Raunanje s korijenima

Zbrajanje i oduzimanje korijena

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika Djelomino korjenovanje Raunanje s korijenima Racionalizacija nazivnika

Zbrajanje i oduzimanje korijena Raunanje s korijenima Dosad smo govorili o racionalnim brojevima, no esto je nuno i koritenje brojeva koji nisu racionalni. To su znali i stari Grci. U 5. st. pr. Kr. pitagorejci, filozofi i matematiari, Pitagorini uenici otkrili su da dijagonala kvadrata sa stranicom duljine 1 ima duljinu koja se ne da izraziti racionalnim brojem. Prema legendi, to je otkride tako prestrailo pitagorejce da su ga drali u tajnosti. Korijene esto mnoimo racionalnim brojem, primjerice:

Racionalni broj kojim mnoimo korijen zovemo koeficijent korijena.

Odredi koeficijente korijena i podebljaj ih zelenom bojom.

Zbrajanjem i oduzimanjem moemo pojednostavniti samo one kvadratne korijene kojima su radikandi jednaki. Korijene jednakih radikanada zbrajamo ili oduzimamo tako da im zbrojimo ili oduzmemo koeficijente, pa zajedniki korijen pomnoimo dobivenim brojem.
PRIMJER Zbrojimo i oduzmemo koefi cijente pokraj

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika Srinivasa Ramanujan Iyengar (1887. 1920.), nedovoljno obrazovani inovnik u uredu kapetanije u Madrasu u Indiji, poslao je 1912. godine, svoje matematike jednakosti poznatom engleskom matematiaru Godfrey Hardyju. Hardy je odmah uoio da su neke pogrene, a neke sasvim obine, ali je ostao iznenaen cijelim nizom originalnih i neobinih jednakosti koje nikad nije ni sanjao, a kamoli razmiljao o njima. Neke je uspio dokazati, a neke nije. Odmah je shvatio veliinu talenta ovjeka koji ih je napisao i pozvao ga je u Englesku da surauju. Neobina Ramanujanova genijalnost sastojala se u tome da je on naprosto vidio koje su jednakosti tone, a koje ne. Neke od njih ni dan-danas nisu dokazane. U svom kratkom ivotu ostavio je oko 3 900 takvih jednakosti.

Raunanje s korijenima

Umnoak korjenujemo tako da mu korjenujemo svaki faktor i dobivene korijene pomnoimo. Kolinik korjenujemo tako da mu korjenujemo djeljenik i djelitelj i dobivene korijene podijelimo.

Izraunaj:

Raunanje s korijenima

Umnoak drugih korijena dvaju nenegativnih racionalnih brojeva jednak je drugom korijenu umnoka tih brojeva. Korijene dijelimo tako da im pod zajednikim korijenom podijelimo radikande.

Izraunaj:

Djelomino korjenovanje Raunanje s korijenima

Neke racionalne brojeve moemo rastaviti na takav umnoak da je jedan faktor kvadrat nekog racionalnog broja, a drugi faktor nije. Upotrijebimo pravilo za korjenovanje umnoka i korjenujemo samo onaj faktor koji moemo. Taj postupak nazivamo djelomino korjenovanje.

Djelomino korjenuj:

Raunanje s korijenima Raunanje s korijenima

Mnogo znanja jo ne znai mnogo razumijevanja. Heraklit iz Efesa (oko 500. pr. K.), starogrki filozof Izraunaj: I. nain: Najprije djelomino korjenujemo. II. nain: mnoimo sa svakim lanom u zagradi.

Racionalizacija nazivnika Raunanje s korijenima

Jo prije Krista Indijci su za kvadratni korijen koristili rije mula (korijen), a stari Grci rije rhiza. Boethius (500. g.) rije mula je preveo u radix. Tako se do dananjih dana zadrala rije radicirati (korjenovati) i radikand.

Racionalizacija nazivnika jest postupak kojim uklanjamo korijen iz nazivnika. Racionalizaciju nazivnika provodimo tako da proirimo razlomak korijenom koji je u nazivniku.

Racionaliziraj nazivnik razlomka:

Raunanje s korijenima