U M A R S K I LIST

GLASILO DRUTAVA UMARSKIH INENJERA I TEHNIARA FNR JUGOSLAVIJE I z d a v a : umarsko d r u t v o N R H r v a t s k e u Z a g r e b u . U p r a v a i u r e d n i t v o : Z a g r e b l Mauraniev trg 11, telefon 36473. Godinja p r e t p l a t a : Din. 249; z a s t u d e n t e um a r s t v a i uenike srednjih umarskih kola Din, 60. Pojedini broj Din. 20. R a u n k o d N a r o d n e b a n k e u Z a g r e b u br. 401-953.311. Redakcioni odbor:

dr. ing. M. A n i , ing. R. Beni, ing. S. Franikovi, ing. D. Juri, ing. D . Klepac, ing. R. Krpan, ing. Z . Potoi, ing. I. Smilaj, ing. F. tajduhar, dr. ing. Z . V a j d a . Odgovorni urednik: ing. Josip afar

BROJ 810 1951

SADRAJ M. B r e z i n a k : Visokofrekventno suenje i zagrijavanje drveta; A, H o r v a t : O gustoi sadnje na degradiranom kru napose za alepski bor; K. R a k u e k : Racionalizacija rada u umskom rasadniku; J. a f a r : Ugibanje i obnavljanje jele u prebornim umama Gorskog Kotara: I. H o r v a t - B . E m r o v i : Reimi suenja drveta; D. V u k o v i : O nekim pitanjima odnosa izmeu umskih gazdinstava i poduzea za iskoriavanja uma: J. S t a r e v i : Racionalizacija raunovodstva i financijske slube Saopenja Iz strune knjevnosti SUMMARY M. B r e z i n a k : High frequency drying and heating of wood; A. H o r v a t : Planting distance on denuded karst (Kr) especially by Aleppo pine planting; K. R a k u e k : Rationalisation of work in nursery- J. a f a r : Perish and renewal of silver fir in selection-forests of Croatien; I. H o r v a t - B . E m r o v i : Schedules for kiln drying of wood; D. V u k o v i : Some questions of relation between forestry and logging; J. S t a r e v i : Rationalisation of book-keeping and accountancy Communications Bibliography RESUME M. B r e z i n a k : Le sechage et chauffage du bois frequence haute; H. H o r v a t : Sur la densite de la plantation au carst degrade concernant surtout le pin d'Alcp; K. R a k u e k : Rationalisation du travail dans la pepiniere; J, a f a r : La destruct/ion et le rajeunissement du sapin dans les forets jardinieres de Croatie; I. II o r v a t - B. E m r o v i : Les directives pour le sechage artificiel des bois; D. V u k o v i : Sur la relation de l'administration et les entreprises pour utilisation des forets; J. S t a r e v i : Rationalisation de la comptabilite et des affaires de finances Communications Bibligraphy INHALT M. B r e z i n a k : Hochfrequenz-Trocknung und- Erwrmung des Holzes; H. H o r v a t : ber die Dichtigkeit bei Aufforstung des degradierten Karstes mit Rcksicht auf die Aleppokiefer: K. R a k u e k : Die Rationalisierung der Arbeit in der Pflanzschule; J. a f a r : Das Eingehen und die Regeneration der Tanne in den Plenterwldern Kroatiens: I. H o r v a t - B . E m r o v i : Das Verfahren bei der knstliche Holztroknung; D. V u k o v i : ber das Verhltniss der Waldverwaltung und der Holzbearbeitungsunternehmungen; J. S t a r e v i : Die Rationalisierung des Rechnungswesens und des Finanzdienste Mitteilungen Bibliographie Tisak Tipografija, grafiko-nakladni zavod, Zagreb

 U M AR S K I
GODITE 75. AUGUSTOKTOBAR

LIST
G O D I N A 1951

GLASILO DRUTAVA UMARSKIH INENJERA I TEHNIARA FNR JUGOSLAVIJE

Marijan Brezinak (Zagreb): VISOKOFREKVENTNO SUENJE I ZAGRIJAVANJE 1. Uvod Visokofrekventno (VF) suenje i zagrijavanje drveta jedna je oE brojnih primjena V F zagrijavanja dielektrik, t. j . elektriki navodljivih materijala (izolatora). Bit ove nove metode je u tome, da se izolatori, met*u koje spada i drvo, stave u elektrika polja v i s o k i h f r e k v e n c i j a. Najjednostavnija ostvarenje toga moemo si zamisliti u obliku dviju ploa, izmetu kojilh se nalazi dielektrik i izmeu kojih, djeluje elektriki napon visoke frekvencije. Budui da time nastale elektrike sile u uloenom dielektriku neprestano mijenjaju svoj smisao djelovanja u ritmu frekvencije napona, molekula materijala neprestano se preklapaju i to dva puta toliko u jedinici vremena, kolika je frekvencija napona. Posljedica toga je t o p l i n a , koja se razvija u i t a v o m dielektriku, koji se nalazi izmeu elektroda. ; Podrobni:ji rauni i iskustvo pokazuju, da se brzina nastajanja topline, odnosno brzina porasla temperature pomou VF .zagrijavanih dielektrika dade gotovo m a t e m a t s k i t o n o r e g u l i r a t i i to u veoma irokim granicama na vrlo jednostavan nain. V F z a g r i j a v a l e p o s v e s e r a z l i k u j e od svih do sadanjih naina zagrijavanja (voenje, zraenje topline), budui da se, k?ko sam ve spomenuo, toplina razvija u s a m o m predmetu kojeg zagrijavamo. Stoga ono predstavlja novu epohu u toplinskoj tehnici, a potom i u tehnici suenja drveta i njegova zagrijavanja u svrhu lijepljenja ili u druge svrhe. U naim elektrotehnikim publikacijama makroskopska teorila ve je u nekoliko navrata opisana [l] 1 [2], a dosta iscrpno sam to uinio u
x

DRVETA

) Uglata zagrada odnosi se na literaturu navedenu na kraju lanka.

277

[3]i gdje s a m u g r u b i m c r t a m a n a v e o vanija e l e k t r i k a s v o j s t v a d r v e t a , U n a v e d e n o j radnji [3] i t a v s a m p r e d m e t p r o m a t r a o s e l e k t r o f i z i k a l n o g , s t a n o v i t a . S t o g a ovdje n a v o d i m s a m o p o z n a t e mi r e z u l t a t e o p r i m j e n i V F z a g r i j a v a n j a d r v e t a u i n o z e m s t v u , a i t a o c a , koji s e eli p o d r o b n i j e upoznati s m e h a n i z m o m V F p o s t u p k a i uoiti kvalitat:vne i kvantitat i v n e o d n o s e i z m e u e l e k t r i k i h i t o p l i n s k i h v e l i i n a t e e l e k t r i k i h svojs t a v a d r v e t a u p u u j e m n a itanje r a d n j e [3], i t a o c a , koji n a r o i t o n e p o z n a e l e k t r o f i z i k u . u p u u j e m n a itanje j e d n o g od n a i h v i s o k o k o l s k i h u d b e n i k a e l e k t r o f i z i k e [4], koje p r e d z n a n j e z a h t i j e v a r a d n j a [3], Navodno su prvi p o k u s i VF z a g r i j a v a n j a i s u e n j a d r v e t a izvreni' u Francuskoj godine 1914. [1]. Meutim, rezul.at je bio negativan, budui su upotrijeb.li preniske frekvencije; od 20 do 30 Hz (u dananjim VF uieajima frekvencija je reda veliine 1,000.000 Hz) i drvo su i .nadalje uki u obinim su onama. Topi na se dodue razvijala, alf je bila neznatna, cea 50.000 puta manja od dananje! U toku 1930.1934. poeli su sa suenjem na VF principu u Sovjetskom savezu i do danas postigli dobre rezultate. Izvreno je niz pokusa u raznim laboratorijima i ustanovama i postavljeni su vrsti temelji VF suenja drveta. Postignuti rezultati vie su nego dobri i samo je p.tanje vremena, kad e se definitivno uvrijeiti VF suenje. U toku posljednjeg svjetskog ratau USA su poeli malsovno primjenjivati VF kod t. zv. Multiplex-a, a kasnije za mnoge druge prbi zvode, kao na pr. za dijelova aviona (potpore za krila). Kod toga se uglavnom ilo za tim, da se pr mjenom V F povea proizvodnost. Dijelovi poznatih engleskh lovakih avona Mosquuo, koji su itavi od drveta, bili su lijepljeni pomou VF. Odmah nakon svretka iata Ph l'pBove tvornice u Nizozemskoj primijenile su VF zagrijavanje kod lizcade pokustva i kutija za radio aparate. Iz nepotpune literature [11] zakljuujem, da u Evropi I u USA VF z a g n i j a r v a n j e d r v e t a nije odavno u upotrebi, a nije mi poznato, da bi u tom dijelu fivijeta bilo upotrebljavano VF s u e n j e drveta. Prema tome e i ovo zlaganjebiti oslonjeno na dva izvora: suenje na sovjetsko iskustvo, a zagrijavanje drveta na nizozemsko. Prvo se odnosi na suenje velik h (do 11 m dune), a drugo na zagrijavanje manjih komada. -Napominjem, da manjkaju mnogi podaci, osobito u vezi sa. suenjem^ ali) do njih nisam mogao nikako dok

2. Neka elektrika svojstva drveta Budui da je VF metoda elektrika metoda, logino je, da za njezinu piirajenu? moramo poznavati elektrika svojstva drve a. , Drvo stvarno spada u grupu elektrikih poluvod'a, tako da se ve prema svrsishodnosti nekada promatra kao dielektrik, a nakada kao veoma loi vjdii Potrebno je poznavati specifini elektriki otpor i vodljivost drveta i to za izmjeninu struju. Ove znaajke vrlo su razliite kod raznih frekvencija i stoga se mjerenjem za svaku pojedinu vrst drveta, odnosno za svaka sluaj dobivaju dijagrami koji navedene elektrike veliine prikazuju u ovisnosti o frekvenciji. Drvo je kompliciranog anizotropnog sastava i njegova elektrika svojstva razliita su u raznim smjerovima. Budui da su elektrika mjerenja kod vrlo vsokih frekvencija, kakove su kod toga u upotrebi, veoma oteana, moe se s dovoljnom tonosti uzeti, da je drvo poluvodi koji posjeduje aksi jalnu simetriju. Stoga se njegova elektrika vodljivost karakterizira s komponente: u smje.-u vlakana, radijalno i tangencijalno. S elektrikog stanovita drvo jo nije potpuno istraeno i zato se podaci dani u [3] trebaju shvatiti kao orije.ntaoicni, a zadatak je iintstkuta da barem u glavnim linijama utvrde elektrika svojstva n a e g drveta. Izgleda, naime, da na ta svojstva utjee i porijeklo drveta, da ne govorimo o njegovoj vlanosti, sta.osti i t. d.

278

3. Visokofrekventno suenje drveta Poznato je, da se kod obinog zagrijavanja drveta t e m p e r a t u r a zagrijavanog komada razdjeljuje tako, da je vanjski, dodirni sloj najtopliji (na pr. dodir s vruom ploom ili toplom strujom zraka i t. d.j i onda, prema sreditu zagrija vanog drveta vie ili sporije pada, da priblino u sredini poprimi minimalnu vrijednost. Tok krivulje raspodjele temperature ovisi, uz svojstva drveta, o trajanju zagrijavanja sto se na pr. vidi iz krivulja 1 do 6 dijagrama si. 1. Posve je naravno, da ce kod d u j e g zagrijavanja razlika temperatura izmeu vanjskih slojeva i sredine biti manja nego kod, kraeg. Ipak razliike su znatne. Tako na pr. k o d / * satnog obinog zagrijavanja razlika temperature z a primjer slike 1 (IM mm debelo perovano drvo) iznosi p r e k o H0C. Kod 9-satnog zagrijavanja temperaturna razlika je oko 15C.

ft
125
0 75 50 25

.,7.

rT

4.

h
7

T V

T--30-*-m'

Rn

f,' "flmn

Kod V F zagrijavanja je situacija bitno razliita. K a k o smo ve spomenuli .toplina se razvija u drvetu, na svakom mjestu (uz homogen m a t e rijal u istom iznosu), pa bi teoretski temperatura morala biti ista kroz itavi presjek. Meutim praktiki to nije sluaj, budui da vanjski slojevi, pogotovo granini, koji granii s okolinom, kojeg je temperatura znatno nia od postignute u drvetu, o d v o d e toplinu. Zbog toga je u drvetu temperatura i ve iz razloga simetrije najvia u sredm:. Pjerna tome je tok topline kod V F zagrijavanja od sredine prema van, dakle obrnutonego kod obinog naina, ali svakako manje intenzivan, to se razabire iz k r i v u l a 7 i 8 slike 1. , Meutim znaajna je jedna druga injenica. Pratimo li krivulje 6 i S dijagrama slike 1, vidimo, da je na oba naina postignuta srednja temperatura od nekih 130C. Da se to postigne, bjlo je kod obinog nacma potrebno (krivulja 6) 9", a kod VF - 4 minute! Prema tome $e isti efekat postignut u 9 h :4 min = 135 puta kraem vremenu! Ova znaca na prednost V F zagrijavanja svakako pada u oi i preko nje se n e moe olako prei. 279

A k o uz t o dodamo, da se u slici 1 naznaena nejednolikost podjele temperature kod VF zagrijavanja dade izbje : . time, da se granine'plohe izoliraju (toplinski), onda vie nema nikakovog razloga, koji bi govorio protiv upotrebe VF. Ekonomiju VF zagrijavanja pustit emo za sada po strani a navest, emo je pri kraju ovog poglavlja i to iskustvene podatke, a ne moebitna teoretska zamiljanja. , T e h n o l o g i j a VF suenja drveta veoma je jednostavna. Drvo veih dimenzija naloi se na vagonete i doveze u prostor za suenje, uz koji se nalazi ureaj (generator) za proizvodnju VF elektrinog polja. Stijene ovog prostora moraju bite vatrostalne, a sam prostor dobro ventiliran, te se u tu svrhu obino upotrebi 2 do 3' k W ventilator. Nakon toga se generator ukljui na e l e k t r o d e i proces suenja poinje. Nakon odreenog vremena, spomnutog uz si. 1, osueno drvo se izveze i moe distribuirati. Od bitnog je znaenja izvedba e l e k t r o d a . U Sovjetskom savezu upotrebljavaju dvije vrsti: 1) mreaste horizontalne i 2) mreaste vertikalne elektrode.
1) Mreaste horizontalne elektrode su metalne mree, nekada opivene tkaninom, koje se smjetavajiu horizontalno izmeu pojedinih slojeva suenog drveta i prikljuuju n.a VF generator. Osnovna elektroda je sam metalni pod vozila, na kojem je drvo dopremljeno u suemu; na nju dolazi sloj drveta (daske, p-agovi i si.). Ovaj se pokrije drugom mreasfom elektrodom na koju dolazi novi' sloj drveta j t. d. Od presudne je vanosti, kako elektroda prilijee suenom drvetu. Ako je zrani raspor izmeu elektrodi i diveta neznatan, ako se dakle elektrode usko priljubljuju drvetu, onda se zagrijavanje vri veoma pogodno. U vlanii'm d; jelov ma razvija se vie topl : ne nego u suhijima, a to je ba i traeno. Meutim ve neznatni zrani raspor od nekoliko mil metara promijeni stanje. U tom sluaju postaje suenje neravnomjerno, u suhijim predjelma moe doi do intenzivnijeg razvijanja topline nego u vlanijima, a to se protiv' traenju. 2) M'easte vertikalne elektrode jednako su izvedene, ali su vertikalno zavjeene na kotaima, koji se mogu gibati po inj-ima uvren <m ispod stropa prostora za suenie. Konstruktivno imadu ove elektrode prednosti', ali neizbjeno dovode do neugodn'h zranih raspora, kojeg je tetno djelovanje bilo malo prije spomenuo. Kad : toga su vie u upotrebi horizontalne elektrode, iako baratanje s njima iziskuje vie vremena. U upotrebi je. jo jedna vrsta elektrode za suenje t v r d o g drveta. Kod toga se upotrebljavaju tkaninom op'vene elektrode, koje su. stalno vlane. Time je povrina drve+.T trajno vlfna i u toku suenja, ne dolaz- do pucanja na povrmi suenog komada. Tekstilna obloga istodobno upija vlagu, koja izlazi < ' z unutranjosti drveta i vla ; povrinu. Kod suenja (okrugl ; h) debata elektrode u izvedene 1oko da obuhvaaju deblo. Kut obuhvaanja odreen je omjerom BjelJkc i jezgre drveta.

Prije spomenuti sluaj nejednolikog suenja drveta prikazan je primjerice u si. 2 za eljeznike pragove. Suenje je vreno pomou horizontalnih elektroda i, kako se vidi iz crtea 2a, jezera se osuila do v = 10,6%) (konana vlanost), a centralni dio bijeli ostao je mnogo vlaniji, 73,3% odnosno 48,6/o. Ovu injenicu moemo objasniti amzotropnou elektrikih parametara drveta. Spomenute'loe pojave mogu se izbjei upotrebom k a s k ?. n o g suenja. Bit ove metode je u sl'jedeem. Ako se drvo zagrije, iako neravnomjerno obzirom na presjek do oko 100C i zatim polako hladi, u porama drveta e se kondenzirati nastala vodena para. Na laj nain u 280

p o r a m a n a s t a j e v a k u u m i v l a g a iz vlanijih p o d r u j a p r o d i r e u suhija t a k o d u g o , d o k n e d o e do> p r i b l i n o g i z j e d n a e n j a v l a n o s t i . T o s e n a p r a v i u n e k o l i k o n a v r a t a , a iza t o g a s e V F s u e n j e n a s t a v l j a p u n i m k a p a c i t e t o m t. j . s u e n j e m i t a v e k o l i i n e d r v e t a . P o d r o b n i j i o p i s o v e m e t o d e i t a l a c m o e n a i u; radnjt [3]. Spominjemo, da VF suenje omoguuje impregnaciju drveta (uljanim) anrisepticima a bez da se ne upotrebe neka specijalna pomona sredstva. VF zagrijano drvo potopi se u antiiscptik, nastaje nagla kondenzacija pare i u drvetu, koje se sada hladi-,nastaje vakuum koji kroz pore up ja ant'septik. Potopimo li ravnomjerno sa VF osueno drvo u) antiseptik, on prodire u drvo do dub'ne od 10 mm, si. 2. SI. 2a odnosi se na VF suenje bez kaskadnog spoja (kontinuirano), a si. 2b na kaskadno.

O energetskoj s t r a n i, t. j . o e k o n o m i n o s t i V F s u e n j a d r v e t a n a r a s p o l o e n j u s u m i samo; d v a i z v o r a [6, 10], M e u t i m e s e k a snije vidjeti, e k o n o m i n o s t ovisi o specifinim e n e r g e t s k i m p r i l i k a m a u s v a k o j p o j e d i n o j zemlji i z a t o n e k a n i e n a v e d e n i p o d a c i b u d u s h v a e n i k a o orojentacicni ili k a o i l u s t r a c i j a . A. A1. i u n o v , [6], navodi, da je svojim VF generatorom za 820 MHz (1 MHz 10 Hz), anodnim naponom [3] 10 000 V, snage oko 50 kVA (transformatorom 220/6000 V), istodobno sui drvo zapremine 0,1 m3, pri emu se clek'rode (ploasti kondenzator) dimenzija. 1,5 X 0,3 (m). Suena je brezovina (balvani) vlanosti priblino 20%. U toku 2035,, minutai vlanost je sniena na manje od 10%. Frekven^ cija generatora kod vlanosti 68% iznosila je 15,3 MHz, pri emu je varirala u toku itavog piocesa suenja za manje od 300 kHz. Srednji r e z u l t a t i ispitivanja sa V F o s u e n o g d r v e t a d a n i su u t a b l i c i I, gdje je n a v e d e n a i u s p o r e d b a s p a r n i m s u e n j e m . , TABLICA I Vrsta suenja Parno suenje VF suenje vrsto i. u kp/cm 2 *) na savijanje na tlak na kalanje
620 670 435 450 84 78 93*

Konana vlanost, %
1,1
6,6

497**)

*) kp (kilopond) = kilogram-sila. *) Odnosi se na podatke K. P. S e m e n j s k o g se na 15% vlanosti.

[10] iz godine 1945 i odnose

281

Znaajna je, da je k a r a k t e r loma drveta suenim i V F razliit od onog kod suenja u parnoj komori. Drvo osueno VF kod saviianja kala se du vlakana, dok se ono osueno parom lomi na mjestu djelovanja t e r e t a [6].
C i u n o v je kod svog VF suenja dobio veoma dobre rezultate koji govore u (prilog VF suenja obzirom na utroak energije. Iz [6] i [10] razab'Ve se slijedee* Ciunov je za 1 m3 proizvoda od brezovog drveta trebao .85.106 kcal kod ega je vlanost spala od 20% na 10 do 8%. Cijena 1000 cal u Kovrovu, Vladim-Jrska oblast, odakle je Ciunov, iznosi 9,26 kopjejaka, to daje za suenje 1 m ' brezovine 262 ru~ blja Dosta velikrj c'jervi pare rezultira kao posljedica visoke stvarne c jene ogrjevnog drveta (kojim se para proizvodila) u toku godina 1945.1948. k=>da je iznosila 8010 iubalja/m3 (ui toku 1935.1940. iznosila je 25 do 38 rubim). Kod VF suenja istog drveta. utroeno je za suenje l 3 m 240 kWh, to kod c'jene 7,63 kop/kWh daje 18 rub/m 3 . Usporedimo li ove dvije cifre, vidimo, da je cijena suenja pomou VF '. puta nia!! 262 14,5 18

Mogue je,' da je cijena pare u navedenom sluaju pretjerano visoka, kako tvrdi Semenjskij [10], ali omjer je zaista veoma povoljan za VF suenje. Pa da su cijene za utroenu energiju i iste, ostaje izvanredna prednost V F suenra, a to je nekoliko desetaka puta b r e suenje! Uz to su, k a k o govori tablica I, i svojstva sa V F osuenog drveta bolja. Uz to dolazi jo mogunost regulacije u veoma finim granicama [3], manji potrebni prostor, vea istoa kod rada, pokretljivost i t. si. Za nae prilike trebalo bi nainiti podrobnu analizu postojeeg suenja i dobivene prosjene rezultate usporediti sa rezultatima jednog pokusnog VF ureaja za suenje, kojeg bi u ta svrhu trebalo naruiti na pr. iz Nizozemske (Philips). Meutim kalkulacija se ne smije vriti na nain, k a k a v je gore proveden, budui da gore nije uzeto u obzor t r a j a n j e suenja u pojedinim sluajevima ve samo utroak-energije u oba sluaja.'i

4. Visokofrekventno zagrijavanje drveta

Primjena VF zagrijavanja drveta naroito je pogodna kod izrade, odnosno pripreme t. zv. finih proizvoda kao na pr. dijelova pokustva, kutija za radio aparate i t. si. Budui da je kod takovih proizvoda upotrebljavano drvo, moemo rei, gotovo homogeno, elektrode dobro prilijeu drvetu, a vlanost je uglavnom 810%; u tom sluaju. V F zagrijavanje se odvija kao zagrijavanje dielektrik [3]. Primjena ove metode ve je mnogo proirena na pr. u Holandiji, to emo razabrati i iz kasnijeg teksta ovog poglavlja. Veina gore navedenih proizvoda izrauje se od perploa i zbog toga je i VF zagrijavanje ovdje nailo na odlian prijem i uspjeno' se
) U opisivanju VF ureaja, pogodnih frekvencija i! t. d., ovdje se nisam uputao, budui da je to dijelom obraeno u [3], a konano jo je sve to u toku usafvravainja, dakle traenja inajpoigodnii|jih uvjeta rada, u emu bismo mogli dati svoj prilog i mi.
2

282

u v e l o . Kod V F upotrebljavana ljepila uglavnom su n a umjetnoj bazi (na pr. Kaurit, Aerolite i t. d.), 3 a njima se dodaju t, zv, otvrdjivai koji kod o d r e e n e . t e m p e r a t u r e (90 do 140C) dovode do polimerizacije ljepila, ime je proces ljeprjenja dovren. Kao i kod ob'ne proizvodnje perploa pojedini furniri premazu se ljepilom, stave u matrice koje su cnakovog oblika (na pr. zakrivljeni dijelovi pokustva, naslonjai stolica i t. d.) kakav obi k gotovih produkata od perploa elimo, (naravno, da to mogu biti i ravne ploe). Drvene matrice su na onim povrinama, koje su okren u t e spram lijepljenih furnira obloene metalnim limom (debljine cea 2 mm) koji slui kao elektroda na koju se prikljui izvor VF napona (generatora). Nakon to se pripremljeno (namazani) furniri stave iemeu takovih matrica elektroda i stisnu (prea vi), pr'kljui se VF generator; itava masa naglo se zagrijava do priblino 95" C [11] (to ovisi o Vrsti upotrebljenog ljepila), a nakon toga slijedi iskljuenje -generatora, koji moe biti i automatsko.

Nakon iskljuenja generatora (koji je djelovao 1% minute), produkt je jo 2 minute pod tlakom, kako bi ljepilo kod postignute temperature, moglo to bolje vezati. Nakon toga prea se otvara i produkt je spremam za daljnju obradu na pr. ah ganje, blanjanje i, t. si. Potroak ljepila je u opisivanom sluaju 100 g/m 2 . Vlanost drveta igra veliku ulogu, te tako na pr. kod 16%> zahtijeva dvostruko vrijeme zagrijavanja za postizavanje iste temperature. Normalno je potreban tlak pree od cea 8 atmosfera." Iz naznaenog primjera se vidi, da generator nije stalno u pogonu, budui da postoji ono vrijeme (na pr. 2 minute) naknadnog preanja (kad generator ne radi), a izvjesno vrijeme p o t r e b n o je i da se itava kombinacija smjesti u preu, a isto t a k o da se izvadi iz nje. Da bi gener a t o r bio bolje iskoriten, konstruirane su v i s e d j e i n e pree. J e d n u trodjelnu, prikazuje si. 3, iz koje se vidi, k a k o je jedan dio p o d tlakom i s) Podrobnije podatke, gotovo reklamne naravi, nalazimo u [11]. 283

na taj je prikljuen VF generator, dok za druga dva dijela pree radnik, priprema are. Ovdje se ispoljava jo jedna prednost VF zagrijavanja: kod V F z a ' grijavanja potrebni su za preanje nii tlakovi nego na pr. kod zagrijavanja s parom. Prema tome su na pr. zakrivljene matrice kod VF jeftinije, budui da mogu biti izraene od drveta i samo obloene metalnim limom. A izraditi ih moe svaki stolar! Potpuno iskoritenje generatora postigli su Holandezi i na taj nain, to ve namazanu veu koliinu furnira, sloenog u toliko slojeva koliko debele perploe se trae, odijele metalnim (aluminij) ploama, S ovako dovezene hrpe uzimaju pojedine garniture, a elektrodu ve predstavlja spomenut: lim. Koliinu i trajanje zagrijavanja odreuje snaga generatora. Tako na pr. prilino velik VF generator od 50 k W zagrije priblino 0,33m 3 u 12 minuta do temperature polimerizacije ,a do gotovog lijepljenje potrebne su jo 3 minute. Na trajanje zagrijavanja utjeu.naravno, i dimenzije furnira (povrina, njegova debljina, kao i de b ljina te broj slojeva ljepila, to nam pokazuju slijedea iskustva: a) Dvanaest ploa sastavljenih od po 5 furnira debljine 2,6 mm i povrine 2 x 1 m (0,312 m s ) bilo je generatorom od 50 k W zagrijano u 10 minuta. Za sedam slojeva (0,33m3) bilo je, poLjepilo
TTTTI " I Ml II II

IWWrU^

IIIUIIII)

trebno 12 minuta; b) 0,12 m 3 perploa od 5 furnira debljine 2 mm (2x1 m) bilo je generatorom od 22 k W zagrijano u 7 minuta na 95C, Znaajno je, koliku utedu su VF zagrijavanju dielektrika (dakle i ovakvog drveta kakovo je u ovom poglavlju razmatrano) doprinijela teoretska razmatranja) na elektrikoj osnovi: to manje grijati drvo, a vie ljepilo, jer ono mora biti zagrijano do odreene temperature, kod koje vee. Spomenuta injenica odlino je iskoritena i; sada se, u pogodnim sluajevima, upotrebljava t. zv. .selektivno zagrijavanje drveta [3], kod kojeg se samo drvo ugrije tek neznatno, dok ljepilo ve polimerizira. Oito je, da je to velika uteda energije, a isto tako i: vremena. Jednostavni primjer selektivnog zagrijavanja prikazuje si, 4. Teoretsko obrazloenje ove injenice dao sam u [3], odakle se mogu, iz napisanih jednadbi, izvesti d kvantitativne relacije. Iz niza moguih primjena ovdje sam odabrao tek nekoliko, uglavnom da pomou njih prikazem princip djelovanja ove nove metode suenja 284

i zagrijavanja drveta. Iako smo zapravo tek na poetku ove nove ere, postoji mnogo primjena, od kojih nas svaka na svoj nain iznenauje i to veoma mnogo. Meutim sve to ne bi imalo smisla, kad bi VF zagrijavanje drveta bilo skuplje od klasinog. Kakova je gospodarska strana do sada primijenjenih VF ureaja n a suenje drveta? Evo grube slike, koja je sastavljena prema [11]: Ukupni trokovi (investicije, otpisi, alat, doknadni dijelovi, energija, popravci, osoblje, zgrada i t. d.) za izradu Multiplexa iznose kod parne pree, dakle klasinog naina: 19,30 Hfl/satu, a kod V F zagrijavanja (kod kalkulacije je uzet u obzir generator od 50 k W ) : 32,24 Hfl/satu. Produkcija je u prvom sluaju 0,48 m 3 /satu, a kod V F zagrijavanja 1.25 mVsatu, dakle p r e k o 2,5 puta vie. Pema tome su trokovi produkcije za paru: 40,21 Hfl/m.3; za VF: 25,80 Hfl/m 3 . Oito je, da uz 160% ubrzanije procesa, znai 3 6 % nia cijena mnogo. Ne zaboravimo, da Holandezi imadu tehniki veoma dobro izvedene parne ureaje i da bi kod nas ovaj kolinik jo vie porastao u korist VF. v Priblino M e podatke daju [11] i neki drugi primjeri. Zanimljiva je razvojna linija upotrebe VF kod drveta u Holandiji. Provedeni su pokusi sa ljepilom koje vee kod 60C (a ne kod oko 100C kao do sada). Time e se kod V F zagrijavanja utediti oko 5 0 % energije. Koliko poveanje proizvodnoisti i snienja cijene to pretstavlja, moe italac sam prosuditi. 5. Zakljune primjedbe K a o i u svima drugim granama privrede i u drvnoj industriji: dolo je do tehnikog napretka. Prvi uspjeni rezultati su ovdje i nad njima se mi, kao znaajni izvoznici drveta, moramo zamisliti. Nama nije potrebno samo da snizimo trokove proizvodnje, cijenu; mi moramo skratiti trajanje toplinske obrade drveta. U prilog obiju tenji govori VF metoda. Daleko sam od pomisli, da smatram ovaj prikaz potpunim. To ne mogu ve s razloga, to sve nije potpuno istraeno; a to je sve istraeno ne znamo, budui da firme i njihovi laboratoriji ljubomorno sakrivaju sve ono to bi moglo dovesti do pojave novog konkurenta. Stoga se namee kao posve naravno, da je pri naim institutima za drvno-industrijska istraivanja potrebno osnovati odgovarajue V F odjele, kako bi se za nae specifine prilike sve potrebno znanstveno istrailo i primijenilo u privredi.
LITERATURA [lj J. u r a n , Suenja lesa z visoko frekvenoo, Elektrotehniki vestniik 16 (1948), t. 67, str. 141144; L. F r u m s k i i n , Visokofrekventne pei za dielektrino segrevanje in suenje, Elektrotehniki vestnik 16 (1948), t. 12, str. 273277; [3] M B r e z i n a k , Viisokofrekventna zagrijavanja, Elektrotehniar 4 (1950), br. 910, str. 251267; br. 1112, str. 310314; [4] J. L o n a r , Osnovi elektrotehnike li i II, Zagreb, 1942, 1949; [5] E. C. W i t s e n b u r g , Erhitzung durch Hochfrequente Felder, Philips. Technische Rundschau 11 (1949), Nr. 6, str. 165175; Nr. 8. stau

285

236244; [6] A. A. i u n o v , Vysoikracastotnaja ustanovka dlja susVi dieleVtrikor, Elektriestvo, 1947, br. 9, str. 7172; 1948, br. 11, str. 73; [7] A. V. N e t u i l i B. A. G o l j d b l a t , Vysokoastotna : a sui a i propitka drevesiny, Elektriestvo, 1948, br. 4, str. 1217; [8] Zadaci daljnejevo vnedrenija vysokocastotnovo elck*Tonugreva v promysljenost, Elektriestvo, 1948, br. 4, str. 35; [9] G. I. B a b a t, Razvitije tchniki vysokoj astoti, Elektriestvo 1948, bf. 12, str. 617; [10] K. P. S e m e n j s k i j , Diskusija, Elektriestvo, 1948, br. 11, str. 7'273; A. A. C i u n o v, D'skusija, Ibid. str. 73; [11] P h i l i p s prospekti, Generatoren fr Hochfrequenz-Erhitzung, 1949; Hochfrequenzerhitzung in der Holzindustrie, 1S50. HOCHFREQUENZ-TROCKNUNG U N D ERHITZUNG V O N HOLZ Nach Darstellung der elektrischen Grundlagen der Hochfrequenzerhitzuns <HF) von Di-elektrikas, werden die sowjetischen und hollndischen Erfahrungen der Trocknung und Erhitzung von Hlzern mittels dieses neuen Verfahrens besprochen. Dabei "bezieht sich der Verfasser auf seiine diesbezgliche theoretische Arbeit (3), und fgt im zweiten Abschnit zwecks besserer Verstndlichkeit eine kurze bersicht der wichtigsten elektrischen Eigenschaften des Holzes bei. Aus dem Aufsatz ist ersichtlich, drss die HF-Trocknuing bzw. Erhitzung billiger und schneller abluft als die bisher bl che durch Dampferhitzung. Am Schlsse re<?t der Autor die Grndung besonderer HF-Abteilungen bei unseren Holzforschungainistituten an. welche ihre Erfahrungen sofort der Praxis berm tteln und so der Volkswirtschaft wertvolle Arbeitsmethoden zur Verfgung stellen knnten.

Ing. Horvat August (Split): O GUSTOI SADNTE NA DEGRADIRANOM KRU NAPOSE ZA ALEPSKI BOR 1 Pitanje poetne gustoe sadnica je osobito vano pri poumljavanjiu krkih goleti. Specialna funkcija zatite tla, koju imaju krke kulture, usko je vezana sa poetnom gustoom sadnica jer je ona jedan od osnovnih faktora pr stvaranju sklopa.
Za poetnu gustou kultura pri vjetakom poumljavanju kra (t. j . za broj sadnica po jedinici povrine*) razni autori iznose razne podatke Pri trme se brojevi redovno kreu unutar izvjesnog intervala, esto bez naznake na koju vrstu drvea se odnose. Wessely (35, p. 130) navodi 40005000 sadnica po jutru (69208650 po ha) prema iskustvu, iz Austrijskog primorja t. j . iz Istre i okolice Trsta. Rubbia (28, p. 130) preporua, da se u budue ne sadi po ha 10.000 nego samo 7.000 sadnica e n o g bora jer kod sadnje od 10.000 sadnica nastaju u v ; im krktm predjelima tete od smijegoloma Holl (11 p. 56) preporua razmak jamica 1.52 0 m a Kosovi 15 p, 41) od 0-751,5 m. Guttennerg (9 p. 58) kae, da je potrebno tlo to' prije zasjeniti da se ouva od isuenia; konstatira, da bi najmanji razmak morao bit'1 23 stope t. j . od 0,640,96 m. Zlatari (17 p, 498) navodi^ da sadnja na kru zahtijeva veu gustou u cr'Iju to breg sklapanja sklopa i vee bioloke otpornosti biljaka na nepovoljne vanjske utjecaje; taj broj moe bitli i do 10.000 po ha. -* * Napominje se, da u ovom prikazu pri vjetakom poumljavanju broj sadnica broju jamica. odgorar

286

Neki (2, p. 65) navode, da terenske pril'ke odluuju o gustoi sadnje; napominje se, da je na kru neophodno potrebno da se to p r j e stvori/ sklop. Broj biJjaka treba da var'ra od 40008000. Pourtet (26 p. 65) kons'atira, da je razmak redova I sadn'ca u redovima razliit; ovisi to o terenu, vrsti drvea, starostj sadnica i o svrsi poum'jflvanja. Isti autor navod: da je korsniie gue sadMi, jer ne treba pop'.tnjava ti, a olakava se piirodno ienje donjih grana. Smatra, da je za vrste srednjeg i brzog rasta sadnja u razmaku 1,50 m dovoljna; za to je potrebno 4,444 sadnica po ha. Broj sadnica, koje razni autori preporuaju za poumljavanjc krkifa terena, prikazan je u tabeli 1. TABELA 1.
A u t o r Gutenberg K o s o v x B. Balen B. Wessely J. Rubbia KL P o u r t e t J. Holl F. H, Sadnja kvadratna kvadratna Broj sadnica p o ha najvei 24.400 15,625 10.000 8.650 7.000 4.444 4.158 2.500 2.500 najmanji 10.000 4,158 4.000 6.920 u 43255190 j a m a Opaska

Iz tabele 1 vidimo da veina spomenutih autora s obzirom n a broj sadnica ostavljaju iroki i n t e r v a l . T a k o iroki intervali daju mogunost primijene najrazliitije poetne gustoe sadnica po jedinici povrine. Time je direktiva pri upotrebi potrebnog broja sadnnca, u stvari prilino neod r e e n a . Da bismo mogli ton'lje utvrditi poetnu gustou umske k u l t u r e , nuno je da se za svaku vrstu drvea i za svaku kategoriju (bonitet) terena istrai, koji je prosjean broj sadnica potreban za sadnju, i t o uz pretpostavku, da se kultura skloni u odreenom vremenskom razdoblju.

2
Gustoa sadnje pri poumljavanju krkih povrina ovisi o vie momenata, od kojih su najvaniji: svrha sadnje, vrsta drvea i ekoloki uslovi,, Razmotrit emo te momente. Svrha poumljavanja na kru moe biti razliita. Najee se p o umljuie iz melioracionih razloga t. j . ui cilju obnove umske vegetacije i poboljanja degradiranih terena,! Devastacija biljnog pokrova, kao posljedica negatVnog djelovanja prvenstveno biotskih faktora, uzrokovala je na ogromn'ni povrinama kra ogoljenje tla. Na ogoljelim povrinama nastavljaju ab'otski faktori' (vjetar, voda, Misolacija i toplina) svoje djelovanje razaranjem strukture tla i odnoenjem zemlje O ektomorfolokim -osob:nama tla, te o jaini i trajanju razornog djelovanja abiotsfoh faktora ovisi nap r e d o v a l e ogol^vamja. To je u najvie sluajeva proces, kojemu je jedan od krajnj'h stadija degradacije k^ka kamenjara s bjeluinom (Inula Candida). Sa ekonomskog gledita ogoljeli tereni negativno se odrazuju u biiansj, narodne jpmVrede. Zato je osposobljavanje produktivnosti tih terena: ope dravni zadatak. 287

Privoenje produkciji takvih terena vri se zatitom i poboljanjem postojee vegetacije te obnovom b ljnog pokrova, prvenstveno drvenaslih biljaka. Prema izloenom poumijavanje degradiranog kra lima prvenstveno karakter agrotehnikflh mjera,. koje ostvarujemo umarsko-tehnikim metodama. To je u stvari meliorativna mjera radi poboljanja tla biolokim putem (28, p. 80). Zato se poumijavanje na/ kru hitno razlikuje od poumljavamja u druge svrhe, budui da ovdje poboljanje i obnova produkciomih sposobnosti tla trai stvaranje pokrova u cilju melioracije.

Pri odreivanju primarne gustoe odluno je pitanje zastora i v r e mena u kojem treba postii potpun: sklop. Poetna gustoa kulture mnogo ovisi vrsti drvea. Razne vrste stvaraju sklop u razliito vrijeme. Da bi se potrebni sklop kod raznih vrsta postigao u odreeno vrijeme, moramo kod sadnje upotrebiti raznu gustou, odnosno broj biljaka po ha. Naa razmatranja ograniit emo na Pinus halepensis Mili. (alepski bor), koji raste na velikom dijelu nae mediteranske oblasti u prirodnim sastojinama ili kulturama (1 p. 279, 12 p. 408). Ima ga od mora do 550 m visine. Veoma je podesan za poumijavanje sjetvom i sadnjom. Ne izbjegava ni najsterilnije terene, ukoliko nisu glinenasti (31 p. 321327). Alepski bor je u mediteranskoj oblasti vrijedno umsko drvo, prikladno za vapnenaste terene izloene visokim temperaturama. To je heliofilna vrsta brzog rasta. I ako se alepski bor razmjerno dobro odrava na najloijim terenima, on (kao i ostalo drvee) pod utjecajem edafskih faktora znatno varira s obzirom na broj stabala n a jedinici povrine. Pri vjetakom poumljivanju, gdje broj sadnica ovisi i o tehnikoj mogunosti kopanja jama, osobito dolaze do izraaja pedofizika svoj1stva. Tu je broj sadnica, t. j . primarna gustoa; veoma esto ovisna o skeletoidnoisti, a jo vie'o skeletnosti (8, p. 16 i 51) tla, budui da skeletnost esto onemoguuje upotrebu potrebnog broja sadnica u granicama racionalnog korienje radne snage i ostalih sredstava. Kako se gledita tehnike mogunosti obrade tla za vjetako poumijavanje sadnjom jo nemamo podesne klasifikacfre*, izvrili smo, u vezi sa naim razmatranjem, slijedeu razdiobu: 1. Tereni su dubljim tlom i sitnijim ljunkom, skeletoidni do 30%. Veoma povoljni za poumijavanje. 2. Tereni sa dovoljno tla, koje je pomijeano sitnim i veim kamenjem. Na povrini ima manjeg i osrednjeg mrtvog kamenja. Skelenost od 3050%; tla sposobna za svako poumijavanje. 3. Skeletna tla (5090%). Tlo pomijeano l'unkpm i mrtvim kamencem. Zatim tereni sa vertikalnim ili kosim kamenitim slojevima sa manje ili vie sitnog tla. Mjestimino sposobni za poumijavanje. 4. Veoma skeletni tereni sa tlom izmeu blokova kamenja, litica i otrog kamenja. Ploasti tereni sa, tankim slojem zemlje. Sadnja teik mjestimino mogua. 5. Toila sposobna za spdlnju pojedinanih sadn ; ca. Aosolutno skeletna tla, sa preko 9 0 % k a m e n a . Tereni sa ploama. Tlo dolazi mjestimice u tankom sloju. Nesposobni za poumijavanje. Iz nae razdiobe vidi se, da samo tereni od 14 praktiki dolaze u obzir pri pouml'avanju. Tereni pod 1 i 2 pruaju potpunu mogunost sadnje, dok je na terenima od 34 ta mogunost skeletnou tla ograniena.
* U Normama umsko-kulturnuh radova Min. um. N. R. H. svrstani su svi teremj N. R. H. u 4 kategorije. Razvrstavanje je za detaljni rad na kru (preiroko.

288

Srednji bonitet ine tereni pod 2. Na tim terenima je, prema opaanjima, mogue posaditi i preko 10.000 sadnica po ha. Obzirom na osobine terena pod 2 uzete su sve pokusne plohe na terenima te kategorije, te se sva razmatranja u ovom prikazu odnose na zemljite te kategorije. 3 Vjetako poumljavanje goleti obuhvata dvije bitne faze rada. Prva poinje uspostavljanjem biljnog pokrova, a zavrava kad kultura podzemnim i nadzemnim dijelom drvee titi tlo od tetnog djelovanja abiotsikih faktora. Slijedea faza nastupa provoenjem uzgojnih mjera u cilju odravanja sklopa i konverzije kulture u trajni oblik sastojine. U ovom razmatranju nas interesira prva faza.
Uspostava bljnog pokrova na ogoljelom i nezatienom terenu trai eleminiranje tetnog djelovanja ab:otsk h fakfora. To postizavamo upotrebom on h vrsta grmlja i drvea, koja po svojim biolokim svojstvima mogu da se odre i toliko razviju, da mogu pruiti otpor protiv razorno-g djelovanja razmih abiots' h faktora. Zato se pri vjelakom poumljavanju kra prvenstveno ne upotrebljavaju vrste koje tvore trajni pokrov, nego vrste koje mogu da se odre u danim nepovoljnim okolnostima. To je razlog podizanja predkultura (28, p. 81).

Pri poumljavanju krkih goleti treba naelno ri'e'ti: kakva mora hiti zatita tla i u kojem je razdoblju treba postii. Najbolja je posvemanja zatita tla, jer takva je najefikasnija. Znai, moramo postii gust pokrov, to se oituje u potpunom sklopu k r o a n a . Da bi se dobio t a k a v sklop, treba to gue saditi Prema tome zatita ovisi o primarnoj gustoi sadnje. U pitanju dobi od koje zatita treba da poinje djelovati veina se autora slae, da ta' vremenski interval treba biti to krai. Rubbia napominje da se taj cilj ima to prije postii. I Guttenberg a tak o e r i veina ostalih autora zastupaju slino gledite, , K a k o je spomenuto, brzina sklapanja kroanja ovisi o vrsti drvea i gustoi sadnje. Kako vrstu drvea moramo odabrati prema ekolokim uslovima, to postizavanje to bre zatite ovisi opet o gustoi sadnje t. j . o broju sadnica po ha. Meutim, gustoa sadnje pri vjetakom poumljavanju ima svoja ogranienja i u ekonomskim (34, p. 6772) razlozima. Podizanje biljnog pokrova pourml avanjem proizlazi iz potrebe ope dravne ekonomike, gdje princip racionalnosti mora doi do izraaja. To iziskuje to manju poetnu gustou. S druge strane, u prirodi, keja sije gusto i obilno, vidimo bez obrira na teoriju Schmidta (13 p. 22), prema kojoj nema meusobne konkurencije ve samo prioritet, te Lisenka (13 p. 22) koji nefra intraspecijsku borbu, dok su oiM'ci ustaljeni da na^oeHo u prvim godinama veoma nalo nestaje pomladak, a u kasnijoj dobi da se tra ; no vri izluivanje stabala. Iz toga moemo povui zakljuak, da pri poumKavan'n, radi uvanja prirc'pa racionalnosti, ne treba saditi t a k o gusto, da u kulturi dor*e do prejako izlnivanla. Iz izloenog slijedi, da poetna gustoa sadnje treba da bude t a k ^ a : 1. da sp u odreeno vrijeme p o s t a n e sklon poeljne gustoe; 2. da se pri poumljavanju upotrebi minimalni broj sadnica. 289

4
Pri utvrivanju gustoe sklopa treba imati u vidu, da na krkom teritoriju sastojine imaju prvenstveno tititi zemljite od nepovoljno* djelovanja vjetra, insolacije, prejakog smanjenja vlage u tlu i relativne vlage, te previsoke temperature. Kod razmatranju upliva sklopa protiv djelovanja vetra posluit emo se opaanjima djelovanja vjetrobranih pojaseva (7 p. 40). Pokazalo se, da pojas od 57 r e d o v a " stabala postavljen okomito na smjer vjetra zatiuje tlo u udaljenosti od 1040-eroslruke visine stabala. Snaga vjetra smanjuje se od 6676%, a pojas djeluje ve kod visine stabla od 1 m (19. p. 4 i 5). Iz toga moemo zakljuiti, da radi zatite od vjetra nije. apsolutno nuno da bude potpun sklop sastojine.
I n s o 1 a c i j a je na krkom podruju veoma jaka. Kree se prosjeno od 2147 pati (Senj) do 2715 sati (Hvar) godinje. Intenzitet svijetla dosegne u med teranskoj oblasti i trostruki intenzitet svijetla u Srednjoj odnosno u Sjeverno; Evropi (2.p 11). Rad ; toga je po J. Hannu i kemijski intenzitet svijetla vei, te se kree u podruju Aleps.kog bora izmeu 400600, dok J;e u Srednjoj i Sjevernoj Evropi 200-^00 (2

P- )

' !, I

,11

Alepski bor je heliofilna vrsta, koja podnosi ne samo jaku insolaciju ve i toplinu. Prema tome insolacija ovdje nije toliko znaajna s obzirom na alepski bor, koliko s obzirom na tlo. Direktno svijetlo nepovoljna djeluje na razvoj mnogih bakteri'a, koje se razvijaju u umskim tlima. Kod dovoljno gustih sastojima, gdje sjena u razmjerno k r a t k o vrijeme pokrije sunana mijesta, to djelovanje nije suvie tetno. Zato se smatra,. da pri zatiti od insolocije nije potreban potpun sklop (22 p. 37). U krkom podruju padaju razmjerno velike koliine o b o r i n a . Unato tome postoji manjak vode i vlada sua. Razlog je nejednolina razdioba oborina u toku godine, jer za vrijeme vegetacije padaju u malim koliinama ili nikako. Biljni pokrov, specijalno uma, veoma povoljno djeluje na odravanje vode u tlu i vlage u zraku (29, p. 83). Ti razlozi govore, da umske sastojine moraju biti to gue sklopljene, k a k o bi mogla to bolje uvati vlagu.
TABELA 2 Godinji hod srednje mjesene temperature
Stanica Rab ibenik Split Dubrovnik Gospi Zag:ebGrit Poega Sr. M i t r o v ' c a Hn 10 4 18 18 I 6.7 68 7.0 9.2 II III IV V VI VII VIII IX

XI

XII

1 6.3 9 5 12.8 17.2 7.5 10.0 14.2 1 8 6 7 8 10.5 14.2 18.5 9.6 12.0 15.2 19 3
i

21.2 23.2 22 7 25.6 22.5 ;25.6 23.1 25.9

23.2 19.3 15.4 11.1 8.4 24 8 20.9 16.6 11.3 7.8 24.8 20.9 16.8 11.8 8.1 22.4 18.7 13.7 10.2 18.2 29 8 19.9 21.5 139 9 2 17.0 11.7 15.9 10 8 17.2 11.8 4.5 6.0 54 6.0 02 1.6 1.1 1-7

569 - 1 . 9 - 1 . 2 163 0.0 2.0 155 1.1 0.7 87 0.2 0.4

3.7 8.3 13.1 | 16.6 18.8 6.8 11.6 16.2 19 5 21.8 5 7 10.4 15.4, 18.7 20.8 6.6 11.2 16.3 19 9 I 22.2 !

290

Iako svi klimatski i klimatsko-edafski faktori djeluje koordinarno i povezano, ipak se moe ustvrditi, da je t e m p e r a t u r a faktor, kojeg je djelovanje naroito potencirano na kru. Sa temperaturom je najue povezano djelovanje vjetra, sniavanje zrane vlage, vlage u tlu i t. d. Letimian pogled na tabelu 2 pokazuje osjetnu razliku u srednjim mjesenim temperaturama izmeu krkih i izvankrkih predjela (6 p. 198 i 199). Razlike izmeu dnevnih maksima i minima, toliko vanih pri razvoju biljaka, jo su jae. Zato te razlke uslovljuju sasvim drugi k a r a k t e r vegetacije na kru nego izvan njega. Najvanije je na kri mikroklimatsko djelovanje. Pokazalo se, da je na golim krkim terenima, neposredno nad tlom, temperatura vea nego na 2 m od tla*. Biljni pokrov, osobito uma, djeluje kako je poznato p o voljno na smanjenje zagrijavanja tla. To je od vanosti* na krkim kamenjarama, koje se toliko zagriju, da uslijed toga njenije biljke ugiriu. Stoga je za ublaavanje temperatura potreban to gui sklop sastojine. R e l a t i v n a z r a n a v l a g a je na mediteranskom dijelu k r a manja nega na izvankrkom podruju. To nam potvruju podacli o z r a noj vlazi za podruje rasprostranjenja alepskog bora, prema kojima relativna vlaga (2, p . 15) .iznosi. u Hvaru u Spl'tu u Mostaru Zimi: . . . 60% . . . . . . 66% . , . . . . 63% . . . Ljeti: God:nje; 63% . . 66% 62%l . . . 65% 53% . . . 60%

Odavle i iz tabele 3 (6 p, 223) vidimo, da je relativna zrana vlaga mediteranskog podruja manja nego to je t o u kontinentalnom dijeku Hrvatske, TABELA t Godinji hod. rel. zrane vlage u velikim podrujima Hrvatske
I K o n t i n e n t a l n i dio M a r i t i m ii dio 86 63 II 82 64 III 80 64 IV 7T 65 V 76 65 VI 7T 64 VII VIII 73 59 75 59 IX 80 65 X 80 65 XI 87 67 XII 83 69 God. vr. 81 65

Istraivanja u Kamenskaja step (19 p . 6; 22, p . 71) pokazala su da je u zonama, koje su zatiene vjetrobranim pojasevima, isparivanja za 3 0 % manje nega na otvorenim terenima. Slian utjecaj imaju i sastojine na krkim terenima. to je sklop sastojine gui, to e biti jae i djelovanje. Radi toga je potrebno da sklop bude >gust. Preostaje jo pitanje direktnog djelovanja vode. Voda tetno djeluje, jer ispire i odnosi estice tla ili zbija i unitava strukturu tla (27 p. 134, 155). Na kru je vanije ispiranje i odnoenje supstrata nego zbijanje, jer ) Ing Jcdlovski D.: Utjecaj sputenih gredica na razvoj biljaka uzgojenih arjdnim putem (rukopis). 291

su slojevi tla openito veoma plitki i razmjerno brzo nestaju. Protiv odnoenja tla prua drvee punu zatitu. (29 p. 94). Svojim korijenjem vee estite tla, a stablima ini prepreku oticanju vode po povrini. Kod manjih kia kronje sprjeavaju direktni dodir kapljica sa tlom. Prema tome djelovanje je to jae to je sklop gui. Iz ovoga slijedi, da sprjeavanje negativnog djelovanja klimatskih faktora zahtijeva, da sklop sastoijine bude gust (22, p. 37*. 5 Da bi utvrdili prosjean broj sadnica alepskog bora po jedinici povrine analizirane su, obzirom na pokrovnost i broj stabala na odabranim plohama (vidi tabelu 4), mlade prirodne sastojine alepskog bora. Pri izboru ploha rukovodilo se principom, da su plohe na zemljitu jednakog boniteta te da imaju to potpuniji sklop. Svrha te analize bila je, da se utvrdi u kojoj ivotnoj dobi te sa kojim brojem stabala nastupa u prirodnim sastojinama sklapanje kroanja.

t>RO|El.l|AKR01AN|A 7<,OD MLADIUA PINUS HAIEPINM M1U P O K U i U A W - O W A . B M T I " POVPAlNE IOO m ?

Iz podataka u tab. 4 i iz si. 1 vidimo, da se u prirodnim sastojinama sa 25.000 sadnica po ha kron'e sklope ve u sedmoj godini. Iz to^a slijedi da moemo od sedme godine dobiti puni sklop kad god ustrebamo, ako upotrebimo i a k o se odri taj broj sadnica. Starost, u kojoj treba da nastupi sklapanje kroanja, openito ovisi o osobinama vrste drvea, bonitetu tla, svrsi podizanja kulture, gustoi *) gust sklop uzet prema klasifikaciji Dr. Petiaia. 292

sadnje te ekonomskim momentima. Bioloka je osebina alepskog bora da brzo raste i da stabalca razvijaju kronje koje se brzo sklapaju. Istraivanja razvoja kroanja pokazuju, da se one u mladosti razvijaju vie piramidalno. To traije uglavnom do kulminacije visinskog prirasta. Kad visinski prirast prijee kulminaciju poinjie alepski bor dobivati habitus slian lisnatom drveu. Do vremena, dok ne zapone zaoblivanje kronje, postoji u mladiku naglo izluivanje. U tabeli 4 vidimo da se broj stabala od 715. godine, t. j . kroz 8 godina smanjio za 6 4 % , a od 3555. godine, t. j . kroz 20 godina samo za 24!o. Znai pri vjetakom poumIjavamju treba uzimati takovu gustou kod koje ne e pri sklapanju nastupiti jako izluivanje, jer bi takova sadnja bila neekonomina. Sadnja treba da se izvri sa takvim brojem sadnica i na t a k a v razmak, pri kojem nee doi do izluivanja prije kulminacije visinskog prirasta. Drugim rijeima valja redom sadnjom izbjei onu etapu u razvoju prirodnog mladika gdje je izluivanje najae. Kako se intenzitet izluivanja poinje smanjivati iza kulminacije visinskog prirasta, moemo tu dob

i
40o S*6o J5OO0 So ovo 14000

4M*
9009

as
SOM

MM

,.
5 1

1
s x 1 e < 10 s SODI

i'm

KDIVUIJA BUOJA STABALA PO HEKTABU U PBIHONIM SASTOIINAMA INUS HALEPEN Ml. IZRAOCNA Hi OSNOVU T A B U I M.4

smatrati kao vrijeme u kom treba da nam se vjetaka kultura potpuno sklopi. Prema tome za primarnu gustou vjetake kulture daje nam putokaz broj stabala alepskog bora u to doba. Prema podacima u literaturi (3 p. 380) kulminacija tekueg visinskog prirasta alepskog bora dolazi izmeu 1720 godine. Iz grafikona 2, koji je sastavljen na osnovu p o d a t a k a tabele 4 vidimo, da se broj stabala u vremenu izmeu 1720. godine kree od 75006500. Koji emo od ta dva broja konkretno upo293

294

trebiti ovisi o vie momenata, meu kojima ekonominost zauzima jedno od vidnih mjesta. Razmatranjem trokova poumljavanja po ha utvreno je, da trokovi poumljavanja rastu, uglavnom linearno sa poveanjem broja sadnica. Uzmemo li osnovicu sa indeksom 100 sa 5000 biljaka,* indeks za sadnju 6500 sadnica je 130 a za 7500 biljaka poveava se n a 150. Kako ekonomski momenat i veliina krnih goleti diktirju tednju* smatramo, da je za poetnu gustou dovoljno 6500 sadnica pb ha, jer se i sa tim brojem nalazimo u granicama u kojima se (u prirodnim sastojinama) kree, pri potpunom sklopu, broj stabala u doba kulminacije visinskog prirasta. U potvrdu pravilnosti tog zakljuka izvrena su istraivanja iz dvije najgue vjetake kulture (Osejava i Cvitaka, vidi tabelu 4), U obje kulture pokrovnost i broj stabala pokazuju podjednaku sliku. Raunom je utvrena primarna gustoa sa kojih 5500 sadnica. Iz najguih mjesta kultura zakljuujemo da hi se kultura sklopila oko 25 godine, da je popunjavanjem odrana primarna gustoa sadnje. Taj zakljuak priblino potvruje i oitanije broja stabala sa grafikona (si. 2). Prema tome kod primarne gustoe kulture od 5.500 stabala ne" nastupa sklapanje u vrijeme kulminacije visinskog prirasta ve neto kasnije. Takove kulture nejednoliko razvijaju svoje kronje, te u odreenoj dobi ne stva* raju potpun sklop a esto ni kasnije T pa p r e m a tome ne daju ni efikasnu zatitu. Iz izloenog slijedi da je, na terenima druge kategorije naei razdiobe, za alepsiki bor broj od 6500 sadnica ili razmak biljaka na odstojanju o d 1,25 m pri kvadratinoj sadnji, minimalna primarna gustoa, kojoj treba teiti. Taj broj treba popunjavanjem stalno odrati sve d o potpunog sklopa. LITERATURA: /

I. A n i M., Dcrndroflora otoka Braa, Glasnik za umske pokuse, br. 8., Zagreb 1942.: 2. B a l e n J., Na goli kr, Zagreb 1931.; 3. B a l e t i J., Prilog poznavanju naih mediteransk-'h uma, um. list, Zagreb 1935.; 4. B u s s e J., Forsllexikrm I i II Bd.. Berlin 1929.; 5. D e m o n t z e y P., Studien ber die Arbeiten der Wioderbewaldumg, Wien 1880.; 6. D u g a k i Z., Zemljopis H/vatske, II sv.. Matica Hrvatska, Zagreb 1942.; 7. G l a d i e v s k i M. K. Polezatnie lesme polosi, Selhozgiz, Moskva 1945.; 8. G r a C a n i n M., Pedologija, II d o , Zagreb 1947.; 9. G u t t e n b e r g H., Gojenje umah s navlastitim obzirom na Dalmociju i Istru. Preveo iz italiianskog K. Jovi. Zadar 1872.; 10. H a u g . Die Stammzahlfrage und ihre Bedeutung fr die Bestandespflege, Allg. Forst und Jagdzeitung, 1889.; 11. H o II F., Uputa u uzgoj i sadnju umskog d vea. Sarajevo 1914.; 12. H o r v a t i Stj., Karakteristika flore j vegetacije kra, um lfet 1928.; 13. H o r v a t I., Nauka o b'i'n'm zajednicama, Zagreb 1949,; 14. I s a c n k o H. M. Pitanje primarne gustoe kultura, Lesnoje mozjajstv-o broj 6/1949. (Prijevod).; 15. K o s o v i B., Poumljavanje kra, Zagreb 1906.; 15a. K o n e 1 J, Struey-nastin tvorby a psteni' lesu v biologicken poneti. Pisek 1931.; 16. Le Karst Yougoslave, Redige paT A. Ugrenovi, Zagreb 1928.; 17. Mali uma r sko-tehn'ki prirun"k I.. II., d o . Zagreb 1949.; 18. M a y r H., Waldbau auf na*urgesetzl'lcher Grundlage, Berlin 1909 ; 19. Mim'starstvo sum. F. N. R. J.. Referati o umskim nojasima. Beograd 1947. (rukopis).; 20. N e n a d i D., Ure'vamje uma Zagreb 1929.; 21. P e t i r a i A., umski i dendrografski odnosi na otoku Brau, Glasu.k za umk=e tiokusa, br, 8, Zagreb 1942.; 22. P e t r a i A., uzgajanje uma. I. Dio, Zar greb 1925.; 23. P e t r a i A., Uzrast i drvna masa hrastovih uma, Pola stoljea *) Ministar, umar. N . R. H. planiralo je prosjeno SQ 5000 biljaka po ha.

295

umarstva, Zagreb 1926.; 24. P e t r a i A., Opaanja o prirodnom izludvanju stabala u debljinske i vrijednosne razrede u hrastovim, bukovim i borovim sastojinama, Sum. list, Zagreb 1919.; 25. P i c c i o 1 i L Selv'coltura, Torino 1923.; 26. P u r t e Z., Vetaka poumljavanja, Beograd 1948.; 27. Revue foresfiere francaise, No 3 Maio 1950. Nancy; 28. R u b i a K., Fnumdzwanzdg Jahre Karstaufforstumg in Krain, Leibach 1913.; 29. S t r e l e G., Grumdriss der Wildbachverbaung, Wien 1934.; 30. umarski prirunik I i II dio, Zagreb 1946 ; 31, Di T e l i a G. II Pirio d'alppo, L'alpe, revista forestale italiana No 6., Milano 1>931i.; 32. Uputstva za planiranje poumljavatnja i melioraciju umarstva, Izdanje Slubenog lista F. N. R. J Beograd 1949.; 33. Wagner C , DieGrundlagen der rumlichen Ordnung im Walde, Tbingen 1923.; 34. W a g n e r C , Handbuch der Forstw'ssenchaft, Band L, Tbingen 1912.; 35. W e s s e 1 y J., Kras hrvatske krajne, Zagreb 1876.; 36. W i 1 h e 1 m - H e m p e 1: Die Baume und Stracher, I, Abt. Wien u. Olmutz 1889. SUR LA DENSIT "DE LA PLANTATION AU CARST DGRAD C O N C E R N A N T SURTOUT de PIN D'ALEP Dans cet article on traite l'influence des facteurs d'cologie au terrain dgrad, le couvert ncessaire e i le temps ou il dont tre effectu pour liminer l'effet nuisible de certains de ces facteurs. Aprs avoir constat que le couvert doit tre pais, ljauter traite la densit, primaire (le nombre), des plants qui doivent tre emplioys au cas de repeuplement artifficiel sur les terrains dennuds carstiques, par les plants de pin d'Alep, ayant au vue la fonction meliorative de ses rfor stations. A la base de recherche de nombre d'arbre et de couvert (tabl. 4) des peuplements de pin d'Alep dans l'aire de son tendue naturelle, on constate que les peuplement se couvrent d 7 a 18 an, suivant le nombre des plants. A ce temps, la rduction naturelle des arbres (le dprissement) est trs fort et elle se diminue tout suite aprs la culmination d'accroissement en hauter, c'est --dire au moment ou commence la formation des cimes. L'auteur est d'avis que le nombre d'arbre, dans les perchis naturels couverts, tout de suite aprs la culmination de l'accroissement en hauteur reprsente l'indicateur pour dterminer la densit . des primaire des cultures. Cette conclusion est motive par les moments conomique des travaux de repeuplement et l'auteur indique qu'agissant ainsi nous imitons le mieux la nature, parceque nous ne pantons pas es sujet qui gusqu'ici montent. La formation des cimes par cette nombre d'arbres resuite le couvert complet. Par dtermination de temps de culmination d'accroissement en hauter et par graficon (fig. 2) constitu par le tableau 4, l'anteur f xe le nombre ncessaire des plants pour les terrains carstiques de bont moyen, qui est 6500 par ha. Dans ce cas le couvert est realtis vers 20 an*.

296

Karol Rakuek (Maribor): RACIONALIZACIJA R A D A U UMSKOM Valjak za pravljenje brazdica Obino smo sijali u umskim rasadnicima sjeme u brazdice, napravljene utiskivanjem u zemljite naroitih dasaka brazdara. Taj r a d iziskuje mnogo vremena i prilino je dosadan. Stoga je u velikim rasadnicima uz dananju oskudicu radne snage, esto nemogue u k r a t k o odreeno vrijeme, ponekad skraeno jo uslijed vremenskih neprilika, izvriti s;etvu sjemena. Zbog odmaklog vremena u sjetvi mogu da nastanu velike tete zbog pripeke, bolesti na biljkama (fuzarioza), zakoiroviljenja sue i dr. RASADNIKU

SI. 1 Upotreba valjka (sa podjednako razmaknutim kolutima) (orig.), SJL 2 Isti valj'ak sa sloenim kolutima (orig,)

Prema zamisli ing. V. Beltrama iz Glavne uprave za umarstvo NR Slovenije poduzee Gozdme semename in drevestnice za svoj veliki r a sadnik u Radvanju kod Maribora dalo je izraditi poseban valjak za pravljenje brazdica za sjetvu. Valjak trebao je da bude zamjena za daske brazdare. Njime bi efektivnost rada trebala da se povea, rad ubrza i pojeftini. Valjak je izraen od 6 mm debelog eljeznog lima, duine 1,20 m, prenika 32 am. Kompletan tei oko 100 kg, a moe da se prema potrebi napuini sa oko 80 litara vode. Meutim je upotreba pokazala, da je valjak i za tee zemljite dovoljno teak i da je punjenje nepotrebno. Valjku pripada jo 12 kolutova, koji mogu da se namjeste u povoljnim razmacima. Kod s : etve listaa upotrebljavali smo 89 kolutova u podjednakim razmacima, kod etinjaa po 12 kolutova i to po 6 dvoredova, sa r a z makom izmeu redova 15 cm a u samom dvoredu 7 cm. Kod posebnog naina sjetve etinjaa u iroke brazde sloili smo po 2 i 2 koluta, zajedno 297

i time postigli irinu brazdica od 45 cm. Kolutovi su od etverobridnog eljeza, 25 mm visoki i 10 mm iroki; probueni naskroz i vijcima privreni na valjak. s Svrhu smo u punoj mjeri postigli. Dvije radnice vuku valjak p o gredici. Efektivnost rada poveava se, uiporeeno sa utiskivanjem dasaka, za pet puta.

SI. 3 Jasen, posijan u jednostavnim redovima (orig.) SI. 4 Ponik obinog bora u dvoj m redovima (or g.) Primjenom ovog valjka pojavilo se pitanje sjetve. Za sjetvu u brazdice, okomite na duinu gredice, upotrebljavali smo drvene lijebove. Kod uzdunih brazdica ti lijebovi nisu na'zgodniji. Uvjebane radnice poele su da siju rukom, za svaku vrstu tono odmjerenu koliinu sjemena. Runa sjetva osobito se preporua u iroke brazdice, jer se sjeme liijepo rastrese po itavoj irini brazdite. Tako se je i runa sjetva pokazala mnogo bolja nego pomou lijebova. S : etva po duini gredica ima svoju dobru stranu i u tome, to omoguuje primjenu posebnih sprava (praaa) za praenje sadnica, k a k v e se esto upotrebljavaju i u poljopr'vredi. Ne moe se tvrditi, da je valjak u svakom pogledu savren. Daljnja njegova upotreba pokazat e, u koliko e se moi jo dalje upotpuniti. S v a k a k o je njegova primjena korak naprijed k mehanizaciji rada u rasadnicima. Za velike rasadnike je opisani valjak, i uz razmjerno visoke nabavne ci'ene, rentabilan. Za manje rasadnike podesan je i drveni valjak, sa jednakim eljeznim kolutovima, koji se razmjetaju po volji ali se ne privruju vijcima, ne<*o se to ra^i pomou tankih drvenih klinova, koji se zabiju izmetu valjka i kolutova. Drveni val-'ak prenika 40 cm imat e zajedno s kolutima teinu od neto preko 100 kg i odgovarat e svojom teinom skoro u svakom sluaju. Najpodesniji bio bi od parene bukovine i premazan katranom ili od hrastovine. 298

Ing, Josip afar (Zagreb): U G I B A N J E I O B N A V L J A N J E JELE U P R E B O R N I M S U M A M A GORSKOG KOTARA Ugibanje jelovih stabala u prebornim umama na sjeverozapadnom, podruju Hrvatsike redovna je pojava. No ona ne zahvaa vee povrine; ugibaju samo pojedina stabla ili vrlo male grupe, i to veinom na suhijima, strmijim i toplijim, poloajima te na kamenitim plitkim tlima. Najvie su napadnute sastojine na j u g o z a p a d n i m ekspozicijama i na pojedinima izloenim glavicama, kao na pr. u predjelima Plasine, Lipovaa, Kobiljak, Viljak. Makovica, Zvirjak, Mrkovac, Crna Kosa, Litori, Lovnik, Poar, iljevaa. Primaran uzrok suenju jelovih stabala vjerojatno su vjetrovi, koji pojedinim stablima napose u p r o g a l j e n i m s a s t o j i n a m a postepeno umanjuju mehaniku a prema tome i fizioloku vezu izmeu tla i korijenovog sistema, pa je zbog toga umanjeno dovoenje hranljivih tvari i vode u kronju; osim toga na suhijim poloajima suhi vjetrovi i jaka insolacija u doba vegetacije znatno poveavaju transpiraciju i isuuju tlo. Zbog toga takva stabla postepeno fizioloki oslabljuju. U posljednjim decenijima loe utjeu ee i dugotrajne sue, koje su naroito nepovoljne za sastojine na pliim i suhijim tlima. Na ugibanje jele utjee i slaba prirodna otpornost pojedinih individua. Sekundarni uzronici suenju jele su uglavnom potkornjaci. Ugibanje, stabala jele i bukve bilo je znatno rasprostranjeno nakon suhog ljeta 1928. i jake zime 1929. kao i nakon slijedeih sunih godina, te u toku II. svjetskog rata i nakon njega, kad se umski red nije dovoljno odravao. No sve to nije imalo k a r a k t e r masovne zaraze kao u junijem krajevima nae drave (B a m b u l o v i 1930, O m a n o v i 1930. 1931, 1932, B a t i 1930, P a n o v 1930, K o l a k o v i 1931, M a r i 1932, M a t i 1947, 2 i v o j i n o v i 1948, F i c e 1950 i dr.).
U dijelovima Srednje Evrope, napose na granicama prirodnog rasprostranjenja jele i u umjetno osnovanim jelov'm sastoi'nama na nepovoljn m s + an:t : ma, pojava propadanja jele bila je jo pred stotinu godina zapaena; pred nekoliko decenija odum i r a n j e j e l e rasprostranilo se na vee povrine toliko mnogo, da se u strunoj javnosti vrro esto ras^ravl-'alo pitanje, da li je u pojedinim krajevima i uope u nek m dijelovima Srednje Evrope rentabilno odravati i obnavljat' jelu (Be r nhard i 1924. R u i k a 1934 136, W i e d e m a n n 1927). Ta je pojava openito poznata pod nazivom Tanensierben (taj termin kasnije su neki autori proirili na ug'banje i mladog narataja). Ona je zahvatila mnoge zemlje; najvie Austriju. Cle^oslovaHi. i Njemaku, manje vicarsku, Francusku, Dansku i druge pa su taj problem pratili mnogi njihovi strunjaci ( B e e r 1940, B o n t e m p o 1931, B u d i n 1949, Co-u I o n 1949, D a n n e c k e r 1941, D i e t e r i c h 1928, F a n k h a u s e r 1949. G r a s e r 1931 G d e 1941, H a u s r a t h 1938 H o s si i 1940 K o m a r e k 1937 L e i . in g e n 1924, M a k s v m o v 1949, N e g e r 1924, N e m e c 1942. 1943, 1950 P e l i S e k 1944, P f e f f e r 1937. P l a s s m a n n 1928, S e d l a c z e k 1933. S e h e f f e r 1951, S c h n e i d e r O r e l li 1949, S c h n e i d t e r 1919 n o b l 1934 S t c k < 1 1941. S c h u b e r t 1930, T s c h e r m a k 1941, T u r e k 1950. W i t z g a l l 1939, Z e n d g r a f 1949 i druffi). ini se. da su primarnj uzrok toj pojavi este sune godine i studene ziime i jo vie "neracionalni sos^odars'-'i zahvati, osnivanje jelovih kultura na neodgovarajuim stanitima te divlja, negdje isniranje v a m a i dr. \x tla. zakas^'javaWVie tla. a i tvorniki plinovi. Simptomi u znatnom broju sluajeva bili su: suenije kronje odozdo;

299

gdjekad se kasnije na donjem dijelu debla pojave ivici, pa tada suha zorna zauzima srednja dio stabla. Takvo katastrofalno ugibanje jele u Gorskom Kotaru nije se nigdje pojavila. Ali ipak u pojedinim sastojinama G o r s k o g K o t a r a moe se opaziti, d a s e pojavljuju m a n j a a r i t a z a r a z e . V e i n o m s e t o d o g a a l o n a s u h i j i m p o l o a j i m a ili k a d j e sastojinu n a k a m e n i t i m ili i z l o e n i m t l i m a z a h v a t i o p o a r ili v i h o r . U tome je naroito znaajan predjel Kupjaki Vrh, uz eljezniku prugu ZagrebRijeka, pokraj Delnica (danas u posjedu Poljoprivredno-umarskog fakulteta, u Zagrebu). Tiaj se predjel zajedno sa niim predjelom Tisje nalazi na nadm. visini 400900 m, neposredno iznad doline pritoka rijeke Kupe, kojom prodire neto toplija kima. Ekspozicija je jugozapadna; padina je vrlo strma. Biljna zajednica je Fagetum abietetosum Horv., i to nedaleko granice prirodnog rasprostranjenja jele. Ve; dio predjela Kupjaki Vrh je kamenit do peinast sa srednje dubokim tlom vapnonake podloge, na kojem je dobro razvijena uma jele-bukve, dijelom vertikalnog sklopa. Srednji dio te padine, gdje je tlo pl.tko i izloeno veoj imsolaciji i aeraciji, zauzele su takoer jela i bukva s neto javora, a pojedinano je primijean jasen i grab te lipa, mukiinja, jarebilka i brijest; pojedine pirogale a pljeine obrasle su grmljem i korovom i isprepletene povijuama. U tom srednjem dijelu predjela Kupjaki Vrh na nadm. visini oko 700 m jela je poela vJe ugibati poevi od god. 1944., a god. 1946. taj je predjel djelomino zahvatio umski poar Zbog nepovoljne ekspozicije i inklinacije, kao i zbog rijetkog i progaljenog sklopa i nastalih istina, tlo se znatno isuuje i mjestimino je oborinama erodirano, pa jela nema dovoljno vlage ni u tlu nj u zraku. Budui da je ta vrsta drvea vrlo osjetijiiva na pomanjkanje vlage, poela je brzo fizioloki slabiti, i tako potkornjaci tu nalaze vrlo povoljan materijal za svoje razorno djelovanje. Zato jelova ubrzan i neodravanjem dobroga umskog rada, jer se zaraena stabla nisu iz sasto-' jina odmah uklanjala. Osim jiele sue se tu djelomino bukva, javor i brijest. Nastabla u tom dijelu: predjela bre i vie ugibaju nego drugdje. itav taj proces bio je pominjemo, da je opisana pojava vrlo ograniena, i to zbog 'razmjerno povoljnih ekolokih i sastojinskih okolnosti ostalog dijela ume. Takvih povrina u Gorskom Kotaru uope ima vrlo malo; no u toku prolog rata poveane su devastacijoim okupatora. Na temelju iznesenog pojavljuje se pitanje: ta treba initi, da se regeneriraju sastojine n a ogoljelim, toplijim i suhijim, skeletnim i skeletoidnim stanitima bez humusa i dovoljno mineralnog dijela tla. Sadanje glavne vrste drvea n e dolaze u obzir, jer na takvim stanitima ugibaju. Lipa moe kasnije stradati od upale k o r e ; javor i brijest ne e se t a k o e r svagdje moi uspjeno boriti sa suom. Mogu se dakle unositi vrste, koje podnose topliju i suhiju mikroklimu i dobro mogu iskoritavati male koliine tla, to se zadralo izmeu kamenja, peina i krapa. Moe se dakle pretpostaviti, da e na tim stanitima moi uspijevati t e r m o f i l n e v r s t e i to crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) i crni jasen Fraxinus ornus L.). Te vrste dobro se razvijaju n a nedalekim krakim obroncima n a viem pojasu submediterana; na jugozapadnim i zapadnim skspozicijama dopiru sve do 800900 m negdje i do 1000 m nadm. visine (Treskavac, Sitovnik). Mjestimino ih se nalazi i u Gorskom Kotaru, napose na niim toplijim poloajima t a k o e r na plitkom tlu v a p n e n a k e podloge (prema navodima H o r v a t a 1951: dolina rijeke Kupe i njenih pritoka). G r a b i jasen te prirodno naseljena lipa, jarebika, mukinja * razno grmlje vremenom e se sklopiti; mineralizirani organski otpaci stvorit e dublje tlo; poveat e se koliina vlage u zraku i tlu; insolacija e manje nepovoljno djelovati, t e m p e r a t u r a u doba vegetacije bit. 300

e zato nia, strujanje zraka i odnoenje vlage e oslabiti. T a k o e seponovno stvoriti povoljnije mikroekoloke okolnosti za naseljavanje i razvitak jele. Poumljavanje ti takvom ekotopu moglo bi se, p o obiaju, izvriti i borom, te bi se i ispod sklopa njegovih kroanja vremenom pojavila jela. Ali bor ne moe uvijek razviti dobro deblo zbog teta, to ih. ine snijeg i led, dok e grab i jasen sa svojim listopadnim kronjama lake izdrati relativno manju teinu snijega i leda. Takva borova stabla ne mogu se dobro upotrijebiti za gradu, ne e ih narod htjeti da uzima ni za ogrijev, dok e se grabovina i jasenovina moi bolje iskoristiti. Za poumljavanje u izloenim okolnostima ne bi se mogla preporuiti ni neposredna sadnja ili sjetva jele, jer ova vrsta zahtijeva mnogo vlage u zraku i tlu, a osim toga u mladosti vrlo polagano raste. Da se pomou te vrste brzo stvore povoljnije mikroekoloke okolnosti, potrebna bi bila gua sadnja. Zato je bolje najprije s u k c e s i j o m stvoriti odgovarajuu mikroklimu i pogodnije tlo, a zatim e se u pretkulturu naseliti vrste humiidne klime i bez direktne intervencije uzgajaa. Poumljavanje navedenim termofilnim vrstama na kru moe uspjeti i u pojedinim dijelovima sastojina jele-bukve, koji su f i z i o l o k i m s u e n j e m s t a b a l a znatno progaljeni i u kojima kronje preostalih jelovih stabala pokazuju malu vitalnost. T a k v e kronje su uske, jer im se slabo razvijaju vanjski novi izbojci; gdjekad ispod donjih grana takvih kroanja a i u kronjama ima razmjerno mnogo ivica. Transpiracija u tim sastojinama je prevelika u odnosu na dovoenje vode, to se moe opaziti i p o suenju vrika. Daljnji znaajan simptom fiziolokog slabljenja jest naglo ugibanje pojedinih stabala. Zato te sastojine proizvode vrlo malen prirast. Takva stanita veinom se nalaze na izloenima jugozapadnim strmijim poloajima, na granici i blizu granice prirodnog rsprostranjenja jele, napose iznad primorskih obronaka. Sudei prema maloj vitalnosti kroanja na odraslim stablima, u takvima graninim podrujima jela tee podnosi topliju kl'mu te fiziku zrelost postigne mnogo ranije nego u unutranjosti, pa stoga nuno ranije postaje fizioloki -slabija. Budui da se takvi dijelovi sastojina nalaze uzdu pojedinih naih dinarskih planina, bilo bi potrebno i korisno, da u svrhu regeneracije loih i oslabljelih sastojina jele-bukve i operativa i instituti izvre pokuse poumljiavanja, i to komparativnim postupkom: s : etvu i sadnju crnog graba i (manje) crnog jasena te jele- bukve i Sorbus sp. Prema dosadanjim opaanjima na viim obroncima i visoravnima iznad Vinodola, jela se dobro uzdigla izmeu sklopa kroamia navedenih listaea, pa se moe i ustvrditi, da e uspjeh poumljavanja biti dobar. Obzirom na malu vitalnost starijih jela u tima sastojinama, trebalo bi s n i z i t i p r o m j e r s j e i v i h s t a b a l a ; u tu svrhu potrebno je, da se ispita tok b a r debljinskog prirasta n a ivim stablima s Presslerovim svrdlom ili na oborenim stablima. Omjer smjese jele u tim sastojinama treba da je manji nego na njenim o<ptimalnijim stanitima; izuzetak sainjavaju dijelovi stanita sa povoljnijipi mikroreljefom: dublji zatieni poloaji sa mirnijim zrakom i manjom insolacijom, sa veom vlagom te sa dubljim naslagama tla. 301

Odravanje i njega takvih sastojina openito zahtijeva dobro poznavanje stanita, sastojina i biolokih svojstava drvea te finiji uzgojni postupak. A to se moe postii jedino, kad postoji staloenija organizacija umarske slube, vea stalnost strunog osoblja i sistematsko voenje umskog gospodarenja. Izneseni prikaz samo j e detalj iz k o m p l e k s n o g problema o n e d o v o l j n o j r e g e n e r a c i j i j e l e u pojedinim naim prebornim umama. Taj je problem, po naem miljenju, ne samo aktuelan, nego i akutan, te je zato ve ranije otvaran (1948, 1949, 1950). a na drugom mjestu na temelju opsenije analize gospodarskih i prirodnih faktora umske proizvodnje iznijet e se daljnji konkretniji prijedlozi za odravanje i njegu mladog narataja jele i za njeno bolje podmlaivanje. No i ovom zgodom potrebno je ponovno istaknuti, da pitanje odravanja i podmlaivanja jele na podruju pojedinih umskih kompleksa treba sainjavati jedan od centralnih problema ne samo uzgajanja uma nego itavog umskog gospodarenja, jer u protivnom sluaju moglo bi se dogoditi da na teritori'u veih umsko-gospodarskih cielina budemo imali jo manje jelovog mladog narataja negO' do sada. Bukov pomladak i milad^k, koiji je ve ranije osvoiio mn-ge sastone jele-bukve a i iste sasto : ine jele na tlu i vapnenake i silikatne podloge, estim eksploatacionim sjeama u posljednjim godinama je dodue znatno uniten; no time je ujedno naruena biocenotska ravnotea, to ju je sama priroda stvorila, a u kojoj su se stvarale povoJjniije okolnosti za prirodno p o d m i r i v a n j e jele. Ali ove godine ti mnogim umama bukva je ponovno obilno urodila sjemenom; osim bukve dobro ; e urodila i smreka, no nje u Gorskom Kotaru ima razmjern o vrlo malo. Sto<% s<i moe. prema dosadaniim opaanjima i iskustvima, sa znatnom sigurnou pretpostaviti, da e tu b u k v a u p r a v o p o p l a v i t i m n o g e p l a n i n s k e u m e , ako jo ; makrokl'matske okolnosti za k l a n j e , nicanje i daljnji razvitak u prve dvije godine budu imalo pogodne. Zato sad jo vie nego ranije Hav problem regeneracije jele postaje io akutnij 1 ' i za operativu i za nauku.* Pri tome dakako jo uvijek osta'e otvoren problem: utvr^ivan'e operf omiera etinjaa \ lis ta a. a za ume i?a podruni planinskog kra utvrd'Van'e n n W a amov'ne i bukovine. No tai zadatak treba d.a rieavaJu eknT-'-rnV.i n,q t e i n o m perspektivnog razvitka privrede i prirodnih faktora umske proizvodnje.
* In*e<-es.antno je. -! b u k o v mlndi p a r a f a i o r o d i r e ne s a m o u g<jgpodarske ume ncoo i ti u m e t'.pa p r a u m e . Z a h v a l j u j u i p o z : v u I n s t i t u t a za nauna um a r s k a i s t r a i v a n j a NR Bosne i H e r c e g o v i n e ob'^o s*>m ( u p r a v o p r ' j e ko'rkf-ure PVPO n- Ikaz'* t?kve s u r " p u " ' o i s ' o n o i Rosri. u Peruici (na p o d r u j u izmeu D r ' n e . SutjesVe i planine Magli). U toj praumi (jele-bukve i jfl"- r b"kve) b u k v a o*viia dopje d'i'''pvo p n : e d : n ' h as'ojina u itavim slojevima, kao i u Oo-sVnm. Ko*aru, t e ve ; tamoSnf' nlan'nski stoari u n o z o m i u , da e tu v e m e n o m p r e v l a d a t i bukva. N e m o e c e u'vrdati da su tome uzrok <.imi n r ' r o d n i faktori, jer ie ta p - a " m i H ' T M - ovj'-om (nanose oba^a^icm suhih s*abala i lovn'h s t a b a l a ) : n o znaajno je, koliko je jela u izvjesnim okolnostima osie'ljiva i p o d i j e l e utjecaju voiog VJnVitr KJIJ^IW. Vo'-; ini PS+O m-e^ava n o d m l a d vrnjo, i kakn lako p r e p u t a tlo pod navalom svo'ega najjaeg b ' o t s k o g t a k m a c a b u k v e (Potanji opia t e pr*i u m e vidi u prikazu: E i , N a e p r a u m e , N a r o d n i u m a r 1951. br. 23)

302

EINGEHEN U N D REGENERATION DER WEISSTANNE IN DEN PLENTERWLDERN CROATIENS Das stellenweise Eingehen der e i n z e l n e n , Tannenbume (A bies alba Mill.) im nordwestlichen Gebiet Kroatiens, oberhalb der Adriatischen Kste, ist eine gewnldche Erscheinung. Aber auf einigen trockenen und warmen Expositionen war das Eingehen etwas umfangreicher und es enstanden auch kleinere Lichtugen. Fr d e Regeneration der Tanne im Gebiet der Assotiation Fagelum abietetosum Horv auf solchen, trockenen und' warmen, mikroekologischen Umstnden Autor emphielt S u c c e s i o n : vorerst termophyle Arten: Ostrya carpinifolia Scop, und Fraxinus Orrus L.; in so geschaffenen gunist'seren E l otop werden spter Tanne und Buche einsiedeln ohne menschliche Vermittlung. (Diese Baumarten auf den Gebirge oberhalb des Kroatischen Kstenlands erstrecken sich bis zur Meereshhe von 800900 m sogar bis 1000 m; in ihren Bestandschluss auf solcher Hhe entwickelt sich die* Tanne sehr gut.) Lngs der Kstenabhnge des Dinarischen Karstes, wo die Tanne (in Bestnden -miit der Buche) die Grenze ihrer natrlichen- Ausbreitung erreicht, diese Baumart ist hier und da von geringerer V talitt (enge Krone, frhere Storchnestbilldung am Baumgipfel, viele Wasserreiser, Gipfeldrre, Absterben). Autor emphielt, dass man auf solchen Standorten komparative Versuche mit Saat und Pflanzung der Ho-pfenbuche, Biumenesche. Buche, Mehibeerbaum, Ahorn u Tanne unternimmt. Da auf solchen Standorten die Tanne ihre physiologische Reife frher erreicht, empfielt Autor Zieldurchmesser zu vermindern*. Schlessch, auf Grund seiner vorherigen und angekndigten Arbeiten, Autor weisst hin, dass die Regeneration und Erhaltung der Tanne fr die einzelnen P'.enterwlder einer von zentralen Problemen der Forstwirtschaft und Forstwissenschaft bilden soll. Im gegenseitigen Falle knnte es sich ere'gnen, dass sich die junge Buche auf Rechnung der Tanne mehr als bisher ausbreitet.

Dt. ing Ivo Horvat ing. Borivoj Emrovi (Zagreb):

REIMI SUENJA DRVETA

1. Uvod Suenje drveta danas je vrlo aktuelno pitanje. Na naim pilaeama vie nema starih zaliha piljenog jjrveta. Obaveze iz kupoprodajnih ugovora redov to su kratkorone. Zbog toga je potrebno da se sirovo piljeno drvo u to kraem vremenskom "roku osui do odgovarajueg stepena vlage. Tom cilju najbolje odgovara umjetno suenje drveta. Za'umjetno suenje drveta potrebne s* na naim pilanama suare. U zadnje vrijeme ked nas su izgraene ili se nalaz; u izgradnji vei broj suara. To su veinom moderne suare komore sa mehanikom cirkulacijom uzduha. Ove suare posluit e naoj drvnoj industriji za brzo suenje drveta. Kod toga treba v < diti rauna da se proces suenja drveta vodi prav.ino tako da se suenjem debije dobro kvalitetno drvo. Za pravilno umjetno suenje drveta tri su neophodna uslova: 1. dobra suara; 2, pravilno slaganje piljenog drveta; 3. pravilno rukovoenje procesom suenja. Osnovne karakteristike dobre suare jesu: 1. lako i brzo reguliranje tri osnovna uslova suenja: a) temperature, b) relativne vlage, c) cirkulac je uzduha; 2 ekonominost pogona (para, elektrina struja); 3. lako i brzo punjenje i pranjenje suare; 4. laka i tona kontrola procesa suenja. Da bi suenje bilo pravilno i ekonomino, treba da se istovremeno u suari sue piljenice: 1. iste vrste drveta, 2. najednake debljine, 3. po mogunosti najednake poetne vlage.

303

Nije zadatak ove radnje da raspravlja o teoretskim osnovama suenja Hi o vrstama, tiporvlima i karakteristikama suara, ili o nainu slaganja piljen ca u suari. Zadatak je ove radnje da ukratko ocrta osnovne smjernice rukovoenja sa procesom uenja pojedinih vrsta drveta. Pretpostavlja se, da je voditelj procesa suenja upuen u osnovne fizikalne zakone i da poznaje elemente tehnologije drveta. 2. Openito o suenju Proces umjetnog suenja drveta treba ralaniti u tri razliita perioda: 1. period zagrijavanja drveta; 2. period suenja drveta; 3. period izjednaenja vlage. Osnovni je zadatak perioda zagrijavanja drveta da se drvo zagrije na temperaturu neto malo viu od temperature koja e se upotrebti u poetku suenja. U ovoj periodi uzduh u komori je gotovo posve zasien. Ovo iz razloga da se ubrza zagrijavanje drveta i da se sprijei evaporacija vlage sa povrine drveta. Trajanje ove pe>tiiode zavisi o: 1. vrsti drveta, 2. debljini piljenica, 3, poetnoj vlazi drveta i 4. temperaturi suenja. Prema rezultatima dosadanjih istraivanja (Ihne 153) moe se povui slijedei akljuak: to je relativna vlaga komore via, piljen ce tanje, poetna vlaga drveta vea i temperatura suenja nia to je za zagrijavanje drveta potrebno krae vrijeme. U tabeli 1 donosimo pribline podatke o trajanju perioda zagrijavanja (Ihne 155). Tabela 1 Debljina piljenica u mm Meko 25 60 Poetna vlaga drveta u % 25 75 25 75 25 75 25 75 Vrijeme zagrijavanja u satima 3 2 10 5 5 3 16 8

'
Tvrdo 25 60

Period suenja je najvaniji u procesu suenja drveta. U ovom periodu drvo gubi vtoju vlagu do stepena konane vlage. Ovaj period suenja treba ralaniti u 3 faze. Prva faza traje od sirovosti do (teorijski) stanja zasienosti vlakanaca vlagom. Osnovna je karakteristika ove faze da je brzina evaporacije konstantna.. Meutim uslijed razlike u brzini kretanja vlage iz unutranjih slojeva prema periferij' i brzine evaporac : je naistaje momenat kada povr'nski slojevi drveta nisu vie zasieni vlagom. Ovaj momenat naziva se u procesu suenja kritinom tokom. Ova kritina toka korespondira, teorijski, toki zasienosti vllakanaca drveta vlagom. Praktino, ova toka korespondira sa vlagom koja je iznad vlage toke zasienosti ice. Ova vlaga varira prema uslovJma suenja. Druga faza zapoinje u kritinoj toki a zaiVTava u momentu kada su povrinski slojevi dostigli higroskopsku ravnoteu sa relativnom vlagom uzduha. Osnovna je karakteristika ove faze to brzina suenja opada. Trea faza zapoinje od momenta kada su povrinski slojevi dostigli higroskopsku ravnoteu, a unutranji su slojevi drveta jo dosta vlani, i traje do momenta kada je prosjeni stepen vlage drveta jednak konanoj vlazi drveta. Shematski prikaz brzine suenja kao funkcije prosjenog stepen vlage drveta prikazan je u si, 1. Na, si. 2 prikazana je krivulja suenja drveta kao funkcija vremena suenja. Ova. krivulja dobivena je prirodnim suenjem areevine od 160 do 12% vllage (Tiemann, Kiln Drying of lumber, 150 po Ihne-u, str. 54). Iz ovoga se diagrama vide razlike u brzini suenja iznad i ispod toke zasienosti vlakanaca vlagom. Za vrijeme evapo-

304

racije slobodne vode brzina isuenja je znatna, a za vrijeme isparavanja vezane vlage brzina suenja je usporena. Trajanje perioda suenja ovisi o nizu faktora. Ove faktore moemo podijeliti u dvije grupe. Prva grupa faktora pripada svojstvima, dimenzijama i vlazi drveta. To su vrst drveta (vol. teina, koeficijenat difuzije, toka zasienosti .'ce, utezanje, unutarnja naprezanja i dr,), dimenzije piljenica poetna i konana vlaga, na n piljenja (bonice, bl.stae). Druga grupa faktora vezana je o karakteristike suionice. To su temperatura, relativna vlaga, cirkulacija uzduha i dr.

i faza

i faza

U V
fa-sa

<A

1
!-9'\

l
2

3'$

\ '
\ i

i
i:
0

1
OQ

VB

S:9
i 0

1\

e,\

\J0xqa drveta

< d

*0

20

SI. 1 Brzina suenja kao funkcija prosjenog stepena vlage drveta (Ihne 53) SI. 2 Krivulja suenja drveta (Ihne 54)

Prof. Kollmann je pojednostavnivi jednadbu za difuziju doao do izraza za iz raunavanje vremena suenja, koji vrijedi samo za suenje drveta vlagom ispod toke zasienosti vlakanaca. Taj izraz glasi: T-a-(lnU1)-lnue)(--J !
T

gdje je T '-= vrijeme suenja u satima, ub = poetna vlaga dnveta, ue = konana vlaga drveta, d = debljina piljenica, a = koe.icijetnat difuzije, kojj za meko drvo (t 0 =; 450 kg/m 3 ) iznosi 0,0418, a za tvrdo drvo (to = 670 kg/m 3 ) iznosi 0,0265. Na osnovu ove formule Prof. Kollman konstruirao je posebno raunalo za izraunavanje vremena suenja drveta (Vidi Ing. E. Bosanac, Raunala za praksu, umarski list 1939, str. 294). Trei period je period izjednaenja vlage drveta. Ovaj period je relativno kratak. Ovaj period poinje od momenta kada je prosjeni postotak vlage drveta dostigao etjeni konani postotak rvilage. Trajanje ovog perioda ovisi o vrsti drveta i debljina paljenica. Ne mogu se dati toni podaci o trajanju ovoga perioda. Orijemracioni podaci o trajainiju ovoga perioda za debljine piljeniea od 15 do 50 mm jesu slijedei (IhjwSm): 10 do 20 sati za meko drvo, 15 do 40 sati za tvrdo drvo. 3, Reimi suenja Pitanje naina suenja i trajanja suenja drveta raspravljano je u strunoj literraturi vrlo dugo. Na osnovu dugotrajnih istraivanja amerikih istraivaa utvreni 305

su reimi: snienja za pojedine vrste drveta. Poznati su reimi suenja Laboratorija e* umske proizvode 1 ) za meko i tvrdo drvo. U novije vrijeme izradio je na osnovu svojih istraivanja i iskustava Henderson svoje reime suenja.2) Ovi se reimi suenja meu ostalim razlikuju od Madisonskih po tome to je temperatura vlanog termometra u taku suenja konstantna. Njemaka praksa prhvatila je ove reime.') *) Engleska praksa prihvatila je takoer ove reime. Ovdje je potrebno posebno istaknuti djelatnost engleskog Laboratorija za istraivanje umskih proizvoda. 5 ) Ruska praksa prihvatila je takoer amerike reime suenja i ujedno na osnovu ovih reima izradila je reime za neke vrste drveta. 6 )') Reim suenja odreuje temeperaturu i relativnu vlagu uzduha u toku procesa suenja neke vrste drveta. Provoenje reima suenja moe biti ili po vremenu (Uterhark, Ihne) li po stepenu vlage drveta (FPL Mad son, Henderson i dr.). Vremensko reguliranje reima suenja jednostavnije je i lake. Kao to smo ranije utvrdili trajanje suenja ovisi o vrst; drveta, dimenzijama piljenica, poetnoj i konanoj vlazi, nainu piljenja, konstruktivnim karakteristikama suare (brzina cirkulacije uzduha, dimenzija sloaja, nain slaganja). Iz toga izlazi da trajanje suenja pojedinih vrst drveta varira u irokim granicama. Zbog ovih varijacija vrijeme suenja nije pogodno za reguliranje reima suenja. Danas se iz tih razloga reim suenja koordinira po stepenu vlage drveta. Reimi suenja mogu se primijeniti samo kod modernih suara kod kojih se moe lako kontrolirati temperatura i relativna vlaga uzduha i kod kojih je brzina cirkulacije uzduha na odgovarajuoj visini (2 m/s). U tabeli 2 iznosimo reime suenja za amerike vrste listaa prema podacima Forest Products Laboratory, Madison, U. S. A. (Henderson 1947, str. 216). U ovoj tabeli oznake imadu slijedee znaenje: M1 do 8 oznaka reima, t s temperatura suhog termometra, t temperatura vlanog termometra na psihrometru, <p relativna vlaga uzduha u komori. Tabela

S3
K73 >40 40 30 25 20 15 10 ts C 60,0 62,8 6575 68,3 71,1 73,9 76,7

M1 tv C 55,5 57,2 58,4 57,8 57,2 52,8 46,7 ts % 80 75 70 60 50 35 20 57,2 60,0 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9

M2 tv C 53,3 54,5 56,1 55,5 55,0 51,1 44,5 ts % 80 75 70 60 50 35 20 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 683 71,1

M3 tv % 50,5 52,2 53,3 53,3 52,8 51,1 4C,1 80 75 70 60 50 40 25 51,7 54,5 57,2 60,0* 62,8 65,5 68,3 ts

M4 tv % 47,8 49,5 50,5 50,5 50,0 48,9 43,9 80 75 70 60 50 40 25

-,

') Forest Products Laboratory, Madison, U. S. A. 2 ) H. L. Henderson, The air seasoning and k i n drying of wood, New York 1947s ) Warlimont, Das knstliche Holztrocknen, Berlin 1929. 4 ) Fiatscher, Handbuch des Sgebetriebes, Berlin 1929, 5 )Forest Products Research Laboratory, Princes R&borough. 6 )Uspaskij, Drcvesina jejo obrabotka, Moskva 1946. 7 )Mando-Osadijev, Kratki spravonik po derevoobrabotke, Moskva 1945.

306

Tabela 8

as
a o

M5

| ts

M6 tv

M7

M8

t, C
48,9 51,7 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5

tv

C
45,0* 46,6 48,4 49,5 48,9 48,4 44,5

%
80 75 70 65 55 45 30

C
46,1 48,9 51,7 54,5 57,2 60,0 62,8 42,8 43,9 45,5 46,6 46,6 46,1 42,2

%
80 75 70 65 55 45 40

ts C 43,3 46,148,9 51,7 54,5 57,2 60,0

tv

C
40,5 42,8 43,9 44,5 44,5 43,9 42,2

%
85 80 75 65 55 45 35

U C
40,6 43,3 46,1 48,9 51,7 54,5 57,2

t, "C
38,3 40,0 41,7 42,8 43,3 42,8 41,7

<P

%
85 80 75 70 60 50 40

>40 40 30 25 20 15 10

U tabeli 3 sadrani su reimi suenja za amerike vrste mekog drveta (etinjaa) prema po da c ma Forest Products Laboratory, Madison, U. S, A. (Henderson, 1947, str. 217218). M0 do 000 je oznaka reima, IIV /kategorije poetne vlage drveta, ostale oznake kao u tabeli 2.

Tabela 8

% vlage drveta III "

>25 25 16 12 >2020 13 10

IV

ts "C rezani M0

tv

>30 30 20 15

57,2 65,5 79,5 79,5 reim M00

53,9 55,9 60,0 54,5

85 60 40 30

>40 40 20

>35 35 16

>30 30 13

>25 25 13

71,1 76,7 82,2 reim M000

67,2 65,5 57,2

85 60 30

>40 40 20

>35 35 16

>30 30 13

>25 25 13

82,2 87,7 93,3

78,4 75,5 65,5

85 60 30

307

U tabelj 4 donosimo reime suenja amerikih vrsta listaa i etinjaa po Hen deison-u (1947, str, 209215). Tabela 4

03 (U

tv

t.
%
H2
zagrijavanje

tv

te
%
H3
zagrijavanje

tv

"> i

Ul
zagrijavanje

1 h'cm >40 40 35 30 25 20 15 10

46,1 46,1 4T,8 49,5 51,7 54,5 57,2 60,0 65,5 H4

45,0 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5

95 90 80 74 66
5>3

48 40 30

lh/cm 46,1 >40 46,1 40 48,9 28 51,7 20 54,5 16 57,2 12 60,0 9 62,8 7 65,5 H5
zagrijavanje

45,0 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3

95 85 72 61 52 44 38 33 28

lh/cm >40 40 29 22 17 13 10 8

49,0 49,0 51,7 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 68,3 H6

95 47.8 80 45.0 67 45,0 58 45,0 50 45.0 42 45,0 3T 45,0 45,0 . 32 45,0- 28

zagrijavanje

zagrijavanje

l'h/cm >40 40 33 26 . 21 16 12 9

54,5 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9' H7

52,8 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0

92 74 63 55 47 41 35 31 29

1 h/cm >40 40 32 25 19 14 10

60,0 60,0 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9 76,7

57,8 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5

90 75 65 56 49 43 38 33

lh/cm >40 40 32 25 19 14 10

62,8 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9 76,8 79,5

60,0 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3

85 71 62 55 47' 42 37 32

zagrijavanje

1 h/cm >12 12 11 9 8

49,0 51,0 54,5 57,2 60,0 65,5

46,8 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5

88 67 56 48 41 31

308

Od ruskih reima donosimo propise, koji su od interesa za nas. To su reimi suenja drveta za potrebe avionske industrije po propisu VIAM (tabela 5) i reimi suenja breze i bukve po propisu CNIIMOD-a za ihrezu i bukvu (tabela 6). Ovi reimi vrijede za paljenice debljine do 35 mm. Tabela 5 A3
% vlage drveta

A6 t s . t v
<P

A7
t s
tv

t s C 55 50
50,5

ty C

%
100 85 82 75 65 54 45 41 72

<*C

%
59 47 47 47 47 47 47 47 63 100 80 75 67 55 46 40 37 71 53 45
45,5

C
53 42 42 42 42 42 42 42 55

%
100 84 82 79 74 66 53 44 73

zagrijavanje 3 sata

55 4T 47 4T 47 4T 47 47 61

59 51 52 54
57,5

40 35 30 25 20 15 10
vlaenje

52 55 58 61 63 68

46 47 49
52,5

61
63,5

65 70

56 61

Tabela 6 % vlage drveta

"U -i

ts

tv C

IM ,3 2 >

ts C

tv C

%
< P

% vlage drveta

ts

tv

B1
48 35 25 16 10 69 60 60 60 60 57 55 52 49 45 86 77 66 55 42 20 15 12 <12

2 B- 55 55 65 65 50 45 50 45 76 58 45 32 18
.

Bu1

70
.

60,5

85

Da bi olakali praksi izbor pojedinih reima za nae vrste drveta donosimo u tabeli 7 oirijentacioni pregled primjene reimal suenja za pojedine vrste drveta i dimenzije piljenica. Slian prijedlog izradio je .ruski institut CNIIMOD (Seljugin). Ova pregledna tabela treba da poslui naoj praksi za orijentaciju kod izbora reima suenja. Osim o vrsti drveta, dimenzijama, nainu piljenja te poetnoj i konanoj vlagi, treba voditi rauna i o > finoi drveta. Fina hr|astovina ina pr, moi e se suiti po neto otrijem reimu od grube hrastovine.

309

Tabela 7 Vrst drveta bor I kat bor II kat jela i smreka I jela i smreka II bukva hrast " lipa, topola jasen, brijest klen, javor orah 1635 M00.1, M000III, M000IV, M000II, A3, M - 4 , A7, M5, M1, H5 A6, M2, M3, H4 M5, H1 H5 H6 H6 H6 H3 H2 Debljina piljenica u mm 6585 4060 M00III, M00II, M00II, M00I, M5, M6, M2, H4 A6, M3, M4, M6, H - 4 M0IV, H3 H5 M0I, H2 H5 M0JII, H3 H5 M0II, H - 4 H2 M6, H1 H1 M7 H4 M3, H4 H - 4 M4, H2 H3 M5, H2 H1 MT .90120 M8 M7 M6 M5 M7 M8 M4, H3 M5, HZ M6, H1 M8

bukva i hrast svih dimenzija prirodno osuena! ' H7 I kat stolarska roba; II klat graevna roba. Reimi suenja mogu se osim tabelarno prikazati i grafiki. Donosimo primjera radi grafiki prikaz reima M5 j H3. 4. Kontrola suenja Tri su osnovna faktora o kojima ovisi suenje drvetia, to su: 1. temperatura uzduha, 2. relativna ivilaga uzduha, 3. cirkulacija uzduha. Voditelj suenja treba ova tri faktora u toku suenja pnavilm regulirati. Njegov osnovni cffljjj treba da bude, da u to krae vrijeme osui drvo na odgovarajui stepen vlage, a da pri tom drvo nema mikakovih greaka uslijed nepravilnog suenja. Kontrola suenja moe se vriti direktno ili indirektno. Za direktnu kontrolu suenja slue nam razni kontrolni instrumenti, za temperaturu termometri, za relativnu vlagu uzduha psihroimetr'i, za smjer kretanja uzduha aparat za diimljenje, za brzinu kretanja uzduha anemometri i t. d. Za indirektnu kontrolu slue kontrolne daske, na kojima se utvruje pad vlage drveta u toku suenja. Osim pada vlage drveta u toku suenja potrebno je pravilnost procesa suenja kontrolirati rasporedom vlage u presjeku piljen'ca. Za to nam slue posebne probe za utvrivanje rasporeda vlage drveta. Nepravilnost rasporeda vlage u vanjskim i unutranjim slojevima drveta daje zakljuiti da postoji opasnost oteenja drveta uslijed pojave greaka (skoravanje, unutarnje raspukline ,i dr.) Opasnost pojave ovih greaka dade se najbolje utvrditi probauna za utvrivanje unutarnje napetosti u piljenicama. Ne ulazei, zbog pomanjkanja prostora, u teoretske osnovice rada kontrolnih instrumenata, mi ovdje donosimo diagram za odreivanje relativne vlage uzduha na osnovu temperature suhog termometra i psihrometrijsike razlike (razlika u temperaturi suhog i mokrog termometra psihrometra). Osim ovih kontrolnih instrumenata postoje danas ureaji za automatski reguliranje procesa-suenja. To su Foxboro, Siemens, Vibo, Comessa ureaji za automatsko reguliranje procesa suenja. Prvi je ameriki, drugi njemaki, trei i etvrti^ francuski proizvod. Zbog naprijed navedenih razloga ne moemo se upustiti t| prikaz i rad ovih ureaja. Ovdje emo ukratko opisati indirektnu kontrolu procesa suenja. Iz sloaja piIjenica to iz najvanijeg dijela sloaja uzmu se jedna do dvije piljenice. Ove paljenice slue za izradu kontrolnih dasaka i proba za utvrivanje poetnog stepena vlage drveta, te rasporeda vlage drveta unutar presjeka piljenica i proba za utvrivanje unutarnjih napetosti u piljenici. Od svake se piljenice izrade 3 kontrolne daske (A, 310

SI. 3. Grafiki prikaz reima suenja M-5

SI. 4. Grafifki

prikaz reima suenja

H-3

313

B, C, D, E, F) ii 2 probe za utvrivanje poetnog stepena vlage drveHa (a, (b, c, d) prema slici 6. Na probama a, b, c, i d utvrdi, sq vaganjem teina' u poetnom (sirovom) stanju (tonost naganja 0,1 gr) i nakon suenjia kod temperature od 1005 C u posebnim suionicama teina u posve isuenom stanju, Stepen vlaige drveta utvruje poznatim izrazom T\T' v= 100
To

gdje j'c Tv teima probe kod v postotaka vlage To teina, probe u posve isuenom stanju. Stepen poetne vlage utvren je na ukupno 4 probe i te ovih se podataka izrauna prosjek. Ova prosjena poetna vlaga drveta slui nam kao osnovica za sam proces suenja i z,"a kontrolu procesa suenja,

+f

*-

-tf/ /

'.
//

vf

SI. 6. Izrada kontrolnih dasaka i proba za utvrivanje vla^e.

Kontrolne daske potrebno je prije poetka suenja vagnuti i teinu kontrolne daske u vlanom stanju napisati na samu dasku. Kontrolne daske potrebno je smjestiti unutar sloaja. Ako imademo 6 kontrolnih dasaka tada staviimo u sloaj sa svake strane po tri kontrolne daske. Ako imademo samo tri kontrolne daske tada ih je potrebno smjestiti! u sloaj samo sa jedne strane i to, kod komora u kojima ne moemo mijenjati smjer kretanja uzduha, sa izlazne strane sloaja t, j . sa strane iz koje izlaei zasien uzduh iz sloaja. Poloaj ovih kontrolnih dasaka treba da je takav da nam kontrolna vaganja daju prav Inu sl:ku samog procesa suenjia. Najbolje je, ako se kontrolne daske smjeste tako, da jedna lei u prvoj treini 2 do 3 reda od vrha sloaja, druga u drugoj (treini u sredini slojaja, trea u treoj treini 2 do 3 reda od dna sloaja. Ove kontrolne daske treba kod kontinuiranog suenja| dnevno vagatil u jutro' i na veer, & kod diskontinuiranog suenja (prekid za vrijeme noi) dnevno svako jutro prije nastavka rada suare. Ovo dnevno vaganje silui nam za utvirivanje postotka vlage drveta odnosno za kontrolu samog procesa suenja. To se vri na slijedei nain. Na osnovu teine kontrolne daske i poetnog stepena vlage drveta utvruje se teina Tv T kontrolne daske u posve isuenom stanju iz formule v = _ , - . 100 ili jednadba To.v To + , = T v gdje su nam poznate veli'ne T , i v, a treiba nai teinu u posve 1n n 100 Tv, isuenom stanju (T 0 ) koja je jednaka T 0 = r^r, , Ovu teinu (To) treba isto tako napisati na dnu kontrolne daske. Na osnovu teine kontrolne daske u pojedinim fazama suenja (T v ) i teine kontrolne daske u posve isuenom stanju (To) izrauna se postotak vlage drveta u toku suenja. Ovo emo objasniti jedinim primjerom. Ako je teina kontrolne daske A u vlanom stanyu 4573 gr, a stepen poetne vlage drveta 42%^ tada teina u posve isuenom stanju iznosi To = 100 X 4573 100+42 314 = 3220 gr

SI. 7. Nomogram za / vlage d r v e t a

Teina kontrolne daske nakon suenja od 24 h vagalia je 4150 gr, repemj vlagekoji) odgovara ovoj teini iznosi 4150 3220 3220 . 100 = 28,8 ~ 29%

Da bi olakali kontrolu suenja odnosno utvrivanja stepena >vige drveta u toku uenja konstruirali smo nomogram (si 7). Pomou ovog nomograma moemo utvrditi stepen poetne vlage drveta, teinu kontrolnih dasaka u posve isuenom stanju i kod konane vlage drveta, te postotak vlage drveta u toku suenja. Jednim primjerom Ha samom nomogramu razjanjen je nain njegove upotrebe. Ovakav nomograms olakat e praksi potrebna obraunavanja u toku procesa suenja.

81. 8. Krivulja vlage u piljenici (po Tiemann-u Sti) Raspored vlage unutar presjeka piljenfoa utrviruje se na posebnim probama, Ovee probe raspile na vie laimela i za svaku se tada posebno utvrdi postotak vlage drveta,.

,7y7&Z7\

T?^
c

7&Z7k^7\
A

SI. . Probe za utvrivanje unutarnjih naprezanja u rvetu. Krivulja rasporeda vlage od centra do periferije presjeka jest parabola. (SI. 8.) Ako je m prosjeni postotak vlage u drvetu, e postotak vlage higroskopske ravnotee {na povrini drveta), p postotak vlage u sredini presjeka piljenice tada je p = s/a (m e) + e Unutarnje napetosti, koje su posljedica nepravilnog suenja, a uzrok sti raznim grekama, utvruju se na posebnim probama. Veliina i oblik ovih proba ovisi o debljini piljenica. Na si. 9 prikazane su neke od osnovnih oblika ovih proba.

316

Tabela br. 8 sadri podatke o dimetazAjama ovih proba (UspaskJj 119), Tabela 8 Debljina paljenica u mm 15 20 25 30 40 50 60 70 Dimenzija probe u mm Debljiina piljenca u mm 80 90 100 110 120 130 140 150 Dimenzija probe u mm b 13 15 17 18 20 22 23 25 c 15 18 18 22 25 28 32 35 d 8 8 10 10 10 10 10 10 e 8 8 10 10 10 10 10 10

b
4 5 6 8 10 13 10 12

g h

g h k

7 4 10 5 13 6 14 8 20 10 24 13 8 8 11 8

8 8

25 25 25 25 25 25 8 8 10 25 8 11 12 25

8 15 13 25 8 18 15 25 10 18 17 25 22 18 35 10 25 20 35 10 28 22 35 10 32 23 35 10 35 25 35 Uspaskij 119

Po obiEku deformacije ovih proba moe se zakljuiti o prirodi i veliini) unutarnjih naprezanja. Na si. 10 prikazane su deformacije ovih proba.

SI. 1. Deformacije proba za utvrivanje unutarnjih naprezanja u rvetu A bez naprezanja, B povrina suha, unutranjost vlana; C skorelost; D povratno naprezanje (Henderson 137)' 5, Greke uslijed nepravilnog suenja Kao posljedica nepravilnog procesa suenja na piljenom materijalu pojavljuje e niz greakla, To su skorelost, povrinske pukotine, vitllanje, unutarnje pukotine, kolaps, eone pukotine, plijiesan, modre, smee i crvene milje. Ovdje nam prostor ne dozvoljava da opiemo ove greke posebno. Za neke od njih donosimo slike (vidi si. 11, 12 i 13). U tabeli br. 9 donosimo pregledno za svaku od greaka uzroke, mjere spreavanja pojava orvih greaka i mjere popravljanja ovih greaka, ako se one pojave. Ova tabela izraena je po podacima L. H. Henderson. The air seasoning and kiln drying of wood, 1947.

377

318

319

Sl. IL Deformacije piljenica (po TJ. S. Forest Products Laboratory).

SJ. 12. Izboenost (I), korttavost (3). vttoparost (3) Zakljuak Napfelaili smo ovaj Slanak i prikazali pojedine reime suenja sa eljom da omi poslue naoj praksi kao siguran oslonac kod rukovoenja sa procesom suenja u naim novim suarama. Naa praksa suenja je mlada. Ona treba da koristi iskustva i rezultate dosadanjih istraivanja na tom podruju. Da bi mogla korastitji ove rezultate i iskustva sastaivili smo orijentacicinu tabelu, reima suenja naih vrsta drveta. Ova tabela dobro e posluiti rukovoditeljima procesa suenja sve dotle dok na osnovu vlastitih iskustava i rezultata istraivanja ne izvrimo rektifikaciju pojedinih reima suenja ili dok ne izradimo nove reime suenja, koji e najbolje odgovarati specifinim karakteristikama naih vrsta drveta, pojedinim sartimem/tima piljene robe i konstruktivnim karakteristikama pojedinih tipova suara kod nas. 320

Ovaj lanak fimalde jo jedan cilj. Taj je d a se na osnovu ovog lanka razvije diskusija po pitanju primjene pojedinih reima suenja kod nas. Naglaavamo da je u modernoj suari sa mehanikom ventilacijom uzduha (2 m/s) mogue drvo pravlno osuiti samo primjenom tono utvrenih reima suenja i stalnom kontrolom procesa uenja. Zelja nam je, da iiuai strunjaci iz prakse iznesu svoje gledanje na taj problem, da opiu dosadanja svoja iskustva sa suenjem drveta i svoja zapaanja s primjenom ovdje iznesenih reima suenja za pojedine vrste drveta i Sortimente J piljene robe. i Miljenja snio da emo takovom izmjenom iskustava samih strunjaka jiz prakse otkloniti nepotrebna lutanja i greke.. Primjenom pojedinih reima suenja, koji najbolje odgovaraju naim vrstama drveta i sortimentima piljene robe, unijet e se stanovita sigurnost u rukovoenju procesom suenja. Ovom primjenom smanjit emo sva ona kolebanja u kvaliteti suenog drveta, koja su dobrim dijelom poslljiedica primjene nedovoljno provjerenih propisa suenja drveta. Tehnika suenja drveta nije kao nekad monopolska svojina velikih poduzea i strunjaka. Ona je. zahvaljujui dosadanjim istraivakim radovima o osnovicam* suenja drveta, postala opa tekov'ina savremene tehnike. Na nama je i na na'ln strunjacima iz prakse da pravilnom primjenom dosadanjih rezultata istraivanja i iskustava, tehn'ku suenja drveta uinimo opom svojiinom i naih tehnikih kadrova koji rukovode suenjem drveta. Summary In this paper the schedules for kiln drying of wood are discussed. After the discussion of the fundamental principles of the drying process, the schedules for k i n drying of wood of the Forest Products Laboratory of Madison. "U. S. A. (M1 till 8), the schedules for kiln drying of wood by H, L. Henderson (H1 till 7), the schedules for kiln drying of wood of russian institut of wood (VIAM and CNIIMOD) are described and in the table No 7 the application of these schedules for home-timber are recommanded. In the chapter 4 the direct and indirect control drying process are discussed. In the chapter 5 is given a table by H. L. Henderson, of defects in kiln dried wood and telling in as few words as possible the causes of the defects and the several ways of preventing or remedying them Ing. Duan Vukovi (Titograd):

O NEKIM PITNTIMA ODNOSA IZMEU UMSKIH GAZDINSTAVA I PREDUZEA ZA ISKORITAVANJE UMA.

Potreba zakljuivanja ugovora o iskoriavanju uma Sa stvaranjem posebnih preduzea za iskoriavanje uma u svima naim Narodnim republikama radi izvravanja republikih planova umske i umsko-industrijake proizvodnje bilo u cjelini ili najveim dijelom, a poglavito odvajanjem takvih preduzea iz resora umarstva u resore industrije ili drvne industrije, javila se neophodna potreba poblieg regulisanja odnosa izmeu organa za; upravu uma i organa za iskoriavanje uma, t. j . izmeu umskih gazdinstava i preduzea za iskoriavanje uma (umskih preduzea, um, ind. preduzea, drvnih kombinata). Ta je potreba u tol'ko vea to su se odredbe Zak. o umama i dr. pravnih propisa koji se odnose na iskoriavanje uma i onih za zatitu uma nepotrebno povezanih sa iskoriavanjem uma pokazale nedovoljnim da obezbijede racionalno koiienje uma i posjeenih stabala kao i zatitu uma povezanu s tim iskoriavanjem, a to se namee kao imperativ u naoj planskoj privredi. S druge stranepreduzeima za

321

iskoriavanje uma ima se omoguiti planom sjea, odgovarajuim izborom sastoj'na za sjeu i pravilnom doznakom, uz racionalno iskoriavanje drveta, izvravanje njihovih planskih zadataka kako po obimu tako i po asortimanu. Najzad, ovdje se javlja kao neophodna potreba da se odnosi izmeu prodavca i kupea drveta, koji odnosi specijalno u eksploataciji uma nijesu nimalo jednostavni, postavljaju tako da se obezbeuju potrebe i interesi ubije strane omoguavajui im izvravanje njihovih zadataka i da se za rjeavanje itavog niza pitanja koja siu povezana s iskoriavanjem uma tano preciziraju prava i dunosti obijc strane, radi lakeg i pravilnijeg rjeavanja eventualnih sporova meu njima. Ako ovome dodamo optu, potrebu preciziranja odnosa stranaka u privredi uopte, postojeu Uredbu o zakljuivanju ugovora u privredi, p o j a a obim sjea koji se kod nas provodi zbog potreba zemlje, kao i potrebu pravilnog postarviljanja i odreivanja odnosa izmeu prodavca i kupca drveta i kod sjea uma lokalnog znaajla, onda je nunost tanog preciziranja tih odnosa tim vea.
Na bazi izraenog nacrta i dobijenih primjedaba od republikih minist, umarstva, Ministar umarstva FNBJ je krajem novembra 1940 god. propisao P i r i v r e m e n a . u p u t s t v a za s k l a p a n j e i i z v r e n j e u g o v o j - a i j s j e a u m a kao i obrazac ugovora o kupoprodaji drveta koji s njima inii cjelinu. Po *tom obrascu imali su se sklapati! ugovori za sjee u 1950 godini, kako u umama republikog tako i lokalnog znaaja.. Po tim uputisitviima, ugovaranje je obavezno sa umskim, preuzeiima; za isikoriavanje uma kao 1 sa dr. pravnim licima, koja vre eksploataciju uma u cilju kolektivnog snabdijevanja stanovnitva drvetom (dr. preduzea lokalnog znaaja, zadruge, zadruna i dr. preduzea, ustanove i si.) ako aigovoir traje due od tri mjeseca. Nain 'ugovaranja za. manje koliine 4 za vrijeme krae offl tri mjeseca, Imalo! sir po tim pustvima da propiu republika Minist, umarstva. U vezi s tim poetkom 1050 godine Ministar umarstva FNBJ izdao je i Privremena uputstva za njegu, doznaku i procjenu uma, izmeu ostaloga i radi (postupka pri realizaciji ugovora o prodaji drveta. ) Na osnovu naknadno primljenih prijedloga od pojedinih Narodnih republika, Minist, umarstva FNBJ uinilo je labruara 1050 godine neke izmjene i u Privr. uputstvima za sklapanje i izvrenje ugovora i u obrascu ugovora o prodaji drveta. i Tako ispravljena Uputstva, i obra* zac ugovora donijelo jei umarstvo u broju 6/40, a nainjen je i seperatni otisak iz umarstva li dostavljen republikim minist, umarstva. Ma da pitanja odnosa um. gazdinstava i preduzea za isikoriavanje umo, daju puno materijala za diskusiju, naroito nakon uvoenja u praksu ugovora o prodaji drveta, i mal da, so tu radi o vrlo; vanim pitanjima, u naoj strunoj tampi nije do sada o tome nita objaviljeno. Nije nam poznato, da je o ovim pitanjima raspravljano ni; u umarskim sekcijama DIT-,a, odn. umarskim drutvima N. B. Moda je tome jedan od razloga, i to to u 1950 godim! nijesu.' svuda ni zakljuivani ugovori o prodaji drveta izmeu um. gazdinstava i preduzea, za iskorieivanje uma (na pr. NB BiH). U ovom lanku razmotriemo neke odredbe navedenih Privr. upustava za sklapanje i izvrenje ugovora za sjeu uma i neke odredbe iz obrasca ugovora, o prodaji drveta, sa osvrtom na prologodinji rad preduzea za iskoriavanje uma po ugovorima sa um. gazdinstvima u NB Crnoj Gori i na primjenu ugovornih odredaba, s,a namjerom da poslui kao potstrek za daljnje osvjetljavanje ovih problema.

Rokovi doznake, procjene | primopredaje doznaenih stabala Meu osnovnim propisima Privr, upustava za sklapanje i izvrenje ugovora zu sjeu uma nalazi se odredba da su organ koji upravlja umom i umsko preuzee za iskoriavanje uma duni sklopiti ugovor najkasnije do 1, XII, za drvne mase odobrene za sjeu godinjim planom obima sjea radi podmirenja proizvodnih planskih zadataka preduzea za narednu godinu. Doznaka stabala za sjeu, procjena i obraun drvnih masa ima se izvriti, po Privr. uputsbvlima za njegu, doznaku i procjenu uma najkasnije do 15. XI., s tim da sie, ukoliko to ne bude bilo mogue provesti u pojedinim Narodnimr republikama do odreenog roka, ovaj zadatak ima izvriti u etapama tako da se predaja mase odreene za sjeu u pojedijnitn kvartalima izvri najkasnije 30 dana prije poetka kvartalla. Primopredaja doznaenih stabala ima se izvriti najkasnije do 15.XIT. (ukoliko se ne radi o naknadnoj doznaci ili o nemogunosti provoenja doznake do odreenog roka). Nema sumnje da unaprijed izvreno provoenje doznake za sjee u narednoj godini ima mnogo dobrih strana ;i da je pravilno ako se tako radi, ali za sada u praksi nailazi se u ovom pogledu na n i z t e k o a , Preduzea z a iskoriavanje uma na pr. ne znaju unaprijed svoj planski zadatak za narednu godinu esto ni po obimu} ni vrstama dnveta, ia jo manje po sortimentima, a ima sluajeva da preduzea

322

ne mogu unaprijed da odrede ni podruja koja e idue godine iskoriavati (jer istn to zavisi od mogunosti izgradnje za to potrebnih izvoznih sredstava, ivi zbog drugih do tada neirtjeenah pitanja > u pogledu iskoriavanjla nekih podrujla). Tekoe u praksi nastaju i kod naknadnih doznaka. Uputstva i obrazac ugovora predviaju da e se naknadna doznaka provoditi po naknadnom planu sjea i u sluajevima poveanja plana ili proizvodnje novih sortimenata, za ije izvrenje te naknadno doznaene drvne mase postaju predmet istog ugovora ako se nalaze u istim sjecitima gdje je doznaena, ranija ugovorna dmina masa, U praksi, ne samo u NR Crnoj ori, naknadno, provoenjie doznaka, u vezi sa i z m j e n a m a u t v r e n o g p r o i z v o d n o g p l a n a p r e d u z e c a za iskoriavanje uma, vrlo je esta pojava, osobito za naknadnu proizvodnju nekih umskih sortimenata (tesana graa', tabovi za dalekovode, 1.1. stubovi i si.), Ukoliko izmjenama plana dolazi do smanjenja ranije date proizvodnje pojedinih 'sartimenata na raun poveanja plana proizvodnje dr. sortimenata ili postavljanja proizvodnje novih sortimenata, utoliko: ranije provedena doztniakla gubi od svog znaaja i komplikuj'e odnose organa za upravu uma i preduzea za iskoriavanje uma, Pravima doznaka i primopredaja stabala koja ine predmet ugovora mnogo se oteavia, jer se dio ranije doznaenih stabala koji je obuhvaen zapisnikom primopredaje ima, u vezi s izmjenom plana, izuzeti 4z zapisnika primopredaje t, j . iz ugovora,, a u primopredajni zapisnik unijeti naknadno doznaena stabla. A to esto nije nimalo lako provesti. Sa ustaljivanjem plana sjea, i plana proizvodnje ove e ise tekoe naravno smanjivati, alil za sada morama s njima jo raunati. Zahtjevi kupca i prodavca drveta u) pogledu doznaka Pitanje same doznake zasluuje posebnu panju. Ovdje emo istaknuti samo neke momente u pogledu zahtjeva za doznake sa gledita organa koji umom upraivlja i poduzea koje umu iskoriiava. Privr. upuistva za njegu, doznaku i procjenu uma pravilno odreuju momente koji oduuju o izboru sastojina za sjeu, kao i. o redu kojim u prebornim umama treba stabla doznaivati. Tako se uglavnom i sprovodi doznaka, Meutim, preduzee za iskoriavanje uma zahtijeva da mu se d o z n a u j u u p r v o m r e d u p o t p u n o z d r a v a s t a b l a i l i v r l o m a l o def e k t n a , jer mora da proizvodi grau i za izvoz u inostranstvO' koja mora odgovarati ugovorenom kvalitetu, poto u protivnom ne moe izvriti takve svoje planske zadatke. Zahtjevi obije strane su opravdani ali opreni. Potrebno ih je stoga uskladiti AH stanlje pojedinih uma to uvijek ne omoguava. Ovoi usklaivanje je utoliko tee provesti ukoliko za odnosne ume nema ureajnih elaborata i ukoliko je doznaka (a moda j primopredaja doznaenih stabala) ranije provedena, a procjena doznaenih drvnih masa gdjekad nije izvrena po pomenutim Uputstvima. Preduzea za iskoriiivanje uma nemaju po pravilu dovoljno1 iskusnih strunjaka da bi prilikom primopredaje doznaenih stabala mogli staviti prigovore u pogledu doznakeodn. krvlalitativne procjene drvne mase i mogunosti dobijanja iz nje onih i onoliko sortimenala koje postavlja njihov proizvodni plan. U NR Crnoj Gori na pr, prilikom doznake prisutan je pretstavnlk preduzea, a to je nedovoljno upuen manipulant, koji! obino i ne stavlja na doznaku nikakve primjedbe i potpisuje doznane knjige; zbog toga se i n vri posebna primopredaja doznaenih stabala, ve se na osnovu tako potpisanih doznanih knjiga sastavljaju primopredajni zapisnici doznaenih stabala klao sastavni dio ugovora. Zbog ovoga se u praksi deavaju nesporazumi i sporovi izmeu um,, gazdinstava i preduzea za iskoiriavanje uma ijler pomenuta preduzea, makar i ne bila u prarvtu ni sa svoga stanovita, t. j. makar imala mogunosti izvrenja svoga plana od dozipaenih stabala, izbjegavaju sjeu onih. stabala koja prvenstveno dolaze vi obzir za doznaku, zbog sporova s radnicima i poskupljenja proizvodnje, o emu e i kasnije biti rijei. Nijesu rijetki sluajevi da preduzea stavljaju zahtjeve da im se (naroito ako se radi o hitnim naknadnim proizvodnim zadacima) doznae stabla u ve ranije sjeenim umama gdje postoje izvozne naprave, a koje bi povrine morale biti za dui vremenski period poteene od svih naknadnih sjea. Ovo je naroito sluaj kod

323

/
izrade tanjih sortirnenatla ili tesane grae koja se gotovo nikad ne moe dobiti u traenoj koliini u redovnim sjecitima; na drugog strani, gdje bi se ti sortimenti mogli doibiti bez tete po umu, preduzea odbijaju sjeu jer tamo nemaju izvoznih naprava. Nema sumnje dai e se dotaknuta i dr. pitanjla s ovim u vezj] pojavljivati na dnevnom redu sve dotle dok se ne izrade umsko-ureajni elaborati, dok ne bude mogunosti da doznaku provode iskusni strunjaci i dok se izmeu organa za upravu uma i organa za iskoriavanje uma ne uspostave takvi odnosi koji e omoguavati sporazumno odreivanje i sjecita i obima sjiea po vrstama drveta i asortimanu u skladu sa stvarnim mogunostima uma. U NR Crnoj Gori ova je isaradnja do sada bila vrli slaba i zapravo tek u ovoj godimii preduzete su odlune mjere za izbjegavanje dosadanjeg naina rada pri planiranju godinjih sjea od strane industrije gotovo nezavisno od resora umarstva A to ne samo lio obimu, ve ii po vrstama drveta, asortimanu i po preduzeima odnosno umskim podrujima. Ovo je dovodilo i do samovlasoilh sjea od strane preduzea i u tekuim i ranijim sjecitima, a time do osjetnih teta samim umama. Izrada ureajnih elaborata napreduje vrlo sporo zbog oskudice kadrova, a podaci inventarizacije umia ne mogu svuda dati potrebne podatke. Zbog ovoga treba i ubudue raunati s 'navedenim tekoama, odnosno usklaivati potrebe i interese obije strane u optem interesu s gledita potreba narodne privrede klao cjeline| i umske privrede. Pri ovakvom stanju stvari, miljenja smo da bi doznaka i primopredaja doznaenih stabala po kvartalima stvarala manje tekoa, a ne bi ila na utrb ostvarenja plana preduzea za iskoriavnje um. Sjea doznaenih stabala Kod izvrenja sjea^ i Upustva i obrazac ugovora obavezuju kupca da ije duan posjei sva doznaena i predata stabla uz rajihoivo najracionalnije korienje. Kako e se ustanovljavati dokazi o neracionalnom korienju drvnih masa i o nainu prir jiavljivanja spora arbitrai. Upustva i obrazac ugovora odreuju da e o > tome sporazumno propisati nadleni resori detaljna upustva koja prethodno treba da odobri arbitraa. U pogledu sjee svih doznaenih stabala, ve je ranice napomenuto dai preduzea za iskoriavanje uma izbjegavaju da sijeku sva ona stabla koja po svom kvalritetu daju manju masu tehnikog drveta. Upustva predviaju ugovorne kazne ukoliko kupac po zavretku sjee ostavi neposjeena pojedinana stabla, da e takva stabte posjei prodava ma troak kupca. Treba podvui da obrazac ugovora ne sadri pomenutu odredbu u pogledu sjee navedenih stabala od strane prodavca nia troak kupca, ve samo citirane ugovorne kbzne prema kupcu zbog neizvrenja sjea tih stabala. Ukoliko se radi o zaraenim stablima, i Upustva i obrazac ugovora predviaju da e njihovu sjeu, ukoliko to ne provede kupac, izvriti prodava nla troak kupca, kao ii ugovorne kazne za neizvrenje sjee. Isto je odreeno i u sluaju ako Ikupac ne uspostavi umski red na sjecitima, Oigledno je da ovi propis- Mu za tim da se zbog umsko-uzgojnih razloga i u cilju ouvanja i zatite umemoraju obavezno posjei sva navedena stabla i uspostaviti umski red na sjecitima.. Nastaje pitanje, da li, organ koji upravlja umom rnoa to da izvri u sluaju da to kupac nije proveo? Poznato (|e da organi koji upravlja umom nema i ne moe dobiti redovnu radnu snagu za ovakve poslove, a to je ovdje osnovno pitanje. Ako prodava, t. j . organ koji umom upravlja, mora dati za ove poslove radnu snagu odobrenu mu za izvravanje drugih zadataka, onda e to| mOTtati ii na tetu izvrenja njegovih redovnih zadataka. No, i u sluaju odvajanja redovne radne snage proidavca za izvrenje ovih zadataka. No, i u sluaju odmogao uvijek provesti jer nema potrebnih sredstava odnosno uslova za prebacivanje, smjetaj i obezbjeenje ishrane svojim radnicima. Poto imamo i takvih sluajeva da predava uopte nema odobrene radne snage (na pir. neka povjerenitva za umarstvo SNO-a, odnosno uprave za umarstvo), sjeu navedenih stabala i usposCaivu

324

umskog reda oe moe prodava uopte provesti; Osim ovoga, treba imati na umu da prodava nema ili ne moe imati nj novanih sredstavk za isplatu radnika za ove poslove, a radnici ne mogu ekati dok prodava uspije da opravda kod kupca i' putem arbitrae izdejstvuje novane sume potrebne za izvrenje ovih poslova. S druge strane, ni sama priroda ovog posla odnosno potreba njegovog blagovremenog izvrenja, ne trpi odlaganja. Uvoenje umskog reda na sjecitima Posebnu panju zasluuju odredbe Upustva odnosno obrasca ugovora u pogledu uvoenja umskog reda na sjecitima. One obavezuju kupca da se u pogledu umskog reda mora pridravati Upustva o zatiti uma i umskog drvea od tetnih insekata i zaraznih bolesti, a predviaju i ve pomenute ugovorne kazne.
Ali, dok ve pomenute odredbe sadre obavezu kupca da umski red uspostavlja j e d n o v Tem e n o s a s j e o m o d n . n a k o n s j e e (to je sasvim opravdano), dotle ostale odredbe to reguliu ma drugi nain. I Upustva i obrazac ugovora obavezuje kupca da zapisniki u prisustvu pretstavnika prodavca preda sjecite proavcu najkasnije u roku od 15 dana po Isteku roka izvoza, te da e prodava, u koliko tada ustanovi da nije zaveden potpun umski red, pozvati u istom zapisniku kupca da sjecite dovede u red najdalje u roku od 15 dana I da -ga tada. preda. U skladu s ovim propisane su ugovorne kaznene odredbe u sluaju neuspostavljanja umskog reda u dovrenoj sjeini. Wakle, da bi se kupac mogao primorati na uvoenje umskog reda na sjecitu, tj. da bi se protivu njega mogle primijeniti ugovorne kazne, potrebno je ne samo da sjea bude zavrena ve 4 da proe 15 dana od roka izvoza (jer se tek tada primopredaja sjecita mora izvriti)! Drugim rijeima, prodava je po ugovoru u nemogunosti da primora kupca do umski red uspostavlja jednovremeno sa sjeom, jer sva takv traenja kupac moe odbiti s motivacijom da sjeu nije jo dovrio i da je on po ugovoru duan predati sjecite tek nakon 15 dana po isteku roka izvoza, kojom prilikom e se ustanoviti je 11 humski red usipostavljen ili ne. Prodava ovome na bazi ugovora ne moe prigovarati! poto sn u ovom pogledu ugovorne dredbe kontradiktorne, ve inu jedino ostaje da, nezavisno od odredaba ugovora, podnese prijavu nadlenom dr. organu zbog neuspostavljanja umskog reda u odreenom sjecitu, to bi uinio i da ugovor i ne postoji uopte. Te prijave pak po pravilu nee popraviti dato stanje. Uostalom, pomenuta Upustva sa obrascem ugovora propisana su pored ostaloga i ba radi toga; da slue dao dopuna zakonskim i dr. pravnim propisima) iz oblasti iskorivanja i zatite uma. ">

Ovakvi propisi u pogledu obezbeenja pravovremenog uspostavljanja umskog reda ne mogu, po ntaem miljenju, imat; praktino nikakve koristi, ve mogu samo stvarati zabunu. To proizlazi otuda to preduzea za iskoriavanje uma vre sjee preko cijele god'me, podeavajui ih prema potrebama pilana i hitnosti proizvodnje odnosno isporuke pojedinih sortimenata. Rok izvoza posjeene i izraene grae {koji se odreuje u primopredajnom zapisniku doznaenih stabala) redovno prelazi odnosnu godinu i ide u drugu. Isto tako poznato je da je za zatitu uma od potkornjaka kod sjea etinarskih stabala (i brijesta) osnovna preventivna mjera uspostavljanje umskog reda odmah nakon sjee t. j . jednovremeno s njom. emu bi sluio i kakvu bi praktinu korist imalo primoravati kupca da na sjecitima od prije godinu Mi vie dana uvodi umski red, t. j . guli koru sa panjeva i izraene oblovine i da vri druge preventivne mjere protiv epidemije od potkornjaka?
Zbog ovoga izgleda nejasna odredba Upustava Min. umarstva NR BiH po kojoj e se ti sluaju konstatovanog nereda na sjecitu pri primopredaji sjecita (koja se ima izvriti najkasnija u roku od 30 dana po isteku roka izvoza!), ako ga kupac naknadno ne uspostavi, to smotrati kao povreda ugovora i putem arbitrae zahtijevati da kupac uspostavi umski red I ovdje, kao i u'sluaju ostavljanja neposjeenih doznaenih stabala, ne predvia se da e to provesti prodava na troak kupca. To je najvjerojatnije tako postavljeno iz naprijed navedenih razloga nemogunosti prodvaca da on te poslove obavi.

Pitanje umskog reda na sjecitima shvata se i u praksi primjenjuje gotovo jedino s gledita zatite uma od epidemije potkornjaka. Meutim., po naem miljenju, morala bi se uzeti u obzir i zatita; uma od poara. Ove mjere, pored ostalih. Opti zakon o zatiti uma od poara pravilno stavlja u dunost u umama ugroenim od poara posjednicima uma ili orgam'ma pod ijom su upravom te ume, te ako oni ne budu provodili navedene radnje, odreene su i novane kazne. Prirodno bi bilo da u sjecitima liarskih uma navedene radnje provodi kupac drveta t. j . onaj ko umu iskoriava, jer su pomenute radnje potrebne i morale bi ulaziti u

325

sastav pojma umski red. Kako na pr, izgledaju sjecita n a pr. u bukovim umamae gdje se izrauju eljezniki pragovi? obino se iz posjeenih stabala izrade trupci,. od kojih se dalje teu pragovi, a svi ostali djelovi stabala ostavljaju se na sjecitu u onakvom stanju kfako ostanu nakon sjee, odnosno prerezivanja (poto se najee ne rentira raditi ogrevno drvo zbog dugog transporta do udaljenih potroakih centara), Posve je jasno da takivio stanje na sjecitima pretstavlja opasnost zla pojavu, razvoj i gaenje poara, a mnogo oteava i prirodno pouml javan je. Preduzea za iskoriavanje uma odbijaju da rade navedene poslove zato to oni za njuh pretstlavljaju samo rashode odnosno poskupljuju proizvodnju pragova i zato to ti poslovi ne ine sastavni dio pojma umski red, al ugovorom nije predviena njihova obaveza za izvrenje i tih poslova, niti je to njima starvtljeno u dunost nijednim pravnim propisom. Poto, kako smo vidjeli, i Opti zakon o zatiti uma od poara obavezuje za ovo organa kojii umom upravlja (odnosno posjednika ume), a imajui u vidu navedene tekoe provoenja ovih poslova od strane prodavca i poznatu slabost slube zatite uma uopte, smatramo da hi b i o potrebno i normalno u ugovorima sa preduzeima za iskoriavanje uma izrino propisivati i civie njihove obaveze.

Naplata ugovornih kazna i neiskoritenog drveta Interesantan je nain na koji su um. gazdinstva NR Crne Gore naplatila vrednost neiskorienih drvnih masa i navedene ugovorne kazne. um, gazdiaistva nijesu zbog ostavljanja na sjecitu upotrebljive drvne mase podnosila tube dr. arbitrai, ve su vrednost zapisniki ustanovljenih upotrebljivih drvnih masa ostaiv>ljenih na sjecitu naplaivala na taj nain to su u redovnim obraunima umske takse pod posebnim stavkama unosila te mase i nijilhove vrijednosti i preko Narodne banke izvrila naplate u korist svojih rauna. Na isti 'nain je postupan i kod naplate ugovornih kazna za posjeena nedoznaena stabla, za neblagovremenu sjeu zaraenih staballa i za nered na sjecitima, o emu su obrauni za naplatu sastavljeni na bazi zapisnikog ustanovljavanja stanja na sjecitima u prisustvu p-retstaivntta preduzea. Nema smetnji da se ovakvi postupci primijene i na bazi- nove Uredbe o plaanju u privredi. Preduzea veinom nijesu zvanino prigovarala takvom nainu naplate, niitj su preko banke ulagala zahtjev za ponitaj izvrenog plaanja odnosno storniranja rauna Ma koliko se ovakvom nainu naplate) mogu praviti prigovori sa pravne strane, smatramo da bi voenje sporova kod arbitrae radi dosuvamja navedenih naknada teta i ugovornih kazna pretstavljalo gubljenje vremena i stvaranje izlinih trokova poto se vrste i obim krivica preduzea utvruju zapisniki na licu mjesta ui prisustvu obje ugovorne stranke.

Odgovornost preduzea zbog sjee nedoznaenih stabala Posebno pitanje, koje zasluuje da se poblie razmatra, jest odgovornost preduzea za protivpravne sjee nedoznaenih staballa, bilo da su takve radnje kvalifikovane kao krivina djela ili kao prekraji. umska gazdinstva odnosno njihovi organi (ili organi umske narodne milicijie) podnose prijave protiv preduzea ili njihovih odgovornih organa za sva krivina djela javnom tu.iotvu. Ukoliko je naknada tete po ugovoru naplaenti, gazdinstva ne postavljaju u prijavama zahtjeve za naknade teta. Dosadanja praksa kod javnih tuiotava j - u NR Crnoj Gori i u NR Srbiji (granini srezovi sa NR Crnom Gorom), pokazala je, da tuiotiv redovno ili odbacuju takve prijave s motivacijom jer se preduzee kao* pravno lice ne moe krivino goniti, ili odbijaju prijavu poto je za rjeavanje tih pitanja nadlena dravna arbitraa, ili upuuju gazdinstva na graanske parnice radi naknade tete ili odbijaju gonjenje iz drugih slinih razloga. 326

Smatramo da su ovakva rjeenja nepravilna i nezakonito iz ovih razloga: 1) prijave za navedene sluajeve podnose se radi o s u i v a n j a krivica; 2) prijavitelj nije uvijek u mogunosti da u prijavi tario odredi o d g o v o r n o l i c e u p r ed u z e u koje :je naredilo dia se izvri odnosno krivino djelo (a nekad je i u apsolutnoj nemogunosti do to utvrdi) te zato ponekad podnosi prijavu neposredno protiv preduzea; zadatak je pak islednih organa da utvrde ko je u preduzeu odgovoran za uinjeno djelo i da njega pozivaju na odgovornost; 3) dr. arbitraa nije nadlena da raspravlja pitanje bespravnih sjea, jer ona raspraivija samo i m o v i n s k e sporove izmeu ugovorajuih stranaka, a prijavama za navedene bespravne radnje ide se za tim dae krivac kazni zbog izvrenja odnosnog djela. Pitanje pak naknade tete po ugovoru i primjene ugovornih kazna raspravljae se ako treba posebno pred arbitraom ili na navedeni nain koji je primijenjen kod umskih gazdinstava NR Crne gore. Ovo zbog toga to se ugovorne kazne (kao privatno pravne odredbe, bez ohzira to su u pitanju dr. preduzea) ne mogu izjednaavati sa zakonom predvienim kaznama. Najzad u pogledu neosnovanosti rjeenja o upuivanju gazdinstava na graanske parnice radi naknade tete, dovoljno je ukazati na 61, 45 Opteg zakona o umama, po kome u postupku po krivinim djelima i prekrajima predvienim ovim zakonom oluie se na zahtjev oteenog i o naknadi tete prouzrokovane djelom. Na bazi ovih osnovnih razloga biveg Ministarstva poljoprivrede i umarstva NR Crne Gore dizdcjstvovalo je u 1950 g, kod Javnog tuiotvia NR Crna Gore posebno nareenje svim podrunim tuiotvima, da se za bespravne sjee u umama imaju uinioci odnosno naredbodavci goniti bez ohzira za iji je rauni sjea izvrena.

Rizik za tete na doznaenim stablima od primopredaje do sjee Na kraju, da se dotaknemo jo jednog pitanja o kome se ni u Upustvima ni u obrascu ugovora nita ne predvia. Radi se o tome: ko se smatra vlasnikom, doiznaenih stabala po izvrenoj zapisnikoj primopredaji: prodava ilj kupac, odnosno ko snosi rizik ti odgovornost za tete koje se tim stablima mogu desiti odi dana primopredajte do sjee? Ovakvo se pitanje postavlja tim prije to jo nije rijeeno pitanje osiguranja uma odnosno, dubeih stabala kod DOZ-a, dok je za izraene Sortimente toi pitanje rijeeno. Po naem miljenju, od dana primopredaje doznaenih stabala kupac se ima smatrati njihoivim vlasnikom, jer su njemu ta stabla predata na iskoriavanje, te on ima snositi & sav rizik i odgovornost za.; eventualne tete na tim stablima Nita tu ne mijenja injenica to. gazd'nstvo' i nakon primopredaje doznaenih stabala ostaje i dallje kao organ upravljanja odnosnom umom kao cjelinom; to napose zato sito uvanje i zatitu svih uma, pa i ugovornih podruja kupca, vre za sada posebni organi dravne uprave t. j . umska narodna milicija. Ma da na pr. kod zatite uma od poara svi organi umske slube vre neposredan nadzor nad izvravanjem svih postupaka koje propisuje Opti zakon O' zatiti uma od poara treba istaknuti odredbu toga zakona da su solidarno odgovorni za tetu i trokove i: poslodaivici, ako nijesu briljivo vrili nadzor nad svojim radnicima. Posebna ugovorna odredba, po kojoj bi sav rizik i odgovornost za tete predatim doznaenim stablima snosio kupac, primorala bi kupca da vodi veu brigu i madzor nad svojim radnicirna-Nema sumnje da opasnosti od umskog poara postoje svuda gdjie se vri iskoriavanje uma, a znamo da se mjere preostronosti od umskog poara malo gdje sprovode u propisanoj mjeri. Smatramo stega da hi bilo umjesno i cjelishodno da se u ugovore izmeu gazdinstava i preduzea za iskoriavanje uma unosi odredba da sav rizik i odgovornost za eventualne (tete doznaenim predatim stablima snosi kupac, To bi dopri nijelo preciznijem odreivanju prava i obaveza ugctvfaTajuih stranaka i po datom pitanju dalo jasan odgovor. Napominjemo da ovakav predlog koji je svojevremeno bilo dallo bive Ministarstvo poljoprivrede i umarstva NR Crne Gore nije usvojen cd strane biveg Ministarstva umarstva FNRJ.

327

Razmatranje svih pitanja dotaknutih u ovotn lanku postaje aktuelndje s primjenom akordniog rada u eksploataciji uma, pri kome, bar u NR Crnoj Gori^ osjetno opada nadzor i kontrola nad radnicima od strane preduzea. Isto tako upravljanje preduzeima od strane radnih kolektiva namee potrebu da se i oni poblie zainteresiraju ovim pitanjima.

SUR QUELQUES QUESTIONS DE RELATIONS ENTRE LES ORGANES DE LA DIRECTION DES FORTS ET LES ENTREPRISES D'EXPLOITATION DES FORETS Dans cet article l'auteuir traite quelques relations entre les organes de la. direction des forets et les entreprises d'exploiltat on des forets avec des considerations critiques sur quelques prescriptions d'Instructions provisoires pour la conclusion et la realisation des contracts d'exploitation des forets et sur l'exemplaire-modele du contract qui ont ete presents par le Mnistere des forets FNRJ la fin de 1949. Dans Particle sont egalement exposees les experiences dans la realisation desdits contracts dans la R. P. de Montenegro en 1950 ainsi que l'application des penalites prevues par les contracts envers certaines entreprises de la R. P. de> Montenegro et de la R. P. de Serfoie cause des lesions des prescriptions des contracts cites.

Jovan Starevi (Sr. Mitrovica): 'RACIONALIZACIJA R C U N O V O S T V E N E I FINANCIJSKE

SLUBE
O sredstvima i metodima u raunovodstvu Jedno od vrlo korisnih orua koje ovjek koristi u svakidanjoj odministrativnoj praksi jeste ma kakav oblik r a c u n a l j k e . Dovoljno je istaknuti,, da je princip p r i v r e d n o g r a u n a i r e n t a b i l n o s t i postao baza za svaku privrednu djelatnost, a taj princip kontrolie se i ostvaruje samo pomou brojano mjerljivih izraza i odgovorajuih raunskih pomagala. S kakovim oruima raspolau nai raunarski uredi? Za sada uglavnom sa Raznim raunskim strojevima na runi ili elektrini pogon, koja su mahom iz inostranstva uvezena. To su razne vrste zbrajalica (adiatori), razne univerzalne ma : ne za sve etiri raunske radnje (Torpedo, Blitz, Brunsviga i slino), logaritmarA za tehnika gruba raunanja, i to je sve. Za neke od ovih strojeva treba izvesti vagon gotove rezane grade. Kao to vidimo, lista raunskih pomagala ograniila se samo na ono to! se dobije za skupe devize riz inostranstva. Tek neto od toga iizrauje se kod nas. No, to ne iznai da je i stvarna mogunost za koritenje raunskih pomagala potpuno iscrpljena. Matematika je toliko bogata neiskorienim oru:'ima, da bi raunska praksa < u njenoj teoriji mogla nai neiscrpan izvor zai svoje potrebe kad b i uvaila samo jednu napomenu: n i j e d o v o l j n o n a u i t i h r p u f o r m u l a n a p a m e t i p o s t a t , ; v i r t u o z u 1 o g a r i t m i r a n j u, n e g o j e p o t r e b n o i z o t r i t i m a t e m a t i k o m i l j e n j e i s t e i a k t i v n o , mak a r i s k r o m n o , m a t e m a t i k o z n a n j e , k o j e e o v j e k u u svak o m t r e n u t k u b i t i na p o m o i u m j e s t o da mu b u d e dosadan p r t l j a g i t e r e t na njegovom p u t u kroz praksu. Jedno od vrlo korisnih pomagala jest n o m o g r a m za proizvod i kolinik. On je podesan za gruba tehnika raunanja i naroito za izraunavanje procenata i raznih no imat iva, koji su upravo iu planskoj djelatnosti masovni pokazatelji. Poznato je da mi nismo stvorili mogunost proizvodnje lenjirskih logaritmara (Rechenschieber), pa ako se trae pokazatelji Jsa 2 do 3 znamenke (bez obzira na broj deoi-

328

mala), tada je nomogram sasvim dobar zmjenik lenjirskom logaritmaru. Budui da je spajanje triju toaka na njegovim skalama pomou lenjira i dangubno i nedovoljno precizno, praksi se kao najbolji metod moe preporuiti ovo: Na iou sa &to manjom glavnicom privrstimo tanak, oru konac, a samu lou uboemo u nezaotreni kraj olovke ili zgodno zaobljeno drvce. Pri dijeljenju postupamo tako da desnom rukom glavicu iode' namjestimo na skali 0 u toki koju odreuje divizor (norma, -plan, nazivnik). Lijevom rukom, zategnemo vrh konca preko toke u iskali B, koja oznauje dividond (ostvarenje plana ili norme, brojnik). Pogled prebacimo na skalu A i u toki, gdje konac sijea tu skalu, oitat emo kolinik (procenat ostvarenja plana ili norme). . Za zbrajanje i oduzimanje jedno od vrlo korisnih pomagala jeste drveno r a u n a l o s a k u g l i c a m a ( d i s k o v i m a ) . Upravo je udnovato, koliko je ovo raunalo kod nas zanemareno uprkos njegovoj efikasnosti, koja se postie samo vjebom i uz neto strpljenja. Ta zanemarenost toliko je daleko otila, da e biti udno, ako i mnogi nadleni ne zapanu u iskuenje i ne shvate razbijanje konzervativnosti kao neku usijanu ideju - kako je na jednom mjestu reeno. S druge strane, na najpozvanijem mjestu ideja popularisanja drvenog raunala naila je ne samo na potpuno priznanje nego i podrku, te e inertnost praktikanstva biti postupno savladana. Drveno raunalo upotrebljavano je u najstarija vremena u Perziji, odande se rairilo po cijelom istoku, a danas je poznato pod imenom rusko raunalo ili ot. U najnovije vrijeme ono se koristi u mnogim naprednim zemljama, a Savezni statistiki Ured je ve poodarvlno otpoeo sa njegovim popularisamjenu Pojedinci posjeduju takovu virtuoznost u raunjanju sa drvenim raunalom, da ih ni po brzini ni po tonosti ne prelazi nj jedna elektrina maina.. Poznato je da je( od etiri nie raunske radnje n a j t e a radnja d i j e l j e n j e . Ni najbolji matematiar ne moe da izbjegne probavanij'e, brisanje ili precrtavanje. U toj operaciji, zapravo, nale su se sve etiri raunske radnje i (to je .najtee) ide se naopako (inverznost). Otuda se mnogi napredni raunarci pomau na.razne naine, a u zadnje vrijeme naroito se pribjegava tablici recipronih vrijednosti (1 : n), koja je tampana i u Tehniko-umarsikom priruniku. Pomou ove tablice pretvara se tea, inverzna radnja u laku, direktnu. Dividend se ne dijeli sa divizororn inego se mnoj sa njegovom recipronom vrijednou. Mnogo jie jednostavnije, ako se d i j eI j e n j e svede na oduzimanje pomou l o g a r i t a m s k e t a b e l e . Na taj nain pronau se mantise logaritama dividenda i divizora, pa se njihova razlika jednostavno zamjeni kolinikom. Novi numeriki logaritmar (Log-adiator) Potreba za mnotvom relativnih pokazatelja (indeksi, normativi, koeficijenti, procenti i si.), s jedne strane, i nedostatak lenj'crskifa logaritmara, s druge strane, potsticala je mnoge radnike iz raunske prakse da c stvorei bilo kakav metod, koji hi zadovoljio ove zahtjeve. U najvie sluajeva, inenjeri i tehniari su se bacili na istraivanje mogunosti za proizvodnju domaeg lcnjirskog logaritmara. No za ovaj tip logaritmara treba uvaiti jednu opravdanu opomenu: lenjirski logaritmar mora biti ilj potpuno precizan Hi ga ne treba uope izraivati. Otuda mnogi napori, da se stvori domai lenjirski logaritmar, nisu uspjeli, jer su nedostajale potrebne sirovine za grafiku skalu ili su druge tehnike potekoe bile prepreka otvaranju ovog puta. Ja sam poao od jedne primitivne ali Tealne postavke: funkciju sabiranja i oduzimanja, koju vre precizno izraeni tapii na Ienjirskom logaritmaru, mogu da preuzmu i grubo izraeni diskovi na drvenom raunalu, a precizno- izraena grafika sikiala moe se dati na jednom tiskanom listu u vidu n u m e r i k e t a b e l e . N a taj nain, proizvodnja se ne e sudariti ni sa kakovim tehnikim potekoama tim manje, jer se sav drveni dio moe izraditi od drvnih otpadaka;, |a ako koja kuglica bude milimetar tanja ili deblja, ona e u optikom smisilu ostati; samo simbol jedinice. Ako se uvjerimo da dnvieno raunalo vri korisnu funkciju sabiranja i eduzima- nja; ako j;e oigledno da logaritamska tabela svodi viu i teu, inverzniu operaciju na niu, laku,, koja je obuhvaena osnovnom funkcijom drvenog raunala, onda e samo nekoliko primjera i vjebi dokazati praktinu vrijednost kombinovanog orua: drveno rauialo logaritamska tabela (prvo se nalazi u sanduku, a drugo na UIIFUternjoj strani poklopca). Tako se tedi na papiru., prikrauje se vrijeme, a pri mnogo< manjem naprezanju mozga suzuje se i izvor greaka.

329

Dok je lenjirski llogaritmar zadrao p r e i m u s t v a brzine i mobilnosti doe n u m e r i k i l o g a r i t m a r i r o m p r i m j e n o m , zadravajui funkcije sabir a n j a i oduzimanja, kojih je lenjirski lien, i sa d a l e k o p r i s t u p a n i j i m m o g u n o s t i m a p r o i z v o d n j e p o s t a o b l i i s t r u n j a c i m a : k n j i g o v o a m a , n o r m i r c i m a , p o e n t e r . ' i n a i , ervir -dentiarima, umskim m a n i p u l a n t m a i , blagajnicima, statistiarima te acima i studentima. U p r k o s p r i v i d n e primitivnosti. on o b j e d i n j u j e s v e r a u n s k e r a d n j e : a) z b r a j a n j e i o d b i j a n j e , b ) m n o e n j e i d i j e l j e n j e , c ) p o t e n c i r a n j e .jf k o r j e n o v a n j e . M a n j e j e a b l o n s k o b a r a t a n j e s o v i m o r u e m n e g o ma. s k o j o m d r u g o m m a i n o m , a j e d i n i p r e d u s l o v za u p o t r e b u jesta neto vjebe i strpljenja. O b j a s n i t emo principe raunanja najprije u pojedinostima, pa onda praktini metod upotrebe skupno. P r i n c i p r a u n a n j a s d r v e n i m r a u n a l o m . Ovo se r a u n a l o sastoji te odgovarajueg broja redova sa po 10 kuglica od kojih svak<; red i m a o d r e e n u d e k a d s k u vrijednost: jedinice, desetice, stotice, t i s u i c e , . . . . Brojevi, koji se zbrajaju, simboliki se unose u raunalo na taj nain to se u s v a k o m r e d u pomere kuglice s jene n a d r u g u s t r a n u (obino s desne n a lijevu) k a k o ta vrijednost dotinog broja nalae. T r e b a li, n a pr., napisati 725, prebacSt emo nai lijevu s t r a n u 7. kuglica iz fcreeg reda, 2 kuglice iz drugog i 5 .kuglica iz p r v o g reda. Redove raunamo' odozdo K a k o se vri zbrajanje? Kuglice se Jednostavno oavaju kumuliraju) i to po njihovoj d e k a d s k o j .vrijednosti: jedinice jedinicama, d e s e t i c e , d e s e t i c a m a , i t. d. P r a k t i n o , obino se poima sa najviim d e k a d s k i m jedinicama. P r i dodavanju kuglica vai princip d o p u n j a v a n j a ili k o m p l e t i r a n j a u n u t a r 10. T r e b a li broju 6 dodati 7, mi emo mu dati deseticu pod -uslovom a v r a t i 3 kuglice jedinica za koliko mu je jednom kuglicomi Iz r e d a desetica vie d a n o . Isti je odnos izmeu desetica i stotica, s t o t i c a i tisuica i t. d. Ovo se moe i ovako p r e t s t a v i t i . Treba, n a pr., zbrojiti 78 i 93. P r v i broj moe se; pisati kao (70 + 8), a drugi (100 7). Prema tome imamo: prva moggunost + 70 + 8 100 + 0 7 100 + 7 0 + 1 druga mogunost +90 + 3 100 20 2 100 + 70 + 1 - 171

0 a emo i m a t i (prvi j,H drugi obrazac, zavisi od topa, koji emo b r o j n a j p r i j e s t a v i t i u r a u n a l o i da li emo poeti a viim ili niim redovima. Is'poatka t r e b a samo vjebati, a poslije se o k o i osjetila u tolikoj mjeri p r i v i k n u na kuglice, da se brojaimje p r e t v a r a u tono i sigurno odmjer a v a n j e , a p o k r e t i i-uku i prstiju reagiraju n a volju ovjeka b r z o i precizno. Princip l o g a r i t a m s k e tabele. Na k a k o v o m principu se temelji p r a k t i n a primjena ove taT>lice pri dijeljenju i mnoenju? Ovo je potrebno ve stoga objasniti, da bi t e h n i a r i )mogli s a m u s t v a r dalje usavriti, a to je mogue samo o n d a a k o se poznaju osnovni njeni principi. K a k o je naprijed ve s p o m e n u t o , pomou ilogaritmiranja dijeljenje s e svodi n a oduzimanje, a mnoenje .na sabiranje, o emu svjedoi o v a j o b r a z a c : log a " tog b Jog c koji j e Izvee-ft iz) poetnog izraza a = bt : c. D a bismo t o dokazali, t r e b a da se v r a t i m o nazad u niu m a t e m a t i k u . T r e b a najprije objasniti, da je logritam s t v a r n o eksponent (izloutelj) pri dogovornoj u t v r e n o j oazi, a a k o s u baze jedn a k e o n d a se pri dijeljenju ti eksponenti oduzimaju odnosno kod mnoenja sabiraju. Sada je, konano, pota*ebno da se i ovo dokae da ne bi ostali duni jednu kairiku u ovom prikazu. E v o oiglednog dokaza u jednom, prostom p r i m j e r u : 10s _ 10 . 10 . 10 . 10 . IO _ 10 , 10 KP 10 . 10 . 10 1 Mi s m o p r o s t o k r a t i l i sa 10, a to znai da s m o za s v a k i 10 u n a z i v n i k u odbili jedinicu od Ibrojnikovog e k s p o n e n t a . N a k o n c u smo dobili 105 : 10s = 105-8 = 10* = 10. P o t o su logaritmi brojeva istovjetni s a e k s p o n e n t i m a odgovarajuih baza, to moemo ovaj izraz i logajutrnirati, pa i m a m o log (105 : 10J) log 10s lo s = 5 log 10 l o g 10 = 5 3 = 2 a budui da se radi o d e k a d n i m logaritmima, onda je n u m e r u s od 2 r a v n o 100, 5to smo dobili autilagaritmiranjem. E v o k a k o e se i najtvri p r a k t i a r uvjeriti o praktinoj primjeni logaritama. Uzmemo li k o j u igo l o g a r i t a m s k u tabelu u r u k e , vidjet emo da se zbrojevi loga.ritama uvijek slau sa umnocima odgovarajuih brojeva. Broju 4 o d g o v a r a logaritam 0,0021, a broju 3 odgovara logar i t a m 0,3010. Zbroj ovih l o g a r i t a m a iznosi 0,931, a on pripada, broju 8, koji je umnoak od 4 1 2 . Upravo t u osobenost l o g a r i t a m a m i elimo da primijenimo, ali ne t o l i k o n a mnoenju koliko na dijeljenju. O teorija l o g a r i t a m a p r a k t i a r n e m o r a m n o g o d a zna. N j e m u t r e b a d a t i p r a k tino u p u t s t v o z a u p o t r e b u ; pri t o m u t r e b a izbjegavati i s a m u rije logaritam, j e r s u r a u n a r s k i k a d r o v i m a h o m s a niC/m k o l s k o m s p r e m o m t e b i i h i s a m a rijfe logaritam mogla zastraiti i zastraniti.

330

P f itm j e r iz dnevne praksa? 1. Pilama ima z a d a t a k 7324 m ! a izradila je u plamskom periodu 8028 m ! . Sa koliko j e p r o c e n a t a izvren plati p r o r e z a ? Rjeenje: logaritanl (ili zamjena) od broja 8928 . . . . 9508 *, 7324 . . . . 8649 L o g a r i t a m (ili zamjena) od ? . . . . 0861 Sada postupamo o b r n u t o . U taMioi najprije traimo logaritam (zamjenu) 0S61, pa onaj broj xt k o m e se redu nalazi ovaj l o g a r i t a m uzimamo za p r v e dvije z n a m e n k e traenog broja, dok treu z n a m e n k u dobivamo u oznaki stupca u gornjem zaglavlju, e t v r t u z n a m e n k u dobit emo meu j o p i a v k a m a . Na taj nain dob'li smo 1229, to znaci da je pilana izvrila plan sa 121,9"/i. Kao to se vidi, ovdje su uzimane samo m a n tise l o g a r i t a m a i to je uvijek dozvoljeno, a k o -se radi samo o dijeljenju i mnoenju. Naprotiv, k a d a se radi o potencijama ili korjenima, t a d a j e bezuvjetno potrebno p a 1 j i v o unositi i k a r a k t e r i s t i k e , jer e inae dobiveni rezultati potpuno otstupali od traenih. 2. Kolika j e brzina pile n e k o g a gatera, koji i m a broj o k r e t a j a n = 2350/m'in, a visinu Staipajai H =--950 cm.

0 = .
30

0,55 . 235
30

log c = 0,7404 + 0,3711 0,4771 log c 0,6404 c = 4,31 m / s e k

Ovaj primjer uzet je iz p r a k s e drvne industrije. 3. Na sjei i izradi um. s o r t i m e n a t a zaposleno je 5 r a d n i k a , koji su ostvarili zajedniku zaradu od 27.634,00 dinara. Tu z a r a d u t r e b a podijeliti r a z m j e r n o radnim s a t i m a i platnoj grupi. 'Otuda imamo: Radnik A B 0 D E Radio sati 174 174 168 170 170 Koefic. pl. gr. 1.3 1.3 1.2 1 1 Ukupno Obraun jedinice 226 226 202 170 170 904 Zarada inar.a (1.283,00 6.283,00 5.616,0: 4.726,00 4.726,00 27.634,00

Objanjenje: Da bi se dobila z a r a d a pojedinaca, t r e b a u k u p n u zaradu od Din ^7.634,00 podij e l i t i na 904 obra. jedim. Logaritamski: raun ide t a k o d a se razlika (logarHauna 27.634 1J994 doda pojedinano l o g a r i t m i m a od 226, 22S, 302, 170, 170 k a k o bi se pojedinane suma l o g a r i t a m a pretvorile u u m n o a k t. j . \ u pojedinanu zaradu.

Kombinacija drvenog raunala i logaritamske tabele Tek poto se praktiar uvjeba u p o t r e b i svakog od ovih pomagala odvojeno, on pristupa kombiinovanoj primjeni, koja im,a naroit znaaj utoliko to se mantisa u najvie sluajeva sastoji iz glavnog dijela i popravki, pa se pripisivanjem i pomonim raunanjem troi i vrijeme i papir, a gomile pomonih brojeva umanjuju pregled onih rezultata, koje upravo traimo. Stavljanjem mantise (zamjene) u raunalo vri se p r v a r a d n j a . Druga mantisa (zamjena) ne stavlja se u raunalo nego se t r e n u t n o odbija od prethodne. Na taj nain javlja se gotovo automatski] razlika, mantisa, pa se ta razlika zamjenjuje kolinikom pomou tabele. Konano, moglo bi se ve sada odgovoriti na event, primjedbe, koje e ovom raunalu staviti slabo upueni: jednostrana prakticisti ili nepraktini teoretiari. Prvi e pomisliti, da treba najprije poznavati proces logaritmiranja i komplementiranja, a drugi e se braniti neprovjerenim predubjeenjem, da e on:i na papiru bre i sigurnije obaviti sve pomone faunsike radnje. Prije svega, za praktinu upotrebu ove raunaljke potrebno je neto vjebe i strpljenja. Nifcakova tu teorija nije potrebna, kao to nam pri telefoniranju nije potrebno poznavanje principa o prenosu zvuka. Da isu iu poetku ipak objanjeni principi, b i o je potrebno radi samog uvoenja,,' da bi tehniki kadrovi mogli stvar ne samo' popularisati nego je i usavriti. to se tie bnztine, nema tog orua na svijetu, koje istog trenutka, im smo ga uzeli, u ruke, Ibez l'lkakovc kolarine, pokazuje svoju mo, Lenjirski logaritmar je izraziti pretstavnik brzine u raunanju, ali i on tu osobinu ispoljava tek nakon izvjesne vjebe- Koliko je tek vjebe i strpljenja potrebno za slijepo pisanje na stroju sa 10 prstiju, pa su ljudi ipak svijesni, da se svaki trud za sistematsku vjebu dobro isplauje. U- prvi mah svako e rei da e on bre pisati rukom kao to tako i jeste ali poslije kada pisanje na stroju dobije odgovarajui stepen rutine, nema tog pera koje se moe takmiiti sa polugama stroja, .apstrahirajui itkost, estetiku i formu pisma. Isto je to i ovdje. 331

Iz neopreza ljudi si esto dozvoljavaju uporeenje drvenog raunala sa elektrinom zbrajaliicom. Zaista elektrini raunski strojevi pretstvljaju neophodnost zat centralne urede direkcija, misnistarstava i drugih visokih ustanova. Ali jo uvijek pojedini slubenici u tim ustanovama mogu biti sopstvenici drvenog raunala, koje e kotati svega oko 300 Dinara. Drvena raunaljka je mobilna, ne zahtjeva naroito predznanje, a mogunost kvara uope ne postoji. Kao numeriki logaritmar daje e t i r i znamenke, dok 25 cm dugi Lenjirski logaritmar daje sigurno samo d v i i j e a treu i etvrtu treba ocijeniti. Ova raunaljka nalazi primjenu naroito kod sastava. isplatnih lista u umskim manipulacijama kao i u raunovodstvima manjih preduzea i seljakih radnih zadruga. U kopirnom knjigovodstvu ona ima naroitu efikasnost pri zbrajanju nejednako potpisanih brojeva, jer se brojevi u cjelini amortizuju; kod platnih lista ona, je vana, jer je za nju svejedno, bili brojevi vertikalno' ili horizontalno poredani. Napose, ru zajednici sa logaritamskom tabelom, ova raunaljka moe da zadovolji i tehniare i inenjere kao i ekonomiste, jer korjenovanje svodi na dijeljenje, a dijeljenje na oduzimanje, pa se pomou nje mogu rjeavati i sloeni zadaci eksponencijalnih funkcija kao i zadaci iz financijske matematike. Ovo e svaki korisnik i sam otkriti im savlada tehniku stranu raunanja. Sve ovo dokazuje da se racionalizacija raunavodstvenih i financijskih poslova. moe poluiti uz pomo jednostavnih orua, koja su zanemarena i uz pomo niza matematikih metoda, koje je potrebno izvui iz bremenitih udbenika i presaditi u praksu. Ovaj prikaz imao je osnovnu namjeru: 1) da ukae samo na neke metode, koje su .efikasne za nau praksu: nomografskc, logaritamske i si., 2) da potakne konstruktivne radnike iz teorije i raunske prakse, da iznesu praktine prijedloge z a pomo naoj operativi, koja trpi od empirizma i prakticizma. Vie nego je potrebno troi se papir, olovke se esto bez potrebe tupe; mnoge ruice na raunskim strojevima okreu se bez ikakove potrebe na pr, (kod izraunavanja procenata); vrijeme se gubi, a mozak se zamara i tamo gdje to nije potrebno. Ovo su, moda tednje u malom ali, na dnu. One su u masi i njihov zbir predstavlja znaajnu opomenu.. Sve ovo danas je utoliko vanije, to je p r i v r e d n i r a u n zauzeo najvanije mjesto u socijalistikim pieduzeima, a pretstojei financijski zakon mu to mjesto jo vre ustupa.

S-aopAett^iM,
NAI NAJVEI PLATANI U strunoj literaturi navode se uglavnom tri vrste platana: Platanus occidental! L. (ameriki platan), Platanus orientalis L. (azijski platan) i Platanus acerifoha Willd. (javorolisni platan). Ameriki platan je rasprostranjen na atlanskom delu Sjeverne Amerike a azijski od Balkanskog poluostrva sive do Himalaje. Po najvie je rairen javorolisni platan, koji je nastao ukrtenjem prva dva. Kod nas je autohton samo azijska platan i to u najunijiim delovima Makedonije. Prema navodima Petrovia najvie ga ima u okolini evalije, gde je uticaj" sredozemne klime najvei;, ali se u manjim umicama, uzdu reica, nalazi sve do Tikvea. U grupama ili pojedinano nalazi se azijski platan u mnogim delovima Makedonije (podruje Bellasiice, Kavadar, Vatoa, Velss, Prizren Ohrid i dr.). ernjavski smatra azijski platan karakteristinim za n ; e "poloaje Makedonije, sa veom vlagom, gde dolazi sa pitomim kestenom, bukvom, obinim grabom i drug, im Trstama, pa je ove ume izdvojio u poseban tip Plataneto-castanetum vescae.

Platan u Trstenora kod Dubrovnika

Unesem, po parkovima i drvoredima, platani se nalaze irom itave nae zemlje. Zasaeni na Vlanim i dubokim tlima esto dostiu velike dimenzijev Tako s poznati platani na Zrinjevcu u Zagrebu, koji su prema Ettingeru posaeni god. 1872. Po svojim dimenzijama istia se i jedna od platana pred umarsko-lovakim muzejom u Topieru kod Beograda. Po navodima Jovanovia njegov prsni prenik iznosi 2,5m a visina oko 24 m, On navodno pretstavlja najvei primjerak u Srbiji. Raste na sveem, dubokom aluvijalnom tlu. U Trstenu kod Dubrovnika nalaz se dva platana koji svojim dimenzijama i starou prevazilaze sve ostale. To su azijski platani. Rastu na vapnenom terenu, pokraj velikog vrela, koje im osigurama trajnu vlagu, a ona je za dobar uspeh pla-

333

tana veoma potrebna (zbog toga se platan Maziva i vodoklen). Vei raste uza samu cestu Slano-Gru i pod njegovom kronjom napravljena je prostrana terasa. Visina mu j preko 40 m, a obim u prs. visini iznosi 11.5 m, odnosno prenik 3,66 m. Drugi je neto dalje od ceste na privatnom posedu. Njegova je viisina oko 40 m a obim u prs. visini meri 10.75 m It. j . prenik 3,40 m. Procjenjena, drvna masa pojedinog platana iznosi oko 100 m3. Prema tome njihova zajednika kubatura (200 m3.) jednaka je ukupnoj drvnoj masi po ha 40 godinje hrastova sastojine najbolje bonitete. To su uopte retke dimenzije stabala ne samo naih geografsJco-M'imatskiih prilika ve i iitaivie Evrope. Rladi toga su platani u Trstenu i privukli! panjui mnogih pri.rodopisaca (Adamovi, France ,i dr.). Usled obilnog svetla (soiliteri), dovoljne i trajne vlage (blizina vrela) i' dubokog i plodnog tla (dcluvijalno tlo) platani su u Trstenu jako razvili svoje bone grane. Pojedine su duge do 25 m sa prenikom kod debla do 80 cm. Usliodi velike duine i teine mnoge se grane lome. Tako se jednom '.od ovih platana slomila krajem augusta 1911, jedna od najveih grana; bila je duga (prema navodima Mar-ia) 25 m, a obim na prelomu iznosio je 5.55 m. N a istom stablu slomila se o toku prolog rata jo jedna velika grana. U pogledu starosti platana u Trstenu ne postoje pouzdani i saglasni podaci. Izmeu ostalih to pitanje raspravlja i splitski list Dan broj 48, od 1910. god ; ne. Oslanjajui se na podatke knjige bratovtine crkve Sv. Vida u Trstenu iz god. 1910. naivodi ovaj1 list, da je oko god, 1600. brodovlasnik Florio: Indiana, pri jednom svom povratku iz Indije, bio je nevremeno.m prinuen da se zadri na Bujukterima, kod Carigrada i da je tom prilikom jedan njegov moinrar preneo etiri stabalca od velikog makljema, koji je tu rastao, u Trsteno i posadio i'fh u vrt Indiania. Jedan je bio ubrzo poseen, jer je loe uticao, na oblinje poljoprivredne kulture, drugog su posekli Francuzi prigodom prosecanjia ceste Gru-Slano a ostala dva postoje i danas. Prema ovim navodima platani u Trstenu stari su oko 350 godina. U umarskom listu god. 198. navodi Mari da su platani u Trstenu zasaeni god. .1682. Ovo bi znailo, da su oni danas stari oko 270 godina. Akoi usvojimo ovaj drugi podatak, moe se iz njega i iz dananjih dimenzija ovih stabala zakljuit; da je svaki platan priraivao proseno godinje po 0,4 m3 (u debljinu 1,35 cm.). Ovaj podatak, ukazuje, da je platan drvo brzog rasta, Zdnawistveno stanje platana u Trstenu je dobro., obzirom da na njemu ne postoji .nikakvih veih vidljivih oteenja, osim dve slomi jane grane. Po svim vanjskim znacima izgleda da platane jae ne napadaju insekti. Da bi se u dobrom stanju i nadalje sauvali potrebno jie podupiranjem spreiti lom pojedinih bonih grana i odgovarajuim merama onemoguiti svako njihovo mehaniko oteivanje. Zbog toga, kao jj radi sakupljanja sjemena sa tog drvea brzog rasta za naune i praktine svrhe, Direkcija za kr Instituta za eksperimentalno umarstvo Jugoslar venske akademije znanosti i umjetnosti, predviela je ova divfa stabla za s e m e n s k u b a z u . Na taj e nain biti najbolje reeno i pitanje zatite ovih stabala, koja svojim dimenzijama pretstavljaju, bez sumnje, prirodnu retkost zia nae prilike, a napose Ka Dalmaciju. L I T E R A T U R A : 1. Ani M.: Dendrofog ja-,um. prirunik I., Zagreb 1946; 2. Adamovi L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911.; 3, Ettinger J.: Lie platania, um, list 1904.; 4. Klika J.: Lesni dfevini, Pisek 1947.; 5. Jovanovi B.: Nesamonikla dendroflora okoline Beograda, Glasnik um. fakulteta Univerziteta u Beogradu, god, 1950. 6. Mari M.: Sredozemna flora u drvoredima i parkovima na Istonim obalama Jadrana, um list 1918.; 7. Petrovi D.: O umskom drveu u Junoj'Srbiji, um. list 1934, Ing. M. Jovanevi

TRULE U 2IVOM STABLU Trule je esta pojava u naim umama. Ona unitava veinom tehniki najviicdnije dijelove stabala. Gubici drvne mase zbog trulei! iznose u U . S . A . popreno 16"/o drvne mase, a to ini vrijednost 200 milijuna dolara, I kod nas su ti gubici -veliki, ali oni nisu utvreni.

334

Na koji nain emo te gubitke smanjiti na to manju mjeru? D a na to pitanje odgovorimo prikazat emo ukratko uvjete razvoja trulei u ivom stablu i fiziologiju gljiva razaraa drveta na temelju citiirane literature. Uvjeti nastajanja trulei u ivom stablu. Doik su svojstva i biioJogija uzronika trulei t. j . gljiva razaraa prilino poznati, veoma se malo zna o uvjetima nastajanja trulei. Sve gljive razarai drveta ispadaju u grupu aerobnih organizama,, t. j . i v o t g l j i v e r a z a r a a v e z a n j e z a p r i s u s t v o z r a k a u d r v e t u . Transportirati kisik svojim hi'fama izvana iu drvo moe jedino mednjaa (Armiillaria tmeUea). Ostale gljive moraju imati zrak na raspolaganju na samom mjestu razvoja, t. j . u drvetu. Nije dovoljno da samo pojedini djelovi hira gljive budu u doticaju sa zrakom, ve svaka njezina stanica mora imati dovoljno kisika na raspolaganju. Smatra se da je ivot gljive u drvetu u optimumu, ako 3040/o njegovih! porai ispunjava zrak. Postotak trulei je vei u sastojinania, koje su na neprirodnom stanitu, te u saistojinama sa poremeenom biolokom ravnoteom.. Trule lake i ee napada stabla, koja su oslabljela zbog bilo kojeg uzroka. ini se kao da su ta stabla izgubila sposobnost aktivne reakcije protiv trulei, sposobnost da izluuju antitoksine tvari i da stvaraju tile u provodnim elementima, kojima se stablo brani, protiv prodiranja gljive. No glavni uzrok nastajanju trulei u oslabljelim stablima je u poveanoj koliini: zraka u drvetu tih stabala. Zdrava nadstojna stabla sa bujnom kronjam su u punoj ivotnoj snazi. U njima je kolanje soikova intenzivno, veliki postotak vlage u drvetu kao i intenzivna transpiracija (umanjeni tlak zjaka u drvetu), te pojaano disanje. U takvim stablima je uvijek minimalna koliina kisika. Zbog toga u potpuno zdravo stablo za vrijeme kolanja sokova ne moe da prodre ni jedan razara (osim mednjae). U oslabljelim stablima nije tako. Transpiracija je u < tkvim-stablima smanjena i u provodne elemente drveta prodire zrak. Sastav zraka je u drvetu povoljniji, pa je omoguen razvoj gljive razaraa. Razlika u osjetljivosti pojedinog stabla prema trulei o v i s i d a k l e o Jeo l i i n i z r a k a u d r v e t u , a o v a j e o p e t o v i s n a O' z d r a v s t v e n o m s t a n j u i o b u j n o s t i r a z v o j a s t a b l a . Utjecaj ekolokih faktora i starosti sfabla na razvoj trulei. Pokusima cijepljenja istih (kultura gljive u rupe izbuene na stablima Mnch je ustanovio, da zdrava stabla gube svoj imunitet prema trulei ve za vrijeme vegetacijskog mirovanja. Ve malo smanjenje koliine vode u drvetu dovoljno je dakle da omogui prodor trulei u stablo. Ali u toku zime hladnoa ispreava razvoj razaraa. Velika veina gljiva prestaje naime rasti ve blizu 0C. Za vrijeme ljeta velika koliina vode u drvetu spreava razvoj razaraa. U toku zrme zraka ima u drvetu dovoljno, no tada niska temperatura zaustavlja rast gljive. Prema tome koncem jeseni1 i ,u rano proljee su najpovoljniji uvjeti za razvoj trulei. Tada se ona najbre razvija. Zrani prostor u drvetu ovisan je o gustoi stanija, odnosno o irini i veliini staniniih pora. Zato je pojava trulei ea u vrsta sa manjom specifinom teinom, a unutar jedne vrste u individua sa rjeim stanijem. Da li e pojedina stabla stvarati gue ili rjee stanije, ovisi i o tlu na kojemu to stablo raste, pa i o koliini vlage u zraku i u tlu. Stabla izrasla na niskom i vlanom stanitu redovito stvaraju rjee drvo. Takva stabla su manje otporna prema trulei. Zrak u divetu potreban je za razvoj ne samo gljivama razaraiima, nego i svima ostalim fakultativnim parazitima. Meu ove ubrajamo i uzronika holandsike bolesti brestova. U svom predavanju o' suenju -brestova i mogunosti odbrane .dr. Vajda ..pidemijsko suenje brestova u zadnje dve-tri decenije objanjava promjenom karaktera klime u tom razdoblju. U zadnjih 30 godina proljetne i ljetne sue bile su naroito1 este. One su se ponavljale i, u periodama od duljeg niza god'na. Svakako, kao posljedica toga smanjila se koliina vlage u zraku i u tlu. Gubitak vlage zbog pojaane trainspiracije stabla nisu mogla nadoknaditi iz tla, pa je u provodne elemente drveta prodro zrak. Tako oslabljela stabla lako su pala rtvom gljive uzronika holandske bolesti. Interesantno je, da od hola.nds.ke bolesti prvenstveno i u najveoj mjeri stradaju stabla uz rasla u nizinama, kraj potoka, na vlanim stanitima. Ve manji gubitak vlage u drvetu omoguilo je prodor gljive u stablo, vjerojatno zbog rjeeg stanija tih stabala. Stabla uzraisla na suim stanitima stradaju naprotiv od

335

holandske bolesti mnogo manje. Sve ovo potvruje gore iznesene injenice o utjecaju gustoe staniija na mogunost razvoja gljive u drvetu. U stablima do starosti 1520 godina trule se skoro uope ne javlja, dok sta-' rija i prestarjela stabla u sastojim skoro stopostotno stradaju od trulei. Dva su tome uzroka: 1) Starije drvo stvara sve rjee stanije; koliina zraka u drvetu starijih stabala se sve vie poveava; 2) dio mrtvog ili slabo aktivog djela stabla.i koji sadri mnogo zraka sa starou se sve vise "poveava, Da se o tome uvjerimo dovoljno je podsjetiti na nae prestarjele bukove praume, koje su zbog pomanjkanja komunikacija sve do danas ostale netaknute, a u kojima ne nailazimo skoro n,; jedno stablo koje ne bi bilo zaraeno barem sa nepravom sri. Tok i ishod trulei u jedriavih i bakuljavih vrsta, itava je sr jedriavih vrsta mrtva; ona je puna tila, taninskih i gumoznih tvari, koje imaju svrhu, poveati rezistentnost sri prema razaraima. Za veinu razaraa sr je zbog prisustva tih tvari nepristupana, no gljive koje su se specijalizirale za razaranje sri lako je unitavaju. Kod jedriavih vrsta provodnu funkciju vri samo mali broj vanjskih godova, jer je itava unutranjost drveta (sr) mrtva. Postotak vlage je zbog toga u tim vanjskim godovima tako velik, kolanje sokova tako intenzivno, da ni jedan razara (osim mednjae) ne moe napasti taj d o drveta. Dakle: Nakon to je gljiva,, koja se specijalizirala za razaranje sri prorlu u sr stablo se protiv trulei ne moe vie branili. No stablo iipak i dalje ostaje na ivotu, jer vanjske, ive godove drveta, koji vre provodnu funkciju ne moe trule napasti. Drugaiji je tok trulei u bakuljavih vrsta, u kojih centralni cilindar ne predstavlja mrtvo drvo. Stanice centralnog cilindra naime esto ponovno poprimaju provodnu funkciju. Zbog toga u bakuljavih vrsta provodnu funkciju :itma vei broj godova, pa u njima kolanje sokova nije tako intenzivno da razara ne bi mogao napasti i taj dio drveta. Na prodor gljive drvo aktivno reagira stvaranjem tila, izluivanjem antitotoksinih tvari (stvara se neprava sr drveta), no sve to ne moe zaustaviti napad razaraa te on prodire i u najmlae godove sve do kamb'ja. Jedino kambij razara ne moe napasti, no ve tokom slijedee godine kambij ipak ugiba zbog prestanka dovoda hranjivih tvari. Tako napad trulei na bakuljavu vrst redovitq svrava sa smru zaraenog stabla. Uloga rana u infekciji stabla sa trulei. Svi uzronici trulei su paraziti ranaOni mogu prodrijeti u stablo samo putem ozljeda, dok neozljeeno stablo ne mogu napasti. Kod bakuljavih vrsta drvea a i kod jedriavih, rana ne otvara put sve d o sri je osim oblika i veliine rane za mogunost izarazc od vanosti i zdravstveno stanje stabla. Cbrczjvanjem nanosimo vokama esto teke ozljede, a trule se tu pojavljuje ipak rjee. Razlog tome je, to takva stabla imaju slobodnu bujnu kronju,. pa drvo sadri mnogo vlage, t. j . malo zraka. Dakle kod bakuljavih vrsta mogunost prodora razaraa u drvo ili njegova lokalizacija ovisi u velikoj mjeri i o fiziolokom stanju stabla. Kod jedriavih vrsta, kod rana koje otvaraju put razarau direktno u sr,, nije tako. Sr je potpuno mrtva, S ako je razara u nju prodro trule e se dalje razvijati nezavisno od zdravstvenog stanja stabla. Svaka rana ne mora ujedno znaiti i poetak trulei na stablu. Moguitnost razvoju trulei daju samo rane, koje su duboke, ili velike povrinske rane, t. j . sve one koje omoguuju prodor kisika u drvo. Male rane na granama ubrzo se zatvaraju tilama, smolom, tamnom gumoznom masom, koja spreava gubitak vlage a s time poveanje kisika. Rane koje nastaju kod loma t a n k h grana u kojima proces odravanja jo nije zapoeo ne predstavljaju opasnost za prodor trulei. Zbog zasjenji^ njivanja odbaene grane redovo ne predstavljaju opasnost, jer se one brzo zatvore stvaranjem ozljenog stanija. Trule e vjerojatno prodrijeti kroz rane koje su nastale otpadanjem debelih grana, to je sr u grane, koja otpada ili koju vjetar lomi, razvijenija, t 0 rana koja tako nastaje predstavlja veu opasnost. Da zakljuiima gore reeno: opasnost za prodor trulei daju rane koje su nastale otpadanjem jakih ivih grana, velike povr'nske rane, rane koje nastaju kod sjee, cd groma ili poara. Ostale manje rane uglavnom ne predstavljaju opasnost za prodor trulei. Daljnji tok trulei razliit je kod jedriavih i bakuljavih vrsta. Kod bakuljavih vrsta, brzina toka trulei ili njegova lokalizaci'ja ovise o fiziolokom stanju stabla. Kod jedriavih vrsta naprotiv, ako je gljiva jednom prodrla u sr, trule e

336

tei nezavisno od zdravstvenog stanja stabla. Zato lokalizacija trulei u jedrAavih vrsta nakon prodora gljive u sr nikad ne nastup. Brzina toka trulei. Trule se u ivom stablu razvija srazmjerno brza. Utvreno je', da na zaraenom stablu kroz jednu godinu istrune vie drvne mase nego to je .godinji prirast. Prema tome kod zaraenih stabala radi se uvijek o gubitku na drvnoj masi, ia taj je gubitak to vei, to se dulje obaranje odgaa. Trule unitava tehniki majvrijedmije djelove stabla. Zaraena stabla predstavljaju i stalan izvor infekct je za ostala zdrava stabla. Zaraena stabla je dakle najbolje odmah obiljeiti i prigodom slijedee prorede iz sastojine ukloniti Trule "je u vrijeme kada se izvana na stablu moe primjetifli redovno ve razorila! najvrijedraije djelove tog stabla. Zato ne treba ekati do pojave trulei na tee ranjenim stablima. Takva stabla treba odmah obiljeiti, i iz sastojine izvesti. Samo tako emo moi to stablo potpuno iskoristiti. Borba protiv trulei u sastojini. Pojavu trulei u sastoji'ni ne moemo potpuno sprijeiti, no moramo ipak nastojati da je sveemo na minimum. Kako emo to postii? U prvom redu mora se izbjegavati ranjavanje stabala i to od bilo kojeg faktora koji je u naoj moi. Prilikom provoenja uzgojnih mjera moramo drati u vidu navedene karakteristike fiziologije trule'.. Kod doznake i ienja prvenstveno treba obiljeiti i uklanjati ona stabla koja su potisnuta, oslabljela ill's koja su jae ranjena, za koja smatramo da e ubrzo pasti rtvom trulei. Ne smemo dozvoliti! da stabla prestare, jer se time gubici od; trulei poveavaju. Drva je sve manje. Gubici od trulei postaju sve osjetljiviji. Svesti te gubitke na minimum uspjet emo jedino provoenjem pravilnih higijenskih i uzgojnih mjera u sastojini. [LITERATURA: 1. E. M n c h : Untersuchungen ber Immunitt und Krankheitsempfnglichkeit der Holzplanzen, Naturwiss, Zeitschrift fr Forst und Landwirtschaft, 7 Jahrgang, 1909, Heft 1, 2, 3; 2. umarska fitopatologija skript a po predavan j'ma J. K i i p a t i a ; 3. Z. V a j d a : Biljeke sa predavanja o suenju brijestova i mogunosti odbrane; 4. D. A t a n a s o v ; Gorska patologija, Sofija 1939. Z s u f f a Ljudevit Jak napad fusariuma u umskom rasadniku u Puli umski rasadnik u Puli osnovan je 1931 g. i prema tvrenju rasadnl'ara koji radi u njemu od njegovog osnivanja, sve do ove godine nije bio primijeen jai napad ove gljive. Ukoliko je i konstatovano karakteristino polijeganje biljica, bilo je to neznatno, tako da nisu poduzimane nikakove zatitne mjere. Meutim ovog proljea pojavila se jaka zaraza na biljicama alepskog bora. Na pojedinim gredicama poleglo je i osuilo se i do 30% biljica do sada. Polijevanje gredica rastvorom bakarnog sulfata nije dalo vidljivih rezultata, te se biljice i dalje sue i pol jegaju Postavlja se pitanje, riz kojih je razloga zaraza izbila tek ove godine. Gljivice fusariuma nalaze se stalno u tlu, jer su sastavni dio miikroflore tla, a kao podloga za njihov jai razvoj je stajsko ubre. Po naem m'ljenju jedan od razloga da je do napada fusariuma dolo listom ove godine jest taj, da se za gnojenje rasadnika nije upotreblljavalo stajsko ubre nego kompost koji se je dobijao iz smea. Meutim pored ovog razloga, koji je po naem miljenju samo o:duljio, ali ne i onemoguio napad fusariuma, postojali su ove i ranijih godina razlozi, koji su neizbjeno doveli'do njegdvog izbijanja. Jedan od tih razloga je taj, da se u rasadniku nije svrio plodorcd, t. j . to je kroz itavo vrijeme na ist'm gredicama sijano sjeme etinjaa. Obino se je radilo tako da se na istim plohama jedne godine sijalo; sj^me alepskog boi a, a druge godine sjeme empresa. Gljivice fusariuma koje napadaju sve etinjae nagomilavale su se iz -godine u godinu u tlu, a nisu preduzimanc nikakovq mjere za dezinfekciju tla. Daljnji faktori koji su ove godine potpomogli razvijanju i napad fusariuma, bili su izvanredno povoljni klimatski uslovi: vlano i toplo proljee. Osim toga biljice su bile oslabljene zbog guste sjetve i gustog ponika, a stradale su i od prejake i prenagle insolacije. U ovom rasadniku je uvedena praksa, da

337

se sjeme prilikom sjetve pokriva borovim iglicama, koje se, nakon to sjeme isklija uklone. Ovog proljea uklanjanje iglica izvreno je pri jakom suncu, Da zakljuimo: gusta sjetva i ponik, prejaka i prenagla insolacija, uslovili su neotpornost biljica bora, dok su gljivice fusarkima, nagomilavane u tlu iz god:ne u godinu; budui da se nije vrio plcdored jj tlo se nije dezinficiralo, gljivice su nale u povoljnim klimatskim uslovima i oslabljenim biljicama bora sve uvjete, koji su im potrebni za'brzi razvitak jak napad, pa je taj i izbi. Ing. T o m a e v s k i Pula PINUS CANARIENSIS, Sm. Kanarski bor. Na severnoj strani Laipada kod Dubrovnika u blizini putia koji vodi jednoj grupi pinjola nalaze se dva stabla ovog takoi retkog bora kod nas. Jedno, je stablo visine oko 15 metara a drugo je omanje, oko 5 metara. Oba stabla fruktificiraju normalno. Prema podacima (ing. J. Maria, seme mu je dosta gluho. Zainteresirani za ovu stvar a susretljivou kolege ing. Maria mi smo dobili izvesnu koliinu semena koje smo zasadili poetkom meseca aprila u Skopljru kod Zemjodelsko-Sumariskog fakulteta. Neto semena je prokljjalo i ponik se normalno razvija. Determinaciju p o iglicama i iarkama izvrio je prof, ing. Em, koji je utvrdio da se radi o gornjoj vrsti. U umarskoj literaturi (Pard: Les Coniferes-Paris 1937 god.) mi smo nali sledee podatke za kanarski bor: Kanarski bor pripada grupi trciglinih borova . (sekcija Ta eda). Od prirode raste na planinama Kanalskih Ostrva, gde dostie visinu od .30 imetara. Karakteristina usu je boja kore, koja je sivo>-crvenkas,ta. i ispucana po celoj duini stabla.', Cetine su mu meke i dugake 2030 sm, a debljine; oko 1 mm. iarke su duge 1020 sm, a iroke 48 sm. Jedan varietet ove vrste ima, neto manje iarke. Dola,zi na krenim terenima i n a osrednjim tlima, daje brzi prirast. esto se susree po parkovima, a upotrebljavan je j za poumljavanja u podruju Mediterana. Drvo mu je teko, trajno i dobroga kvaliteta. Parde smatra da je kainarski bor vrlo korisna vrsta kod poumljavanja primorskih podruja Mediterana na krenim terenima male nadmorske visine. Njegove duge i fine iglice ine ga neobino dekorativnim drvetom, te zasluuje u tom stniishi svaku preporuku. Budui da su nai ogledi sa. klijavou semena dali: zadovoljavajue rezultate, smatramo za korisnim da se ova yerovatno Jedina stabla kanarskog bora n,a naoj rivieri, zatite i organteuje sakupljanje semena kako bi se upotrebilo kako za potrebe naih primorskih parkova tako i kod pokuaja poumljavanja sa ovom vrstom na odgovarajuim terenima. B. P e j o s k ' l

338

&z slpuane

itnfiienn&SLti

Domaa struna tampa

Glasnik u m a r s k o g F a k u l t e t a b r . 2, izdanje Naune knjige, Beograd, 1951, s t r . 156 U Glasniku j e objavljeno s e d a m originalnih n a u n i h r a d o v a n a s t a v n i k a i a s i s t e n a t a um a r s k o g F a k u l t e t a u Zemunu. Dr. Bogdan o 1 a j a u r a d u f i z i k o i h e m i s k e o s o b i n e terpentinskog ulja korova Pious n i g r a A r n . i P i n u s s l l v e s t r i s Z. s a L i k o g k r aiznosi s a m o j e d a n deo r e z u l t a t a svojih dugogodinjih istraivanja, o terpetinskom. ulju naih borova. Ispitivanja su v r e n a jo pre r a t a na inicijativu i uz saradnju profesora i a k a d e m i k a dr A. Ugrenovia, k a d a su i objavljeni prvi rezultati u Glasniku za u m s k e pokuse Poljoprivredno u m a r s k o g f a k u l t e t a u Zagrebu (1931 i 1937 godine). Iz iznetog materijala se vidi, da je kvalitet naeg torpentinskog ulja iz ornog i belog h o r a odlian s obzirom n a koliinu najvanije k o m ponente a pinena a i s obzirom na smisao rotacije. Na crni bor daje t e r p e n t i n s k o ulje ija ee pinenska frakcija sastoji iskljuivo iz 1 a pinena, t o je od osobite vanosti za izvesne sinteze. T e r p e n t i n s k o ulje iz naeg belog bora sadri u svojoj pinenskoj frakciji d i l a pinen, t a k o da se o b r t a n j e t e r p e n t i n s k o g ulja " k a t k a d a k r e e o k o 0, t o je/ opet za meke h e m i s k e s n i teze od bitne v,aiinostl. i ; Dr .lovo Zubovi je n a traenje Srpske akademija n a u k a preuzeo na seb'a p r o u a v a n j e ogrevnog d r v e t a k a o materije i goriva i u svom radu Ogrevno drvo k a o m a t e r i j a i gorivo iscrpno i o k u m e n t o v a n o o b r a u j e s a s t a v ogrevnog d r v e t a , njegova svojstva, upotrebu i odnosp r e m a d-rugim gorivima. Za izvesna merenja u u m a r s t v u , pri kojima je p o t r e b n o merenje duina ili obeleavanjelinlija odreene veliine, nije podesna primena preciznih geodetskih instrumenata.. Dosadauje metode zahtevaju odreen i n s t r u m e n t a r i j u m , obino s k u p , oteavaju i usporavaju rad n a terenu l trae dosta r a d n e snage. I>a bi se sve ovo izbeglo in.. Dragoljub Mirkovi je konstruisao speosnove svoga i n s t r u m e n t a , a zatim, prikazuje njegovu upotrebu i p r e i m u s t v a za rad n a terenu, cijalni i n s t r u m e n a t za o v a k v a merenja. U svome radu I n s t T u m e-n a t z a direktno merenje horizontalnih duina na kosom t e r e n u on izlae, p r v o , teoriske osnove svoga i n s t r u m e n t a , zatim, prikazuje njegovu upotrebu i preimustva za rad na terenu. koja se sastoje u sleeeem: omoguava d i r e k t n o merenje horizontalnih duina na terenu s v a k o g nagiba; u b r z a v a rad jer izbacuje merenje kosih duina pantljlkom i uaimenjem podataka, za redukciju n a horizonat; o m o g u a v a merenje s a s a m o j e d n i m pomonikom; moe d a sluj. i za d r u g e s v r h e , kao ina pr. za visinomer: za g r u b e radove daje dovoljnu tainost; proste je k o n s t r u k cije: i jeftline israde, a rad Je sa njim j e d n o s t a v a n i ne zahteva stativ.. In. Branislav J o v a n o v i daje u svome radu 1 P r e t h o n a s a o p t e n j a o p o l j s k i m j a s e n o v i m a i j e d n o j r e 1 i k t n o. j f i t o c e n o z i u S r b i j i prve rezup tate 0 istraivanjima i u t v r e n i m raznolikostima naih j a s e n o v a u nizinama kraj p r i t o k a Zapadne i Velike Morave, a zatim, r e z u l t a t e i zakljuke o p r o u a v a n j u jedne vrlo znaajne i i n t e r e s a n t n e r e l i k t n e fitoconoze na. Gou kod V r n j a k e Banje. I prvi i drugi |deo r a d a pretst t avlja.ju v r l o ragoeen prilog za upoznavanje i dalje p r o u a v a n j e flore Srbije. Dr. M a r k o M i 1 o s a v 1 j e v i p r o u a v a P o r e m e a j u g o d i n j i m tokovima klimatskih elemenata u B e o g r a d u na osnovu 60-to godinjih meteorolokih asmatranja, obraujui .pri t o m e v r l o o k u m e n t o v a n o sve potrebne k l i m a t s k e elemente. In. Svetislav V a s d l j e v i u svom k r a t k o m radiu govori 0 o l i k u mehanikih vlakana Acer monspessulanum L. u l i g n u m u t i a s s t e iic ee s obzirom da od oblika, dimenzija i broja mehanikih v l a k a n a , koja ulaze u s a s t a v g r a d e pojedinih v r s t a Iia.ra, zavise u najveoj! mari i tehnika, svojstva njihovog lignuimi. N a k r a j u asistent P a t k o T i m o t i j e v i pomou m a t e m a t i k e anallize povlai paralelu izmeu postojeih' grafikih metoda 2a izbor ekonomikog t r a n s p o r t n o g sredstva! i na osnovu n j e daje z n a t n o uproenu m e t o d u z a p r i b l i n o o d r e i v a n j e ekonominog transportnog sredstva u k o n k r e t n i m u s l o v i m a eksploatacije uma. T r e b a n a p o m e n u t i da je ovo ve d r u g a sveska n a u n i h radova, n a s t a v n i k a i a s i s t e n a t a u m a r s k o g F a k u l t e t a za period od godine dana, a trea od osloboenja (jer je 1940 g. izaao zajedniki Godinjak naunih r a d o v a Poljiprivredno-sumarskog fakulteta). D. S. S i m e u n o v i' Gozarski Vesnik 195. god. Meseni list za goizairsivo, izdaje ga D r u t v o inenirjev in t e h n i k o v LR Slovenije v Ljubljani, Sekcija Za g o z d a r s t v o in lesno industrijo. Br. 1 S l a n d e r : J e s e n s k o in pomladansko pogozdovanje s saditvijo: e b e n i k : P a n i k i in igozovi na k r a s u ; K i n d l e r : koda po veverici. Br. 2 B e n e i i - u t e r i : Bazvranje zemlji po njih prirodnih sposobnosti in pogojih za n a c r t n o uredit ev gospodarstva; Wraber: O pomenu fitosociiologije za gozdarstvo; O o k l : Uporaba kemikih s r e d s t e v p r i sodobnem smolarenju. Br. 34 R a i n e r : O vplivu gozov n a vodni! reim; S g e r m : Poir a n j e drevlja s s e k i r a in ago; M u i : O prebi.rainem gozdu. Br. 5 A v i : P o m e n i n

339

vloga gozarstva v socijalistinem gospodarstvu; S e v n i k : Svetovni gozdarski kongresi; K l a n j e k : Nove vrste, inic spualk. Br. 7 M o d n a : 0 suenju lesa; B e l t r a m : Slavonski gozd; P i p a n : Prispevek k analizi onosnih tablic. Br. 8 K 1 a n j e k: Ali borno zali z inicami na stepi tir? P a k u e k : Zelena luglazija. Br. 911 u t e r i : Nego* vamje mladovlja; J u r h a r: Rast jele na gorskih senoetih breginja; V u j i i : Robinja; B e l t r a m : Racionalizacija I pogozdovanja. ' Gozdarski Vesnik 1951. god. Br. 12 W r a b e r: Nova pota gozdne semenarske slube; H o r v a t : 0 delu kon'feranc 2a ohranitev tal na Cipru; U r b a s: 0 nasadih sitke v Sloveniji; L o n a r : O postopnl senji v bukovih gozovih; e b e n i k : Rak kostanjeve skorje in bodonost kostanjeviih sestojev; " T a n e k : Kako je G. U. Rue na svoj nain resila problem podsetve gozdnega semenja. Br. 3 H a c e : Vloga delavskih svetov v goza^rstvu; K r s t i : Rak kostanjeve skorje v Sloveniji; N o v a k : Gosdovi LRS po drevesnih vrstah: P i p a n : Analiza onosnih tatblic Za pretriralni gozd; B o l t r a m : Vzgoja pomonega gozdarskega kadra. Br. 4 Co k l : Steljarjenje kot gozdarsko-kmetijski problem; W r ^ b e r : Tu je drevesna vrste v naih gozovih; B e l t r a m : Sterilizacija prsti: v goznih revesnicah. Br. 57 M i k l a v i : 0 zeleni duglaziji; W r a b e r: Meteorologija v slubi gozarstva; K o d r i 6: nae gozdne drevesnice io iijih.ovo izboljanje: B u d n a r: Alpski botaniki vrt Julijana v Trenti; B a r i ; O razvoju in zatiranju pinijevega sprevodnega prelca- na krasu. Narodni umar 1951. god. Struni list za umarstvo i drvnu industriju Izdava: Drutvo inenjera i tehniara-Sekcija umara Sarajevo Br. 1 T r e si g 1 a v i : Gljiva Endothia parasitica ozbiljno ugroava pitomi kesten u naoj zemlji; N. B: Smra obina ili smreka; K o l a k o v i : Sadanji areal pitomog kesten i mogunost njegovog proirenja na podruju Hercegovine; S t a r e v i : Uloga administrativnog raa i uzdizanje administrativnih kadrova; L a z a r e v : Vanost odreivanja koliine protoke s obzirom na( tednju pri projektiranju u bujiairstvu. Br. 23 i k i : umarstvo 4 stoarstvo na bosansko-hercegovakom kru; E i : Nae praume; S t a r e v i : Neka zapaanja iz produkcije turnira i perploa; G l i i : Tretiranje bagremovog sjemena prije sjetve; D u m i : Fusarioza botest klijavaca; N. B: Ope napomene za sabiranje sjemena; L a z a r e v : Ureenje manjih potoka, jaruga i vododerina; D u m i : Pitomi kesten i njegov znaaj za naeumarstvo; R o v s k i - 0 z o 11 n-S o l o v 1 j e v a: Selekcija brestova obzirom na otpornost prema nolandskoj bolesti (preveo: ing. ' M. V.); P a n o v : Kroz strane strune asopise, Br. 45 S u 6 i : Prologodinja avio-akcija u umama narodnih republika Slovenije, Hrvatske ' Si bije; N. B.: Brijestovi i breze M i n i n : uvanje umskog sjemena; A n k u d i n o v : Razlozi uginua sadnica u umskim rasadnicima i mjere borbe; B u j u k a 1 i : Obraun zapremine doznaenih stabala po Vinkovakom metodu S t a r e v t : Nomegrafija, siredstvo tednja; M a ! t e j : Tolerancija smee jezgre B a : Obrt kola na umskim eljeznicama; Z a r l : Potronja ogrjevno? drveta u NR B. i H. Br. 6 J o v i, : Neka pitanja organizacije izrade dugorone obnove urna K a r a h a s a n o v i : %. prena stoka na umskim radovima; S u i : Vie strune pomoi organima upravljanja u privredi; u r i : Lijeske i njihovo znaenje u naem umarstvu; D u 1 e p a: Obraunavanje Zaradu ugljenara; S t a r e v i : Izvod norme i akorda kod traktora. umarstvo 1951. god. Organ umarskog drutva NR Srbije Beograd. Br. 2 D r a s k o v i c : Stanite 1 fitoeenoze podruja a,rgana kao polazne toke obnove um u njemu; P r o k o p i j e v i : Prijedlog za reviziju privremenog rasporeda poslova u grupe u struci gajenja uma; F r a n i k o v i : Biometrika u umarskoj praksi; S o l j a n i k : Povodom poumljavanja nekib goleti u istonoj Srbiji. Br. 3 J o v i : umarstvo NRS u g, 1050 S t am e n k o v i - V u k o v i : Znaaj proizvodnje pragova za NR Srbiju O r e a n i n : Problem racionalnijeg korienja otpadaka P o p o v i : Problematika u eksploataciji uma uopte; T a a : B a g r e m i jamsko drvo; J e v t i : Kratak osvrt na neke nedostatke, koji poskupljuju proizvodnju u naim rasadnicima. Krpan ing. Juraj: Furniri i perbvano drvo izdanje kolska knjiga 1951. Tisak Nakladnog Zavoda Hrvatske strana 04 0,'jena"Oin 29., Do danas u domaoj literaturi industrija furnira i perovanog drveta bila je samo fragmentarno obraena, bilo kao dio cjelovitog prikaza drvne industrije uope, bilo enciklopedijski u Prirunicima. Oslanjajui se na specijalnu stvarnu literaturu o furnirima i perovanom, drvetu kao i na vlastita iskustva (kao pogonski i rukovodei inenjer u finalnoj proizvodnji), napisao je autor instruktivnu knjigu, ,s kojom prua uvid u ovu modernu granu drvne proizvodnje. Knjiga je razdijeljena na etiri otsjeka: I. Razvoj industrije furnira i perovanog drveta, II. Sirovine i glavni pomoni materijal, III. Fuirnirl, IV. perovano drvo. Nakon kratkog opeg prikaza razvoja ove industrijo autor iznosi u II. otsjeku sirovine za proizvodnju sa specifinim osvrtom na nae drvo. Tako iznosi vrste drveta, koje se kod na uotrebljavaju za izradbu avionskih n'oa t. j . bukovinu, javorov'nu i iohovinu. Istie nredaosti tmkovine s podruja izmeu Save i Drave, a za javorovinu preporua oprez, dok se pokusom za pojedinu partiju ne utvrdi, da li kvalitet odgovara za proizvoniH avionskih perploa. Kod trupaca za lj'utenje obrauje bukovinu kao danas gotovo jedinu i najvaniju nas sirovinu. Daje detaljan opis dobavnih uslova, kao i toleranciju pojedinih mana. Instruktivno obrazlaie i odnos uobiajenih dimenzija perploa spram duine trupaca. U poglavlju Z a t i t a t r u p a c a preporua uvanje trupaca u bazenima pod vodom, to se naroito tie bukovine. Dotie i pitanje spremanja trupaca u moru i ukazuje, da je praksa pokazala, da 1 u tom sluaju nema opasnosti, da bi gotove perploe poslije izbacivale na povrinu morsku sol. uvanje bukovih trupaca pod morskom vodom oitovalo se je kod aias kao jedan siguran nain konzerviranja bukovine.

340

Poglavlje L j e p i l a obrauje teoretski i p r a k t i k i . IOSi prvo t e o r i j u J i ye pl j e n j a drveta. a z U r m dale. obraujui poje ; na ljepila, i korisne recep^ure z i uootreTm. O ivotinjskih ili glutJnskih ljepila p r i k a z a n a su: kona i k o t a n a ljepila, kazein i k r v n i albumin, & od modernih sintetin'h ljepila: tegofilm, k a u r i t i me!oko'.. TJ ITT. o + s:eku Furp'ri daje saeti pp'kaz procesa O^o'zvodnie fu^n'm od pripremanja t r u paca do pa kovanja gotovih furnira za o t p r e m u . Specijalno opisuje furnire iz doma'h v r s t a d r v e t a . k a k o plemenite, lako f s'ijepe fum T :re. Vef d'o knjige o b u h v a t a TV. otsjek ftnerovano drvo taj dnna*: t a k o vani po'ufmMni n^oizvo. koii na'azi : roku primjenu u s'olars-tvu. g r a e v : n a r s t v u , industriji aviona i dr. U pododsjeku >Ob-'ne perploe uz instrukt-'vn' oni prikaz rtavog pro : zvono<r procesi osvre se i na n"fif> p r l ; k e i nae mogunosti prolzvodnie. Tz svog bogatoer iskustva iznosi v l a s t ' t e podatke u lanku O brz\n : suenja na temelju izvrenih pokusa, a daje i p r m j e r z^ proraun kapaciteta su ! on ! ce. P r m f e r o m j-e ob'anj^no i odreivanje pritiska ' vremena preanja. U /niftr^ma i mennverTn' 1 iznesene su sve dimpnz'je koie izrada ni nae tvo^nVe nenVoc^ u Tt ; i> ni . Srijemskoj M : t r o v > i f St. P e f m m K>a<=u. K v a r t e t p'oa obraen je p r e m i osnovnom prije'ogu za s t a n d a r d (objavti p n u S ' a n d a r d : z a c \ r br. 5). V% analizu ^pos + o'ka i s k o r e n i V rve** RT>On"sko"o ne e moi p o m : r ; v i t i no*' , o b' 1 *vo>Tiica o r o v a no<? drveta m t p ' o UK'OI- rln b u k o v ' n a !' zakfju^uie da emo Vn pr : ie ili k s n ' j e u tu svrhu m o a " iskori^vit 5 i sm-^kovinu i *e'/vinu Radi toga odmah daje i uslove k a k o v a se smrekovina i je'ovina moe u tu svrhu koristiti. Pvec'z^ost izrade av ; ouk ; h n'nd k a o i komnVc'rainu konstrukcMu s^m'h p'oca p^-'k-^zanu taheTor>i tt;f:n r-u'or u noos>eku Bt Avionske np^n'op Tnte^esan + ^n 1 odnos e ; ipn D buk^vfb itv ; onsk"'h 5nern T on T>rTn c'iene ob'n'h bnkov : h n^rn'o^a k a o 5 : 1, k o p zo-no nrerlnnn'o vel'ke znht'evp Vod izrade avionskih ploa o najbolje sirovine, skupnog ljepila i o velikog b r o j a cijel h l'stova i Knd nanel p'oa fnodndsink C> a u f o r se nnro'to o s v r n u o na t e h n ' k n Izvide sTpd^rca,. t; ! Kod sren ca z d^s^ka ko cNpp'-ivi'no je nv'fpnie. dt s sredn ''OP nanel-i rnop-u ?za"vntl od hnn k a k n v ; h ^snk^. ve to trnba da u ic'nvn i irnTpkovp a^ke i f o M p r V p nd ?4 mra e b ' i ' n e . ravne 'ce. a to n r ' n j e k v r ^ i TT^ke iskp isnod 12 cm *:ii ^ pokopom'pp. Sm T " , -: r 've (jn<;Vo ^ho" mpk-in'b k''^"Tn. h o , ; ^ n od 'n'nv'b n k^H 'n'n'-'h d^TiV^ bVjo c-n r.n^ j7 "'nrih feTov-'h sl'Thn 1 ^. nefTO one iz m ^ ' h s+abnla. Za srenj : ce od otpada kn p r m leu je troi se rr7rni"r*>n mnnn-n rndnn 111"^. f o 'n tnno i^ko b-: s- "-Vd : 'a ekonom r nosti drveta kao. materijala t r ^ b i ' o i m k Izraivati sfenj r ce iz p ; lTn^k : r o t ^ a d t k a . K P M " I je n^n'snna ' : 's>*^fm i ro7tiTnV?!^"'m -*:lo.Tn 'o-'-no norednnnm srr" dorn i Oiiqt"'ariJa sa not^-r^n'm B l ' ' ^ r m i ^rtf>-*:mn NTTOCMH vrTiedpo<;t k n i : z ; diju a u t o r o v a vlastita i s k u s t v a - i zapaanja, koja je s t e k a o p r a k t i n i m radom u naim pogonima,. I n g. F r a njo' t a j u h n r ,. TJPII^P za fenn'o^ka motrenja. ST vezna uprava za hidrometeoroloku slubu, AgrometeoroloSko nd^Menle. p n n ^ - ^ 1051. str. 2. '* TT^n^tvo n a n r ' V d n^vcd^no-r od : eT'cnia jp vr T o k r a t k a ' n ^ t ^ n k ^ j q o o**T'3n!7aciit feno^n^ke
Sni^b ka"mi

p m " ta ' i h : , f nVn. F p "0 T o5ka 7"r)-^-r\'r\ ^ez^Ti^kp no'' 1 '" 1 ) v*50 < = hn r-^'a^^k'm 'kti 1 *!)irn^ *Tr>&O^'m too-n no^m^tr-n in fp h'l'pp ^ntp ti. ; n p p k " 'po -n^;to n^V j ot^''r* 9'^nt'^'r, ("n^ roi to ptice) i neo^p-a-^kn poinvfi fk 1 ; m , l t. TT'cno se vodi. feno'nki cv'dpn^ii-i o pn 1 ; ckim radov'mq. * O svfmi sezonsVm nojnvama : ve i m r t v e p : roe k-^ko se m ) ' m i , ^ : n u U m r u izneseno jt> vr^o fisno i kon" : zno Uicdno <:P U "Hnutu n o 1 o z f sh^n-in o' , frin'zic ; : e f^no'ok" ^'n^b^ kod n^s tj,. Izvi^^af 1 i o^'a'o. TTnnt 'P n^'lagoen potrebama Meunarodne fenoloke slube, koja^ ima kan r a k t e r no'jor>T"*vredne feno'ogije. P"v ! nocp^ ! fpno'nr''e n*a po^n^u F1VP.T dn+i'-a'u in 'z pT-n^to^ sto^pCi.TT t)'vSoi A'is+^oucrir^koj mnn-.T-n.r[: fPno'o'S :; u je n r v : T-nn^cr^no au^triisk 1 b n t c n ' ^ r K a r 1 F r i t s 0 h u Arutro] po^T'Vf n'-o'o'? s^o'i^n. Tz to'-n v r e m e r a immo n^>js'n'-'^ fen^'o^kp rido^ro zi zan^dn' ; o FATT?T 'TT^v^t^ka i S"n\'pn ; ja>. VP; d'o t ! h r^ovn }p '^^o u ko ,t; k ! Tn : 7 , " o '*n"m 1. T^ko' u H^^'a'skni : r " - m n ppVn 1: i'o l t o v ! l i radov: 1. A l ^ c b i n c r ^ r A.: P b ^ n ' n T ' V r h p -,us 7j-"jr*a:. pptq*nr. b o t WnniiPphl. W > n 1'^ * > B e M .7.: K^-a'ki: A> nhvto- ' R1 7ooihinnn T okn posma'tr^nin n n ' ^ ' ^ p okn 1 ! "p n p ' - ' n ^ V p . Mnli rp->'ka net'-'nlskn i9c,.: 3 R P i ! T'. N^m'^T-na i sltiC a ' n i : n~\ P l i v o . i M /on-^hopp^vJVo "o*mFt-"n 'n "n nfl*fe,T?o* ok1*1'"! ka^'o-r^ko' nrvnrp no'ovfc fnm -rod 1 "" 1^". T?PI1. c ; m n . r - k o v n k a . 1R": 4. N ' k o M fi v Pb.-;nV 0 -- r . r ,t,^ ^* ; t^-*iin""n 3*1% flp- W ' n ' p r f ' o r o von Tfprt\,<zr>. ^ t ' n r r . bot. 7P'**pbr. i,9o<i.: fi X k o ' ' K.: TTntr'^cn'p in dey B'iifez^it e'n-Ver Friih'n">spf'anzen :n' der TTmsrebunG von TJnp-nsa Osierr. bot. Zeitschr. t05. ' N:i te , * i , or : iu S*OT-pn:ie im^mo t k n p r ! z totra v r e m ^ m fpno^nk'h ^ d o v a k^o n i p1*.. T o T< <%* i c b e k A.r Pb : ipn 1 o"- :,: 'phe Pnnh^cb*"ncr au^ de** TTm" 0 bune von CTlj Pro^rm Ovmn. Crlli', IM5. ' K r n n n F. Pf'nnz^nnb^nn'ocr'scbe TOr Grz. P r o v r i m Ovmn. Orz <Oo-'^n) 1^8- r frno*T>nTi:n u o k o , : " - V*fi ;P.. T-*"n5t^ * V T H ' - V P f p ^ n " ' m " a 7 : l e r?^r,"^"d 1Q07 n- Ro-n' i H-."otroVn.' k^o n^ nr. Z n ^ b T p h v f o ^ ^ n ^ ^ i ^ ^ o p^ob^obM^o-, F"a.V Ovmn R ^ r n W o 'Wififti i K o i = n - k i A.: Beitrge zur Phnologie der Herzegovina. W. M. a. B. u. H. ITT. 581.565 Wien. 1JW5, ' " - ' - -" ; > enom r^! nT (s*ffl f*fc proMir stoVa) i nova ('7. ovorra sto'o^) fonoTnVa litpi-^tnra je rf>rha^"nia u raz^-'m i z v ' r ' a i ' m " s r e d n ! ! b ko'a. tp s t r - r r m i d n m n : m ca^rtn^'TnL F p ^ o ' o ^ ' i Je no* : 'a sv ozn^kp s , ; h ; ; p Vpko" *ttmi uo^o n ; ' p b:i-o. Sve su to b " ' rf^Hi*)ft>T*r^*^ noku-nif No n T ' a n ; z ^ c : ^ m TennV^ke slubo kod nrt<s ^ i - n ^o ^ " r * " " n ^ v e ' - b^dTirn^'no-o'i-vSV^! slubu *uInjen je prvj planski k o r a k a u tome nastojanju TJput t r e b a d a odigra vanu uloiru. dr. J. K o v a e v 14
Iz n ' p ? ' " " i? J n 1! ' i A' 1 ^ f i m ^ fpr^o'o^V'b r-fln-a ? <tn ^ n d " ! ! ^ ' 1 Q*b** rt ' A d in o " i fi T, T7inAV?l<n ro* n-" l-'i'"'r' 'V'iTi
c

T^ko

C U P l ; kT-"p : Tri r v t - n v > f-^tfnftlW.

7nc:onn.

9-dip *ir.V,T r n p ^ ' n e i f n KMfji

of-Vn'pil

nr-."0"-t'

+& n

'7bo"\i

i-?nnT-o' ' 0 7 ;

yo'iitjforn

lfn"nvima

1 T ^nrr^jVorrt

d**Tip'i i '^i^Hl

341

Povodom lanka Prilog reaavanju pitanja zatite, gajenja v a n uma

i iskoritavanja

umskog d r v e t a

U umarskom listu br. 11 za 1050 godinu objavio je u m a r s k i ininjei i p r a v n i k M. Ljuji: Prilog resa van ju pitanja zatite, gajenja i iskoriavanja u m s k o g drvea van uma*. Ovaj prilog sam po sebi namee d.kKUj>.ju. v'eiovatno uo ioga ne bi uo.o da. je pisac un.o bar nai neko..ko m e s . a .i-om zem.je, kuko u s t v a r i siOji u narodu sa drveeem v a a uma. OJOOUO da j e vie l a z m u t K k a k o se se.ja.k, Irez i.je stirucne pomo: snaao u pod.zanju i gajenju u m s k o g drvea van uma; k a k o e se to dalje razvijati; da li je potrebna i k a k v a zatita; da U je pot r e b n a struna, pomo; k a k o stoji sa iskor.avainjem; kao i sve ostalo t o je u vezi. s a drveem. preostal.m od s l ,moraslih uma i vetaki podignuiim. Drug.m recima kad se raspravljaju narodni u m a r s k i problemi, k a o to je b,a ovde sluaj, onda je, s v a k a k o , potrebno pre s v a k o g saoptenja, pre s v a k o g predlaganja u toj ob.asti, prouiti s t a n j e s t v a r i u n a r o d u . Naalost, to je izosta.o, a to je za ovaj sluaj bilo najvanije. Zan.oi.j.va je pojava k a k o p o n e k a d pojedini strunjaci, ne samo u ovoj oblasti, ve i u nekim d r u g . m pr..:,ki.ma, zais.anu i kao da se iznenade pred ne.m .o inae im.aju prilike svakom dnevno da posniatraju, aii t o .h n.je z a n . m . o , .o su previan, d\ ae k ,em .o su potcjeu.jiivali. Nisu ni cenili, ni precenjivali, n i potcenjivali; bili su r a v n o d u n i . I odjedanput kao da im p u k n e ue.o pieu o.ina uv.de u nekoj naiounoj radnji krupnu s u . r , pa j<- J C U <CO ., . . i. u inosno, kao u ovom sluaju o u m s k o m drveu va'n uma, prvo u t v r i v a t i znaaj, vrednost, zatim opasnosti od tetoina, pa najzad potrebu s t r u n e intervencije. Pisac, na primer, kae: U sadanjoj praksi vidimo da se s k o r o redovno zakon o u m a m a primenjuje i na drvee van uma^ ma da zatita drvea van iuma nije izriito predviena u zakonu o u m a m a , kriv nom zakonur niti d r u g i m zakonima. Zatim, kae dalje, da sada u m a r s k i o r g a n i odobravaju seu i kontroliit promet i ovog d r v e t a na isti na.n k a o d onog iz uma. Ali na tome se pisac ne zadrava; to za. njega / n i j e dovo.jno, pa odmah zatim kae: Sve to je reeno u pogledu sadanje brige oko drvea van uma pokazalo se kao n e d o v o l j n o . . . pitanju gajeva, zaiite i iskoriavanja ovog drvea. t r e b a da se pokloni mnogo vea panja nego do sada. I to zato, kae. pisac dalje, da bi se bolje, z a t i t i o od ner ion ti ne, n e p o t r e b n e i bespravne see. nepravilnog k r e s a n j a . . . poto je ono i e se predvia u ZO Srbije neovoljnoi. Zar sve to to je pisac r e k a o k a k o u m a r s k i o r g a n i (iako zakonom nije predvieno) postupa,u sa ovim d r v t e m k. o i sa u m s k . m , nije dovoij.no? Zar je uistinu seljak tako s'.epo i ruilaki n a v a l i o da uniti u m s k e p r e o s t a t k e i ume koje je sara podpzao?! Moda bi se to n e k a k o i dalo r a a u m e t i , a k o se pisac uni.pred pribojava <to se i& t e k s t a ne razabira), zasnivajui tu bojazan na nekadanjem seljakovom odnosu p r e m a 3arucraslir u m a m a dok ih krio. Ali to bi trebalo dvojiti. Umes.o ovih, nedovoljno zasnovanih predloga, boije bi bilo da je pisac izneo sluajeve gde su to seljaci navalili neracionalno, nepotrebno i besp r a v n o da seku l a k v e ume, k a o i primere nepravilnog k r e s a n j a lisnika. A mene bi posebno interesovalo ta pisac podrazumeva pod nepotrebnom seom? Di li zais<ta negde naem s e l j a k a preostaja snage i v r e m e n a da vri n e p o t r e b n u seu, i u koju s v r h u ? No ubrzo za o v i m pisac kao da se povlai i k a o da ublaava svoj stav p r e m a d r v e u v a n u m a , kad kae: Zatita drvea van uma trebalo bi i mogla bi se najlake i najceiishodnije d*>sprovede kroz zakon o u m a m a , ali kod pitanja see, k r e s a n j a lisnika, nadzora nad p r o m e t o m d r v e t a i dr., odgovornost za p r e k r a j e morala bi da se ublai zbog m m j e tetnosti ee usamljenog drvea od onog n u m i . . . Za r a z ' i k u od see drvea u umi, za seu ovog drvea ne bi trebala dozvola ni doznaka za seu. Meutim prevoz ovoga drvea t r e b a da podlee nadzoru um a r s k i h o r g a n a , radi spreavanja zloupotrebe i radi k o n t r o l e u pogledu snabdevanja. Kod sveg toga nimalo se nije imalo u v d u k a k o e to neoekivano i iznenadno s t r u n j i k o interesovanje za ovo drvee da deluje n a seljaka v l a s n i k a tog drvea. Osobito u obeumljenim predelima gde je od st.morasnih uma k a k o privatnih tako i zajednik.h vr.o malo preostalo. Seljaku ne moe biti 'pravo ako mu se neko mesa u u m e koje on sam podie i gaji. Ne moe zbog tog* Sto t a k v u u m u gaji ponege i na oraoj zemlji, ia.ko je, i te k a k o , o s k u d a n u njoj. A kad je ta ,o, onda nesumnjivo, gaji, neguje i e k o n o m i e s a t o m u m o m , m o d a , p r i b l i n a k a o s a u s e v ' i n a . l a k o se 10 ponekom s t r u n j a k u ne ni da je t a k o . ba kad su u pitanju ove ume (drvee u o g r a d a m a , na obalama reka, po meama) seljak kad ga nuda n a g n a , s z n ' k i k o se uspeno gaji i k a k o se tn'zo do'az : do rvn Tiase i do o s t i ! : h p o t r e b n h nro'zvoa t i h u m a . u m s k o drvee v a n uma, usle t o g a t o i m a veliki p r i v r e d n i znaaj na selu, seljak neguje i zaLava bolje no iko drugi. U .o smo se mogiii uveriti lanske i p r e k o l a n s k e god ne, k a * Je g u b a r satirao ume. Tada su se seljaci s>"m: i na vreme pobr'nuli da spaavaju svoje umskodrvee van uma. kao i preostale sarnorasle um". To. n T ' v n o pe zna da ie rt fftitv'm o-i-sno. tima po u m e nepotrebna intervencija i pomo zvaninih u s t a n o v a . TJ s v a k o m sluaju d r u . k i j i je s e l j a k o v o d n o s p r e m a p r e o s t a l o m d r v e u v a n u m a . a osob"prema. drveu koje je seljak sam odnegovao, a drukiji prema dravnim u m a m a , koje s a k r u p n e i daleko u planini. P r e m a t'm u m a m a , gde seljak nije neposredno a ' n ' e r e s o v . ' n , gde Be on povremeno i retko moe koristiti, i to uz prilino s'oenu ar.gubnu proceduru, on moe d i bude i r a v n o d u a n , kad je u pitanju njegova pomo. P o k a z a ' o se to kod p o ' a v e poara p l a n i n s k i m u m a m a . Ponekad su moral' i organi: n a r o d n e vlasti da interveniu da b; seljake poJt^onn': pa erfig^nle po^ra*. Tu 'O'flvn mno?i u-'u rno?!' d 1 s h v a t e . B : 1 o ih te ko'i su se :*>irtavali k"k<J je seljak, k a k o hi oni rekli, neprijatelj sam seb : kad nee d i u s t a n e ! da gns ! u m u u n'."n'n'l ko'-> mu ie i z m ', n i kr>tu je on nnipre naiv'e nnuen. Da. upuen )e ' o set ' f e n-e. *1< *o se tie i'skrv-'S'vapia drvet, t ie l>v> r u i " umuen, a ne seliak B ' v a ' o je - k t takvih p o ' a v a da seliacl p r : k r ' v e n o i nr-'.ei'ku'u da o ore i to WS> pVvn'nn otro' 1 da s o ' ^i^,-.. i .. . s n ^ . - *'h Sum? (f">*n se^'^ku save + e k " k o e te nnie da sauva, kakoi e dalje s njima vore umski sklopovi, da progreje sunce, da zarudi p l a n i n s k a t r a v a . Sasvim bi d r u g a s t v a r bila, i ne bi e'ovalo kao grom iz vedra neba u ovom sluaju, kad s r a s p r a v i l i o u m s k o m drveu v a n uma, da se neko od s t r u n j a k a od poetka interesovno, d a j b'lo ref: u j s v r o s t i i meu seljacima o tome. Sto je glavno, da su seljaci navikli na to d i . s e bar neko e b r o n a m e r n o o s v r e i na to drvee; da se potuje red i p o r e d a k koji su sami s e l j a O

342

u tome zaveli, Jer su sami t a k v e urne i odgajali i ouvali. Ili bar da se p r e t h o d n o uoilo k a k o se narod sam snalaz'o i k a k o na razne naine podie umu. Ne. To smo tek sada poeli; na tome tek sada radimo. A1-: to ne BmeV oojed''nema d a odmah, i k i pre s t v a r n o g utvrivanja znaaja i vanosti tih u m a , daju seljaku savete k a k o e te ume da sauva, kako e dslje s nj ma d a gazduje. To jest da ne gazduje sam, ve preko u m a r s k i h o r g a n a . Dok je t a k v e u m e seljak podizao, onda to svi uma,r,i n.su ni zapaza.i; m j o j i n.su a: ig.^ve okre.a'ii, k a o da i.h se nije titulo to o se stvaraju nove ume. kao da to i nisu ume. A o kakvog pomo: i da ne go o r m o . a k u m s k i h r a s a d n i k a u ono v r e m e nije nj bilo. I o k o toga su se sami seljaci snalazili. Pa> k a d je t a k o . zar nije iz ino, ak po seljuka i uvredljivo, kad pisac ka.e, na pr.mer i o v o ' Mi s m a t r a m o da je celishodnije da u m a r s k i organi vode brigu i oko ovog drvea. Pri tome u m a r s k i organi bi u s t v a r i vodili samo .struni nadzor o k o gcjonia i iskor avanja, dok bi o s ' a ' a briga* bila na vlasnicima zemljita. Taj nadzor bio bi u mnogo blaoj formi no dravni nadzor nad p r i v a t n i m umama. Sa k a k v i m se sada p r a v o m javlja ovaj ovek tako kas.no da pomogne seljaku u zatiivanju, gajenju i iskoriavanju drvea van u m a ? Seljak, b a r zasada, ne poziva nikoga u pomo, .. ono io bez iije pomoi s t v a r a deeenijama. A to io sa ;'ak s v a - i o ' n Virniji fond vetaki stvorenih uma u Srbiji. On nalazi najbolje naine da to bude najkorisnije i po njega i po dravu. Njegovo se poumljavaiije ne sas.oji u z s.va;nju i , . . m ,,.jya...,iiju sudbini k a o to se to u najvie sluajeva u prolost; dogaalo kod zvunino. ooSum i v; nja. feto j e t a k o e vano, s e l j a k d o b r o i d u g o r a z m i l j a g d e e poumljavatt. I u tome se razlikovalo njegovo nou.m'jav nje od strunoga. Vie puta kod zvanino.g poumljavanja od oka su se odreivale goleti za pasu.mljaiv8.nie pri mu se r > ' "fft. - n aa II se tu moe podii u m a i ouvati, mislim od p a e j , od b r s t a . Nije se p r e t h o d n o trailo miljenje seljaka. Glavno je bilo podneti izvetaj k o iko je pro^.ra.n -t o uo z . <X> n rtu m seljak je za svoje poumljavanje odabirao t a k v a m e s t a gde e n a s ' g u r n o odgajati zasaenu umu. Ovde treba istai jo neto. io i d i.nas postoji usamljeno drvee po livadama, njivama I ftatama, koje pretstavlja p r e o s ' a t k e nekadanjih u m a , t r e b a t a k o e biti b l a g o d a r a n seljaku. 1 t a su drveta preostala zahvaljujui njemu-domainu. Izgleda n e v e r o v a t n o , ali iako" ,ie. i ' me krenja uma, kad je, na taj nain, seljak sam nalaz o izlaze iz te-kobe mali je broj Pudi koji u ukazivali dokle e dovesti zem'ju snani proces obeuroljavanja. Naprotiv, jo tada ^e g o v o r i o 0 seoskoj idili, o tome k a k o mi imamo z d r a v e prilike na naem selu. J o uvek su tada mnogi ljvdi (z grraova videli sela koje n a m je kroz seoske r o m a n e prikazao J a n k o Veselfciov ; ono se o nepos r e d n o iza osloboenja od T u r a k a , kada je bi'o prostranih uma. gajeva, parr ka i ' i v a . a z n a t n o manje o r a n ' c a . Znai njemu seljaku bilo je p r e p u ' e n o zadugo da gazduje sa u m a m a u a t a r u sela k a k o zna i ume. Pa ipak. eto. n : je oosekao sve. A'i si^d k^d V'R nma on^wnost' d^ e seljak posei p r e o s t a t k e u m s k e , pisac mu se kao s t r u n j a k javlja, i ne slute k a k o to javljanje moe kobno da se odrazi ba n a t o preostalo drvee. Da seljak n ' i e bio gonjen ne<-i';r>m " u f o m , n a r a v n o , ne bi ulagao toliki trud u najtei posao krenja i d o k r ' v r n j a , ne bi r u ' o umu tek samo zato t o mu se rui, t o je obesan. Ne bi, jer seljak i a k o to mno"'ima ne izg'eda t a k o osea bolje vrednost um|a no i k o drugi. Ali k a d a u ono vreme drava nije zna'a Sfi n-'je m O ' f t da nae izlaza iz seoske teskobe, kad nije pruala priliku da v ,: sak seoskog stanovn'*va o d ' ! v iz sela, onda je seljak m o r a o da s e s n a l a z ' sam. Na-jpre irei o r ^ n ' c u i rmko s t r m ' n a do v r b o v a brda, a onda, gde vie gde manje, ogran-iavajuf porod svodei nasle<> samo na jedno dete. 1 d a n a s mi imamo, naalost, k r a j e v a u Srbiji gde j e jeinac moda sela. Svoj pri.og pjsac z a v r a v a n a g . a a v a n j e m da j p o t r e b n o da. se donesu pozitivni i j a s n i propisi o zatiti , gajenju i i s k o r i t a v a n j u ovog drvea. Pored zakonskih mera koj.ma bi trebala da se reguj.u s v a n e r e g u l i s a n a pitanja, u m a r s k a p r o p a g a n d a t r e b a da deluje u smeru poveanja, gajenja i zatite k a o i p r a v i l n o g iskoriavanja ovog d r v e t a od njihovih vlasnika P o s m a trajui setjaku um.sku ekonom.ju, ugiavnom, .z kc.ncw.ar t je, ^.ored neAumuj.ve do.*ro.i..meriiasli, pisac je doveo dotle u svom prilogu da je srea t o seljaci ne itaju u m a r s k i list (scm sluajno 1 izuzetno). Predlog da se donesu poz.tivni i jasni!- propisi o z.titi, gajenju i iskoriavanju o . o g d r v e a , j e d n o v r e m e n o p r e t s t a v l j a i uspean oblik a n t i p r o p a g a n e . uje li seljak, da se neto pie o tome, da ima izgleda da se predvide i zakonski propisi, ukoie podizanje i gajenje ovog d r v e a Mi e to svesti na t o marnju meru. u m a r i m o g u svojom poznatom, inae po selo neef.kasnom, propagandom, da preplave selo, seljaci e, iz bojazni, ne toliko to e i drugi da koristi te ume, k o l i k od odgovornosti, svoditi podizanje i gajenje tih uma na sve manja i manja p r o s t r a n s t v a . Naime, da su seljaci za ovo doznali, dogodilo bi se s-ino onome t o se dogod: o s kraja liilti godine i na poetku 1917. godine. Onda su seljaci irom Srbije, poto su bid nau'i da e sve priv a t n e u m e postati dravne, pourila i brzo posekli, n.a p u n o mesta, ak i osamljena stoletna hlnad r v e t a ispred kua. Ili, kao o s e dogodilo BM8 god'ne u okolici Kruevca, kada je bilo nire n o da se iz Inae malih preostalih h r a s t o v i h zabrana, gde je bila sve grearska roba (tehniko.drvo) pesee izvesna koliina drveta za ogrev u Kruevcu. Kako je to nareenje porazno delova'.o na seljake, vidi se iz sledeeg. Za ogrev kole u selu Jasici, seljaci kojima je bio red da dogone d r v a za kolu obino s u odlazili u P l a n i n u Jaistrebac i dovlaili b u k o v i n u . Meutim te jesesa k d se divno tehniko drvo scklo po seoik m z bran ma za ogrev u Kruevcu, seljaci, koj'ma je b'o red da dovlae d r v a iz Jastrepc.a za k o ' u . isek'-1 su k r n o n u h r a s t o v i n u u svojim zabranima i dovukli KOI . Kad su namirili potrebnu koliinu, pitali su uitelja da li eli jo drva. Moda pre v:<- od no a v e k a t a k v i m se d r v i m a nije snabdeia jas.ka kola k a o t o je te jeseni 1948 godine. I d a n a s ! joS zadugo e se priati k a k o su se nemilice, isto tada, gorela ta divna d r v a po seosk m kuama Nikada se t a k o ruilaki i rasipniki ne bi poneli seljaci prema malim, preostalim i s k u p ' m hrastovim zabranama, pored kojih gaje b a g r e m da bi h r a s t o v i n u to bolje sauvali, da n : s u bi'i s t e k l i u t e r e n j e d a e se za ogrev u Kruevcu posei sve izreda. ta su tu mogli da p o m o g n u zakonski propisi! No ovaj Ljujiev prilog, blaigodarei tome to je t a m p a n u strunom u m a r s k o m asopisu. ostae meu strunjacima, koji, verujem, svi ne dele njegovo mi'jenje u pogledu n e z i s n o v a n i h , ti b a r zasada, nepotrebnih, moda i opasnih zvanionih m e r a za zatitu, s t r u n u intervenciju i za. unapreenje i uvanje, u m s k o g drvea van uma, M. M i l o e v i -B r e v i a a c

343

Strana struna tampa

Schweizerische Zeitschrift fr F o r s t w e s e n 1951 No I Pod dugogodinjim vodstvom prof. dr. H. L e i b u n d g u t a, v r l o plodnog a u t o r a mnogth nnttnih rasprava i k a n a k a , iz'azi u v i c a r s k o j dobro ureivan u m a r s k i list, te emo u b u d u a o njegovim publikacijama redovno izvjetavati. Br 1. K. G ri n m a n n fvKer d~ K ^ 1 ^n , en^* ^b^n in T^ss'u. Bolest k e s t e n a , izazvana gljivom E n d o t l r a parasitica opaena Je prvi p u t a g. 1004. u okolici New Yorka: od tada mnoTO je p~oirena. i danas su amer oki kesten.ci (Oistinea d e n l i t i ) gotovo posve u n i ' e n i . Bo'est n a p a d i l' mr.oge d r u s e v r s t e drvea, na pr. u Italiji h r a s t k i t n ' a k i m e d u n a c . u vicarskoj grab. A u t o r pred'aze ovu borbu oroliv te bo'esti: nHlanlan'S n a p a d n u i ' h s'abala. zabrana uvoza biljaka iz Ttalij't. oaniolske i TTRA. s e ^ k c ' ^ a otnon T h dnma'h rasa ' on*-eznn introduk-^ia str->n : h. H. T! a rI T : I>e l'imnortance e la vue arienne et de la mensurat'-on aeronhotograimmetrioue pour la fot-et. Aerofotocrrametrika izm'ern s'ima. _ B I o k h..'.: r T " ' d - i ' " i r t u ' < " nad TTWnd'"1S von K'efernpflanzuniren in D r c n ' h e . PoSumljavanje vriStlna i konverzija borovih sastojina n Nizozemsko*. H. V o e g e l i : U n t e r s u c h u n g ber die Vertei'im-r von S , ; '-'- tind T '- ^ " f ' , t M n Sri den W P M P P dps N ; pdpr1prrisspn<rebio'es von Ithe'n.in und EMiknn nm Bhein. Rasnrostr'-n'enle h r a s t a luzntaka i k i t n i a k a u Sumama oko T?>tne. D k l e i n e : F r r e h n i s s e e ! nps Versuches mit nicht'mpriiL'n'ertpn und imprgnierten Fisenhnhnsehwellen ans Buchenholz verschiedener Fllzeit. Trajnost bukovih pragova u vezi s dobom sjee. B". 2" A. P h i I i p p i s: Eebo'sement et recherche f o r e ^ t ^ e dans 1' e t a t ' T s r a e l . ^boT gotovo p o ' o n n p nestaice Siima predvide se osnivanja n o l ' o z ' t ' t n r h Sum. ooiaza PVn.VlO ha u p''vom deceniju. H. A. M e y e r : V o r r a t s z u n a m e und N u ' z n n g *m nng'etchaJtritrp.n W t ' . Poznati ati'nr rasprava 0 teoretskoj s ' r n k t u r i prebo*ne ume ovdje tretira odnos pove->n'n d r ^ ^ e znMhe i fiskn^S^vnja *no deb'i raz^ed'ma Sto in?p nzgni". s v'p ft' m ^ p t e usntehp o h a v l ' ^ t u no intuiciji. U tu s v r h a a u t o r je izrnd'o formulu i tablicu za olakanje upotrebe te formal ' H, M e y e r : Erfahrungen im Gterzusammpp'egnnErswpcen. Tskn^tva o komasaciji z^mtHS'a. B posebnim ohz'rom na u m a r s t v o . H. 0 . W i n k e l m n n n : b e r Farbmr'rk'eruncPri ! m Forsthptr'ph. Oznaka bojama u um. "osnod-irstvu o b r t o m pa trokove, pomou p i l ! i ' - o o ' k e i raznih trcaljki. T T Rt e i n 1 i n : Arheitslehre und forstliches Rechnungswesen. Nauna organizaciji' rada i rnnponarstvn u u m a r s t v u . Br. 4 H. B u r g e r : F.rtranskund'iphe Grundlagen zur F ' n c e der Massen-nad. Ou.al,ita'tsho'zrzeugung. Ne temelju mnogih svojih i d r u g ' h rasprava u t v r t t ' e . da so p - o ' z v o d n ' a m na ,'zvjesnem stan'S'n n e . r n o ' e *P. ! PO povea*!,. a' : PT-*P ca pien kva'Met p o v : s ; v a t i uglavnom u grat i n " m - i nr'"odpoT ra-sprostranjenja i to izborom do^r'b rasa za orn!z*Tndp<u rt-^ntn '"mra. 5gu:m s a s t o r n ^ m a te s t v r o n t e r n ' n ^ ' " ' " ^ " ^ n o d s ' o ' n o " ' i*edn'estoi"og d ! 'p T a snsto'i.ne A. A r r ; < * n o n i: L'estimatlon des taillis et des oTntaignora's lors d^s remnp'pm'-'n's PPTr e l t a l r e s . Pro^ip-pp r. : sk ! h um" ' kes*en'k.a u v v l pa komp^^p^om. H TT a r r v: Ber F"snpnisIjpiir^^ 2 l l r F^rdp^uptr der P^ivp + w^M und 0 , "T7ii^^nimir 1 f"PP l n ' n n. Doprinos za komasacije Pm'Fta. _ A. C o t t a : Tt b ^ s t a r d n m e . VetretacMa kn*nn u T*a' ! i ; . Br. *li M. F r o J i M e h : B'e F'ftsspre' 'a Kcbw<*t*n und F ' n n ' a a d . S o ^ v a r p n j e li S k a n d ' a a - " ' " . E . K a r s c h o n: Photopr : odic!t et thermop^riodicite chps le pin svlvestre. Utjecal pe-iod , "-kog s v i ' e ' ' p i tprnppra'ure na e'eke.'tfl i s i v - n i pkn"povn b ^ - o " p . h'. V o r r e i - t e r - TTa'-' v '"aaz und TToznbfallwirtsphaft. Zbog p r e v e l ' k e e ^ s a ' o a t a c i i e i potranje drveta a u t o r u opsenom lanku ( s mnotr'in b r o ' a n : m i'interesetnim grafikim materijtalom) uka&uje n a potrebu inteaz'vpMeg {koriavanja drvnih o t p a d a k a . J. s a f a r Tertrle Tf. Guise: The Management of F a r m Woodlands, Me Graw-Hill Book Oampa-ny, Tnc% new Y"-k I B > sr. S51. =l ! ka 77. tabpla ST, Ova Je knjiga namijenjena u prvom redu s t u d e n t i m a po'joprivrede na C o r n e l l UniV e r s i t y u New Yo:kn fdje jp C e d r i c H. Ci u i s e d n g o g o d n i i profesor u m a r s t v a . : ; : Kniiga ip os m toga npm ienjana p r i v a t m m vlaisn'c'ma uma. kao .i sv ma onima, koji rade sa F i r m Wood'pn'ts. Pod t^^rm Woo-dlamd n ? t i P i ' W n putor Snmskp po\M-!nP ko'p su u ^k'onu -pot'onrivrpdp. Fnrm woo-tl^nds are areas or Tt-oodp-i f*i*nWr, tlipt n^p iptet rT, a' n^Hs ot 'Ko p n d * used o r i m i r ' l y for a g r i c u l t u r e , str. 1) J a u Farm Woodlands prevesti slobodno 1 n a z v a t i , ih seljakim Sumama ili S u n v m a farmera. \ TT TT. R. A. n o s ' o ' e pt ; r; o^po^-na trpa spMr-k'h RntBa P o n ^ i n - ' i p tu su S a ^ e -iz -ko' h ^n so0 od vremena n i -'r.iem" vad'la naidahVin, i nat'iepa s t a b ' a . Te su Same danps prebo^-n s t r n k ' u i ' e . D r u g o tu su ume. koje su n a s t a ' e : stom sjeom. To su n : s k e iednodobne Same. u koi'm-a previa^ davajn listpce. Trep. i n v m o tu ume. pod'irnut. na iira'Pln 1 np.;n na on'm n o v r S ' n n m ' . koto |^ pol'onr'vrpdp napustila. Knn r , "0 'm-'mo tn 5 p m ^ k p kn"Vire S'o CM ^ n m - n n m zemljitiima. koja u bila iskiena za po'joprivredu ili, na kojima prethodno nije uope bilo ume. P " U P S inip u U. S. A. 3.pao.pao fnrme^a. koji unu'a'r svoi : h farmi, ! mpiu ume t^ko zvpne Farm Woodlands. P n v r : n a tih uma vrlo ie raz^'+a i k"ee se od jednog do neko'-'ko s t o t : n a o k r i . Naive' dio f T m p r s k ' b Sumf ima povr'nu m a n ' n od 50 a k r i . t. J. m^niu od ?0 ha. TTz m a ' e n e ! z n : m k seljanke u m e u U. S. A. zauzimljn povrinu, koja nije sposobna za d r u g u kul~ t u r u os'm umske. Sid>.n'e sm seljpiike Sume u U. S. A. ostppi n e k a d a n ^ h ni-'rodn'h a m e r ' k : h umn. g o ' e m ' h povrina. Rndi bo'ieg uvida u sastav i s t r u k t u r u fa-rmersklh Suma. a u t o r najprije ohrad'iie prir o d n e u m s k e re'ip TJ. S. A. pa s m a t r a m o korisnim, da taj dio G u i s e-o v e knjige prikaemo ovdje neto Iscrpnije, U. R. A. ima pet umskih regija. To su: 1. Sjeverna regija 2. Juna regija: .1, Ontrp.tn-' regija: 4. P l a n ' n s k a regija; 5. Eegija Pacifike obale. P r v e tri regije proteu Se n a i s t o k u , a d r u g e dvije na zapadu. . i i i *, tt

344

Sjeverna regija p o k r i v a dobar dio drave New England, New York, dvije treine drave Michigan, Wisconsin i Minnesota. Ta se regija u svom drugom k r u k u prua od sjeveroistoka p r e m a j u g u kroz centralni dio drave Pennsylvania-e, kroz dravu Tennesse, dopirui do sjevernog dijela Georgia-e. Sjeverni dio te regije sastavljen je uglavnom od ovih v r s t a d r v e i : s m r e k a (spruce), jela (lir), bor (pine), cuga (hemiock) i t. . U junom dijelu te regije prevladava l.itopadnoi drvea, i to: bukva (beili), breza (birch) i j a v o r (maple) s velikom primjesom bijelog bora (whito pine) i uge (hemiock). Juna regija pokriva goleme nizine A t l a n s k e obale na j u g u i jugoistoku. Ta je reg'ja s a s t a vljena ponajvie od korova P. palustris, P. echinata, P. taeda, P. caribaea, dok cipresa (cypress) i l i k v i d a m b a r (gum) obiluju u junim movarnim podrujima. U u n u t r a n j o s t i te regije, t. j . u bregovitom njezinom dijelu, dolaza borovi (pines) pomijeani razliitim listaama, k a o to su h r a s t (onk), hikorija (hiskory), tulipanovac (yellow poplar) i kesten (chesnut). Izmeu s j e v e r n e i june regije protee se c e n t r a l n a regija. To je veliki rezervoir listaa, od kojih su g l a v n e o v e : h r a s t (oak), hikorija (hickory), jesen (ash), tulipanovac (yellow poplar), l i k v i d a m b a r (gum), trenja (cherry), Kpa (basswood), orah (walnut) i kesten (chesnut). P r v e fri naprijed spomenute regije obiluju mnotvom vrsta i bogate su lijepim i kvalitetnim u m a m a , no mnoge so od njih nalaze na poljoprivrednom zemljitu. Zapadni dio uma U. S. A. sastoji se uglavnom od crnogorinog drvea. Glavne v r s t e drvea u e t v r t o j regiji nazvanoj Rocky Mountain forests su ove: uti bor (ponderosa plne), pseudouga (Duglas fir, zapadno a m e r i k i ari (western larch), Pinus m'ontieola (western white pine), Engelm a n o v a s m r e k a ( E n g e l m a n n spruce). P i n u s c o n t o r t a (lodgepole pane). U petoj su regiji zastupljene razliite v r s t e . U Sierra Neva-di i Kalifornijskoj obali: uti bor (ponderosa pine), sladorni bor (sugar pine), kalifornijski libocebjar (incence-cedar), pseudouga (Douglas fir) i razliite jele. U uskom pojasu uzdu Pacifikog oceana u sjevernom dijelu Ka'iforflije nalaze se k r a s n e ume m a m u t o v a c a ili sekvoja (redwood). Istoni obronci Cascade Mountains o b r a s l i su utim borom (ponderosa pine), dok su zapadni obronci planina u dravi Oregon i Washington pokriveni pseudougom (Douglas fir), ugom (western hemlock) i velikom primjesom S l t k a n s k e s m r e k e (Sitka spruce) i goleme Thuja-e plicata-e (western red cedar). umska -povrina U. S. A. iznos-i 624 miliona a k r i , t. j . 250 milk>na> hektara* Od te povrine o t p a d a oko 30'/ na seljake ume, k a k o se to vidi iz priloene tabele.

Plodno u m s k o tlo V r s t a vlasnitva Milioni h a Seljake u m e ume industrija ume j a v n o g k a r a k t e r a Ukupno 58 82 46 184

Neplodno u m s k o tlo Milioni h a 18 8 40 66

Ukupna u m s k a povrina Milioni ha 74 90 80 250

/
30 45 25 100

/.
27 12 61 100

/
30 86 34 100

Iz te se tabele vidi i to, da od cjelokupnog plodnog u m s k o g zemljita otplaa Wfl* n a seljake ume. One su geografski rasporeene o v a k o : 44/o ima ih u sjevernoj polovici istonih drava, 50"/ u junoj polovici tih drava, a samo ih 6/o ima u zapadnim d r a v a m a . Stanje je amerikih seljakih uma o v a k o . Samo 42/ od u k u p n e povrine seljakih u m a raspolau, stablima sposobnim za pilenje; otprilike 2'2'h tih u m a su letvenjaei, kojih srednji prs. promjer iznosi 512 ine. (12.7Su.5 cm); oko. liiVo tih uma j a k o je posjeeno, ali su dobre pomlaene, dok je ostatak od 17"/o isjeen i nepoumijen. Unato loem stanju seljakih uma u U. S. A. ipak je njihovo ekonomsko znaenje veliko, t o proizlazi iz injenice, da te Isume uestvuju s a 15/o u godinjoj proizvodnji pilanskog drva. No k a k o je danas samo 27/o od svih seljakih u m a priblino ureeno, a tek jedan vrlo neznatni dio tih uma je intenzivno ureen, radi se n a tome, da se te ume urede i da se u m s k o gospodarstvo u njima digne na vii nivo. To nalazi svoje Opravdanje i u tome, t o d a n a s u U. S. A. ima vie od 20 miliona h e k t a r a n a p u t e n e poljoprivredne zornije, koja je jedino sposobna za u m s k u k u l t u r u , pa je t r e b a poumiti i p r e t v o r i t i u Farm Woodlands. Porod toga uvielo se, da za dobro uspijevanje poljoprivrednih k u l t u r a treba, da postoji izvjestan procenat u m s k e k u l t u r e , koja uz to prua i druge koristi: da n a pr. podmiruju farmera ogrijevom i gradom, zatiuju njegovu farmu od vjetra i poplava, smanjuju klimatske e k s t r e m e , spreavaju eroziju, daju hlada stoci i divljai i t. d. i t. d. .* xPt * ! k n J ' a p o s t i g n u t a s v r h u , kojoj je namijenjana, a u t o r nije obradio samo ureivanje se.jakin uma u uem smislu, nego je u k r a t k i m , ali jezgrovitim c r t a m a obradio oijelo u m s k o gospodarstvo, podijelivi knjigu u ovih XIV poglavlja: I. Seljake ume i u m a r s t v o - II S t r u k t u r a i fiaoiogija drvea; III. Ekologijia uma; IV. Kubiciranje razliitih s o r t i m e n a t a ; V. Izmjera i nacrti; VI. Drvna m a s a stabla i sastojine; VII. P r i r a s t i prihod ume; VIII. njega seljakih Uma; IX. Podizanje novih seljakih uma; X. Zatita seljakih uma; XI. Upotreba produkata iz seljrkih uma; XII. Prodaja; XIII. Trajnost d r v e t a za seljaku upotrebu i konzerviranje drva; XIV. Ureivanje. Na k r a j u knjige nailazi se i n d e k s s t r u n i h termina, k a k o je t o uinjeno k o d s v a k e modernije knjige.

345

G u i s e-ova knjiga dobro e doi s v i m a o n i m a nai<m u m a r s k i m strunjacima, koji se ele upoznati s amerikim u m a r s t v o m . Pomou nje oni e upoznali ameriku s t r u n u terminologiju, a m e r i k e mjere i osnovne c r t e amerikog u m s k o g gospodarstva. Iako je T h e M a n a g e m e n t of F a r m Woodlands n a p i s a n a u neku ruku enciklopedijski, iipak u pojedinim poglavljima nalazimo specifinosti, koje su s t r u n o vrlo dobro o b r a e n e , kao to je na pr. ekologija uma (str. 4874.), zatim izraunavanje p r i r a s t a u nejednodobnim u m a m a pomou vremena, prelaza (str. 151155), tumaenje i obrazloenje ophodnjice (cutting cycles, str. 330332) i t. d. P r o V e m ure-vanja seljakih u m a postao je u Amerioi vrlo a k t u e l a . To nara dokazuju i n e k e starije amerike publikacije kao na pr. H. 0. B e 1 y e a. F. F. M o o n : F o r e s t r y f o r t h e P r i v a t e O w n e r, New York 1920 J. B. B e r r y : F a r m W o o d l a n d s New York, 1923. Ne t r e b a zaboraviti, da je i u Evropi to pitanje jo uvijek na dnevnom redu, t o se vidi po velikom broju broura, koje se odnose na seljake i p r i v a t n e ume. 1 Podsjeamo, daj se prije 15 godina na u m a r s k o m k o n g r e s u u Bud'mpet; ivo r a s p r a v l j a l o o ureenju malenog u m s k o g posjeda. Tom je prilikom prof, e n i n p o k r e n u o to pitanje i kod n a s , napisavi stuiuj o u r e ivanju seljakih uma, koja je objelodanjena 1930. u AnnVim b u d i m p e t a n s k o g kongresa..' Ako se sjetimo podataka, to ih je naa taksacija prolo godine objavila n a Savjetovanju strunjaka um""s+va, i D r v n e iindusirije N. R. H r v a t s k e u Crikvenici, vidimo, da se i mi nalazimo pred istim problemom, pred p r o b l e m o m u r e e n j a s e l j a k i h u m a , kojih samo u N. E. H r v a t s k o j imat 20%, ia da n e govorimo o N. R. Sloveniji S , ostalim republikama. Dr. D. K l e p i J t Chestnut blight caused by t h e fungus E n d o t h i a parasitica Rak k e s t e n o v e kore. u z r o k o v a n gljivom Endothia parasitica.) Izdanje F o r e s t r y Commission, London, 1950., Booklet No} 3. S v r h a je ovog k r a t k o g prikaza o r a k u kestenove kore, da upozna englesku j a v n o s t sa najb)*n ; i''m l ^ i - V c ^ r v a m - " s m n t o m i m a te bolesti, k a k o bi u sluaja pojave u Engleskoj na. v r t jeme mogla bi'ti iindentificirana. U uvodu scu navodli, da j e u Engleskoj pitomu kesten na svojoj sjevernoj g r a m r i , te dolazi k a o u m s k o drvo samo u junom dije'u zemlje. Na m a ' o s t a n i t a daje dobar p r i r a s t , dok s n a os*a''im Vee ve u starost', od 69 godina. Mnogo se uzgaja k a o podslojno d r v o u gustom sklopu radi kolaj za hmelj (Kent, Sussex). I s t a k n u t o ie, da ru<*,a OJWsnn bolest kestena Phvthjtroh'hora oambivora (Petri) Buis ( = P y t h i a c y s t i s oambivora P e t r ' ) u Engleskoj n e ine velike ' e t e . os-'m na. prevlan'm t'ima. Tim v-e prijeti e n g l e s k ' m kestemicmn omasnos.t od r a k a kestenove kore, koi-" ! e un-t-'o k e s t e n u ' S . A. I)., a n e d a v n o je utvren, u Italiji i pa.niiji. Slijedi o p i s u z r o n i k a . Bolest je o t k r i v e n a 1904 u dravi New York, te se je proirila u a r e a ' u amerikog k e s t e n a (Oastanea emtata Borkh.), te ga je umlatila. Bolest je prenes e n a iz istone Azije, gdje t a k o e r dolazi na tamonj-'m v r s t a m a kestena, ali su oni [otporni. Nije poznalo kad je o'ia u E v r o p u , a u Itaiiji je zabiljeena 1938., pa je f,a,a u toj dravi veoma rairena-, osobito iznad Genove, odakle priieti kestenicima F r a n c u s k e obade, ' e t e u Ttaliji su z n a t n o Vee. nego u S. A. D., jor tamo kesten slui kao hrama,. U iTmijf nljpiu Kabtljeene vee tete. I s k u s t v o iz Italije pokazuje, da je evropski kesten v r l o osjetljiv, a nijedna ga azijska v r s ' a ne rcnoz> nadomjestiti. To naroito vrijedii a Englesku, gdje oni r e d o v i t o s t r a d a vaju od mraza.l II SAD i Italiji radi se na krianju, ali do s a d a nisu dobiveni hl'bridis. ko.ili bi mogli za,diO>vo'iiitS. Nin"e vuspjelo nai u n u t a r Castanea s a t t v a i C. demtata otporne v a r i j a n t e , ali se i na tome rad n a s t a v l j a . Slijedi o p i s b o l e s t i : Gljiva n a p a d a koru, brzo se iri, zaokruujui g r a n u ili deblo. Z n s c a ' m j je, da lifide iznad raka vene, uti i smei, ali os'aje na r v e t u . U tom se stacVju moe zamijeniti sa P h y t o p h t h o r a ca.mbivora, ali detaljniji pregledi nai e r a k na kori ispod kojega je d r v o zdravo, a ispod r a k a izbija obilje izbojaka, osobito pri dnu debla. P h y t o p h t h o r a c a m V v o r a j e parasit pri dnu debla, te na zaraenom deblu nema zdravih izbojaka,. Za razliku od zdrave m a s ' i n i s t e boie ml.ad : h grana, kod r a k a na zatraenim n r e s t ' m a k o r a postaj svjetlo smea. Na s t a r i j i m g r a n a m a i deblu promjena boje nije tako izrazita. K o r a j kambij brzo ugibaju, k o r a upada, a u sluaju polaganijeg t o k a bolesti n a s t a j e nova k o r a ispod s t a r e , koja uzdu i popreko raspuoai. N a raspucaloj kori razvija s e bezbroj ukastih prltia piiknie. ig kojih za vlana v r e m e n a izlazi elatinozna masa, puna spora. Najsigurniji simptom je svjetlosmei m'ccelij V formji lepeze u u n u t a r n j e m dijelu kore. Spora prenosi vjetar, ali i ptice n a n o g a m a i kljunu; to je vano, j e r t a k o [postoji mog u n o s t , da se naglo proiri i u udaljene krajeve. Uz p r e t p o s t a v k u da e se proiriti u Fraincuskoj do zapadne obale, i v j e t a r bi mogao prenijetri spore u Englesku p r e k o L a , Manchea, Prod r e 11 u jednu zemlju, moe se sprijeiti samo a k o se oiimah zamijeti. Na z a v r e t k u je d a t a d r e s a u m a r s k i h ustanova, . k a m o t r e b a slati sumnjiv materijal na pregled. Knjiica je popraena s a 5 odliC-no reproduciranih s l i k a r a k a na* kestenovoj kori u bojama,. Dr. K i p a t i Josip Otpornost nekih speciesa i hibrida pitomog k e s t e n a p r e m a kestenovom r a k u A. H. G r a v e s u l a n k u Relative blight resistance in species and h y b r i d s of Oastanea u P h y t o p a t o l o g y od decembra 1950 (11251132 str.) objavljuje rezultate svog 30 godinjeg rada n a polju ocjenjivanja rezistentnosti mnogih speciesa i varijacija p'tomog kestena, k a o i nek.n njegovih hibrida, prema kestenovom r a k u (Endothia parasitica Anders.).
1 N. D. G. J a m e s : W o r k i n g P l a n s For E s t a t e Woodlands, Oxford 194$ N. D. G. J a m e s : Notes o n E s t a t e F o r e s t r y , Oxford lLitB A. Koroleff: Amenagoment p r a t i q u e des boises des ferme, Montreal 1948 R. Blais': La Foret. Collection Les t r a v a u x et les jours, Presses univesitaires de F r a n c e . Paris Dr. V. Tregubov: Prebiralno gospodarstvo v manjlh gozdnjh enotah. Ljubljana 1950. Actes H e Congrs I n t e r n a t i o n a l d e Syviculture. Budapest 193.

346

Ocjene pojein ! h v r s t a (ispitano je 12 speciesa i j e d n a varijacija) baziraju n a hili-aama vOkusn:h infekcija, koje su vrene sa tetom k u l t u r o m gljive i sa suspenzijom snora. Konane ocjnne za vrednije v r s t i donete su jo i n a k o n p r o m a t r a n j a otpornosti u prirodnim uslovim infeakcije. vBl;*ht resistance ntnornost prema kestenovom r a k u je relativan p o ' a m : kod raznih peciesa javlja se u nizu raznih reakcija od posvemanjeg i m u n i t e t a pa do najvee osjetljivosti. Po ; pi1'ni snec'esi, prpma stupn'u otpornosti, svrstani su u ovih pet rezistetnih razreda: I * Veoma otporan gljiva se nakon infekcije u o n t e ne razvija.. TI. Otporan n~kon -nfek"ije slab razvoj g ' i ' v e . P k rana se posl'ie sama zacijeli, rwzvija se regen era ciono stan'je. ITT. Slnbo os'p'ijiv np^'o 'ai razvoj gljive, k a ' u s se ne razvije uviiek. IV. Osjetljiv dosta brz razvoj gljive^ regeneraciono s t a n u j e se ne razvija. V. Voma osjetljiv brz razvoj elivje . Ispitani species' su oc-iienjeni k.ako s'ijedi: Castanea moil's'mn BI. Kineski pitomi kesten I. rez. razred: Castanea c r e n a t a S'eb. & Znee. .Tanansk' pitom'' k e s ' e n I I . rez. razed:. Castanea sen-u-ni Doe TI.. III. i IV. TPZ. razred fdve forme ovog speciesa pokazuju razliit til lipanj otpornosti); C " s ' " r a put~ ; , ~ W'H. TTT iwt'stetnl razred; Castanea ozarkensis &, V S a TTI. i IV. rez. razred; Castanea h e n r y Reh. & Wils. rez. razred Oastwnea s a l ' v a Mi'T. Kvropsk' p''t.omi k e s ' e n ' V . rez. razred: Cast,a,en den tatst B o r k h . A m e " r k i n'toiti' kesten V. TPZ rnzre C u t a n e a alabamt-nsis Aishe. 0. ajnlfolia W a t t . O. ashe* Sud., C. floridana (Sang.) Ashe, i 0. floriama var. m a r g a r e t t a Ashe nisu jo definitivno oejon'prr'. * Speciesi uvrtpni u TT.IV. rezistetni razred mogu se jo. u k o l i k o infekcija ni>e p r e v ' e uznapredovala, vjetakim putem, t e r a p e u t s k i m m j e r a m a (isjecanjem oboljelog stanija) spasiti ud uniten ia, Endothiia parasitica, jp kod na.s poznata k a o Parasit .nana.. M"iitlm, onteuju' b ! o'09-'.iu gljive, a u t o r navodi da je Enothia fakulativni saprofit. Ona moe dugo v r e m e n a k a o saprofit ; vtp*i u m r t v o m s'anttu ko^e. Kada se s t a V o . grana ili koii niez :, n dro povredi on, e k s t r e m le hl,ad"Oe. g-Jt'va lakO' p r o d ' r i u ovo povrp 0 no st^.ni'e i nakon Sto t a k o ojaa na.nada, i : vo sta.n'ie p o p r m a i u i paraz'tsko' ob ; 1 eje. Na taj nain, vea rezistetnost p r e m a e k s t r e m n i m tempora.tutarna n v ' f ' i p i i veu ot.pornot p r e m a r a k u . Od 1101 god : ne kada se noe^o p krianjem sropc'esa nrtomog kestena, do 1050 god : ne proizvedeno je 6f>82 hibrida (tj. o.ko 344 hibrida god-'nje). One F? generacije, koje se nisu pokar T za e otuorni-m prpirii r a k u odmah sli uklonjene, no i mani** o t p o r n e Fi generae'ie v i e ^ k i su podravane za diailinia krianja,. U s v m u . u rasadnicima drave Connecticut postoji sada oko 066 h :; b* ; da u stairosti izmeu 1t?> god'na. ve-'Ta u p r i l ' n o dobrom stanju. Otnornost p i r m a r a k u C-B''>ht resistance) us'ovljavn k o m V n a c ' i a v'e faktora (koji se BaNWlu'ti no MpnWfivnm zako^nV Izvorn-i roditelj- kod k r i a n j a pote'inih speci bili su hpterozis'o+.n 1 . Ove ! n { entce obiasnj.arva.iu n.aim neiednol-'^osti, koie ^e javljaju (i u pogledu na Blight resis.tan"p^ ve u Fi genenac'je. a i jo veu heterogenost F2 generacije. Ka.ko je kesten au^os^eri'an. to se k a o naibolia m e ' o a za r a z m n a a n j e povoljnih hfib.risi pokaza'a, metoda, v e g e t a t i v n o g razmnaanja, p u t e m cijepljenja. Meu h'br-'d ; ma. koji DOtfeSu od kri^an'a CC. crnnata x C. dentaita) x 0. CfHiartni fkri'anac jiapa.p.skog i amer-'kog kestena p o v a t n o kr'an sa japanskim. P r v o spomenuti roditelj je uvijek enskih, nalazi se vel-'kf b r o j individua veoma O'+pornih na rak. Svrstana su u II. rez'stetni razred. V e od t'n0 ind ? v ; .ua. koii Poti^u iz kr-'ainia C. moflisisa x tC. cren.ata x C. e n t a t a ) su s v r s t a n i u T. i TT. rez !,! te*ni razred. Vo : ,na tih h J br'd.a prpdstav'ja veoma oodesan t'o za obnovu k e s t e n o v ' h sa-stoi-'n/i. U njima, je siedinip.na velika o t p o r n o s t kineskotr p-'tomog k e s t p n a s<) lijepim uzrastom a m e r i k e v r s t e . Pored n',za m a n i e otpornih a u t o r spominje li nekoliko hibr'a iz k r i a n ' a 0. m ^ ' ^ s i m a x 0. segWni. Ond plode obilno, a gleom na otpornost s v r s t o n i su u. I. i II. uoziste + ni razred. A u t o r o v rad predsftavlia znatan dooHmos rjeavanju pnoh'ema nronailaieniia podesnih v r s t i pitomog k e s t e n a za obnovu od r a k a nn-''enih kestenovih sa.stoi'na. Kako se Endothia poras'tiica poetkom nro'e godine pojavna i u naoj zemlji, to problem uzgoja otpornih v r s t a Pitomog kestena moe uskoro veoma lako i kov nas poslati od ve'fjke v a n o s t i Z s 11 f 1 a Motorni zamagljlvai u slubi zatite uma) Pronjailaskoim DDT-iprepa,rata i sWrnih drutr'h kemiis-k''h s r e d s t a v a pruene su velike mogunost-- >n,a roTn_ suzb-'jan.ia S'etniiih imsekata.. Osobita je prednost tih insekticida, to je njihova -djelatnost ograniena na insekte, te pravilno primienjiivani n e u g r o ' a v a j u toplokrvne ivotinje. P r ' m ; e n a tih sredstava u stanju p r a h a Hi tekuine ipak nl'je mogTa oh'uhvntHi, vee u m s k e komplekse, t o je b'To rasto potirebno. da se uini u razmieirno k r a t k o m odsjeku v r e m e n a . Niti zapr:vanjim v a avionom m s u postiignuti rezultati .koji bi u svakom pogledu zaovo'iavati. Tek -kada je uspie T o t e k u e otrovno sredstvo r a s p r i t i u sitne estice i stvorenom otrovno-m mag l o . m obaviti ugrone sastojine. moemo rei, da siu t a k o v e akcije suzbijanja t e t n i k a postale ne qamo ef-'kasne ve i e k o n o m s k ' pono.s'jive. Meutim zamagljivanje uma avionom razmjerno ,)e s k u n o . pa su trokovi te metode na. m^Tij'm pov.r' : nama. razmjerno visoki. U umama postoje u.a. manj-'m povrinama i r o t o v 0 s t a i n a arita tetnika, e-dje bi ih trebalo esto i n e o r e k ' d u o uni t a v a t i . U tu s v r h u pokazali sia se vrlo .prikladni t. v. motom z a m a g l j i v a o i. kofma. *e vri zamagljivanje odraenog nnaskoa" komp T eksa izbacivaniem o t r o v n e magle iz motora., kojeg faroz umu vue t r a k t o r ili k a k o v o druero prevozno sredstvo.. Kako su pokusi dokazali 1 , takovi su zr,ima.o'1j:vat: za ume mnoa-o efikasniji i ekonominiii od r.aspra:vaVi. p r a h a . Dok se kod motornog raspra-'vaa praha moe dnevno svlatiati prosjeno samo 111 ha, motorni z-aimaeljiva zamagii d n e v n o 56 p u t a veu p o v r i n u . Uz t o j e za m o t o r n o z a p r a i v a n j e p o t r e b n a ve'a o r g a n i zacija, vie t r u d a i m n o g o p r a h a . Zanimljive p o a ' k e o motornim zamagljn'via'ima dao je K. T h i e l m a n n u svom lanku ftittnebel zur Schndliagsbekmpfuing (Holz-ZentraJbla.tt N r 109 1BS0.). Mi ih ovdje radi- aktuell-

347

nosti 6 koristi, koje bi primjena mo-tornib, zamagljivaa u o p e r a t i v i n a e aatite u m a nn>glu donijeti gotovo u cjelosti prenosimo* Ispitivanjima je ustanovleno, da dobar zamagljivao t r e b a da ispuni ove zahtjeve: 1. Prosjena veliina estica magle mora da odgovara klimatskim okolnostima, koje m o m e n t a n o v.adaju. Openito svaka o t r o v n a t v a r djeluje to bolje, to su estice finije, a l i i tu se ne smije prijei odreena mjera. Pokazalo se, da su najpovoljnije estice veliine 2039 makro-milimetra. 2. Magla treba da je dobro vidljiva, t a k o da se jasno moe vidjeti i ustanoviti, koje j e dijelove ume dosegla. / 3. Magla mora .jednolino i p r a v i l n o padati, t e da pri doticaju sa dijelovima s t a b a l a i tetnicima s t v a r a suvislu o t r o v n u prevlaku, koju kia nee moi da ispere. 4,. Sprava kojom proizvodimo maglu treba da je prenosila; treba da je omogueno da lako sobom voz dovoiljnu koliinu o t r o v n e t v a r i , k a k o bi se mogla t r e t i r a t i d n e v n o dovoljno TBlika ploha. umarsko-zodloki i n s t i t u t u Miinchenu izveo je prole godine n a u n a ispitivanja prilikom suzbijanj-i borove sovice i grbe, koja je napala oko 1000 ha borovih i s m r e k o v i h sastoj'na u u mariji Weiden (Biva.rska), pa le tom prilikom ustanovljeno, da je za takove svrhe prikladan a p a r a t engleske firme Lister Todd (Egineering Corporation LTD., Imperial House, 15 19 Kingsw a y , London, W. C. 2). Tim se a p a r a t o m vrlo uspjeno vri zamagljivanje uma i na teim terenima. Ta'j a p a r a t ima< specijalne die, te pod visokim zranim pritiskom, kojeg izvodi kom-iresor, uz istovremeni dovod vrueg zraka, p r e t v a r a u uiju rastopljeni insekticid u maglovite estice. Stavi li se aparat u pogon, on izbacuje nekoliko stotina m e t a r a dugaki oblak magle, koji i m a vrlo dobru sposobnost lebdenja. te na sve predmete, koji mu pruaju otpor, pada kao uljevitai prevlaka. Ako su rasprene kapljice magle velike 2030 milimikrona, a p a r a t moe u jednom s a t u da raspri 150 kg tekuine u m i g l u . Aparat je montiran na posebnu pokretljivu prikolicu, koja ujedno nosi i dva b u r e t a sa tekuim intekticidom, te ima mjesto za poslugu. Prikolicu vue t r a k t o r gusjeniar, koji j<o vrlo pokretljiv L lako se prilagouje terenu. (Na r a v n i m terenima moe se za vuu upotrobiti i koie d r u g o prikladno vozilo). Kao o t r o v uzeo se DDT-preparat u K'/o rastopini pet role ja. Ispisivanjima se ustanovilo, da kod dobre raspodjele magle treba po h a 0.5 kg istog" insekticida odnosno 5 kg tekuine, pa da se izazove lOOVi-aa smrtnost t e t n i k a . Poto neki faktori, k a o na pr. gibanje zraka u sastojim i druge sluajnosti, tu efikasnost u m m j u j u uzimlje se. radi s i g u r n o s t i , 0,8 do 1,6 kg istog insekticida po 1 ha t. j . 810 kg o t r o v n e t e k u ! n e . Pod normalnim zrnnim prilikama, m;g!a izhaena iz motora uzrokuje 1900/i-nu s m r t n o s t insekta sve na udaljenost od 200 m u dubinu sastojine. Pod osobito povoljn'm prilikama magla prodire i -100500 m duboko. Uspjeh z - m i g l j i v a n j a u velike je ovisan o vremenskim prilikama. Zamagljivanje treba provoditi po mirnom vremenu ono ne moe biti uspjeno za vrijeme v e r t i k a l n o g strujanja z r a k a u sastojini t. j . od 1 s a t n a k o n izlaska sunca, pa d.) pol s a t a prije zalaska sunca. To je v e r t i k a l n o strujanje zraka u vedrim sunanim d a n i m a osobito jako. Motor t r e b a voditi t a k o . da vjetar odnosi maglu to dalje u sastojinu, ali brzina tog horizonca*lriog v j e t r a ne smije biti vea od 2 m u sekundi. Velika pokretljivost m o t o r a za vuu i daleko prodiranje magle u sastojinu omoguuje, da se 1 ( gu,ste sastojine na teim terenima razmjerno brzo zamagle, jer j e dovoljno, da se motor kree po malom broju puteva; prednost toga je, da ne t r e b a prosijecati posebne prosjeke n& prolaz motoira. U k o n k r e t n o m sluaju uspjelo j e za lijepog v r e m e n a uz 5 satni rad dnevno zamagliti 5060 ha ume. Mtagla se die u kronje, ali ih ne prelazi; jer ju tamo zadrava hladniji sloj zraka, koji se u vrijeme zamagljivanja nalazi nad kronjama. Motorni zamagljivac kree se kroz sasto^jinu brzinom od 25 km po satu. P o l a g a n o k r e t a n j e omoguuje dublje prodiranje magle. Magla t r e b a da je dovoljno gusta, te da se kroz sastojinu polagano provlai. K o n t r o l a se obavlja na uobiajeni nain mjerenjem gusjeniinih izmetina prije i poslije t r e t i r a n j a , te njihovom poredbom sa zamagljenih i nezamagljenlh povrina. . Trokovi n a b a v k e s r e d s t a v a za zamagljivanje u umariji Weiden (Bavarska) iznosili u 18.80 DM po ha; sredstvo za zapraivanje bi kotlalo 38. DM po h a . Ali su i trokovi pogonskog sredstva, amortizacije motora, personala mnogo manji nego kod motornog zapra : vaa ili kod aviokemijske metode: organizacija je jednostavnija, pa treha manje truda, nego kod dosaanjih metoda. T a k o su u k u p n i trokovi (bez t r o k o v a uprave) kod suzbijanja t e t n i k a m o t o r n ' m zaniagijivii'ma iznos'li 21. DM po. h a . kod motornog zapraivaa 46. DM, dok bi primjenom aviometode oni iznosili oko ICO. DM po ha. Zamagljivanje pomou m o ' o r n o g zamagljivaa omoguuje, da se uz minimalne t n k o v e t personal goiobrston gusjenica ugroene vrijedne sastojine ne samo uvaju od oteivanja, v e da se sprijei i itav niz vrlo neugodnih posljedica, k a o n a pr. s e k u n d a r n i h t e n i k a , koji esto u z r o k u i u konano propadanje sastojina. M'!jenja smo. da bi se i oaih operativna zatita u m a m o r a l a p r a v o v r e m e n o zainteresirati za o r a k o v o s a v r e m e n o suzbijanje t e t n i k a t e uiniti sve pripreme, d a s ^ o n o prema ukazanoj pctirebi uzmogne h i t n o - p r i m i j e n i t i . Z. V a j d a Prof. Dr. Tng. Giigllemo Giordano, II t e g n o ele s u e c a r a t t e r i s t i c h e . izdanje Uf'rioo Hoepli, Milano JU5I s t r . 760 sa 465 s l i k i . Nakon 24 godine od druirog izdanja Piccioli-jevog udbenika iz tehnologije d r v t a (I legnannl, Torino 1927) talijanska s t r u n a l i t e r a t u r a obogaena je novim udbenikom iz tehnologije drveta, kojeg j e napisao prof. Dr. Ing. Gugliemo Giordano, docent iz tehnologije d r v e t a i utillaacije uma na sveuilitu u Firenci. ' ' Djelo l se sastoji od 20 poglavlja: I. O p e n i t o . S u h m i k r o s k o p s k a g r a a d r v e t a izraena je n a osnovu istraivanja niza Istraivaa k a o Sto s u : K e r r , Bailey, V e r g i n , F r e u d e n b e r g , L d t k e , E i t l e r , Brown, Frey-Wy*-

348

ling. Glarke, Stamm i d r . U ovom poglavlju o b r a e n i s u i elementi a n a t o m s k e g r a e d r v e t a . p r o v o d n o , mehaniko, p e r e n h i m s k o i s e k r e t o r n o tkivo u d r v e t u korijena, debla i g r a n a II. P o z n a v a n j e d r v e t . U ovam poglavlju prikazana su slijedea svojstva d r v e t a : mi.ris, okus, boja, sjaj i t e k s t u r a d r v e t a . Zatim g r a d a godova te g r a d a i svojstva bijeli i sri. Na kraju poglavlja a u t o r je dao a n a l o m s k i k.ju za 1; vrsta etinjaa i preko 60 v r s t a listaa. Ovaj je klju bogato ilustriran crteima poprenih i radijalnih presjeka d r v e t a . III. G r e k e d r v e t a . Greke d r v e i a podijeljene su na g r e k e oblika debla (moifikaije vida), g r e k e grade drveta, g r e k e uslijed anomalija u sadraju stanica (neprava sr b u k v e i m o k r a sr Jele), greSke boje d r v e i a kao posljedica oksidacije, djelovanja gljiva i insekata, g r e k e uslijed destrukcije drveta izazvane djelovanjem ivih o r g a n i z a m a . Ovo poglavlje i l u s t r i r a n o je sa p r e k o 170 veinom originalnih fotografija. IV. F i z k a s v o j s t v a d r v e t a . Od fizikih svojstava d r v e t a p r i k a z a n a su: " o l u m n a teina, odnos izmeu drveta i viage, .vodljivost e l e k t r i c i t e t a , propusnost d r v e t a za infra-crvene i r n t g e n s k e z r a k e , vodljivost topline i vodljivost z v u k a . V. M e h a n i k a s v o j s t v a d r v e t a i m e t o d i k a i s p i t i v a n j a . Od mehanikih svojstva drveta prikazana su: vrstoa na tlak, vrstoa na vlak, vrstoa na savijanje tvrdoa, h a b a n j e i umornost. Nadalje je prikazana Monnin-ova metodika nauno-istraivakog rada i zakljuci konferencije za tehnologiju d r v e t a odrane u o k v i r u Organizacije Ujedinjenih nacija a enevi 1049 god. VI. K v a l i f i k a c i j a d r v e t a i d o z v o l j e n o n a p r e z a n j e d r v e t a . U ovom poglavlju prikazane su uzanse za drvo koje vae u Italiji (TrenUno. Udine, Milano, Trst), nadalje elementi za procjenjivanje k v a l i t e t a d r v e t a i dozvoljeno. naprezanje vanijih v r s t a d r v e t a na tlak, vlak, savijanje i smicanje prema klasama kvalitete. VII. K e m i j s k i sastav d r v e t a . P r i k a z a n Je kemizam celuloze, l i g n ' n a i uglji k o h i d r a t a pratioca celuloze. VIII. T o k s i c i t e t n e k i h v r s t a d r v e t a P r i k a z a n a je o t r o v n o s t nekih domaih v r s t a d r v e t a i nekih egzota iz Amerike, Afrike, Indije i Australije. IX. D e g r a d a c i j a i destrukcija drveta uslijed djelovanja kemijs k i h a g e n s a . I) j e l o v a n i e d r v e t a n a m e t a l e . PrikazairLa je trajnost d r v e t a , korozija d r v e t a uslijed djelovanja alkalija, kiselina i soli te solnih otopina, zatim dielov'anfe pojedinih elemenata i kemijskih spojeva na drvo (klor, krom, kisik, alkohol, formaldehid, eter, mors k a voda, katran, i dr.). Na k r a j u dan je prikaz korozionog djelovanja nenih v r s t a d r v e t a n a metale. X. D r v o k a o g o r i v o . U ovom poglavlju p r i k a z a n e s u osnovne k a r a k t e r i s t i k a d r v e t a k a o goriva, kalorijska snaga d r v e t a . upotreba d r v e t a za gotrivo, drveni ugljen dobiven pouglja* vanjem. u enicama i suhom destilacijom drveta te uzanse za ogrijevno drvo i drveni ugljen. XI. Z a t i t a d r v e t a . Ovdje je d a n prikaz zatite d r v e t a od poara, silite d r v e t a od djelovanja m i k r o o r g a n i z a m a , k o n z e r v i r a n j a d r v e t a (impregnacija drveta) te zatite d r v e t a od insekala i tetnika u moru. XII. P o s t u p c i k o j i s e p r i m j e n j u j u u d r v n o j i n d u s t r i j i . U ovom poglavlju prikazame su osnove i tehnika prirodnog i umjetnog suenja, osnove i tehnika parenja, tehnika Ijepljenja: ljepila, tehnika povrinske obrade d r v e t a i t e h n i k a savijanja d r v e t a . XIII. M e h a n i k e t r a n s f o r m a c i j e d r v e t a . A u t o r je u ovom poglavlju obradio osnove i teniku proizvodnje perovanog d r v e t a , ploa v l a k n a t i c a , heraklit-ploa i Novopan-ploa. XIV. S t a b i I i z i r a n 6 d r v o . Prikazani su postupci kojima je s v r h a da se smanji higroskopnost d r v e t a . To su razni povrinski nalii 1 impregnacija d r v e t a parafinom, k a t r a n o m , uljem, metalima, solima, k a r b a m i n i m smolama i t. . XV. U d o o r e n o . d r v o . Ovdje je prikazana proizvodnja i svojstva k o m p r i m i r a n o g d r v e t a , bakeliziranog d r v e t a , k o m p r i m i r a n o g i Impregniranog d r v e t a , metaliziranog d r v e t a i mineralir i r a n o g d r v e t a , zatim proizvodnja i svojstva lameliranog d r v e t a (lignofol, impreg, compreg drvo). XVI. D r v o k a o d e k o r a t i v n o s r e d s t v o . P r i k a z a n a je primjena d r v e t a u delto, r a t i v n e s v r h e , naroito d r v e t a sa nepravilnom deveravom t e k s t u r o m . XVII. O p i s t a l i j a n s k i h vrsta d r v e t a . Ovdje su s a b r a n i podaci o rasprostranjuje upotrebu fizikim i mehanikim svojstvima za oko 100 talijanskih v r s t a d r v e t a . XVIII. P r o d u k c i j a i potronja drveta u I t a l i j i . U ovom p o g l i v l j u d a o je a u t o r prikaz povrine uma i godinje produkcije d r v e t a . Podaci se odnose n a sianje od 30. j u n a 1049 odnosno od 19401949 godine. XIX. E g z o ' e k o j e s u o d v a n o s t i z a t r g o v i n u I t a l i j e . Ovdje je a u t o r s a b r a o najosnovalje podatke o svojstvima i upotrebi 250 v r s t a ' e g z o t a koje dolaze ili su od vano" sti za talijansko t r n i t e d r v e t a . XX. D r u g i v a n i , p r o i z v o d i u m e . U ovom poglavlju a u t o r je u k r a t k o prikazao proizvodnju tanina, smolarenje, proizvodnju pluta i upotrebu piljevine i d r v n o g brana. Bibliografija sadri preko 2f>0 citiranih djela i r a s p r a v a . Na kraju knjige dodan je opi indeks, indeks latinskih imena pojedinih v r s t a d r v e t a , indeks o r g a n i z a m a ' k o j i napadaju i r a z a r a j u d r v o i i n d e k s c i t i r a n i h a u t o r a i n a u n o - i s t r a i v a k i h Instituta, f Ovo djelo rezultat je dugogodinjeg r a d a Dr. Ing. O. Giordana u u m a r s t v u i naunoistraivukim istitutima u Italiji, Finskoj, Njemakoj. Sjedinjenim amerikim d r a v a m a 1 dr. Ovo djelo daje presjek dananjeg s a v r e m e n o g znanja iz podruja tehnologije te se po svojim k v a l i t e t a m a moe u v r s t i t i u red evropskih s t a n d a r d n i h udbenika iz, tehnologije d r v e t a I v o H o r n i DIN prijedlog- w k v a l i t e t ploa v l a k n a t i c a . Ranije j e (1943) Iziao propis o ispitivanju ploa v l a k n a t i c a (DIN. 52350. o k t o b a r 1943) k a o i p r i v r e m e n i tehniki uslovi dobave ploa v l a k n a t i c a (T L 52U3). U broju 107 od 7. saptoraor

349

1*60 asopisi Holz-Zentralblatt. S t u t t g a r t , objavljen je a osnovu i s t r a i v a n j a ploa vlaknatiea kn^. ijosuudil-a, prijedlog o u t v r i v a n j u k v a l i t e t e ploa vSaknaitica (tehniki uslovi dobave). 3vo t e k s t a ovog prijedloga: DIN prijedlog. Kvalitet ploa v l a k n a t i e a (Tehniki uslovi dobave) 1. P o j a m . Ploe vlaknatce, u smislu ovog propisa, su ploe koje se proizvode <z preteno n e s k r a e n i h odrvenjenih v l a k a n a o a s a n e z n a t n o m koliinom o r g a n s k i h s r e d s t a v a z tezivanje. ' 2. R a s p o d j e l a . Grupa ploa i njihova vol. teina uzeti s u iz DIN" 52350, a isto t a k o i propisa za ispitivanje svojsitava u ovom prijedlogu. 3. O b l i k i d i m e n z i j e. 3.1 Ploe moraju biti p r a v o k u t n e , plamparalelne i o t r o b r i n e M e smiju odstupati od pravog k u t a n a duini s t r a n i c a od 500 m m samo 3 mm, 3,2 Dimenzije | dozvoljena, odstupanja.. DeMjina * h + tvrde ploe 3 0,3 vlakatnice kl I 4 kl I I 4,5 < 5 10 6 5. B o j a . Boja ploa ovisi onenito o uootrehljenoj sirovini i termikoj o b r a d i Mali odaoi bata ozvo'jeni su samo a k o se s t r u k t u r a v l a k a n a o a raspoznaje i a k o je boja o t p o r n a prema djelovanju svjetla. 5. U p i j a n j e v I a g e i b u b r e n j e. 5.1 Upijanje voe n a k o n 24 s a t a napajanje proba u vodi (DIN 52350, odsjek 7,2 i odgovairajui dio 7,3 najvie smije iznositi: kod porozn'h ploa v l a k n a t i e a najvie 45"/o; kod t v r d i h ploa v l a k n a t i o a 1. k l a s e najvie 15"/o', kod tvrdih ploa v l a k n a t i e a II. klase najvie 25V. 5.2 Bubrenje debljim istih proba u isto vrjeme n e smije biti *'ee od kod poroznih ploa v l a k a t n i e a 12V kod tvrdih , . . . I. klase S'lt . . . I I . klase 12V. 6. v r s t o a n a s a v i j a n j e (DIN 52350. odsjek 8. do 8.4). Ploe moraju initi u norm a l n o vlanom stanju (koje odgovara norm, klimi) u s v a k o m smjeru r a v n i n e ploe sliedece v r toe n a .savijanje i odgovarajue koeficijenta k v a l i t e t a . porozne ploe v l a k a t n i c e t v r d e p'oe v l a k a t n i c e I. klase t v r d e ploe v l a k a t n i c e II. klase 15 kg/cm 1 , koef. k v a l i t e t a 0.8 k m ; 450 kg/cm', koci. k v a l i t e t a 5.3 k m ; 340 kg/cm', koef. k v a l i t e t a 4.0 km.

7. Ba d n j a l o m a (DIN 52350. odsjek 4.25), najnie vrijednosti u normalno vlanom s t a ajtu u svim smjerovima r a v n i n e ploa: porozne ploe vlaknatiice t v r e ploe v l a k a t n i c e I. klaise t v r d e ploe v l a k a t n i e e II. k l a s e 1.5 emkg/cm*12 e m k g / c m 8 10 c m k g / c m :

8. O z n a k a . Ploe koje odgovaraju gornjim propisima trebaju se oznaiti na s v a k o m k r a j u u 'imenom proizvoaa ili njegovim znakom, sa pobliom oznakom ploe sa d o d a t k o m normalna (na pr. porozna* ploa v l a k n a t i e a normalna) i kod tvrdih ploa sa oznakom razreda k a k v o e . One mogu t a k o e r nositi oznaku DIN i b r o j ovog propisa. Sa dozvolom d r u t v a za oznake ima.rke) ploe mogu nositi oznaku k a k v o e tog d r u t v a , t o znai da j e njihova k v a l i t e t a kont r o l i r a n a p o p r e d s t a v n i c i m a toga d r u t v a . I. B o r v i t Aaltonen V. T.: Die B l a t t a n a l y s e a l s B o n i t i e r u n g s g r u n d l a g e des Waldbodens (Analiza tia k a o temelj b o n i t i r a n j a u m s k o g tla). Comm. I n s t . Forest. Fenniae No 37.8. Helsinki 1950. U novije vrijeme esto se istie znaenje analize lia za ocjenu p r o d u k t i v n e sposobnosti tla. Napose s u istraivanja Mitchelia, Finna i Ohandlera (USA) pokazala, da analize lia b a r e m u izvjesnim sluajevima mogu dobro posluiti za ocjenu sadraja h r a n i v a u u m s k o m tlu (naro ilto za u ' k i fosfor). Polazi se od p r e t p o s t a v k e , da izmeu koncentracije h r a n i v a u dobro razviienoj jo zelenoj biljci i ratsta i prinosa u m s k i h k u l t u r a postoji izravan odnos. Budui da su e druge s t r a n e r a s t i prirod ovisno o dovodu h r a n i v a iz tla, t o e koliina h r a n i v a u biijcji ind'eiitati koli : nu h r a n i v a tl-u, koja j e dotinoj v r s t i p r i s t u p n a . Analiza lia, t r e b a l a bi bolje indicir a t i p r i s t u p n a h r a n i v a nego analiza tla, u t o l k o prije t o razliite* v r s t e d r v e a imaju razliitu sposobnost mobilizacije h r a n i v a iz tla. Uz to kod kemijske analize ne dolazi do izraaja djetovianje m'ikorlze. V a n a j e okolnost i to, da a n a l i z a lista ukazuje n a s a s t a v cijele rizosfere. A u t o r o v e analize iglica b o r a i s m r e k e , te lia breze iz razliitih u m s k i h tipova (Oajamerovih) pokazale su da postoje z n a t n e razlike u sastavu lia razliitih v r s t a , k a o i da, se s a s t a v lifi&i pojedine v r s t e mijenja u t o k u godine. Sastav iglica iz razliitih tipova ru.z'ikovao s a malo kod bora, neto viie kod s m r e k e , a na.jv : e kod breze. Bor uzgajan na boljim s t a n i t i m a i m a o j e vei .sadraj duika, a s m r e k a vie i d u i k a i kalcija. I z n i m k u ina fosfo.r, koji na boljim stanitima kod breze opa.da>. Na/ osnovu ovih rezuiltata zakljuuje latutoir, d a analiza lista, n e moe posluiti kao> pouzdan i n d i k a t o r b o n i t e t a umskih tala. IngZ. Graanln

350

Annales de I' Ecole nationale des eaux et forest et da 1, Station de, rechercnes et experiences. Tome XII. Fascicule I, 1950. Nancy 1950. Sitr. 320. Ovaj godinjak donosi sJeee radove svojih profesora i saradnika: 1. J. F e y t a n d : O '*.oleoplerama primorskog bora. 2. Ph. D u c h a u f o u r : Istraivanja o krenim solima u Loraine-i. 3. F. P 1 a g n a t: O imeli jele. 4. Ch. S u l z 1 e e: Nauna istraivanja o snegu i zatiti lavina. 5. A. M e t r o : Mogunost upotrebe eukaliptusa kod poumljavianja u Francuskoj. B. P e j o s k i Pubblicazioni della Stazione sperimentale di selvicoltura, Firenze No. 7. Nuova sari. Jftrenzc 1950. 25 godina djelatnosti Instituta za umarska istraivanja u Firenci. Kao sedmi l>7*oj publikacija Instituta za umarske istraivanja u Firenci (Stazione Speriimentale di Selvicoltura-Firenze) objelodanio je direktor instituta. Pavari veoma iscrpan pregled o 25 god. radu ove ustanove na 128 stranica sa mnogo veoma uspjelih fotografijia, koje upotpunjuju tekst edicije. Radnja je pored predgovora podijeljena na tri poglavlja: I. Oilj n kratak historjflt institutaaa umarska istraivanja. II. Pregled istraivake aktivnosti; III. Zgrade, ureaji osoblje, razne djelatnosti. Ad I. U radu ove ustanove bile su dvije faze. li- to 1. od njenog osnutka do 1980., bila je pridijeljena Viem umarskom institutu, 2. od 1930 godine do danas bila je kao samostalna ustanova izravno podreena Ministarstvu poljoprivrede i umarstva,. Program radova prvog perioda sadravao ja u temeljnim crtoma ovo: a) Izuavamje tehnike puumljavainja na, b;oekolokoj bazi, koja se ima prilagoditi tako enorjinoj raznolikosti prirodnih us.'ova od Alpa do Sicilije, da b se poluila to ira osovica za opsene akcije poumljiivanja. b) Istraivanja usmjerena su k poveanju proizvodnje postojeih uma, bilo usavrenjem Hl zamjenom ^odreenih naina uzgoja i ureenja, bilo poboljanjem' tehnike poumljavamja. c) Unoanje i istraivanje razuh vrsta umskih ekzota, kako bi se doprinijelo rjeenju obih spomenutih problema tj. poumljavanju i melioraciji postojeih uma. Ova opirna i kompleksna istraivanja sainjavala su uglavnom djelatnost te ustanove i u drugom periodu, premda su se istraivali i mnogi nov: problemi, kada se 2.a\ to uka-zala potreba d pruila prilika,. Ova istraivaka djelatnost obuhvatila je: Ad. II. 1. Prouavanja i istraivanja umske ekologije, naroito istraivanja 0 utjecaju mediteranskih uma na klimu. Ovamo treba napomenuti mnogobrojne napise i radove monografskog znaaja pisca i njegovih saradnika objelodanjenih u strunim revijama o umskoj fiori Italije, kako bi se to bolje precizira'y odnosi, izmeu geobotanike i umarstva na pr. De - P h i l i p p i s : Plutnjak -i crnika' u umskoj vegetaciji: mediiterana; P a v a r i: Eko'oki osnovi evropskog umarstva, Neki principi umske ekologije, O hldrogeolokom djelovanju uma i dr. Opirna istraivanja odnosa izmeu ume i kl m^ vrena su od 1932. na objektima makije sa crnikom i u borovim umama pinjola; osnivan je itav niz meteorolokih stance^ sa potrebnim strojevima (ter-mogra-fiima, pluviografima, geotermonaetrjma. anemometrima, evaporimetrima) Ovi. podaoi stanica na zemlji proireni su podacima o vioj atmosferi pomou balona sa regis.trirajuim strojevima; za istraivanja raiznih fenomena i na visinama od' 1000 metara. 3. Prouavanja i istraivanja o poumlia-vanju i o tehnici poumljavanja, koja se imaj pririjm:t: u raznim eko'okim prilikama. Tako su nauna istraivanja u brdskim glinastim terenima, pokazala, da. samo poum'javanje ne moe popraviti hidrogeo'oki poremeaj, ve da uporeo treba pristupiti integralnoj aigrarnoj melioraciji i sistematizaciji vodotoka poevi s brda prema dolini. uvanju i poboljanju postojeih uma treba dati prednost pred osnivanjem novih. (Pia v a r i : Boschi e campi sulle argille dell'Appennino). Dok je u toplim suhim terenima sjetva po sistemu Alle-gretti dala doore rezultate pri povrinskoj obradi tla, dotle Se, u hladnoj podzoni lauretuma sa u : m proljetnim kiama v r e prmijenjuje sistem stepenica (grafloni e piazzole). Da bi se to bo'je upoznale lokalne prilike osnovane su pokusne povrine, vrena su kl-ma^ska* i pedoloka istra'vanja i mikrobioloke analize, kako bi se utvrdile najpogodnije vrste drvea i najbolje tehnike rada, (Pa v a r i : Le sfisteimaziomi mo-ntsne e i rimboschlmenti. La techn,;ca dei rimbosehlmentl secono le piu recenti vedute ed esperienze. Alcune grandi opere di bont'fiea forestale e i lo<ro insegnamenti). 3. Istraivanja, za unapreenje proizvodnje dtalijianskih uma s naroitim osvrtom na, visoke ume etinjara u Alpama; jelove i bukove ume Apenina; izdanake kestenove ume; pretvorba niisik'h sama r-.a viiii stepen. Velika rranolfkost talijanskih uma po broju vrsta drvea te po velikim klimatskim i geolok'm razlikama ukazuje na potrebu prouavanja svake pojedine vrste u ira-zliitlim okolnostima i indiviualzinanja najprikladnijeg uzgojnog sistema u raznim ardlkama,. Tako su vrena oVmna ^'flivanfa o emnresu. airiu. toskanskim hrasticima,, oeru, t o o 1 1 o niskoj proredi, prebornoj sjei lisnatih i etiinjasfrjh unnai. Osobita panja pokloninjia je obnovi niskih uma. u predalnisk'-m i: piaini'nskim krajevima i pretvorh! u srednje i visoke ume. da M se pored sitnog i ogrevnog doao i do izvjesne fcoliSne graevnog drveta. kao i do efikasniije zatite zemljita, 4. Ispitivanja uzgojnih metoda u umskim rasadnicima u pogledu tehnike normalnih kulturnih radova te obzirom na najprikladnije vrijeme presauje sadnica;. Posebna istraivanja vrena, su o primjeni raznih kemijskih srestava za unitavanje trave ,i korova Po puteljcima (aisfa)ltnih kartona), da b ; se smanjila trainspirarfija i bar djelomino trokovi eeg praenja. 5. Studije raznih umskih vrsta. Monognaifija empresa mnogo je doprinijela proirenju ove vrste drveta. Monografija o air-'u u siev. istonim a'pama (Fenaroli) daje uporedo sa raov mi Tu'he'maka po istom predmetu sve potrebne podatke o ovoj veoma vrijedno! vrsti eiiniai-a. Monografija o ceru (prof. De P h i l i p p ! s-a) po izvrenrm istraivanjima o bio'ogiji, fitogeogra" fiji tipo'opvji. eko'oigiii. tphno'oorji, natologiji, sjetvi i uzgoju sadnica u zemlji i inostransrtvukao i monogra.fi ja o kestenu (prof. F e n a r o l i ) i o topoli (Dr. A 11 e g t i prestavljaju jedinstven doprinos upoznavanju ovtih vrs-ta. drvea. . Studije o um -koj genetici, naroito o obinom boru, jeli i ariu. Osnivanje nacionalnog registra, uma aa sjemensku slubu. S 'razloga to umska genetika- zauzimlje sve veu vanost kao

351

trana osnova uzgoja uma a moe da igra vianu ulogu u praksi1 i narodnoj privredi, vrema u istraivanja porijekla obinog bora, je.e i ar.a, zatim kestena, raznih krianja i hibrida> Tako je u rasadnicima zasijano sjeme sa 31) raznih predjela iz 15 evropskih drava i na pokusnim plohama po lombaraskiin vriti nama zasaeno preko 10.WM) sadnica. Poslije jednog decenija moglose ustanoviti, da stanitima i klimi sjeverne Itaiije najbolje odgovara obini bor iz istone Njemake i Poljske, koji je za deset godina postigao visinu od 5 metara. Da bi se rijeio prob.em proizvodnje dobrog sjemena pristupilo se istraivanjima sjemena sa raznih umskih podruja i osnivanju registra uma za sjemensku slubu (boschi da seme), te je za prvi poetak zavedeno 10 vrsti etinjara: Abies alba Cupressus sempervirens, Larix decidua, Picea excelsa, Pinus cembra, P. ha'.epensis. P. Mug, P. nigra, P. Pinaster, P. sylvestris i registrirano 43 umska podruja na posebnim formu.arima sa svim taksac.onim podacima i situacijom u mjerilu 1 :100.000 terenskih karata. 7. Istraivanja umskih ekzota. Vanost unoenja ekzota za umarstvo Italije sa uzgojne t ekonomske sirane jasno je ocrtana u dva sveska izdana 1016. i 1021. (P a v a r i) kao i u radnji La spjiinientazione di specie forestall esotiche in Italia ( P a v a r i - U e P h i l i p p i s lu41). koja obraduje 20-goinje rezultate postignute na nekih 459 pokusnih ploha i rasporeuje ispitane vrste ekzota u etiri razreda, posebno etinjare a posebno liare. I, r a z r e d obuhvata vrste koje su Izdrale pokusnu fazu i koje mogu bez daijncg hiti Siaene na sve vee proslranosti pod odgovarajuim klimatskim i ekolokim akolnostima. II. r a z r e d obuvata vrste koje se mogu upotrebljavati samo u uem arealu i pod posebnim klimatskim okolnostima. U III. razred, su, rasporeene vrste koje jo nisu dovoljno ispitane, a u IV. razred vrste, koje su pri ispitivanju dale negativne rezultate. 8. Burobrani i poljozatitnl pojasi. Podaci o postignutim rezultatima objelodanjeni su > u radnjama: P a v a r i: I problemi deil' arboricaltura da iegno e l'autarchia, S a v i : I framgivonti deila bonifica frangivento e rimboschiinent: nella Bonifica di Arboreatc. P a v a r i - G a s p a r i a i ; L'azione di difesa dei fraingiventi su.la coitura givnuria. 9. Borba ptotiv zaraze raka na kori kestena (Endothia parasitica) koja se ve 1938. pojavila u provinciji Udine i Genove, a zavrijeme rata proirila na jo 6 ostalih pokrajina, bila je osobito Intenzivna od 1045. kada je Institut posvetio ovom problemu potrebnu panju. Ona se sastojala u iznalaenju uzgojnih i preventivnih mjera za domae vrsti kestena, u individua.izaciji i se.ekuiji eventualno lezistetnih od.lka, u istraivanju i unaanju otpornih orijentalnih vrsta odnosno njihovih hibrida, u stvaranju novih euro-azijskih hibrida i u prouavanju mogunosti, da se dosadanji kestenici zamijene drugom vrsti, ku.ture bilo umske bilo agrarne. U tu svrhu osnovani su rasadnici za uzgoj otpornih kestena iz (140) raznih krajeva Italije i inostranstva, ureeni su pokusni kesteniioi za domae i ekzotine varijacije kestena i njihovih hibrida, vrena je hibridizacija domaih vrsta sa peludom iz inostranstva (USA, Kina, Japan), i provedeno je sa uspjehom kalamljenje veoma otporne ekzote C. molli'ssima' na domae vrste 0. sJtiva. Postoje i.ade da e se na ovaj nain moi obnoviti zaraeni kesteni Italije kroz najkrae vrijeme. Instltu u pridiIjeno je posebno odeljenje za izuavanje kestena (Centro di Stud; sul Castagno), koje e se baviti morfolokim i bioiokim studijama mnogobrojnih varijacija domieg kestena i ispitivati njegovu proizvodnu sposobnost i najbolje iskorienje mnogobrojnih proizvoda, Ad. III. U 1931. preuzeo je Institut upravu nad umskim kompleksima Cascine i Vallombrosa sa pripadajuim rasadnicima (Arboretti e vivai sperimentali). Prvi je osnovan 1914. a drugi 1886. godine i u njima su se uzgajale tplne vrste iz klimatskih zona Lauretuma i Castanetuma razliitih strana svijeta te zauzimlju danas povrinu od nekih 10 ha sa vie od 3000 vrsti i varietota umskog drvea i grmlja. U rasadniku pokusne stanice Vallombrosa uzgajano je godinje samih ekzota oko 150.000 sadnica sposobnih za distribuciju. 1924. osnovan je Arboretum Taurin&nse Torino na povrini od 30 ha, a 1933. godine drugj u povrini od 6 ha Monte Ca.rpegna Pesaro. Pored zgrada za uredovnice, nastambu normalnog broja osoblja .istraivaa i kontrolnih organa skladita, trunjaa, osnovan je i dendroloki muzej sa herbarijem postojeih vrsta. Isto tako su 1934. znatno proirene uredovnice instituta u Firenci i obnov'.jen ureaj 1 inventar svih sprava, aparata i strojeva potrebnih za uspjean rad u laboratoriju i na terenu. U posebnom odlomku spominje se osoblje instituta od svog osnutka, njegovo nastavniko i savjetodavno djelovanje, meunarodna suradnja i sudjelovanje u raznim strunim sastancima i kongres'ma na strani. Sa pregledom publikacija (oko 400) zavren je prikaz 25. god'niice djelatnosti Instituta za umarska istraivanja Firence za bolje upoznavanje j, unapreenje umarstva Italije. Veliki uspjesi umarsk : h strunjaka s onu stranu Jadrana najbolji su dokaz, to moe da stvori visoko struno znanje dobra organizacija, strog kontinuitet i stalna, koordinacija raa' a nadasve uzajamna pomo i meunarodna suradnja. Ri O umarstvu i drvnol industriji Koreje Koreja je, nasuprot umama siromane Srednje Kime, naroito njen sjeverni d!o, zemlja boarata umama. Ukupne povrne uma u Koreji'ocjenjuju se na 10.7 mil. ha. ume Koreie od';kujn e bogatstvom vrsta drveta i svojom raznolikou. V Koreji su zastupani svi pre'azi od manurske tajge (etinjae) na sjeveru do subtropskih uma na jugu. Dobro uzdrane ume od industrijskog znaenja nalaze se na sjeveru Koreje. Na jugu Koreje ume su veo prije vie stoljea iskrene, one se tamo nalaze samo na planinama u istonom dijelu. Najvanija vrst sjev. Koreje jest dahurijski (Istono-sibiirski) ari, koreanska limba (Pinus korjensisi). japanska smreka kao i razliite vrste breze, hrasta, jasena i oraha. U blizini rijeka u sjev. Koreji ume su, uslijed sistematskih voen'h sjea gotovo manje ili vie opustoene. U udaljenijim gorskim krajevima uz granicu june Manuri.ie postoje jo netaknute praume. Vrste drveta u umama Koreje odlikuju se dobrim tehnikim svojstvima. Naroito koreanska limba i ari daju odlino graevno drvo. Vr'.o su cijenjene vrste drveta: manurski orali, plutasto drvo (Phelloendron amurense), kamena breza (Betula Esmani), !eljezna breza (Betula Sehmidti). Ova posljednja iraa.de u suhom stanju vol. teinu od 1,05 g/cm 1 zbog toga tone i morskoj vodi..

352

T T Silinama n a porju koje *s proteu uz icrtonu obalu Koreje preteku teto- umo Bistama 1 mleSovite Sume lfstaa i etinjaa. Ovdje uspijeva oko 22 vrs*a h r a s t a , 28 v r s t a javo-a k a o S n e k o ' : k o v r s ' a jasena, line i irrnha. Uslijed p r e k o m j e r n o ? iskoireVivana ove su Sump pre*vo/*em# n k a r e 3 niske Sume. U po'oajevima iznad 1500 m pridolaze Sume et ; njae. Na breu1ik>a<stoiB terenu .iune Koreie visine od iro do 4P0 m iznad m o r s k e razine rnsprostranjena/ je -subtropska Suma koia fe Rastavljena od kestena, o m h a . breskve, R-inkj^o-ia, lovora, bambusa i dr. T7 cospo'd^tvu zemlja iffra vt*?.iixi ulotru drvo 1 drvna i n d u s t r i j i . ftteft S<>nm *!an<o(! jyod'Snje oko 7 nvM m3. or? torra 2.5 mV ma t e h n i k o ? drvet. T T cod. l(M2'4*i Fod:.Smji o rod u koSn drve*, vnljfed:Ta Jfr'^Kfl mil. Ja*p. venia. Po-s*ofe m ^ o ^ a i^T). pkMo'ww^kfi d " n t v i l<n?i ce b^ve "k^p-'o^'ao'tonx Stima ! eksportom drveta u .Tapam. Nakon kapitulacije ,T"para zapoela je Izgradnja n a ionalne iiulustri'e drveta u Sumom b o ^ M m k n i c v - m i S W e r n e Koreje. (Prema podacima iz H o ' z - Z e n t r a l b ' a t t , S t u t t g a r t 1050). I. H o r v a t O e+ptskom u r e i v a n i Suma. fNan's-ano prema l a n k u : L e o n S e h a e f f e i * . L*Amraa(rem e s t p^th^tioue et nVreatif dps fore.tR. Revne forest'ere franoaise 1051. No 1. p. 2120.) Oko sredine proS*o<r vifeka m^n'fest'raTa inj javnost po'ovn oop>n ; tu sk'onost n^em-a p r r o i . To so of^az'ln n kni'&evnost' i nm ! etnost>\ Riz'oq: tome b ' o je promijenjen^ na ; n ivota i nar g-prn'Tavanie puanstva u cradnv'nv>. Or^d^ko je p_u?"n<J*vo svp v'So osjealo potrebu, da e skloni u nr ! Todu. da o^dfe potrazi duSevn: odmor i e s t e t s k o zadovoljstvo. . .Tftvnowt eli. da Suma. koioj se o n i ob-^a, dobifp oblik p r o m i n'pzinof fVantazfii, prema, ; B.fftstWwi Vtn'ama. No t su idpfo na alost ^sto p o ^ p S n e . Ali medu te5n ama i ^ v n w t ' i m i f ttak^'h. ko'o su v r ' o o p r a v d a n e . Stoga se one ne sm.ijn s m e t n u t i e uma, pa t a k o n e k e Sume t r e b a u r e ' t ' po pravilima estetskog ureivanja. T. j * v n m f f Stma. P u b l i k a naih Suma vrlo je razliita., te je moemo r a z v r s t a t i u n e koliko osnovnih t'pova. Popularnu publiku s*VnTa-vain gradski ran'oi i inovnici koM u nedie'in i nraznVke od1"7P u Sumu. Tai Te tin p u b ^ k p eljan odmora i s'ohodo. On n^ iino^ n Sumu njkakrv Rr-'--^?' rfnh n ; ti ' m i lOtH**. ko'p b' b M o tt1 *n*v>*ftn*t( <: r^dom Sumira. 7a n i ; b fp s'pina jod an frO''n ; n-'-'o--: oni se po b u n e i ne n r c o v a r a i n zbo? posjeena b r i t n . no'*o fruWtt ina nj a Svotom niHffAlfl i 7nbvi ! n>'u f1*n,n*ku koji ga in s m S ' o . TTrno drva i t ninp J predstavi fa fn zi niih Vkn n ^ r ^ n " v a d i . k - k a v it* f n*'hov, a koji ima svoj raison d'etre i svoja praviila. Sve l u svemu, tu nub'iku fe Tako zadovoMit:. i T u " ; s f i obt'bva^nin rr>z' r ^ ! te vrs*e Snm<>rkp pub-Vkp. Tmia ih', koji idu u Sumu fa r ! ; : n : gpnrtn r^d-" kT*rian a i p"'mbnc' kp' m b . ko'i nd-TiT n ^"mn (/ n ' " ''*'" <f**\*** <' ^ e OP'" n "KrtTr'tifn* ' n n *h kon' ! "o. k o ' ' 'rtti n Sumu ipr te vo'e. Ti su pri|a*plii Sum na srp^u , ,, ! : ! : rT, , n i m n o ' i ' o " n " ! , Oni fi" n ?nm o^^'tp^pn <P od rinm T>o" i n f v n 7 n n " f - ^ s - k n " *'f<\*o ? 7^_ f!tir.T-01,, 0 f ] Sum a'm" 1 0 '' 1 '!) m'T'n. v"di*ine i. 7abavp. Tn-ts*p i^emo n^^mi to^ma. 7ji^ovo T!! *i tu-, r's'^vm u^^pnjem Sume: trasiranjem staza, postavljanjem marka ci j-a, natpisa, skloni !a. Klupa ' t. d. 1 ; ; pT.-"oda prlr'ee* i n t P 1 P k t u a 1 p P. Voi n S^trif T->vm 51jaju i sa-njaire i obino daju P r e d n i * S-'m^ma. koje su izuzete od s v k e l ' u d s k e ntervenpife, ( TT m ; o * n i P ; <;Tr"kp v c f o kn'^Spvn'e 1 st."knTi. ff^7bpn*pf i ri"H"!. n'nBe u S'm; m o t^TP ' rfob;v"'ii n n'oi insnttpp'?p f$n f>m pp TO'* o*T>oda"<-kn Sumu. k"kr ,i u ctt p">f'T|! S"m",,*i. ^i n t'b ip *VVB ?'"rn ru?"n k'tn <;t"baTr,c. .fpHno^nhn' 1 ^as 4 n T ; "p. Ri^t-ivlipn" o^ i>"T-n;h. fprTol'rib i 1:^Ti;h c'-naln * n ' ^ -'T ( i ^ ^ n o j banalne. Oni sanjaju s n n ^ o divljim Sum-ima. ^to e sa^*o J p od Bt*oaln nalb ; z r *rnii : h ob'rka. siimn ip u'^ + 'nn'' >pd->Ti m I 1 ; p " osob'*" k , ; m p koia Je no^oino za o ' b ' ^ v n n ' n v n " k n " Kfol^ T>fI f i l n f ?''T'of!n1n. "M>tva T T>ror>fltn st,"fStr> od'i^n *i supstra* zi s r p v s t n puiws^V. N : ; e d ' k ' e
^t"'"0 .u TT i5"mn (ifl'"7o f p r ?T >O O * O n '. c n i Vot; T T T ioi T--"f?n (f ff ernv *P"H po 1 "p 71 fitin * : v ) n 'i,

r i ' p ' k o Ti-'i"' : mi n irnicnodTc-lcni Sumi "7a nt'b t nofT*or5n ?n"io n m . Vn'om t?o np n-nsooff-pi^ fn t 'fiVi-oi ?'"n : nn ! oti>**(n n - ' " n ' , : ! t : j u floru i faunu. Njima t a k o e r odgovara 1 Suma,
KOJOm S" rrr>cr*odnr ; 17 p T ^ b O T O m Ob'-'kU. . , . .

H i qe> m r k o 1 0 ' ;

rrVr""'""!

nr-r.Ti-*o

--"*Tn^"ti

7^

* " V " tim

7"

!'*. 'h'o/ on^>?n#

V^'e

i" FT Of***<\\ p e h i ' t p , o-l'ipi'rho ti T ) r ? r o r ? o < ! l n v p p ]<o"nr> fe RrtpTv r*b*kf % k ' f T ^ w n ' e . piv,'!V^ t+*m u SiTrn1 of'mo- 7"^"T-n i pw*AfVn 7-^ovoljenje. Sve te posiet^o^e trebalo b" pod u i ' 1 'i 5"TT)ii*<jH'n t o ' " ! rn tp ^os*o no'n'ino ' a i o . Pflnii'irnn n* b , : kii ' tiiT>?cr*p. lenti, np pi'cVi^' 77n. e'*eltn. Tom" * oAtei'rifn ? n m i v*>Milo bi po<*"*'*: V,-V'-P 5*o*" n p ! nnosi S'irn'. N^^o^'to bi ! b tT*^v.aiD nnri70'~rt! na oo"<;Tif><st.' od "n^^a*. Ali naroitu pa^n'u monii; h'crno obi+if'' nnot Stim^'^ckoi r-ii^'-V Vofi ITDI 'z^S'"p-'ft
H C ' f ' ' ! ' ' n<* :Pr^n ? (^r\""p' , fT" 11 t n ! ClnnfTc^Tq T f " ' ' m " i m e T ^ ' t * f" fTn*V**krt *ir> " " ,irn Sp' T. ! J(t, t ^ i^ f ^ ^ n f l m o r'fl np n r " " * p n ' W " * ' n i P ' ^ i r i ' o n |i t"'ripp rv'JETtnn V. Pio^tp fp^-^ ; "r n->. *a bli

pnbT'V m P - t " v :
pnr""-?ri i M^"o

^n* -ni'Vn k o - ! - ; "

:

T T ^ m T , o r n ,v redu po'i-obpo rtn OP rn'b : *p n ^ ^ n ^ o m ' S ' f e i i " . d-> s v a k a n i P ' a z n a f l ^ p n * f n S r. n i e *.n m *. Me'.p ' w T'ud1. ko'i. cT.v^*n sfru kao p-om^rt'v-n** B?S n^^rOtiv, f TP n vid : u sioi Sume nustoSen.ie. ns'rom^Spnj z^m'ie. a ne zna. d^ fe r+f*n n i ^ p b n - ng np"o : 7" ptp^u i rejrenpraeiju Sume. Nadalje, j a v n o s t mora znati, F n m n jr otv a -pnip T>*VP <a S u m a n p r n * t e a m a o d s e b p . T ma joS jedno dosta raireno mi-filjeoife. k o ! e treba pob'ti. ftta v : Se i obrazovani Ifu-di m'slo ^ i PO 8 i? m i m o ^ o n * u v n t f k " o k o m e n ? i n o m P n : k fp S'PII c v a k o " nojed'noty e t r b ' a smatraju vandalizmom, a ne znaiu. da je sjoa neonbodno n u ' n a oporp ; ja u Sum' J a v n o m'Slfpnfe treba stoca iispraviti I uvjeriti puhifkn da bo'esna. umiriia i defpktna s t ' b N zna Ht'n'm opasnost za Sumu. j e r t a k v a stabla omoguuju irenje zaraze, poara, a mogu a k p r o u z r o k o v a t i i nesree prilikom sluajnih preloma.

Trn'p n p i

ir"o

7-+o fphn n**!V*i o^Tafati i ukiazati na izviesne n.fpne.

Offl P" 9" T oet H i ' ' i't>*_

ko*p

353

I I I . E s t e t s k o ureivanje u m a . u m s k o g o s p o d a r s t v o ovisi o cilju koje u m e faiaju. Ta>ffil moe brti financijski, ekonomski, k u l t u r n i (bioloki), pa konano i e s t e t s k i . E s t e i s k i se, cilj obino ne podudara s ekonomskim te u m a r moe doi u prjbku, da uini financijske rtve k a k o bi zadovoljio estetske m o m e n t e . Ima sluajeva, kad se u m a r m o r a odrei .svojiih s t r u n i h principa te m o r a zadovoljiti j a v n o s t . Ali s e on zato ipak n e m o r a sukobiti s osnovnim principima svoje s t r u k e . U takvim p r i l i k a m a o n e nastojati, da uskladi ureivanje umia i e s t e t i k u . Kod t o g a t r e b a da ima prstt ooima osnovna pravila estetskog ureivanja uma. Prvo P r o v o d i t i t a k v u s j e u , k o j a n e e m n o g o m o d i f i c i r a t i p e j 8 a . I s k u s t v o pokazuje, a sve reklamacije protiv u m a r s k i h radova potjeu odatle, t o j e Suma/r svojom intervencijom naruio pejsa, n a koji su s e ljudi nauili, pa ga vole. T r e b a izbjegavati ve'iike sjee u o n : m umama., koje su vezane uz simpatije ljudi ve dulje vrijeme* Sjea mora biti zimi, a. tizvoz valja obaviti neopaeno, prije ljetne sezone t a k o , a etai ne primijete balvane, sloajeve d r v a i t. d. Drugo Najbolji je n a i n g o s p o d a r e n j a s estetskog gledita o n a j , k o j i u u m i o s r ' t r u r n v a n a j i r u d i s t r i b u c i j u s v i j e t l a . Odvie gust' urna, koja n e p r o n u t a nijedan t r a k svjetlosti pobuuje t u g u . Ono ' o e t - n r-"-v trai, esto i nesvjesno, to su svjetlosni traci, koji oaravaju j e d n o s t a v n o g tu"l=;tu i u m e t n i k a . Tree N a j b o l j i . n a i n g o s p o d a r e n j a s e s t e t s k o g g l e d i t a j e o n a j , koji osigurava najbolju smjesu razliitih starosti i r a z l i iitiri v r s t e d r v e a . Razliite debljine i razliite v r s t e drvea pobuuju kod etaa i n t e r e s , one ga ra.zonouj.u i zabavljaju. Imajui pred o'ma ta trri o s n o v n a pravila o e s t e t s k o m ureivanju uma, vidimo, a s ona. mogu najbolje zadovo'jiiti kod prebornog oblika gospodarenjat No ipak ne treba ni visoka r e g u l a r n u u m u p o t p u n o iskljuiti kod e s t e t s k o g ureivanja. Sve u svemu, u m a r m o r a gdjekad p r i s t a t i n a gospodarske rtve. On e m o r a t i u) i z v j e s n i p r i l i k a m a oiedit-, da iiskoriavanje u m a bude neupad.j.vo; on e se m o r a u ocimc. izvjes.n.a o b l ' k i i naina gospodarenja, koji su vezani uz suvie j : k e ntenzitete sje te bi m o " ' i uzb"^' i 'i Javno miljenje; m o r a t e gdjekad s a u v a t i s t a r a stabla, koja pruaju slikovitost, jer se nalaz uz p u ' o v e da su na d o h v a t u pog'eda, m a da b i : h trebalo posjei iz umsko-uzgojnih razloga. J e d n o m rjeju, u s v a k o j u m i , koja j e p o s t a l a e t a l i t e , trebp. i m a t i n a u m u e s t e t s k u s t r a n ureivanja uma. Dr. D. K l e p a

UPOZORENJE UPRAVITELJIMA

UMARIJA

Ve o d a v n a osjea se potreba i potranja za dobrim djeliirha iz osnova u m a r s t v a za. n a e pomono s t r u n o osoblje. Stoga V a m se skree panja n a radove prof. D. V e s e 1 i-a, navedene^ rubrici Struna djela iz podruja u m a r s t v a . Uvjereni smo, da ete svoj struni rad o l a k a t i , a k o svoje pomono s t r u n o osoblje upozorite n a t a djela i a k o im n a bilo koji nain pomogne.tp d a ta djela n a b a v e t o prije. U toku slijedee godine iza<Si e iz p e r a istoga pisca Osnovi askoriaivanja uma. Urednitvo

PRODAJEM UMARSKI LIST n e u v e z a n : 19.%, 1939, MO, 1941, 1942, 194* 1944, 1945, 1946, 1947, 1948, 11M9, 1950. Svih 13 godita zajedno 1.5. D i n a r a , pojed i n a godita po 2. D i n a r a . UMARSKI LIST uvezan: 1904, 1906, 1908. pojedina godita po nn n ' n a r a . LTJGARSKI V J E S N I K 1909 do ukljuivo 1914. svih est godita zajedn v e z a n o za Din. 259.. i KRISKOVI, Z a g r e b , Strossmajerov t r g l / U

Institutu za eksperimentalno nosti i umjetnosti u Zagrebu

umarstvo Jugoslavenske Akademije za upravnika

zna-

potreban ie U M A R S K I S T R U N J A K

E k s p e r i m e n t a l n e s t a n i c e Trsteno k o d D u b r o v n i k a . Uvjeti: v i s o k o k o l s k a k v a lifikacija i o k o 35 g o d i n a s t a a u o p e r a t i v i ili u i s t r a i v a k i m r a d o v i m a . Plaa p o Uredbi z a prosvjetno-naunu struku i mjeseni p a u a l . Reflektanti t r e b a d a svoje d o k u m e n t i r a n e m o l b e ' i biografiju o d m a h p o d n e s u g o r e n a v e d e n o m institutu. (Zagreb-Maksimir, p o s t . p r e t i n a c 95.)

354

UMARSKO

DRUTVO
prodaje

HRVATSKE

1) Kompletna godita umarskog lista neuvezana 1915, 1917, 1921, 19241928, 192930, 1932, 1935 1939, 19411945, 1947, 19491950 2) Pojedine brojeve S. L. od 18781951 3) Kauders A.: umarska bibliografia, Zagreb 1947 . 4) Mali umarako-tehniki prirunik I i II dio . . . 5) Fier M.: Skrialjke za raunanje drvnih zaliha u sastojinama, Zagreb 1951 6) Tablice za kuhiciranje trupaca, Zagreb 1950 . . 7) Beni-Franikovi: Motorne lanane pile, Zagreb 1949 zatim s t a r i j a izdanja

240. din. 20. 90. rasprodan! 220. din 20. 50.

8) Huinagl-Mileti: Praktino ureivanje uma, Zagreb 1926 9) Josip Kozarac, izvaci iz njegovih knjievnih djela povodom 30 g. smrti, Zagreb 1936 {nabavku ove knjige preporuamo upravama i acima umarskih kola) 10) Balen J.: Na goli kr, Zagreb 1931 11) Marki M.: Krajike imov. cp'ne, Zagreb 1937 . 11) Marki M.: Krajike imov. cpoine, Zagreb 1937 . 12) Petrovi D.: ume i um. privreda Makedonije, Zagreb 1926 13) Baranac S.: Pouke iz umarstva, Beograd 1935 . . 14) Baranac S.: Nae umarstvo i lovarstvo, Beograd 1932

40. din. 50. 200. 30. 30. 20. 30. 20.,

N a r u d b e p r i m a : umarske drutvo NB Hrvatske, Zagreb, Mauraniev trg 11, ekovni raun kod NB 401-953.311 PRIPREMLJENO ZA TAMPANJE: 1) LUGARSKA SLUBENA KNJIGA 2) LOVAKI KALENDAR-PRIRUCNIK ZA 1952 GODINU 3) LUGARSKO-MANIPULANTSKI KALENDAR-PRIRUCNIK
Izdava; UMARSKO DRUTVO NR HRVATSKE. ZAGREB,

Mauraniev trg 11

STRUNA DJELA IZ PODRUJA UMARSTVA

Pisac: Naslov knjige: Nabavlja se kod: Cijena Din

Beltram V.: Bujukali II.: Bunucvac T.: Civiini-Prister: Flgl S.: Franikovi S.: FukarekP.: Horvatl 1 dr.: Kauders A . : Kauders A.: Kovaevl .: Krpim J.: Lonar I.: Mileti .: Miloevi-Brev. M.: Mohaek M.: Panov A.: Prisjanjuk A.: Prisjanjuk A.: Rainer F.: Soljanik I.: Sum. fakul. Bgd uteri M.: uteri M.: uteri M.: Tresiglavl D. Ugrenovi A.: Ugrenovi A.: Weseli D.: Wesell D.: Veseli D.: Veseli D.: Wraber M.: nirteri R.:

Apnenje v gozdarstvu Ljublj. 1950 Obraun zaprem, stabala, Sar. 1951 Gajenje uma I, Bgd 1951 Tehnika vpenjanja aganih listov v jarem, Ljubljana 1950 Gradnja mostova na um. putovima i prugama, Zgb 1950 Prirodno suenje drveta, Zgb 1951 Bibliografija o kru, Sarajevo 1951 Prirunik za tipoloko istra . i kartir. vegetacije, Zgb 1950 umarska bibliografija, Zgb 1947 Podizanje i gajenje uma, Bgd 1950 Primijenjena entomologija I, Zgb 1950 Furniri i perovano drvo, Zgb 1951 Njega sastojlna proredom, Zgb 1951 Osnovi ured. prebir. ume, Bgd 1950 Seljako poumlj. u Srbiji, Bgd 1951 Organska kemija, Zgb 1951 Sakuplj. i manip. um . sjemena, Sarajevo 1951 Bolesti i tetoine semenja, Sarajevo 1951 tetoine i bolesti u rasadn., Sar. 1951 Uticaj uma na vodni reim, Ljub. 1950 Spisak um. drvea 1 dbunja na rusk., srp.-hrv. 1 lat. jeziku, Bgd 1950 Glasnik um. fak., Bgd 1951 Tablice za enomerne sestoje in deblovnice, Ljubljana 1950 Prebiralni gozd . , Ljubljana 1950 Cenitev po debelinskih razredih, Ljub. 1950 uvanje uma od poara, Sar. 1951 uma u svijetlu nauke, Zgb 1951 Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas, Zgb 1951 Osnovi uzgajanja uma, Sarajevo 1950 Osnovi zatite uma, Sarajevo 1951 Osnovi dendrometrije, Sar. 1951 Osnovi um . botanike, Sar . 1951 Gojenje gozdov v lui genetike, Ljub . 1950 Tablice za kubiranje aganega lesa v anglikih merah, Ljubljana 1950

Uprava Lesa, Ljubljana Nar. umar, Sar . Mar. Tita T6 Izd . preduzee NRS, Bgd Uprava Lesa Ljub., Cankar. c . 18 Nakladni zavod Hrvatske, Zgb Nakladni zavod Hrvatske, Zgb Naa knjiga, Sar., Titova 26 Nakladni zavod Hrvatske, Zgb um . sekc. Zgb, Vukotinov. 2 Poljopr. izd . preduzee, Bgd Nakladni zavod Hrvatske, Zgb Nakladni zavod Hrvatske, Zgb Nakladni zavod Hrvatske, Zgb SociJ. poljoprivreda Beograd, Miloa V. 1 Minist, um. Srbije, Bgd Nakladni zavod Hrvatske, Zgb Narodni umar, Sarajevo Narodni umar, Sarajevo Nar. umar, Sarajevo Blasnikova tiskarna, Ljubljana umar, institut Srbije, Izd. preduzee NRS Bgd

10 286

75 290 26 90 125 0 87 158 29 68 100

243 29 30 60 50

38 60 70

Uprava Lesa Ljub . , Cankar. c . 18 Uprava Lesa Ljub . , Cankar . c. 18 Uprava Lesa Ljub . , Cankar. c. 18 Nar . umar, Sarajevo Jugosl. akad. znan. 1 umj., Zgb, (Jundul. 24 Jugosl . akad . znan. i umj . , Zgb, (iundiil . 24 Naa knjiga, Sar . , Titova 26 Naa knjiga, Sar., Titova 28 Jugosl. akad. znan. i umj., Zgb, Gunul. 24 Jugosl. akad . znan . i umj . , Zgb, Gundul . 24 Dr . zaloba Slovenije Uprava Lesa Ljub . , Cankar. c. 18

30 30 53 70 56

58 30

UPOZORENJEI Pozivaju marskog naznaku poduzeu

se pisci i izdavai strunih djela iz podruja umarstva, da urednitvu ulista (Zagreb, Mauraniev trg 11) poalju popis svojiih novih publikacija tu naslova, izdavaa i cijene, kao i popis onih publikacija koje se u izdavakon ne mogu vie nabaviti.