RIMSKE CESTE

Telford

graenje cesta uvrenih tuencem (batovima usitnjen lomljeni kamen) u nekoliko slojeva razliite veliine zrna

Mac Adam

ELEMENTI POP.PRESJEKA

AUTO-CESTA

Nastaje uslijed trenja izmeu gume kotaa i kolnika, ima smjer protivan kretanju vozila. Ovaj otpor potreban je preduvjet za pokretanje i zaustavljanje, odnosno koenje vozila. Dolazi do izraaja i kod poprene stabilnosti vozila ukrivinama (djelovanje centrifugalne sile je popreno na smjer vonje). Razlikujemo tangencijalni (uzduni) i radijalni (popreni) koeficijent prionljivosti. Tangencijalni koef. ft znatno ovisi o brzini vonje. U sluaju istovremenog djelovanja uzdune (tangencijalne) i bone (radijalne) sile trenja,njihova vektorska suma ne smije premaiti raspoloive vrijednosti. Njihov odnos ovisi o brzini vonnje. Krempelov dijagram. Istraivanja pokazuju da je do brzine od 123 km/h boni koeficijent trenja (fR) manji od uzdunog (fT). Za V = 50 km/h fR max = 0.925 fTmax . Prema naim tehnikim propisima, granine doputene vrijednosti su zbog sigurnosti vonje ograniene na: fTdop = 0.80 fT max ; f Rdop = 0.6 fR max

OTPORI KLIZANJA

Dozvoljene vrijednosti koeficjenata prionjivosti

Otpor klizanja prema svemu navedenom iznosi: Wkj = G . fT uzduzni smjer Wkj=GfRpopreni_smjer
Vrijednosti za razlicite racunske brzine

4
Lamm , Herring kerivulja prema mjerenuju Wehnere

Odnos fT i fR prema Krempel-u

ZAUSTAVNA DULJINA sastoji se iz: -duljine koju vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio uzrok zbog kojeg treba koiti do poetka djelovanja koionog mehanizma vozila (vrijeme reagiranja tr) -duljine na kojoj djeluje koiona sila do zaustavljanja vozila.

Intenzitet koenja ogranien je najveim raspoloivim otporom trenja izmeu kotaa i podloge. Razlikujemo: Slobodno koenje: postupno i linearno aktiviranje otpora trenja na poetku i kraju koenja (u vremenu t). Ograniena vrijednost bonog udara Xu=db/dt=1,5 m/s Usiljeno (forsirano) koenje: t=0, trenutno aktiviranje otpora trenja bmax. Xu premauje vrijednosti za udobnu vonju, zahtjevi sigurnosti na 1. mjestu.

6
Ukupna zaustavna duljina

DULJINA PRETJECANJA

Moraju se osigurati dovoljne duljine preglednosti koje omoguuju pretjecanje vozila. Pretjecanje omogueno na bar 20% duljine trase. Kod kolnika sa dvosmjernim prometom duljinu preglednosti Pp1 odreuje duljina Pp2 koju je prelo vozilo B kod pretjecanja zajedno s duljinom Pp3 koju je prelo u isto vrijeme vozilo C iz suprotnog smjera. Kod jednosmjernih cesta duljina za pretjecanje jednaka je duljini Pp2 .

PROMET Prometni pokazatelji kod planiranja i projektiranja: - postojee i planirano prometno optereenje - propusna mo - razina uslunosti

1. Prometno optereenje - (koliina prometa) je broj vozila koji prolazi odreenim presjekom ceste ili prometnog (voznog) traka u odreenom vremenskom razdoblju. Prosjeni godinji dnevni promet Prosjeni dnevni promet Promet vrnog sata je najvei broj vozila za koji se ustanovi da prolazi prosjekom prometnog traka ili cesta u 60 uzastopnih minuta. Kao mjerodavno satno optereenje uzima se vrijednost izmeu 30-tog i 60-tog satnog optereenja po veliini. 2.Propusna mo ceste- je maksimalan broj vozila koji moe, u odreenom vremenskom razdoblju (najee 1sat), proi odreenim presjekom ceste ili traka.

Teoretska propusna mo

Realna propusna mo

3. Razina uslunosti Propusna mo ceste predstavlja najvei broj vozila koji moe proi odreenom dionicom ceste bez obzira na udobnost prometa, brzinu (trajanje putovanja), stanje prometnog toka i dr.

Razina uslunosti niz je karakteristika koje opisuju uvjete vonje koji se pojavljuju na odreenom potezu ceste (brzina, vrijeme putovanja, prekidi, sigurnost, udobnost vonje i dr.). Razina uslunosti A predstavlja uvjete slobodnog prometnog toka s velikim brzinama i punom slobodom manevriranja (pretjecanje). Nema meusobnih ometanja vozila pa je osigurana visoka razina udobnosti vonje. Razina uslunosti B predstavlja uvjete slobodnog toka s brzinama koje su djelomino ograniene. Mogunosti manevriranja su neznatno ograniene no openito nivo udobnosti vonje jo je uvijek visok. Razina uslunosti C predstavlja stanje stabilnog toka s ogranienim brzinama i manevriranjem. Razina uslunosti D pribliava se nestabilnom toku velike gustoe s bitno ogranienim brzinama i malim mogunostima manevriranja to znatno smanjuje udobnost vonje. Razina uslunosti E predstavlja uvjete nestabilnog toka s vonjom u koloni i povremenim zastojima. Ova razina uslunosti priblino odgovara propusnoj moi Cmax;. Razina uslunosti F predstavlja prisilni tok s velikim smetnjama i zastojima. Pri tome je odnos prometnog optereenja prema kapacitetu (v/c) vei od 1.0. Za autoceste i ceste 1. razreda prometno optereenje od 1500 do 1700 voz/h/ jedan prometni trak, a za ostale kategorije cesta od 1000 do 1200 voz/h/jedan prometni trak. Ovo priblino odgovara odabiru vrijednosti v/c za autoceste i ceste 1. razreda od 0.6, a za ostale kategorije cesta 0.8. Zahtjevana razina uslunosti na kraju planskog razdoblja je za auto-ceste i ceste 1. razreda "D", a za ostale razrede cesta "E".

U horizontalnom smislu prometni profil obuhvaa sve vrste voznih trakova i rubne trakove, a visina iznad kolnika iznosi 4.0 m. Slobodni profil sainjava prometni profil s dodatkom zatitnih irina i zatitnih visina. U slobodni profil ne smiju "izvana" zadirati objekti, stupovi, raslinje i sl.Ako je predviena zatitna ograda visina slobodnog profila na rubovima se smanjuje za ~0.5m.Slobodna visina od 4.50 m mjeri se uvijek od najvie toke kolnika

PROMETNI I SLOBODNI PROFIL

10

Preporuke ograniavanja duljine pravca pravca: -izmeu dvije protusmjerne krivine: 2Vr Lpr 20Vr (m) -izmedu istosmjernih krivina: 4Vr Lpr 20Vr (m) ; Vr-raunska brzina Poprecni nagib osigurava odvodnju.

PRAVAC Primjena pravaca - ravnice, iroke doline, konkavna zaobljenja nivelete, kod izlaznih i ulaznih cesta u gradove, veih cestovnih vorita. Prijelazi zeljeznikih pruga, veih vodotoka.Pravac upotrebljavami ogranieno, jer moe dovesti do neharmoninog toka linije i nema prilagouje se oblicima terena.

11

Oblici Poprenih nagiba

KRUZNI LUK Najmanja duljina krunog luka uvjetovana je vremenom vonje od 1-2 sekunde za odgovarajuu raunsku brzinu Rmin polumjer horizontalnih krivina - najmanji polumjer horizontalne krivine odreuje se iz uvjeta poprene stabilnosti vozila u krivini

12

q--popreni nagib
Kp koeficijent koji pokazuje koji se dio centrifugalne sile savladava poprenim nagibom, dok se ostatak savladava otporom bonom klizanju

Dozvoljene vrijednosti polumjera susjednih krivina

Duljina prijelazne krivine-zahtjevi 1.Vozno-dinamicki zahtjevi:

13

Kroz prijelaznu krivinuvri se postepeno nadvienje (promjena poprenog nagiba) sve do onoga koje trai krivina. Postepenim poveavanjem nadvienja poveava se bona sila uslijed teine vozila. Kad vozilo prelazi u popreni nagib u krivini ova bona sila djeluje u protivnom smjeru od djelovanja cantrifugalne sile.
CENTRIFUGALNO UBRZANJE

Ostatak centrifugalnog ubrzanja kojeg nadvienje ne svlada raste kroz prijelaznu krivinu postupno do najvee vrijednosti na poetku krunog luka.

2. Konstruktivni zahtjevi: Na duini prijelazne krivine obavlja se promjena poprenog nagiba kolnika od nagiba u pravcu na nagib u krivini.

14

3. Estetski zahtjevi:

Kao mjerodavna veliina najmanje dozvoljene duljine prijelazne krivine Lmin uzima se najvea od tri vrijednosti dobivene prema navedenim zahtjevima. Dozvoljene vrijednosti Lmin uz odgovarajui Rmin:

15

PRIMJENA KLOTOIDE

Primjena klotoide - promijena zakrivljenosti

16

Primjena klotoide - promijena zakrivljenosti

Elementi iskolienja klotoide (hor. krivine)

17

Radi umetanja prijelazne krivine potrebno je kruni luk odmaknuti od tangente za pomak R. Elementi iskolenja klotoide za odabranu vrijednost polumjera R i duljine klotoide L. sadrani su u tablicama. ZAOKRETNICE (Serpentine) - Savladavanje velikih visinskih razlika zahtijeva, krivina malog polumjera i velikog kuta skretanja (oko 180) na kojima ne vrijedi propisana raunska brzina. Ima glavne i prikljune kriine, obavezna uporaba prijelaznih krivina. Rmin=20m gl.kruni luk 2R--4R prikljune krivine max uzduni nagib 3(5)%

Elementi iskolienja vertikalne krivine

U uzdunom presjeku ceste ne izvode se prijelazne krivine, nego se zaobljenje vri samo krunim lukom.

18

Duljina tangente: parabolu

Jednadzba kruznice:

...kod projektiranja koristimo kubnu

Rmin konveksnog zaobljenja: Preglednost mora biti osigurana na udaljenosti izmeu oka vozaa na visini h, =1.20 m iznad vozne povrine i nepomine zapreke visine h2 = 0.10 m

PROSTORNO VOENJE LINIJE Podrazumijeva odreivanje trase u situaciji i odreivanje visinskog poloaja ceste. Najpovoljnija je ona linija koja daje najmanje trokove graenja, odravanja i eksploatacije. NULTI POLIGON - minim um zemljanih radova

19

Estetsko oblikovanje:

Proirenje kolnika u krivini

20

Uslijed promjene poloaja osovina, odnosno zaokretanja (prednjih) kotaa, vozilo zauzima u krivini veu irinu od one kod vonje u pravcu. Stranji kotai ne slijede trag prednjih, odnosno stranji kotai opisuju luk manjeg polumjera od prednjih kotaa. Normalno se proirenje vri na unutarnjoj strani krivine. U iznimnim se sluajevima proirenje moe vriti na unutarnjoj i vanjskoj strani krivine ili samo na vanjskoj strani krivine (npr. u surpentinama). Pun iznos proirenja kolnika zadrava se u cijeloj duini krunog luka. Prijelaz od neproirenog kolnika u pravcu u proireni kolnik u krunom luku vri se na duljini prijelazne krivine.

Proirenje u prijelaznoj krivini

VITOPERENJE Prijelaz iz poprenog nagiba u pravcu u popreni nagib u krivini ili promjena poprenih nagiba izmeu dviju protusmjernih ili istosmjernih krivini

21

22

23

Odvodni Jarci
Zatita nasipa trapeznim jarkom

Trapezni jarak, proirenje zbog odvodnje

Trokutasti

Segmentni

Obrada dna ljebastog jarka

Rigoli i Drenae

24

Zljebasti i Trokutasti rigol i Drenaa

Osiguranje odvodnje kod malih uzdunih nagiba Ukoliko cesta ima manji uzduni nagib od potrebnog (s < Smin), minimalno potreban nagib u rigolu postie se promjenom visinske razlike izmeu rubnog kamena i rigola. Ova visina iznosi normalno kod gradskih ulica 12 do 15 cm, a kod nedostatnog uzdunog nagiba moe iznositi od 8 do 18 cm.

PROPUSTI objekti za odvodnju kojima se voda, iz prirodnog vodotoka, ili zatitnih jaraka i rigola, proputa kroz trup ceste.U veini sluajeva projektiraju se i grade kao tipski objekti. Veliina propusta odreuje se hidraulikim proraunom.

25

Betonski cijevni propust 1m u nasipu

cijevni propust pop. presjek

Betonski cijevni propust 1m u zasjeku

KOLNIKE KONSTRUKCIJE -omoguavaju prijenos optereenja s vozne povrine na posteljicu

26

Prema konstruktivnim svojstvima kolnike konstrukcije se dijele na: - savitljive (fleksibilne) konstrukcije - moze preuzeti male vlane napone, dobro podnosi el. i trajne deformacije. Tu svi asfaltni i katranski zastori na podlozi od nevezanog kamenog materijala, zastori od kocaka - krute konstrukcije - preuzima ograniene vlane napone, prenosi optereenje na veu povrinu podloge. Svi Cement-betonski kolnici i zastori izvedeni na podlozi od cement-betona POSTELJICA - gornja je povrina donjeg ustroja na koju se prenose stalna i pokretna optereenja preko gornjeg ustroja (kolnika konstrukcija). Radi osiguranja poprene odvodnje nagib od najmanje 4 % (iznimno 3 %). PODLOGE CESTOVNIH ZASTORA -dio uvrenja na koji se polae zastor, statiko i dinamiko djelovanje prometnog optereenja prenesi na zemljani trup. Vrste podloga: od lomljenog kamena, ljunka, uvaljanog drobljenca, uvibriranog drobljenca, drobljenog materijala postepene granulacije, ljunka obraenog bitumenom, cementnog betona.. CESTOVNI ZASTOR - gornji zavrni dio kolnike konstrukcije, izravno preuzima optereenje od prometa i prenosi ga na donje nosive slojeve konstrukcije (meuslojevi, podloga, tamponski sloj). Podjela prema materijalu: a) Zastori od nevezanog kamenog agregata (drobljenac, ljunak) b) Zastori od tarca (male,velike kocke, poligonalni tarac, konkrelit, montani elementi) c) Cementni zastori (cementni beton, cementni makadam) d) Tamni zastori (nabijeni asfalt, asfaltni makadam, asfaltni beton, lijevani asfalt, asfaltni tepih, povrinske obrade)

Materijali za graenje cesta 1. PRIRODNO SRASLO TLO - za donji ustroj

a) Zemljana tla -humusno tlo je nenosivi povrinski sloj terena (biljni pokrov), koji se upotrebljava za obradu, zatitu i ozelenjivanje pokosa nasipa i usjeka. Obavezno se uklanja kako bi se nasip izradio na nosivom sraslom tlu. -sitnozma vezana tla su koherentna tla kao to su: gline, praine, prainaste gline (ilovae), pjeskovite praine i les. Osnovna je karakteristika tih tala plastinost tj. promjena konzistencije s promjenom vlanosti, to esto rezultirasmanjenjem nosivosti. -krupnozma nevezana tla su sva nekoherentna tla kao to su pijesak i ljunak i njihove mjeavne. Povoljan granulometrijski sastav preduvjet je dobre nosivosti. -mjeovita tla mjeavina su krupnozrnatih nevezanih sitnozrnatih vezanih materijala.

27

b) Kamenita tla -poluvrsta kamenita tla mineraloki vezana tla koja se zbog svoje strukture mogu iskopavati bez upotrebe eksploziva. To su: lapori, pjeari, srednje vezani konglomerati, raspadnuti kriljci -vrsta kamenita tla zbog vrste strukture iskopavaju se pomou eksploziva. To su: dolomiti, vapnenci, sedimentne, metamorfne i eruptivne stijene srednje i visoke vrstoe. c) Specijalna tla u ovu kategoriju spadaju zasiena tla male nosivosti i velike stiljivosti. To su: muljevi, tresetita i druga organska i neorganska tla, koja se ne upotrebljavaju za izradu cestovnog tijela. Rastresitost Materijala Iskopom sraslog tla, tlo se raspada u sitnije estice s vie upljina i zauzima vei volumen od onog u sraslom stanju. Poveanje volumena koje nastaje na taj nain naziva se poetna rastresitost materijala. Ugradbam iskopanog materijala u nasip uz zbijanje i valjanje smanjuje se volumen materijala, a odnos volumena ugraenog materijala prema volumenu u sraslom stanjunaziva se stalna rastresitost materijala. Poetna i stalna rastresitost izraava se odgovarajuim koeficijentima rastresitosti Kop i Kos. Kod svih materijala kod kojih je koeficijent Kos < 1.0 treba postupati oprezno i provesti sva potrebna geotehnika ispitivanja 2. PRORODNI KAMEN - - za donji ustroj, podlogu, zastor i objekte a) Prirodno usitnjeni kameni materijali (iz rijenih korita i naplavnina) Pijesak 0,09-4mm; ljunak 2-63mm; Valutice >63mm b) Umjetno usitnjeni kameni materijali (dobiveni drobljenjem ili mljevenjem) Kameno brano- od vapnenca, 0-0,71mm, ispuna asfaltnih i katranskih mjeavina Pijesak -sitni 0-1mm; srednji 0-2mm, krupni 0-4mm, za tamne zastore Kamena sitne -obina (jednostruko drobljenje), plemenita (viestruko drobljenje) 2-31,5mm, za tamne zastore Drobljenac -31,5-63mm Lomljeni kamen -miniranje u kamenolomima>63mm

3. UMIJETNI KAMEN -- za podlogu i zastor, krajevibez prirodnog kamena

Klinker - peen od naroito prikladne gline, do sinteriranja. Velike je gustoe i ilavosti, malo upijanje vode, postojan je kod smrzavanja. Svojstva su mu velika vrstoa na tlak, velika vrstoa na udar, te otpornost na habanje. Proizvodi se u raznim oblicima (prizme i kocke). Drozga -(troska, ljaka) od proizvodnje sirovog eljeza u visokim peima. Od tekue se drozge mogu lijevati kocke ili prizme, a zrnata drozga dobiva se naglim hlaenjem . Kvaliteta drozge iz visokih pei ovisi o vrsti sirovog eljeza koje se proizvodi. Dno kalupa pokrije se usitnjenom drozgom za postizanje potrebne hrapavosti. 4. VEZNA SREDSTVA - za podlogu, zastor, i stabilizacije

28

Cement - veinom normalno vezujui cement, dri se u silosima izatvorenim prostorijama zatienim od vlage, propuha i prekomjernog ugrijavanja, po dopremi na gradilite mora se pristupiti ispitivanju cementa. Primjenjuje se kod krutih zastora (cement-beton, cement-makadam), kod stabilizacije pjeskovito-ljunkovitih materijala, i drugih radova. Vapno - za stabilizaciju srednje ivisokoplastinih glina te zrnatog tla s veim sadrajem gline, poveava otpornost na vlagu.Tri osnovne vrste: ivo vapno, hidratizirano vapno i hidrauliko vapno. Bitumen -dobiva se frakcionom destilacijom nafte, tvrdoa ovisi o koliini tekih destilata. Na taj nain se dobivaju meke do srednje tvrde vrste destiliranog bitumena Bitumen se upotrebljava kao vezno sredstvo u zagrijanom stanju. Razrijeeni bitumen - sastoji se od destiliranog bitumena i mineralnog ili katranskog ulja..Razrijeeni su bitumeni kod normalne temperature tekui. Prednost: ne treba ih zagrijavati ,mjeavine koje se mogu ugraivati u hladnom stanju. Koristimo za asfaltne mjeavine, prskanje podloga radi osiguranja bolje veze izmeu slojeva kolnike konstrukcije. Bitumenske emulzije- koristimo za obradu kamena na hladan nain. Emulzija je najfinije razdjeljenje jedne tekue tvari u drugoj, u kojoj nije topiva, bitumen i voda. Kao emulgator, ija je zadaa da sprijei meusobno spajanje razdijeljenih estica koristimo razne organske i anorganske tvari (masti, ulja, sapuni, oksidi, silikati, sulfati, fosfati). Prednosti: obradase vri bez zagrijavanja, mogu rad s vlanim kamenomm, dobro obavija kamen uslijed toga to je vrlo rijetka. Katran -taman, homogeni, viskozni destilati, dobiva se suhom destilacijom raznih organskih tvari (drva, smeeg ugljena, kamenog, ugljena) u plinarama i koksarama. Za tamne zastore koristimo katran dobiven iz kamenog ugljena. Svojstva ovise o kvaliteti ugljena koji se prerauje, nainu proizvodnje i stupnju zagrijavanja. Kod nas je primjena katrana u cestogradnji zapostavljena.

ZATITA KOSINA A) u zemljanim i mijeanim materijalima humus s zatravljavanjem

29

Busen

Pleter

Zatita raslinjem

B) u kamenim materijalima Obloga kamenom

30

Strcana buka

Roliranje

iana mreza

Zatita trosnje stijene

ZIDOVI

31
Uporni u koherentnom tlu

Uporni u kamenitom tlu

Potporni i uporni zid

32

RAZDJELNICE
Prostorna Razdjelnica

33

Pritisnuta Uzduna

Pritisnuta Poprena

34
Prividna Poprena

Prividna Uzduna

KLASIFIKACIJA PROMETNIH RADNJI

35

Prometne radnje, etveroktako u razini

36

Prometne radnje, etveroktako izvan razine

VORITA U RAZINI

37

Kanalizirano T raskrije

Kanalizirano T raskrije s pjeakim prijelazom

38
etverokrako kanalizirano cvorite

etverokrako gradsko vorite

VORITA IZVAN RAZINE

39

Kombinirana vorita Kombinirana vorita primijenjuju se u sluajevima kada na glavnom kolniku nadreene ceste nije dozvoljena prometna radnja krianja (dozvoljeno je isplitanje, uplitanje i preplitanje). Na podreenoj cesti i na rampama mogua je i prometna radnja krianja.

40

Trokraka vorita izvan razine

41

etverokraka vorita izvan razine

42

1. 2. 3. 4. 5.

Rimske ceste,Ttelford, Mac Adam 1 Elementi poprenog presjeka 2 Otpori klizanja, koef. Prijonjivosti 3,4 Zaustavna duljina, duljina pretjecanja 5,6 PROMET:Prometno opt, propusna mo, razina uslunosti 7,8 6. Kolnici prema rasporedu i br. trakova 9 7. Prometni i slobodni profili 10 8. Primjena pravaca, oblici pop.nagiba 11 9. Kruni luk, Rmin horizontalnih krivina 12 10. Duljina prijelazne krivine, Lmin/Rmin 13,14 11. Primjena klotoide 15,16 12. Elementi iskolienja klotoide (hor. Krivine), Zaokretnice 17 13. Elementi iskolienja vertikalne krivine, Rmin konveksnog zaobljenja 18 14. Prostorno voenje linije 19 15. Proirenje kolnika u krivini i prjelaznici 20 16. Vitoperenje 21,22 17. Odvodni jarci 23 18. Rigoli i drenae, osiguranje odvodnje 24 19. Propusti 25 20. Kolnike konstrukcije 26 21. Materijali za graenje cesta, rastresitost materijala 27,28 22. Zatita kosina 29,30 23. Zidovi 31,32 24. Razdjelnice 33,34 25. Prometne radnje; klasifikacija, primjeri 35,36 26. vorita u razini; kanalizirana tro/etverokraka 37,38 27. Prikljuci spojnih rampi 39 28. Kombinirana vorita 40 29. vorita izvan razine 41,42