a nakon to prime obavijest o izdavanju mjere obezbjedjenja. Kako rjeenje ima uinak rjeenja o izvrenju, to znai da nije potrebno ponovo donositi rjeenje o izvrenju, jer je ono ve sadrano u odluci suda o mjeri obezbjedjenja. Ovakvo rjeenje treba samo izvriti, a radi izvrenja rjeenja, stav 1 lan 279 predvidja -da e ga sud po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog provoenja i odgovarajuim javnim registrima radi upisa, naravno kad je to potrebno prema prirodi odluke suda o mjeri obezbjedjenja. Ako se mjera obezbjedjenja odnosi na zabranu raspolaganja i otudjenje nekretnina, koja se zabiljeava i u radnim registrima, onda je izvrenje provedeno ve dostavom javnom registru i protivniku obezbjedjenja, u vezi sa lanom 271 stav ZPP-a. Privremenu mjeru koju je donio u toku postupka parnini sud, provodi izvrni sud, po pravilima izvrnog postupka, ali nije bilo mjesta donoenju posebnog rjeenja o izvrenju, jer je ono sadrano ve u rjeenju o mjeri osiguranja. Prijedlog pak vjerovnika za izvrenje mjere osiguranja, trebalo je shvatiti samo kao prijedlog za provodjenje mjere osiguranja. (OS Split G-1944/87 od 24.07.1987.g., G-2586/87 od 08.10.1987.g.)
lan 279 u stavu 4 predvidja da - rjeenja o odredjivanju mjera obezbjedjenja moraju biti obrazloena. Obrazloenje treba da sadri razloge zbog kojih se smatra da je potraivanje tuitelja vjerovatno i koji opravdavaju donoenje mjere obezbjedjenja zbog opasnosti da bi bez takve mjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeiti ili znatno oteeti ostvarenje
[Naziv modula]
62
potraivanja ili na drugi nain tetno uticati na prava predlagaa ovezbjeenja iz lana 269 ZPP-a. Analizom praktinih primjera primjeeno je da su obrazloenja mjera obezbjeenja veoma razliita. Razliitosti u stilu pisanja i izraavanja su razumljive s obzirom osobenosti postupajueg sudije kao i na razliitost konkretnih sluajeva. Meutim primjeuje se da se u obrazloenjima rjeenja esto proputa naznaenje zahtjeva ije se obezbjeenje trai , pa su obrazloenja, ako se nema mogunosti uvida u cio spis, nedovoljno jasna i nemaju cjelinu, I kod obrazloenja treba imati u vidu da je poetak i konani cilj postupka obezbjeenja tubeni zahtjev ili pravo koje se mjerom obezbjeuje. Mislimo da zahtjev koji se obezbjeuje-tubeni zahtjev mora biti uoljiv-jasno naznaen u obrazloenju rjeenja, a zatim navedeni kratki-saeti razlozi zato ga sud smatra vjerovatnim i u emu se sastoji opasnost njegovog osujeenja-znatnog oteavanja njegovog ostvarenja-drugog tetnog uticaja na prava predlagaa ili zbog ega smatra da ovi uslovi nisu ispunjeni. Obrazloenja ne treba da budu opirna i ne moraju sadrati detaljnu ocjenu injenica i dokaza. U sudskoj praksi su este situacije da je rjeenje o mjeri obezbjeenja odlukom Vieg suda ukinuto zbog nedovoljnih ili nejasnih razloga o mjeri obezbjeenja. Stoga je neophodno razloge iz obrazloenja koncentrisati na gore navedene elemente uz po mogunosti saete i jasne argumente koji potvruju odluku suda. Obrazloenja ne bi trebala biti suvie opirna, kako ne bi nepotrebno optereavala sudiju i dovodila do nedoumica kod ocjene rjeenja. U stavu 5 je predvidjeno da se odredbe ovog lana primjenjuju na odgovarajui nain i na mjere obezbjedjenja koji donese sud po slubenoj dunosti, to je sasvim logian zakljuak 5.3. Trajanje sudskih mjera obezbjeenja Dalje lanovi 280 i 281 ZPP-a reguliu trajanje odredjenih sudskih mjera obezbjedjenja. lan 280 predvidja situaciju kad je donesena mjera obzebjedjenja prije podnoenja tube Tom prilikom, odlukom o odredjivanju mjere obzebjedjenja odredie se rok ne dui od 30 dana u kojem predlaga obezbjedjenja mora podnijeti tubu. Predlaga obezbjedjenja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1 istog lana.
[Naziv modula]
63
Ovaj lan nije novina u odnosu na ranije propise, ali je ovdje odredjen rok koji ne smije biti dui od 30 dana, a u kom predlaga obezbjedjenja mora podnijeti tubu i dostaviti dokaz o tome. Dakle, sud odredjuje predlagau obezbjeenja primjeran rok za podnoenje tube, pri emu bi trebao voditi rauna o interesima obiju stranaka, naroito interesima protivnika obezbjedjenja, jer se mjerom neko njegovo pravo ograniava. U svakom sluaju taj rok ne moe biti dui od 30 dana, to je zakonski maksimum. lan 285 stav 1 ZPP-a, predvidja i sankciju ukoliko predlaga obezbjedjenja u roku koji se odredi rjeenjem o odredjivanju mjere obezbjedjenja ne podnese dokaz iz lana 280, te predvidja da e sud obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Stoga ovo upozorenje u smislu lana 285 stav 1 treba da stoji u rjeenju o odredjivanju mjere obezbjedjenja koja se podnosi prije podnoenja tube, odnosno ini njen sastavni dio. Za mjere obezbjedjenja je vano da je vrijeme za koje ostaje na snazi ogranieno. Takodje sud u toku postupka moe provjeravati potrebu postojanja mjere obezbjedjenja, naravno na zahtjev zainteresovane strane, pa je moe i ukinuti ukoliko vie ne ispunjava uslove zbog kojih je donesena (lan 269 ZPP-a), jer vie ne slui funkciji obezbjedjenja potraivanja. lan 281 govori o tome do kada mjera obezbjedjenja ostaje na snazi. U stavu 1 stoji generalna odredba -da izreena mjera obezbjedjenja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri obezbjedjenja. U prilog ovom stavu ide ranija konstatacija da sud mjeru obezbjedjenja u toku postupka moe bilo kada ukinuti, na to ukazuje lan 285 stav 2 ZPP-a, kada su se okolnosti zbog kojih je mjera odredjena tako promijenile, da mjera obezbjedjenja vie nije potrebna. U toku postupka i nakon donoenja prvostepene presude, stav 2 lana 281 ZPP-a dozvoljava - da nadleni sud, ukoliko tubeni zahtjev nije prihvaen prvostepenom presudom, moe mjeru obezbjedjenja ostaviti na snazi dok odluka o tubenom zahtjevu ne postane pravosnana.
[Naziv modula]
64
Logino bi bilo i u skladu sa lanom 269 ZPP-a, da sud onda kad donese presudu kojom odbija tubeni zahtjev tuitelja, dakle predlagaa obezbjedjenja, ukine mjeru obezbjedjenja. Donoenjem odbijajue presude, sud je zapravo iz razloga navedenih u obrazloenju naao da nije osnovano potraivanje tuitelja predlagaa obezbjedjenja. Od tog momenta praktino vie ne postoji uslov vjerovatnosti postojanja potraivanja tuitelja iz lana 269 stav 1 taka 1 ZPP-a, koji mora biti kumulativno ispunjen, da bi mjera obezbjedjenja uopte bila donesena. Medjutim, ovakva odluka suda jo uvijek nije pravosnana i jo uvijek postoji mogunost da stav suda bude promijenjen. Sve dok presuda nije pravosnana i osnovanost tubenog zahtjeva je vjerovatna, pa se u tom kontestu i nakon odbijajue, ali nepravosnane odluke mjera izuzetno moe ostaviti na snazi do njene pravosnanosti. Kad e to biti odluie sud u konkretnoj situaciji. U praksi su najee situacije kada sud pri donoenju mjere obezbjedjenja odredi da je njeno trajanje do pravosnanosti presude, dakle, unaprijed polazi od gornjih pretpostavki, to je i u skladu sa stavom 2 lana 281. Zakon ide dalje, te u stavu 3 lana 281 odredjuje najdui rok do kog mjera obezbjedjenja ostaje na snazi, a to je najdue do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenje. To znai da najdue trajanje mjere obezbjedjenja jeste kada nakon pravosnanosti presude protekne i paricioni rok (rok za dobrovoljno izvrenje) i nakon toga rok od 30 dana. Uslovi za prinudno izvrenje stekli su se onda kad je protekao nakon pravosnanosti presude paricioni rok rok za dobrovoljno izvrenje. Naime, tuilac ve tada ima mogunosti da svoja prava ostvari u izvrnom postupku, te postojanje mjere obezbjedjenja vie nema smisla. Iz ovih razloga obino proizilazi i zakljuak da ne postoji mogunost da se izjavi revizija na odluku o mjeri obezbjedjenja, kao vanredni pravni lijek. Revizija to ju je uloio tuitelj je izvanredni pravni lijek, bez suspenzionog djelovanja na pravomonost presude, pa je pravilno zakljuio prvostupanjski sud kad je smatrao trajanje mjere osiguranja ogranienim na vrijeme do nastupa pravomonosti presude, nakon ega tuitelj ima mogunost svoja prava ostvarivati na osnovu presude u izvrnom postupku i u tom postupku predvidjenim pravnim sredstvima (OS.Split G-991/86 od 04.04.1986.g.). Stav 4 lana 281 predvidja da mjeru obezbjedjenja upisanu u javne knjige, sud brie po slubenoj dunosti.
[Naziv modula]
65
Znai, da bi sud nakon proteka roka iz lana 281 stav 3 morao donijeti rjeenje kojim brie ili ukida donesenu mjeru obezbjedjenja i to rjeenje dostavlja javnom registru kod kog je mjera upisana. Medju sudijama se pojavila dilemma da li sudovi uvijek nakon proteka roka iz lana 281 stav 3 ZPP-a moraju donijeti rjeenja kojim stavljaju van snage ukidaju mjere obezbjedjenja? lan 281 stav 4 ZPP-a predvidja situaciju kad sud po slubenoj dunosti brie mjeru obezbjedjenja. U takvoj situaciji sud je duan po slubenoj dunosti i postupiti. Obaveza postupanja po slubenoj dunosti je uvijek zakonom izriito odredjena, te predstavlja izuzetak od pravila koji se primjenjuje u parninom postupku, da nema postupka bez zahtjeva stranke i da sud odluuje uvijek u granicama tog zahtjeva. Stoga smo miljenja da u svim drugim situacijama, ukoliko to odredbe o mjerama obezbjedjenja izriito ne predvidjaju, sud ne mora po slubenoj dunosti donositi rjeenja, pa s tim u vezi ni rjeenje u vezi sa stavom 3 lana 281 ZPP-a, bez zahtjeva stranke. Osim toga, u pravilu bi rjeenja o mjeri obezbjeenja trebala imati odredbu do kada ostaje na snazi, pa je u tim situacijama i jasno kad njeno dejstvo prestaje. Problem se moe postaviti samo onda kad ovaj rok nije odreen. U tom sluaju bi krajnji rok bio rok iz l. 281 stav 3 ZPP-a - najdue 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenje. Ako on nije odreen i neka od stranaka ima interesa da se mjera obezbjeenja stavi van snage sa odreenim datumom, onda bi na njen zahtjev i trebalo donijeti rjeenje o stavljanju van snage rjeenja o mjeri obezbjeenja. 5.3.1. Obustava postupka kod sudskih mjera obezbjeenja Dalje, u vezi sa trajanjem mjera obezbjedjenja govori i lan 285 ZPP-a. U stavu 1 ovog lana predvidjena je situacija - da e sud obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, ako predlaga obezbjedjenja u roku odredjenim rjeenjem o odredjivanju mjere obezbjedjenja ne podnese dokaz iz lana 280 ZPP-a. To je situacija kad je prijedlog za obezbjedjenje podnesen prije podnoenja tube i ostavljen rok za podnoenje tube, o emu je ve bilo govora.
[Naziv modula]
66
Ovo bi bila takodje jedna od situacija kad se smatra da je sud duan po slubenoj dunosti obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, te dakle, nije potreban prijedlog zainteresovane strane. U stavu 2 l. 285 ZPP-a - postupak e se obustaviti i ukinuti provedene radnje na prijedlog protivnika obezbjedjenja, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odredjena kasnije promijenila, tako da vie nije potrebna. Dakle, radi se o obaveznom prijedlogu stranke u kontekstu sa ranijom konstatacijom u tekstu da se o odredjenoj mjeri obezbjedjenja u toku postupa uvijek moe dalje raspravljati, to je u vezi sa lanom 281 ZPP-a. Kako je mjera obezbjedjenja donesena u cilju obezbjedjenja potraivanja i u konkretnim okolnostima u vrijeme donoenja mjere, ako se ove okolnosti promijene tako da odredjena mjera obezbjedjenja vie ne opravdava svoju svrhu, onda se ona moe i ukinuti, ali na prijedlog zainteresovane strane protivnika obezbjedjenja. U stavu 3 lana 285 ZPP-a, zakon dalje predvidja konkretne situacije kada e se obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i to na prijedlog protivnika obezbjedjenja. - ako protivnik obezbjedjenja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se osigurava sa kamatama i trokovima. - ako protivnik obezbjedjenja uinim vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja rjeenja o odredjivanju mjere obezbjedjenja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbjedjeno. - ako je pravosnano utvrdjeno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo. Ovo su situacije koje samo potvrdjuju pravila: - da mjera obezbjedjenja slui obezbjedjenju potraivanja i da bez postojanja ili vjerovatnosti potraivanja nema ni mjere obezbjedjenja, te nas vraa ponovo na uslove za donoenje mjere obezbjedjenja iz lana 269 i njihovu funkcionalnu vezu sa postavljenim tubenim zahtjevom. U stavu 4 lana 285 utvrdjeno je
[Naziv modula]
67
- da u sluajevima obustave postupka zbog nepodnoenja tube u odredjenom roku i obustave postupka na prijedlog protivnika obezbjedjenja, zato to je uinjeno vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja rjeenja ve bilo naplaeno ili dovoljno osigurano i kad je pravosnano utvrdjeno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo, trokove prouzrokovane protivniku obezbjeenja odredjivanjem i provodjenjem mjere obezbjedjenja duan je naknaditi predlaga obezbjedjenja. Ovo proizilazi kao logian zakljuak iz stava, da trokove oko izdavanja mjere obezbjedjenja koje je bez potrebe prouzrokovao predlaga obezbjedjenja, uvijek mora nadoknaditi predlaga obezbjedjenja. To je analogno lanu 388 Zakona o parninom postupku, kada je svaka stranka duna nadoknaditi protivnoj strani trokove koje je prouzroila svojom krivicom.
6. TROKOVI POSTUPKA KOD SUDSKIH MJERA OBEZBJEENJA Trokovi sudskih mjera obezbjeenja odredjeni su u lanu 286 Zakona o parninom postupku, te dijelom u lanu 285 stav 4 istog zakona. U lanu 286 stav 1 predvieno je da trokove nastale u toku postupka obezbjeenja prethodno podmiruje predlaga obezbjeenja. Ovo je situacija analogna lanu 384 Zakona o parninom postupku, kada svaka stranka sama podmiruje trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Ovdje nema bitnih novina u odnosu na postupanje u svakom parninom postupku. U skladu sa konkretnom situacijom sud mora zatraiti od predlagaa obezbjeenja da predujmi trokove u odredjenom roku. Ukoliko ti trokovi ne budu predujmljeni u tom roku, a bez njih se ne moe sprovesti postupak obezbjeenja, sud e svakako obustaviti postupak. Ako se to odnosi na odreenu radnju, onda ta radnja nee biti izvedena. Postoje meutim situacije kada nema odredjenih trokova. U lanu 286 stav 2 navedeno je -da, ako je prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja podnesen tokom parninog ili drugog sudskog postupka, sud nadlean za odluivanje o tubenom ili drugom zahtjevu odluie ko podmiruje trokove izdavanja i provoenje mjere obezbjeenja.
[Naziv modula]
68
U ovom stanu se govori praktino o konanim trokovima postupka, u situaciji kad je mjera obezbjeenja odreena tokom postupka. Dakle, sa odlukom o trokovima postupka, sud e odluiti i o trokovima kiji su nastali u vezi sa izdavanjem i provoenjem mjera obezbjeenja, primjenom odredaba lanova 383. do 398. ZPP-a. Do okonanja postupka vrijedi odredba lana 286 stav 1 ZPP-a, da trokove prethodno svakako podmiruje predlaga obezbjeenja.
7. PRODAJA POKRETNIH STVARI lan 283 ZPP-a predvia mogunost prodaje pokretnih stvari kod odredjenih mjera obezbjeenja, kad su stvari podlone brzom kvarenju ili kod opasnosti znaajnog pada cijena. Ove odredbe nisu u sutini novina i ovakve situacije predviene su i u ranijem Zakonu o izvrnom postupku. Zakon predvia u lanu 283 stav 1 -da sud moe na prijedlog protivnika obezbjeenja ili uvara stvari odrediti prodaju pokretnina, koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znaajnog pada cijena tih stvari, ako su izreene mjere odreene lanom 271 stav 1 taka 1 i 2 i lanom 272 stav 1 taka 1 i 2 ZPP-a. Dakle, radi se o izreenim konkretnim mjerama obezbjeenja i to: - zabrana protivniku obezbjeenja da otui, sakrije, optereti ili raspolae odreenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraivanja predlagaa obezbjeenja, - uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ranijeg stava i to polaganjem u polog sudu, ako je to mogue ili predajom u posjed treoj osobi, - zabrana protivniku obezbjeenja otuenje, skrivanje i optereavanje ili raspolaganje imovinom na koju je upravljeno potraivanje, - uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ranijeg stava i to polaganjem u polog sudu, ako je to mogue ili predajom u posjed treoj osobi, - prodaju ovih stvari sud moe odrediti na prijedlog protivnika obezbjeenja ili uvara stvari,
[Naziv modula]
69
- sud e odrediti u faktikoj situaciji da li se radi o pokretnim stvarima koje su podlone brzom kvarenju ili da li postoji opasnost od znaajnog pada cijena tih stvari. Ukoliko sud odredi prodaju pokretnina iz ranijeg stava, ova e se prodaja obaviti po pravilima o izvrenju nekretnina. Stav 3 dalje predvia - da sud moe na prijedlog predlagaa obezbjeenja ili protivnika obezbjeenja, u sluaju kad je odreena mjera obezbjeenja iz lana 271 stav 1 taka 3 ZPP-a (mjera obezbjeenja novanog potraivanja zabranom duniku protivnika obezbjeenja da isplati protivniku obezbjeenja potraivanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku obezbjeenja da primi stvar, da naplati potraivanje i da njom raspolae, koja se moe izrei svakoj drugoj osobi, od koje protivnik osiguranja moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari) odrediti da se na predlagaa obezbjeenja prenese pravo na ispunjenje potraivanja u sluaju u kojem postoji opasnost da se to potraivanje zbog zakanjenja u njezinom ostvarenju nee moi realizovati ili da e izgubiti pravo na regres prema treim osobama. Dakle, i ova prodaja moe biti odreena samo - na prijedlog u ovom sluaju predlagaa obezbjeenja ili protivnika obezbjeenja, - kada je to zbilja neophodno, odnosno kada postoji opasnost da se potraivanje zbog zakanjenja u realizaciji nee moi realizovati ili kad e se izgubiti pravo na regres prema treim licima. I u jednom i u drugom sluaju (stav 1 i 3 lana 283 ZPP-a) stvar je konkretne faktike situacije i ocjene kada je to mogue, a primjeri ove vrste u aktuelnoj sudskoj praksi koja nam je bila na raspolaganju nisu naeni. I u jednoj i u drugoj situaciji stav 4 lana 283 predvia -da e se svota koja se dobije prodajom pokretnina ili naplatom potraivanja uvati u sudskom pologu, dok se ne obustavi mjera obezbjeenja ili dok predlaga obezbjeenja ne predloi izvrenje, a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Zakon predvia takodje da se i druge koristi dobijene ostvarenjem potraivanja polau u sudski depozit ako je to mogue ili e se na neki drugi nain odrediti njihovo uvanje, sve do obustave mjere obezbjeenja, odnosno dok predlaga izvrenja ne predloi izvrenje, ali najdue 30 dana, poto potraivanje postane izvrno.
[Naziv modula]
70
U praksi sudova se postavlja pitanje ko e donijeti odluku o prodaji stvari i kako e se ona izvriti ? Smatramo da je jasno da odluku o prodaji stvari donosi sud koji je odluio o mjeri obezbjeenja kao nadlean sud u smislu lana 268. ZPP-a, a da provoenje ovakve odluke o prodaji, sprovode nadlena slubena lica u izvrnom postupku, u skladu sa lanom 283 stav 2 i lanom 290 ZPP-a.
8. TETA U VEZI SA POSTUPKOM DONOENJA MJERA OBEZBJEENJA teta koja bi mogla proizai i u vezi je sa postupkom odreivanja sudskih mjera obezbjeenja, regulisana je lanovima 288 do 289 ZPP-a. U lanu 287 zakon predvia -da predlaga obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava, pravo na naknadu tete, koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dune postupiti po rjeenju o odreivanju mjere obezbjeenja. Ovaj lan jeste novina, jer ranije nije bilo regulisano pitanje naknade tete predlagau obezbjeenja, prouzrokovane nepostupanjem tree osobe. Naravno ova mogunost je postojala u okviru optih pravila o nastanku tete, medjutim, Zakonomodredbama koje se odnose na mjeru obezbjeenja, to nije bilo izriito predvieno kao sada. Ovim se takodje pojaava znaaj obaveze treih osoba na koje se mjera obezbjeenja odnosi da postupe po rjeenju suda. U sluaju da ne postupe po tom rjeenju, tad zakon izriito predvia pravo predlagaa obezbjeenja da upravo protiv te tree osobe, po optim pravilima imovinskog prava zatrai naknadu nastale tete. To faktiki znai da predlaga obezbjeenja ima pravo mjesno i stvarno nadlenom sudu u skladu sa odredbama ZPP-a podnijeti tubu za naknadu tete protiv tree osobe. lan 288 za razliku od prethodnog nije novina, jer je ranije bio predvien u Zakonu o izvrnom postupku. On predvia
[Naziv modula]
71
-da protivnik obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava prema predlagau obezbjeenja pravo na naknadu tete, koja mu je nanesena mjerom obezbjeenja, za koju je utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga obezbjeenja nije opravdao. Pitanje neosnovanosti mjere obezbjeenja je faktiko pitanje. Npr. moe se smatrati da je mjera obezbjeenja bila neosnovana, ako bude ukinuta u postupku povodom pravnog lijeka. Takodje se moe smatrati da predlaga obezbjeenja mjeru nije opravdao, jer je propustio rok koji mu je odreen za podnoenje tube ili pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere obezbjeenja. Moe se smatrati da u prvom sluaju odgovornost za tetu nastupa dostavom protivniku obezbjeenja odluke Vieg suda, kojom je mjera obezbjeenja ukinuta, a u drugom sluaju kad protivnik obezbjeenja dobije odluku suda da se mjera obezbjeenja ukida zbog proputenog roka. Naravno, pored optih uslova, protivnik obezbjeenja mora dokazati da je iz ovih razloga teta nastala kao i njenu visinu, te sve to treba biti raspravljeno u konkretnoj situaciji i predstavlja faktiko pitanje. lan 289. ZPP-a regulie i zastarjevanje potraivanja naknade tete iz lanova 287 i 288. Tako odredjuje da potraivanja naknade tete iz lanova 287 i 288 ovog Zakona zastarjevaju u roku od godinu dana od prestanka vaenja rjeenja, kojim je mjera obezbjeenja izreena.
Ovaj lan je novina u postupku obezbjeenja i predvia relativno kratak rok u kom zastarjevaju potraivanja naknade tete, imajui u vidu rokove u kojem zastarjevaju potraivanja naknada tete predviene Zakonom o obligacionim odnosima. U vezi sa odreivanjem datuma od kojih poinje tei zastarni rok od godinu dana, upuujemo na tekstove ovog modula koji se odnose na dejstvo sudskih mjera obezbjeenja. Naime, u konkretnom sluaju treba utvrditi kada je prestalo vaenje rjeenja kojim je mjera obezbjeenja odreena i eventualno kad je za to saznala stranka koja ima pravo da zahtjeva naknadu tete. Do sada nismo nali praktine primjere vezane za sporove ove vrste.
[Naziv modula]
72
9. KRATAK PREGLED MJERA OBEZBJEENJA U BRKO DISTRIKTU BiH 9.1. Uvod Za razliku od novih propisa u okvirima novih Zakona o parninom postupku RS i FBiH ( u daljen tekstu ZPP ), kao ranije, u Brko Distriktu BiH je postupak obezbjeenja i dalje regulisan Zakonom o izvrnom postupku Brko Distrikta BiH (u daljem tekstu ZIP -objavljen uslubenom glasniku Brko Distrikta BiH,br.8/00 sa izmjenama i dopunama ovog zakona, objavljenim u Slubenim glasnicima Brko Distrikta BiH 1/01, 5/02 I 803). U Zakonu o izvrnom postupku Brko Distrikta obezbjeenje potraivanja obuhvata dio trei ovog zakona, pa je postupak obezbjeenja regulisan u 37 lanova ( od lana 219. do lana 255) ovog Zakona. Osim toga, osnovne odredbe ovog Zakona, govore i o obezbjeenju potraivanja. U lanu 1. navedeno je da se ZIP-om, pored ostalog, ureuje obezbjeenje potraivanja, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Lan 3 ZIP-a predvia - da se postupak obezbjeenja pokree prijedlogom predlagaa obezbjeenja, ali da se moe pokrenuti i po slubenoj dunosti kad je to zakonom izriito odreeno. lan 4 ZIP-a odreuje - da obezbjeenje odreuje i sporovodi Osnovni sud Brko Distrikta BiH (u daljem tekstu Osnovni sud), a lan 5 regulie -mjesnu nadlenost ovog Osnovnog suda, kada govori o prijedlogu za odluivanje o obezbjeenju novanog potraivanja prinudnim zasnivanjem zalonog prava na nepokretnosti, zatim o prijedlogu za obezbjeenje novanog potraivanja predlagaa obezbjeenja, zasnivanjem zalonog prava na osnovu sporazuma stranaka na stvarima i pravima protivnika obezbjeenja, te za sprovoenje obezbjeenja, o odluivanju o prijedlogu za prethodno izvrenje i sprovoenje tog izvrenja, o prijedlogu za obezbjeenje prethodnom mjerom i privremenom mjerom, kao i za sprovoenje takvih mjera.
[Naziv modula]
73
9.2. Opte odredbe obezbjeenja potraivanja U glavi 25 (l. 219- 221) su navedene opte odredbe obezbjeenja potraivanja. Ove odredbe ukazuju da se na obezbjeenje potraivanja prema treem dijelu ovog Zakona na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovog Zakona o izvrenju radi ostvarenja potraivanja. Takodje je reeno da se kao sredstva obezbjeenja mogu odrediti samo sredstva predviena ovim ili drugim zakonom, te da obezbjeenje nije dozvoljeno na stvarima i pravima koji po ovom zakonu ne mogu biti predmet izvrenja, osim ako odredbama treeg dijela ovog zakona nije drugaije odreeno. 9.3. Obezbjeenje prinudnim zasnivanjem zalonog prava na nepokretnosti Glava 26 ZIP-a se odnosi na obezbjeenje prinudnim zasnivanjem zalonog prava na nepokretnostima (l. 222 - 224) Ove odredbe govore - da predlaga obezbjeenja na osnovu izvrne isprave kojom je utvrdjeno novano potraivanje ima pravo obezbjeenja tog potraivanja zasnivanjem zalonog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeenja. lanom 223 odreen je nain zasnivanja zalonog prava, a lanom 224 dejstvo uknjibe i zabiljebe. 9.4. Sudsko obezbjeenje novanog potraivanja zasnivanjen zalonog prava na osnovu sporazuma stranaka Glava 27 govori o sudskom obezbjeenju novanog potraivanja zasnivanjem zalonog prava na osnovu sporazuma stranaka, te se ovo poglavlje odnosi na lanove 225 230 ZIP-a. lan 225 govori - o obezbjeenju novanog poraivanja predlagaa obezbjeenja sticanjem zalonog prava na odreenim predmetima obezbjeenja i to kada predlaga obezbjeenja i protivnik obezbjeenja mogu saglasno traiti od suda da odredi i
[Naziv modula]
74
provede u korist predlagaa obezbjeenja odreene mjere, koje su taksativno nabrojane. lan 226 govori - o mogunostima odreivanja roita na prijedlog jedne od dvije stranke i uzimanja na zapisnik sporazuma stranaka o postojanju potraivanja, vremenu njenog dospjea i saglasnosti stranaka da se obezbijedi to novano potraivanje zasnivanjem zalonog prava. lan 227 govori -o odreivanju sprovoenja obezbjeenja na osnovu sporazuma iz lana 226, u kojem sluaju sud nakon odreene mjere preduzima sve potrebne radnje, radi njihovog sprovoenja, u skladu sa Zakonom o izvrnom postupku. lan 228 se poziva na odgovarajuu primjenu odredaba lanova 220 i 221 ovog zakona. Lan 229 govori - o postupanjima suda radi namirenja obezbjeenog novanog potraivanja, nakon izvrnosti sporazuma stranaka iz lana 226, a lan 230 o mogunosti obezbjeenja sticanjem zalonog prava na stvarima i pravima drugih lica. U daljim glavama se govori o obezbjeenju prethodnog izvrenja, to podrazmjeva obezbjeenje prethodnim mjerama i obezbjeenje privremenim mjerama. 9.5. Obezbjeenje prethodnim izvrenjem Glava 28 je pod naslovom Obezbjeenje prethodnim izvrenjem, regulisana l. 231 i 232 ZIP-a. lan 231 govori - o uslovima za odreivanje izvrenja kada radi obezbjeenja nenovanog izvrenja koje se ne moe obezbijediti predbiljebom u javnoj knjizi, sud moe na osnovu presude donesene u parninom postupku odrediti prethodno izvrenje, ako trailac izvrenja uini vjerovatnim opasnost da bi se zbog odgode izvrenja dok presuda ne postane izvrna, izvrenje onemoguilo ili znatno otealo, te ako da obezbjeenje za tetu koje bi izvrenik mogao pretrpjeti zbog takvog izvrenja. lan 232 govori
[Naziv modula]
75
- o postupku po prijedlogu za prethodno izvrenje. Ono govori o obavezi sudu da odri roite radi rasprave o prijedlogu i obezbjeenju, o mogunostima suda da odredi po slobnoj ocjeni visinu obezbjeenja i rok u kojem treba biti dato, ako prihvati prijedlog za izvrenje, te da se ne moe zapoeti sa sprovoenjem izvrenja, dok obezbjeenje ne bude dato. Ako ne bude dato, sud e obustaviti izvrenje. Takodje na zahtjev izvrenika, koji uini vjerovatnim da bi zbog izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, sud moe odbiti prijedlog za izvrenje ili njegovo odbijanje usloviti davanjem primjerenog obezbjeenja u odreenom roku. 9.6. Obezbjeenje prethodnim mjerama U glavi 29 govori se o obezbjeenju prethodnim mjerama. Ovo poglavlje obuhvata lanove 233 do 240 Zakona o izvrnom postupku. Lan 233. odreuje uslove za odreivanje prethodne mjere. Ova prethodna mjera e biti odreena radi obezbjeenja novanog potraivanja na osnovu odluke suda ili upravnog organa koja nije postala izvrna, poravnanja zakljuenog pred sudom ili organom koji odluuje u upravnom postupku, ako potraivanje koje je u njemu utvrdjeno jo uvijek nije dospjelo. Uz to, sud e na osnovu ovih isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlaga obezbjeenja uini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeenja onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje potraivanja. lan 234 govori o situacijama kada je opasnost pretpostavljena, to ne spominju odredbe ZPP-a u RS i FBiH. Ove pretpostavke su taksativno navedene, pa se smatra da opasnost postoji, ako je odreivanje prethodne mjere predloeno na osnovu: rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave protiv kojeg je blagovremeno podnesen prigovor, presude donesene u krivinom postupku o imovinsko-pravnom zahtjevu protiv koje je dozvoljeno ponavljanje krivinog postupka, odluke koja se mora izvriti u inostranstvu, presude na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena alba
[Naziv modula]
76
poravnanja zakljuenog pred sudom ili organom koji odluuje u upravnom postupku, koje se pobija na nain predvien zakonom.
U situacijama iz taaka 4. i 5. predvieno je da sud moe na prijedlog protivnika obezbjeenja prethodnu mjeru usloviti davanjem obezbjeenja od srane predlagaa obezbjeenja za tetu koje bi protivnik obezbjeenja mogao pretrpjeiti njenim odreivanjem. Dakle, ova situacija je na odreen nain slina jemstvu iz lana 269 stav 2 ZPP-a. lan 235. govori o obezbjeenju potraivanja povremenih davanja, ije rate nisu dospjele. Tako obezbjeenje prethodnom mjerom za nedospjele rate potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, po osnovi naknade tete za izgubljeno izdravanje, zbog smrti davaoca izdravanja i po osnovu naknade tete, zbog naruenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odreuje se samo za rate koje e dospjeti u jednoj godini. U ovim sluajevima se pretpostavlja da opasnost postoji, ako se protiv protivnika obezbjeenja ve moralo voditi izvrenje radi naplate dospjele rate ili je takvo izvrenje predloeno. lanom 236. regulisano je koje sve vrste prethodnih mjera sud moe odrediti, te su one taksativno nabrojane, uz pozivanje na primjenu lana 225 Zakona o izvrnom postupku. Takodje je predvieno da sud moe, na prijedlog predlagaa obezbjeenja, prema potrebi odrediti dvije ili vie prethodnih mjera, te eventualno uz prethodnu mjeru i privremenu mjeru. Odreeno je da sprovoenjem prethodne mjere predlaga obezbjeenja stie zalono pravo na predmetu obezbjeenja. lan 237. govori o prodaji zaplijenjenih potrebnih stvari i prenos potraivanja protivnika obezbjeenja, na nain koji se moe smatrati gotovo identinim sa situacijama predvienim u lanu 273. Zakona o parninim postupcima RS i FBiH. lan 238. govori o rjeenju o odreivanju prethodne mjere, to je analogno situaciji iz lana 279. ZPP-a RS i FBiH.
[Naziv modula]
77
Meutim, ovaj lan navodi da odreena prethodna mjera moe trajati najdue do proteka 8 dana nakon nastupanja uslova za izvrenje, to je razliito u odnosu na rjeenja iz ZPP-a RS i FBiH. Dalje, sud na prijedlog predlagaa obezbjeenja, koji je podnesen prije isteka vremena za koje je mjera odreena, moe produiti to vrijeme, ako ona protekne prije no to odluka na osnovu koje je odreena prethodna mjera postane izvrna, uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera odreena. Kao i u lanu 279 stav 4 ZPP-a RS i FBiH i ovaj lan predvia da rjeenje o odreivanju prethodne mjere mora biti obrazloeno. Sljedei lan 239. govori o ukidanju prethodne mjere. Tako predvia mogunosti kada e sud na prijedlog protivnika obezbjeenja obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje, pa su predviene identine situacije kao u lanu 285 stav 3 ZPP-a RS i FBiH, ali uz to predvia i situaciju kada je odluka na osnovu koje je prethodna mjera odreena ukinuta povodom pravnog lijeka, odnosno ako sudsko poravnanje na osnovu kog je prethodna mjera odreena bude stavljena van snage. Sud e takoe obustaviti postupak i ukinuti sve sprovedene radnje, ako u roku od 8 dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera odreena, ne bude udovoljeno uslovima za prinudno izvrenje. O trokovima prouzrokovanim odlukama o obustavljanju postupka i ukidanju, u ovom lanu je regulisano na identian nain kao u stavu 4 lana 285 ZPP-a. Meutim, uz to predvieno je da u ovom sluaju protivnik obezbjeenja moe protiv predlagaa obezbjeenja traiti nadoknadu tete u postupku obezbjeenja, najkasnije u roku od 30 dana od zavretka postupka, a nakon toga u parnici. U postupku obezbjeenja postojanje visine te tete utvruje sud rjeenjem na prijedlog protivnika obezbjeenja, a prigovor protiv ovog rjeenja zadrava izvrenje. Ovu situaciju naknade tete ve u postupku obezbjeenja ne predvia ZPP. lan 240. govori o obustavi postupka i ukidanju sprovedenih radnji, ako se pretpostavke za izvrenje radi naplate obezbjeenog potraivanja ispune prije isteka vremena za koje je odreena prethodna mjera, na prijedlog protivnika obezbjeenja i ako predlaga obezbjeenja ne podnese prijedlog za izvrenje u roku od 15 dana od nastupanja tih uslova.
[Naziv modula]
78
Sve ove posebne mogunosti obustave postupka i ukidanja rjeenja o prethodnoj mjeri obezbjeenja mogli bi se podvesti pod stav 2 lana 285 ZPP-a RS i FBiH , koji kae da e se postupak obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti kasnije promijenile tako da ta mjera vie nije potrebna. 9.7. Privremene mjere Posljednje poglavlje 30 u lanovima 241 do 255. govori o privremenim mjerama. Ove privremene mjere mogu se predloiti prije pokretanja i tokom sudskog ili upravnog postupka, te nakon zavretka tih postupaka, sve dok izvrenje ne bude sprovedeno. Dakle, radi se o analognoj situaciji iz lana 286. stav 1.ZPP-a RS i FBiH, osim to ovaj lan ne predvia takve mogunosti u upravnom postupku. Stav 2 l. 241 odreuje ta u prijedlogu za odreivanje privremene mjere mora biti istaknuto, odnosno ta prijedlog mora sadrati. Moe se zakljuiti da je ovo identino regulisano kao u lanu 276 stav 3 ZPP-a RS i FBiH. Sljedei lan 242 ZIP-a navodi ta rjeenje o odreivanju privremene mjere mora da sadri. I ovo je na identian nain regulisano lanom 279 stav 1 ZPP-a RS i FBiH, s tim to se ovaj lan poziva na odgovarajui nain na primjenu odredaba zakona koji se odnosi na rjeenje o izvrenju. Dalje, lan 243. ZIP-a odredjuje karakter privremene mjere, definiui da se privremena mjera moe odrediti i radi obezbjeenja nedospjelih i uslovnih potraivanja, te da privremena mjera nije dozvoljena, ako postoje uslovi za odreivanje prethodne mjere kojom se moe postii ista svrha obezbjeenja. Kad se moe odrediti prethodna mjera navedeno je u ranijem tekstu. to se tie pravnih lijekova, predvieno je da se protiv privremene mjere moe izjaviti prigovor u roku od 3 dana od dana dostavljanja rjeenja, o kome odluuje Apelacioni sud u roku od 8 dana. Na prigovor se ne dostavlja odgovor i prigovor ne odlae izvrenje rjeenja.
[Naziv modula]
79
Tekst zatim govori o privremenim mjerama radi obezbjeenja novanog potraivanja. U uslovima za odreivanje ove privremene mjere odreeno je na identian nain kao u lanu 269 stav 1 i 2 ZPP-a, - da se ova mjera odreuje ako predlaga obezbjeenja uini vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost da e bez takve mjere protivnik obezbjeenja sprijeiti ili znatno oteati naplatu potraivanja, time to e svoju imovinu otuiti, prikriti ili na drugi nain njom raspolagati. Meutim, za razliku od ZPP-a predviene su situacije kada predlaga obezbjeenja ne mora dokazivati postojanje opasnosti iz ranijeg stava, ako uini vjerovatnim da bi predloenom mjerom protivnik obezbjeenja pretrpio samo neznatnu tetu. Takodje je predvieno da se smatra da opasnost postoji, ako bi se potraivanje imalo ostvariti u inostranstvu. lan 246 govori o vrstama privremenih mjera radi obezbjeenja novanog potraivanja. Ove mjere nisu taksativno nabrojane, nego je odreeno da se moe odrediti svaka mjera kojom se postie svrha obezbjeenja, te su navedene najee mogunosti. O ovim mogunostima je odreeno na slian nain kao i u lanu 271 ZPP-a RS i FBiH. Osim toga, u istom lanu je navedeno da se privremenom mjerom ne stie zalono pravo, a zatim i kada se zabrane smatraju provedenim, to je opet regulisano na slian nain kao u stavu 3 i 4 lana 271 ZPP-a. U istom lanu govori se o mogunosti da predlaga obezbjeenja od dunika protivnika obezbjeenja, odnosno pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa moe traiti u parnici nadoknadu tete koju su mu nanijeli postupivi protivno zabrani mjeri, to je regulisano na slian nain lanom 287 ZPP-a. Dalje, Zakon govori o privremenim mjerama radi obezbjeenja nenovanog potraivanja. S tim u vezi lan 247 odreuje uslove za odreivanje privremene mjere. Uslovi su identini uslovima iz lana 269 stav 1 ZPP-a.
[Naziv modula]
80
Medjutim, ZIP predvia da se privremena mjera moe odrediti i kad predlaga obezbjeenja uini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete. Ovo je predvieno kao samostalan uslov za odreivanje privremene mjere. On se poziva i na analognu primjenu uslova za odreivanje privremene mjere iz lana 245 stav 2 i 3 (nije potrebno dokazivati opasnost da e bez takve mjere potraivanje biti sprijeeno ili znatno oteano, ako se uini vjerovatnim da bi predloenom mjerom protivnik obezbjeenja pretrpio samo neznatnu tetu i smatra se da opasnost postoji ako bi se potraivanje imalo ostvariti u inostranstvu). lan 248 odreuje vrste privremenih mjera, radi obezbjeenja nenovanog potraivanja Ove mjere takoe nisu taksativno nabrojane, nego je odreeno da se moe odrediti svaka mjera kojom se postie svrha obezbjeenja, te su istaknute naroite-najee situacije, slino kao u lanovima 271 i 272 ZPP-a RS. U ovom lanu se govori i o dejstvima zabiljebe zabrane otuenja i optereenja nepokretnosti. Tako predvia, da je dejstvo u tome to se upisima obavljenim u zemljinoj knjizi na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeenja nakon upisa zabiljebe zabrane, mogu stei u odnosu prema predlagau obezjeenja kakva prava na nepokretnosti ili prava na njoj upisana, samo ako predlaga obezbjeenja bude pravosnano odbijen sa svojim zahtjevom u postupku, koji je pokrenuo radi ostvarenja potraivanja, za ije obzjebeenje je zabiljeba upisana. Na osnovu izvrne isprave, steene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika obezbjeenja, radi ostvarenja potraivanja za ije je obezbjeenje zabiljeba zabrane upisana, te dokaza da je lice koje je steklo odreeno pravo na nepokretnosti ili pravu upisanom na nekretnini na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeenja, to pravo steklo nakon upisa zabrane, predlaga obezbjeenja moe izravno protiv tog lica traiti izvrenje, radi ostvarenja svog prava utvrenog izvrnom ispravom. Ovdje je predvieno i dejstvo zabrane u tom smislu to lica kojima je zabrana izreena odgovaraju predlagau obezbjeenja za tetu koji su mu nanijeli time to su nakon dostave zabrane postupili protivno toj zabrani. Ova situacija je slina situaciji iz lana 287 ZPP-a. U ovom lanu ZIP-a stoji takodje da privremene mjere ne smiju u cjelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbjeuje, to je identian stav lana 272 stav 3 ZPP-a.
[Naziv modula]
81
Dalje, Zakon govori o mogunostima obezbjeenja umjesto privremene mjere. Ovo je regulisano lanom 249 te se radi o identinoj situaciji iz lana 284. ZPP-a, uz jedinu razliku da ZPP govori o jemstvu, a ZIP o odreenom obezbjeenju. U ZIP-u je navedeno i da e u sluaju da protivnik obezbjeenja d obezbjeenje, sud obustaviti postupak obezbjeenja i ukinuti sprovedene radnje, o emu je takoe bilo govora u komentaru lanu 284. ZPP-a. ZIP predvia posebno u lanu 250 obezbjeenje kao uslov za odreivnje privremene mjere, to bi se po novom Zakonu o parninom postupku uporedilo sa jemstvom predvienim u lanu 269. stav 2. ZPP-a. U ZIP-u stoji da sud moe na prijedlog predlagaa obezbjeenja odrediti privremenu mjeru kad nije uinio vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost, ako prethodno u roku koji mu je sud odredio, da obezbjeenje za tetu koja bi protivniku obezbjeenja mogla nastati odreivanjem i sprovoenjem privremene mjere. Ako predlaga obezbjeenja ne da obezbjeenje, sud e odbiti prijedlog za obezbjeenje. ini se da je u ZIP-u ova odredba jasnija u odnosu na lan 269 stav 2 ZPP-a, jer sasvim jasno ne zahtijeva utvrivanje vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost da e ono biti osujeeno ili znatno oteano u sluaju kad se daje jemstvo. U novim rjeenjima ZPP-a, jemstvo bi se pojavilo kao obavezan trei kumulativni uslov iz lana 269., ali pod pretpostavkom da se uini vjerovatnim nastanak tete protivniku obezbjeenja provoenjem mjere obezbjeenja. Stav 2 lana 250 ZIP-a predvia da se na prijedlog protivnika obezbjeenja moe odrediti ovo obezbjeenje (jemstvo) i onda kad je predlaga obezbjeenja uinio vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost. Zapravo, ovaj drugi stav lana 250. ZIP-a, predvia situaciju odreivanja obezbjeenja (jemstva) zbog tete protivniku predlagaa i kada su svi uslovi iz lana 269. ZPP-a ispunjeni, iz razumljivih razloga zatite od tete protivnika obezbjeenja. U ovoj situaciji, koja nije obavezna, bila bi ispunjena kumulativno sva tri uslova ( vjerovatnost potraivanja, opasnost i davanje jemstva ). ZIP i dalje odreuje da se ovo obezbjeenje (jemstvo) odreuje do isteka roka do kojeg protivnik obezbjeenja moe u postupku obezbjeenja zatraiti nadoknadu tete.
[Naziv modula]
82
lan 251. ZIP-a predvia takoe mogunost odreivanja vie privremenih mjera ako je to potrebno. lan 252. govori o obavezi da se odredi vrijeme za koje se odreuje privremena mjera, odnosno trajanje te mjere, uz mogunost da sud produi trajanje privremene mjere, ako je to potrebno, te da se ovakav prijedlog moe podnijeti samo prije nego to protekne vrijeme za koje je privremena mjera odreena. Ovo upuuje na odredbe lanova 280 i 281 ZPP-a. Sljedei lan 253. ZIP-a govori o ukidanju privremene mjere, upuujui na rjeenja iz lana 285 stav 1 i stav 2 ZPP-a. Na kraju ZIP govori u lanu 254 o naknadi tete protivniku obezbjeenja koja mu je nanesena privremenom mjerom, upuujui na identinu situaciju iz lana 288. ZPP-a. Iz ovog kratkog pregleda odredaba Zakona o izvrnom postupku u Brko Distriktu BiH, mogao bi se u prvi mah izvesti generalan zakljuak da ne postoje velike sutinske razlike izmeu rjeenja predvienih odredbama novih Zakona o parninom postupku RS i FBiH i Zakona o izvrenju Brko Distrikta i da se tumaenja mnogih instituta mogu u sutini identino primijeniti. Meutim, jasno je da razlike postoje, te se one odnose na nadlenost suda, razliitosti uslova kod odreivanja prethodnih i privremenih mjera u zavisnosti od faze postupka u kom se raspravlja o potraivanju koje se obezbjeuje, te odreenim manjim razlikama u postupku odluivanja. Razlike su I u tome to Zakon o izvrnom postupku Brko Distrikta praktino predstavlja jo uvijek olienje ranije vaeih Zakona o izvrnom postupku na podruju RS i FBiH. No, bez obzira na to, smatramo da je ovaj modul svakako u elementarnoj analizi predvienih zakonskih rjeenja iz Zakona o parninom postupku RS i FBiH, uz potovanje evidentnih razlika, sutinski primjenjiv i na postupke obezbjeenja koja sprovode sudovi Brko Distrikta.

MODUL 2 Druga G PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

MODUL 2 Druga G PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MODUL 2 Druga G PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and

PRIRUNIK ZA STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BIH

Glavna rasprava sa posebnim osvrtom na dokaze

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Kao posebne ciljeve smatramo:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Odnosi stranaka i suda:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Kantonalni sud Tuzla P-72/05 od 14.10.2005

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Gra.proc.pravo-str.248 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1597/90 od 01.02.1990

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Kantonalni sud Tuzla br.P.242/01 od 30.01.2002

Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Uslovi za postavljanje privremenog zastupnika(l.296):

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Gra.procesno pravo-Triva str.265

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2711/2000 od 17.12.2003

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Okruni sud Doboj br.G-140/04 od 14.7.2004 god

Vii privredni sud u Beogradu P.3805/73 od 4.7.1974.god.

Kantonalni sud u Tuzli br.G.125/04 od 25.08.2005

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vrhovni sud Hrvatske,II Rev.103/92 od 04.02.1993

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Gra.procesno pravo-Triva str.359

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Okruni sud Doboj,br.G-7/02 od 16.01.2002 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2533/82 od 29.06.1983 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1324/89 od 06.12.1989

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1393/84 od 21.03.1985 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-16/82 od 29.12.1982

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE