ZANIMLJIVA PRIRODA

Tajni `ivot
Dag TREER, dipl. ing. biologije, Zagreb
12

KRASTA^A

Krasta~a je obi~na, najobi~nija `ivotinja, da ne ka`emo `aba. Te{ko da ima ~ovjeka koji je nije vidio pa od nje odvratio pogled ili jo{ gore nogom je odgurnuo. No ona to nije zavrijedila! Sme|a krasta~a je izvanredna `ivotinja za koju se na`alost malo brinemo. O tome govori ~lanak na{ega mladog suradnika Daga Treera koji je pro{le godine na Prirodoslovno-matemati~kom fakultetu izradio diplomski rad pod naslovom Biolo{ke i ekolo{ke zna~ajke sme|e krasta~e (Bufo bufo, L.) u parku Maksimir.

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 1. Tre}e maksimirsko jezero primjer je mjesta gdje se razmno`avaju krasta~e.

me|a krasta~a (Bufo bufo, L.) je `ivotinja koja u Lijepoj Na{oj dr`i vi{e rekorda. Ta je `aba na{ najve}i vodozemac, potom vodozemac koji prevaljuje najve}e udaljenosti na kopnu te vodozemac s najmasovnijim razmno`avanjem. Iako se na nju u narodu gleda kao na opasnu i otrovnu, a nadasve odvratnu `ivotinju, krasta~a uistinu postaje zanimljiva i simpati~na svima koji ju se usude dotaknuti, a posebice zaviriti u njezin skroviti svijet. Krasta~a se ~esto vi|a, stoga se zove i obi~nom. Ipak, mnogo toga utje~e na nestanak vodozemaca {irom svijeta, pa i u nas. Zato se ne trebamo ~uditi {to je i ova, ina~e otporna i prilagodljiva vrsta, postala ugro`ena. @ivot sme|ih krasta~a, kao i ve}ine vodozemaca, zapo~inje u vodi. Za razliku od drugih na{ih vodozemaca, koji postaju neposredno ugro`eni kada se u njihovo stani{te nasele ribe, sme|e krasta~e za razmno`avanje i razvoj punoglavaca radije biraju upravo vodena stani{ta u kojima ima riba (sl. 1.). Naime, punoglavci u ko`i proizvode otrov zbog kojeg ih ribe ne napadaju. Ribe se tako|er hrane njihovim prirodnim neprijateljiPRIRODA SVIBANJ

ma, poput vodenih kukaca (koji svojim usnim organom mogu probiti ko`u punoglavca te tako izbje}i otrov), {to ih ~ini ~ak i korisnima za razvoj punoglavaca krasta~e.

Punoglavci koji se hrane biljem i oni koji se hrane strvinom

Ovisno o ja~ini zime, u velja~i ili o`ujku krasta~e zapo~inju svoj razvoj u jaja{cu (sl. 2.). Nakon ne{to vi{e od mjesec dana embrionalne faze, sme|e krasta~e napu{taju jaja{ca kao nekoliko milimetara dugi punoglavci karakteristi~ne, crne boje ko`e. Punoglavci se dr`e u skupinama odnosno plovama. Zabilje`eno je pet vrsta skupina. To su: jato, struje, skupine koje se hrane, nekrofagne skupine i metamorfozne skupine. Jato je plova punoglavaca koja se poput crne mrlje kre}e kroz vodu (sl. 3.). Struja je plova punoglavaca koja se u vodi mo`e vidjeti kao duga, crna pruga koja obi~no prati konfiguraciju obale (sl. 4.). Metamorfozna skupina koja se hrani je plova punoglavaca koja
13

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 2. Mrijest sme|e krasta~e: jaja{ca u `elatinoznim vrpcama

Slika 3. Jato punoglavaca

Slika 4. Struja punoglavaca

14

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 5. Skupina punoglavaca koji se hrane.

se dr`i dna ili povr{ine vode u kojoj se punoglavci hrane (sl. 5.). Punoglavci su u po~etku biljo`deri i svojim ro`natim zubi}ima stru`u obrastaj i alge s razli~itih povr{ina. Smatra se da hranjenje u skupini ima svojih prednosti jer zajedni~kom aktivno{}u punoglavci podi`u sediment te im hrana postaje dostupnija. Kako punoglavci bivaju ve}i, po~inju se hraniti i mesnom hranom poput uginule ribe. Skupina punoglavaca koja se hrani na uginuloj ribi ili nekoj drugoj `ivotinji naziva se nekrofagna skupina (sl. 6.). Punoglavci oko mjesec dana rastu, a sljede}ih mjesec dana razvijaju im se prvo stra`nje, zatim i prednje noge, dok se rep istovremeno resorbira (sl. 7.). Aktivni su tijekom dana kada se hrane, dok no}u miruju na dnu. Takvo pona{anje im omogu}ava da bolje iskoriste hranu i br`e rastu jer u dubljoj, hladnijoj vodi hladnokrvna `ivotinja tro{i manje energije za metabolizam pa joj vi{e energije preostaje za rast. Oko dva mjeseca nakon izlaska iz jaja{ca punoglavci se po~inju okupljati u metamorfozne skupine (sl. 8.). To su skupine punoglavaca pred kraj preobrazbe (metamorfoze) koje se nalaze na obali jezera ili bare pa nas
15

Slika 6. Nekrofagna skupina punoglavaca na uginulom ameri~kom somi}u

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 7. Tijek metamorfoze punoglavaca na Tre}em maksimirskom jezeru 2006. godine Slika 8. Metamorfozna skupina punoglavaca

16

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA
ta slika podsje}a na vrijeme kada su njihovi davni predci pre{li iz vode na kopno. nosti, odrasle krasta~e prikrivaju}e (kripti~ki) obojene te se savr{eno stapaju sa sme|om bojom otpaloga {umskog li{}a (sl. 10.). To ukazuje na to da ipak postoje njihovi prirodni neprijatelji kojima otrov ne smeta. To su zmija bjelou{ka (Natrix natrix), koja se hrani i punoglavcima (sl. 11.), i bjeloprsi je` (Erinaceus roumanicus, sl. 12.). Ovdje je zanimljivo spomenuti i slu~ajeve da ljudi hvataju krasta~e kako bi konzumacijom produkata otrovnih `lijezda iz njihove ko`e postigli psihodeli~ni efekt i halucinacije. Ipak, za razliku od nekih svojih srodnika, sme|a krasta~a nije pogodna za takvo iskori{tavanje jer ima zanemariv udio halucinogena, a visok udio tvari koje, sli~no poznatijem otrovu digitalisu, utje~u na poreme}aj rada srca.

Kako se {titi od prirodnih neprijatelja

Kada napuste vodu, krasta~e izgledaju kao ve} formirane `abice, no njihovu punoglavsku pro{lost odaje kratki repi} koji se jo{ nije do kraja resorbirao (sl. 9.). Kako krasta~e imaju pomi~no ople}je, one se ~e{}e kre}u hodanjem nego skakanjem. Mlade (juvenilne) krasta~e tako mogu migrirati i do kilometar od vode u kojoj su `ivjele kao punoglavci. Tako zavr{ava kratka, vodena faza `ivota krasta~a i zapo~inje ona kopnena. Krasta~e se, iako su vodozemci, smatraju vi{e kopnenim nego vodenim `ivotinjama. Na kopnu mladi mu`jaci krasta~a provode oko dvije, a `enke oko tri godine prije nego dosegnu spolnu zrelost. Hrane se meku{cima (npr. pu`evima), koluti}avcima (npr. gujavicama) i ~lankono{cima (npr. paucima, stonogama, kukcima). Pojest }e gotovo sve {to je manje od njihovih usta. Dok nisu aktivne, skrivaju se u rupama u {umskom tlu, me|u korijenjem drve}a i pod otpalim li{}em. Zanimljivo je da su, unato~ svojoj otrov-

Proljetno bu|enje sve u isto vrijeme

Zimi krasta~e hiberniraju pod slojevima li{}a te u rupama nastalima djelovanjem malih sisavaca ili na neke druge na~ine, a kojih je mnogo u {umskom tlu. Spolno zrele krasta~e na kraju hibernacije odlaze do odgovaraju}e vode potrebne za razmno`avanje. Bu|enje krasta~a iz hibernacije je masovno jer se sve bude u isto vrijeme. Ovisno od mjesta do mjesta,

Slika 9. Ni punoglavac ni `aba: jedinka pri kraju preobrazbe s repi}em koji se jo{ nije potpuno resorbirao.

PRIRODA SVIBANJ

17

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 10. Da ih tko ne opazi: kripti~ka obojenost sme|ih krasta~a.

Slika 11. Prirodni neprijatelj krasta~e: bjelou{ka (Natrix natrix)

Slika 12. Bjeloprsi je` (Erinaceus roumanicus) lovi i krasta~e.

18

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 13. Ampleksus (pazuho) mu`jaka (manji) i `enke (ve}a) krasta~e

Slika 14. Prirodna selekcija na djelu: mu`jaci u borbi za `enku

Slika 15. Borba mu`jaka mo`e biti fatalna za `enku koja se na kraju njihove borbe utopi.

PRIRODA SVIBANJ

19

ZANIMLJIVA PRIRODA
tako u nekoliko sati kopno mo`e preplaviti i do nekoliko tisu}a krasta~a ~iji mu`jaci neprekidno kreke}u. @enke su mnogo ve}e od mu`jaka. Mu`jaci ih hvataju ispod pazuha (za aksilarni ampleksus) ve} na kopnu. Do vode u kojoj }e se razmno`avati naj~e{}e dolaze na `enkinim le|ima (sl. 13.). Dok tako zajedno putuju, mu`jake na le|ima napadaju drugi mu`jaci nastoje}i zauzeti njihovo mjesto. No mu`jaci kojima se nasmije{ila sre}a odguruju suparnike stra`njim nogama. Ipak, to im mnogo ne poma`e pa se na jednoj `enki mo`e na}i i vi{e od deset mu`jaka u me|usobnoj borbi (sl. 14.). Ako se borbe doga|aju pod vodom, ponekad se `enka i utopi jer ona ne uspijeva oti}i na povr{inu po zrak. Stoga se nakon svake sezone razmno`avanja u vodi mogu na}i `enke uginule zbog gu{enja (sl. 15.). Kod sme|e krasta~e na mjestu razmno`avanja mu`jaci su nekoliko puta brojniji od `enki. Spolni nagon mu`jaka izrazito je jak te }e se, u nedostatku `enki, hvatati i za `abe drugih vrsta, da`devnjake, kornja~e, grane odgovaraju}e veli~ine, pa ~ak i za ljude (sl. 16.19.). U vodi krasta~e provode nekoliko dana. Kada temperatura vode postane povoljna, krasta~e se mrijeste na na~in da `enka pola`e jaja u dva metra dugim `elatinoznim vrpcama (sl. 20. a i b). Njih `enka ovija oko ~vrstih struktura u vodi (oko vodenih biljaka, otpaloga granja, potopljenoga korijenja) dok ih istodobno mu`jak na njenim le|ima oplo|uje. U parku Maksi-

Slika 16. Mu`jak krasta~e suvi{e ne bira: u nedostatku boljega dobra mu je i zelena `aba. (snimio Igor Brajkovi})

Slika 17. Mu`jaci krasta~e bore se i za `enku da`devnjaka...

20

PRIRODA SVIBANJ

ZANIMLJIVA PRIRODA
mir u Zagrebu utvr|eno je kako krasta~e biraju upravo mjesta s potopljenim korijenjem obalnih stabala kao mjesta gdje }e se mrijestiti (sl. 21.). Ubrzo nakon uspje{nog razmno`avanja odrasle krasta~e napu{taju vodena tijela te se vra}aju na kopno gdje provode ostatak godine do sljede}ega razmno`avanja. Usto istra`ivanja ukazuju na negativan utjecaj sve toplije klime na krasta~e. Dulja, toplija ljeta produljuju njihovu estivaciju (ljetno mirovanje) te tako smanjuju njihovu mogu}nost hranjenja u tome razdoblju. Stoga krasta~e ne izrastu do pune veli~ine pa imaju manje zaliha energije. To ih ~ini osjetljivijima na dugu hibernaciju te bolesti. Ima vi{e na~ina za{tite krasta~a i drugih vodozemaca na prometnicama. Jedan od njih je zatvaranje rizi~ne prometnice u prolje}e u doba njihovih migracija. Ukoliko prometnicu nije mogu}e zatvoriti, onda se krasta~e love te ih volonteri prebacuju na drugu stranu prometnice. U mnogim zemljama, poput Belgije, grade se i ograde uz ceste koje usmjeravaju `ivotinje u tunele ispod ceste kako bi sigurno pre{le na drugu stranu (sl. 24.). I u na{oj zemlji radi se na spa{avanju i za{titi vodozemaca na prometnicama. Najdulje takve aktivnosti provodi Ekolo{ko dru{tvo Koprivnica koje ove godine ostvaruje 10. obljetnicu uspje{nog rada na za{titi krasta~a i drugih vodozemaca na prometnicama u okolici Koprivnice. Tamo svako prolje}e mo`ete volontirati u spa{avanju tih ugro`enih `ivotinja od kota~a automobila. No prije bilo kakve aktivne za{tite vodozemaca na prometnicama, treba popisati crne to~ke, odrediti mjesta

Istra`ivanje i za{tita krasta~a u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su se krasta~e malo istra`ivale. Istra`ivanje te vrste vodozemaca trenutno provode Ekolo{ko dru{tvo Koprivnica, Javna ustanova Park Maksimir u Zagrebu, Odbor za o~uvanje i za{titu Sovskog jezera, koje je smje{teno sjeverno od Slavonskoga Broda, i Hrvatsko herpetolo{ko dru{tvo Hyla. Krasta~e su u Hrvatskoj najugro`enije zbog fragmentacije njihova stani{ta. Klasi~an primjer toga je izgradnja prometnica (sl. 22.). Problem nastaje kada prometnica prolazi izme|u {ume u kojoj krasta~e `ive i vodenoga tijela u kojem se razmno`avaju. Tada krasta~e prilikom migracija na razmno`avanje i natrag masovno stradavaju pod kota~ima (sl. 23.). Na cesti mo`e stradati i do 80 % jedinki {to su se izlegle tijekom sezone razmno`avanja. Treba uzeti u obzir da stradavanjem svake `enke stradaju i jaja koja nosi u sebi.

Slika 18. ... i crvenouhe kornja~e.

PRIRODA SVIBANJ

21

ZANIMLJIVA PRIRODA
Slika 19. Mu`jak krasta~e na ruci ~ovjeka

Slika 21. Zavisnost pokrivenosti obale korijenjem i mrijestom po transektima Tre}eg maksimirskog jezera

njihova masovnog stradavanja. Hrvatsko herpetolo{ko dru{tvo

Slika 20. Razmno`avanje: (a) mrijest izlazi iz `enkine ne~isnice da bi ga (b) mu`jak oplodio.

Hyla ve} godinama nastoji skupiti {to vi{e podataka o takvim mjestima diljem Hrvatske kako bi se {to prije pristupilo aktivnoj za{titi vodozemaca. Zato je svaka informacija o crnim to~kama bitna za njihovo o~uvanje, a jo{ su vrjednije i samostalne akcije lokalne zajednice poput one u Koprivnici.
PRIRODA SVIBANJ

22

ZANIMLJIVA PRIRODA

Slika 22. Fragmentacija i degradacija stani{ta. Prikazane su dvije staja}ice i rijeka te {uma koja se nalazi izme|u njih. Crvene strelice prikazuju mogu}nost kretanja `ivotinja me|u stani{tima. Drugi dio slike pokazuje {to se doga|a nakon izgradnje prometnice, isu{ivanja jedne od staja}ica te kanaliziranja rijeke. Presjek rijeke prije i poslije tako|er prikazuje smanjenje raznolikosti stani{ta u koritu rijeke nakon kanaliziranja. Zbog produbljivanja korita rijeke pada razina podzemnih voda pa preostaloj {umi i staja}ici prijeti nestajanje zbog isu{ivanja.

Slika 23. Tako stradavaju vodozemci: krasta~a prega`ena motociklom.

Slika 24. A ovako ih se {titi: tunel za vodozemce ispod prometnice u Belgiji.

KAKO POMO]I U ZA[TITI VODOZEMACA

Vi{e o vodozemcima u Hrvatskoj mo`ete saznati na stranicama Hrvatskoga herpetolo{kog dru{tva Hyla www.hyla.hr. Tamo mo`ete i prijaviti ukoliko ste gdje zamijetili crne to~ke na prometnicama ili se javiti ukoliko `elite aktivno pomo}i u spa{avanju vodozemaca na prometnicama.

PRIRODA SVIBANJ

23